Sve više međunarodnih televizijskih kuća i stranih medija prestaje s radom u Rusiji pošto je tamošnji parlament ograničio izvještavanje o invaziji na Ukrajinu.
Njemačke javne televizije ARD i ZDF najavile su da trenutno prestaju s izvještavanjem o situaciji u Rusiji i Ukrajini iz svojih studija u Moskvi, ali će o njoj nastaviti informirati javnost iz svojih studija na drugim lokacijama.
Velik broj zapadnih medija, među kojima su i BBC i Bloomberg, obustavili su rad u Rusiju nakon što je Moskva uvela ograničenja za strane medije.
– CNN će prestati emitirati u Rusiji dok ne procijenimo situaciju i odlučimo o daljnjim koracima, rekla je ta televizijska kuća za dpa u petak.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je potpisao novi zakon po kojem se za širenje lažnih informacija o vojnim snagama može dobiti visoka novčana kazna i zatvorska kazna u trajanju do 15 godina.
Jedni od posljednjih ruskih neovisnih medija popularna radio postaja Ekho Moskvy i internetski portal Dozdh u četvrtak su zbog novog zakona prestali s radom.
Po ovom zakonu posebno se kažnjava širenje navodno lažnih informacija o ruskim vojnicima, diskreditiranje ruskih vojnih snaga, kao i pozivi na sankcioniranje Rusije.
Moskva invaziju na Ukrajinu službeno naziva vojnom operacijom, a medijima je već zabranjeno korištenje izraza kao što su napad i invazija.
BBC je u petak najavio da prestaje rad njihovih izvjestitelja u Rusiji. U nedjelju je glasnogovornik servisa potvrdio da je međunarodni program BBC World News, koji se emitira u mnogim zemljama diljem svijeta, u Rusiji blokiran od nedjelje.
Iz radija Free Europe/Radio Liberty (RFE/RL) kojeg financira SAD, u subotu su objavili da prestaju s radom u Rusiji.
Kao razloge prestanka rada naveli su stečajni postupak koji su ruske porezne službe pokrenule nad ruskom podružnicom RFE/RL, sve veći pritisak policije nad njihovim novinarima i novi zakon o medijima.
Ovu odluku RFE/RL nije donio na svoju ruku, ona mu je nametnuta napadom Putinovog režima na istinu., kazao je RFE/RL-ov predsjednik Jamie Fly u izjavi za medije.
Nastavljaju s izvještavanjem o katastrofalnoj invaziji Rusije na susjednu Ukrajinuali izvan Rusije. RFE/RL u Rusiji je prisutan od 1991.
Nakon godina prijetnji, zastrašivanja i zlostavljanja, iz Kremlja sada očajnički žele spriječiti da informacije o ilegalnom ratu u Ukrajini dođu do ruskih građana zbog čega su poštene novinare prikazali kao izdajice Rusije, dodao je Fly.
Drugi europski mediji, među kojima su i španjolska državna novinska agencija EFE, novine El Pais, televizijska kuća RTVE i talijanska televizijska kuća Rai, također su prestali s radom.
Italijanski vojnici i mornari u luci Kotor tokom Drugog svjetskog rata
DUINO na kompanijskoj razglednici Adriatice di Navigazione
Duino anni 30 (Giorgio Micoli)
Piše: Siniša Luković
„Ljudi u moru!“- uzviknuo u rano jutro 11.februara 1942. narednik-signalista Rafaele Iorio sa italijanskog minolovca RD-22, pokazujući rukom u smjeru gdje je trenutak prije, dvogledom opazio dva manja plovila nakrcana ljudima.
Maleni minolovac odmah se, zavozivši svom snagom, uputio u smjeru gdje je na pučini Jadrana, dvadesetak milja sjeveroistočno od italijanskelluke Bari, jedan od osmatrača sa tog broda, uočio neobičan prizor na morskoj površini.
Približivši se, posada RD-22. ugledala je dva mala splava za spašavanje. Na njima su, promrzla i iznemogla, bilo ukupno 23 brodolomaca i leš još jednog nesrećnika koji nije izdržao tri dana borbe za život i spas u hladnim vodama Jadrana. Među onima koje je posada minolovca izvukla sa splavova i uvela u toplo potpalublje svog broda gdje im je pružila medicinsku njegu i okrepu tolim napicima, bio je i jedan visoki oficir italijanske vojske – general Karlo Tući, komandat 18.pješadijske divizije „Messina“ koja je tada bila glavna italijanska okupaciona snaga u Crnoj Gori.
Tri dana prije nego što su ga mokrog i polusmrznutog, izvadili iz mora na pučini južnog Jadrana, general Tući je zadovoljno stajao na rivi u Kotoru – glavnog gradu italijanske Provincije Cattaro, kako je fašistička Vlada Benita Musolinija nazvala Boku Kotorsku. Kraljevina Italija Boku je naime, nakon sloma Kraljeine Jugoslavije u kratkom Aprilskom ratu 1941., odvojila od jugoslovenske države i pripojila sebi. Iz Boke i Kotora u naredne nešto više od dvije godine, kretaće gotovo sve italijanske vojne snage koje su pod okupacijiom do septembra 1943. držale obližnju Crnu Goru, a gotovo svo snabdijevanje i logističlke potrebe te vosjke takođe su išle brodovima preko Kotora.
General Tući čiji su vojnici držali pod okupacijom crnogorska brda iznad Kotora, početkom februara 1942. dobio je toliko željeni odmor pa je odlučio da slobodne dane provede sa porodicom u Italiji. Spustio se do Boke i 7.februara uveče, ukrcao na putnički parobrod „Duino“ koji je tog dana prispio u Bokun sa specijalnim zadatkom: da ukrca italijanski vojni personal koji se vraćao u domovinu.
Malenim parobrodom od 1.340 tona, dugim 72,5 metara, koji je pripadao kompaniji „Adriatica di Navigazione“ iz Venecije, zapovijedao je kapetan duge plovidbe Mario Olivoto iz grada Mestre. „Duino“ sagrađen 1923.u Trstu, imao je kabine u kojima se moglo smjestiti 85 putbnika i tri štive za prevoz ukupno 562 tone tereta, a u godinama pred Drugi svjetski rat obavljao je linijski saobraćaj po Jadranu, spajajući luke u Italiji sa onima u Jugoslaviji i Albaniji. Izbijanjem rata, „Duino“ koji je mogao razviti maksimalnu brzinu od 15 čborova, je osim redovnih linija za potrebe civilnog saobraćaja, često korišten i za vojni transport, kakav je bio slučaj i tog hladnog 7.februara 1942. kada je parobrod uplovio u Boku sa zadatkom da u Kotoru ukrca vojnike ali i civile što su se odavde trebali biti prebačeni do Barija. Na brodu su bila 44 člana njegove redovne civilne posade, ojačani za ovu priliku sa još 12 pripadnika rezervnog sastava Ratne mornarice Italije (Regia Marina) koji su bili nadležni za rukovanje naoružanjem koje je privremeno postavljeno na „Duinu“. U Kotoru se na parobrod ukrcao još 161 čovjek: većinom pripadnici italijanske vosjke, ali i više ovdašnjih cvivila koji su raznim razlozima, morali putovati za Italiju. Kada je u osvit zore, u 6 sati ujutro 8.februara „Duino“ pokrenuo strojeve i lagano se odvojio od kotorske rive, na njemu je bilo ukupno 217 duša. Očekivalo se da parobrod bez većih problema, već iste večeri, oko 19 časova, uplovi u Bari. Brod međutim, nikada nije stigao na drugu stranu Jadrana…
„Duino“ se u Bariju nije pojavio ni tri sata nakon termina u kojem se očekivao njegov dolazak. Ni nakon što je prošla ponoć 8.februara, brod nije prispio u tu luku. U Mornaričkoj komandi Barija nisu se međutim pretjerano zabrinuli jer su zakašnjenje „Duina“ pravdali lošim stanjem njegovog trupa koji je bio obrastao algama i školjkama jer brod nije dugo bio dokovan. Stoga mu je brzina plovidbe značajno opala, pa je „Duino“ i prethodnih mjeseci znao da i po nekoliko sati u odnosu na očekivano vrijeme dolaska, zakasni na odredištu kamo se uputio. Međutim, kada od broda nije bilo „ni traga ni glasa“ ni sljedećeg jutra, 9.februara, u Komandi u Bariju su se zabrinuli, ali su nisu slutili veće zlo od toga da je briod moža doživio neku havariju zbog koje se morao vratiti u Boku. Radiotelegrafom su kontaktirali Marina Teodo – Mornaričku komandu u Tivtu kioja je bila nadležna za Boku Kotorsku, tražeći vijesti o „Duinu“.
Odgovor iz Boke dobili su međutim, tek nakon punih 20 časova – u 4.10 ujutro 10.februara iz Tivta je stogao radiogram u kome Marina Teodo izvještava da je “Duino” isplovio iz Kotora u zoru 8.februara kako je i bilo planirano, te da od tada ni oni nemaju vijesti o brodu. „Duino“, kako je navedeno u radiogramu, nije poslao SOS poziv u pomoć, niti je sa brodom bilo ikakve komunikacije od kada je isplovio iz Kotora.
Luka Kotor tokom italijanske okupacije
Tek nakon dobijanja ove vijesti iz Tivta, Mornarička komanda u Bariju je 10.februara ujutro – dva dana od odlaska broda iz Kotora, digla uzbunu i pokrenula operaciju traganja za nestalim parobrodom. Iz Barija ali i iz Kumbora na drugoj strani Jadrana, poletjeli su italijanski avioni sa zadatkom da prelete rutu kojom se „Duino“ trebao kretati od Boke do Italije, a uzbuna je data i stanicama italijanske Obalske straže u Viesteu i Lagosti čija su plovila takođe krenula u potragu. Do kraja dana međutim, nije nađeno ništa i misterija sudbine „Diina“ se samo podubila. Narednog jutra, 11.februara, ponovno su uzletjeli avioni i sa italijanske i sa bokeljske obale Jadrana, ali je gusta magla koja se nadvila nad južnim Jadraniom, znatno otežala posao tragačima. Iako su se avioni spuštali i na samo 50 metara visine nad valovima, ne bi li njihove posade kroz gustu maglu mogle makar nazreti što se dešava na moru ispod njih, nije nađeno ništa. Niko ništa nije vidio, nikakva korisna informacija nije dobijena ni od posada svjetionika na obali regije Pulja, ni od brodova koji su u konvojima plovili prem Albaniji, Boki ili južnoj Dalmaciji, kaoo ni od aviona koji su na drugim zadacima letjeli nad zonom u kojoj su bez traga, nestali „Duino“ i 217 ljudi na njemu.
Ipak, pred suton toga dana, pojavio se tračak nade: parobrod „Anna Martini“ koji je u 14.30 toga dana iz Barija isplovio prema Albaniji, javio je da je na oko 17 milja sjeveroistočno od te luke, na pučini Jadrana, uočio dva splava sa brodolomnicima na njima. Ljudi su mahnito mahali i vikali, trudeći se da privuku pažnju posade parobroda koji je prolazio u njihovoj blizini, pa ih je na sreću „Anna Martini“ uočila, približila im se i spasila ih. Na palubu broda stupio je 21 promrzao i iznemogao čovjek, nakon punih 72 sata provedenih u malim splavovima na moru, bez hrane i vode. Bili su to preživjeli sa parobroda „Duino“ – svi muškarci.
Iako su brodolomnici zahtijevali da se potraga nastavi jer je po njihovim riječima u blizini bilo još preživjelih sa „Duina“, noć koja se spuštala i nemirno more od udara jakog šiloka, učinili su da zapovjednik „Anne Martini“ prekine traganje za ostalim preživjelima i svoj brod vrati u Bariu kako bi spašeni brodolomnic dobili najbolju njegu i pomoć ljekara.
Narednog dana, prema poziciji gdje je „Anna Martini“ našla prve brodolomnike sa „Duina“, isplovili su torpiljarka „Insidioso“, milonolovac RD-22 te dva patrolna čamca Obalske straže, a iz vazduha im je osmatranjem akvatorijuma, pomagao jedan avion. Nije prošlo puno vremena kada je RD-22 uočio još dva splava i na njima još 23 preživjelih brodolomnika, među kojima je bio i general Tući. Bili su to posljednji ljudi koji su još ostali u životu od 217 onih koji su četiri dana ranije, isplovili iz Kotora na „Duinu“. Nekolio dana kasnije, more je na obalu kod Otranta izbacilo još nekoliko leševa, a 22.februara kod Otranta se nasukala i olupina jednog čamca za spašavanje. U njoj su nađena dva beživotna tijela od kojih je jedno identifikovano kao strojar sa „Duina“. Ukupan bilans tragedije bila su 44 preživjela i 173 stradalih.
Što sem zapravo dogodilo sa parobrodom, italijanskim vlastima koje su pokrenule istragu, dale su izjave preživjelih: nakon što je isplovio iz Kotora i prošao pored zaštitnih minskih baraža sjeverozapadno i južno od Boke, „Duino“ je uzeo kurs prema Bariju. Plovio je čak i sporije od uobičajenog- kako zbog obraslog trupa koji mu je trenjem smanjivao brzinu, tako i zbog jako loše vidljivosti jer je bilo dosta magle. Posada je svjetionik kod Barija uočila tek oko 18.45 sati te večeri, kada je po originalnom planu, brod već trebao da pristaje i vezuje se u toj luci. Kasno uočavanje svjetionika dežurnoj gvardiji na komandnom mostu „Duina“ nije dalo dovoljno vremena da odredi tačnu poziciju broda, a to je kako se nešto kasnije pokazalo, imalo tragične posljedice jer je brod kojeg je zanosio jaki jugoistočni vjetar-šilok, zapravo bio mnogo sjeverozapadnije nego što je njegova posada pretpostavljala. Nekoliko minuta nakon što je dežurni navigator uspio da odredi tačnu poziciju broda i onda usmjeri pramac „Duina“ ka Bariju, strahovita eksplozija je potresla brod. Na lijevom pramčanom dijelu trupa, otvorila se ogromna rupa kroz koju je u unutrašnjost „Duina“ pohrlilo more. Parobrodu nije bilo spasa i „Duino“ je zaronivši pramcem, za manje od tri minuta potonuo i nestao sa uzburkane površine Jadrana.
Brzina potapanja i činjenica da se u tom momentu većina posade i putbnika nalazila u potpalublju ili u nadgrađu gdje su večerali, učinila je da je samo manji broj ljudi sa „Duina“ uopšte bio u situaciji da se spasi. Radiotelegrafiusta nije bio među njima – udavio se u brodskom restoranu gdje je u momentu eksplozije, večerao, a što objašnava i zašto „Duino“ nikada nije poslao SOS poziv u pomoć. Stradao je i kapetan Olivoto kao i svi oficiri boda, osim drugog oficira stroja.
Oni koji su uspjeli da izađu na palubu dok je brod tonuo, pokušali su da u more spuste dva čamca za spašavanje sa krmenog dijela, ali u tome nisu uspjeli – dok su čamci, puni ljudi, još visili na sohama, brod je potonuo i povukao ih je da sobom. Spasili su se samo oni koji su se bacili u more i kasnije dohvatili raznih plutajućih ostataka od brodoloma, odnosno četiri splava za spašavanje što su se sami otkinuli sa komandog mosta tonućeg broda i sada su plutali na površini mora. Tokom naredna tri, odnosno četiri dana dok ih nisu našli sapasioci, ne tim je splavovima od iscrpljenosti i hladnoće, umrlo još nekoliko brodolomnika što su prethodno, uspjeli pobjeći sa tonućeg broda.
DUINO na kompanijskoj razglednici Adriatice di Navigazione
Poginulo je ukupno 173 ljudi: 37 članova civilne posade „Duina“, devet privremeno ukrcanih pripadnika Regia Marine, te 127 putnika. Među preživjelih 44-oro, bio je samo jedan putnik-civil.
U početku, nije se pouzdano znalo što je uzrokovalo podvodnu eklsplozijun koja je uništila „Duino“ – Regia Marina je prvo posumnjala da je brod torpedovan i da je za to odgovorna britanska podmornica “Upholder“ koja je zbog svojih uspjeha, bila na posebno zlom glasu kod Italijana tokom Drugog svjetskog rata. Međutim, izjave svjedoka koji nisu primijetili periskop podmornice kako para površinu mora, niti tragove ispaljenih torpeda kako idu prema brodu, ovu su teoriju bacile u ćorsokak. Ona je potpuno odbačena nakon rata, kada su Italijanima postali dostupni britanski ratni arhivi u kojima je nađena potvrda da se „Upholder“ u vrijeme potapanja „Duina“ čak nije ni nalazio u Jadranu.
Kasnija istraživanja pokazala su da je uzrok tragedije greška posade u vođenju navigacije koja je „Duino“ odvela ditrektno u italijansko defanzivno minsko polje koje je sjeverno od Barija, još 21.juna 1940. položio italijanski razarač „Carlo Mirabello“ Zanesen šilokom i bez mogućnosti da pravovremenim zapaženjem svjetionika na obali, precizno odredi svoju poziciju, italijanski parobrod je bio osuđen na propast – udarac u sopstvenu morsku minu koja je uništila „Duino“ i ubila 173 ljudi – među kojima i neke od civila -članova italijanskih porodica iz Boke.
/S.L/
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da je u Crnoj Gori registrovan 71 novi slučaj infekcije covid 19. U posljednja 24 sata nije bilo preminulih povezanih sa koronavirusom.
Oporavile su se još 182 osobe. Trenutno aktivnih slučajeva u Crnoj Gori je 931.
Upravna zgrada “Pomorskog saobraćaja” DOO, sinoć je osvijetljena u bojama ukrajinske zastave.
Poruka podrške Ukrajini, koja je suočena s vojnim napadom Rusije, stigla je i od Pomorskog saobraćaja koji je fasadu poslovne zgrade u Kamenarima osvijetlio bojama ukrajinske zastave, plavom i žutom.
Ovaj gest podrške izazvao je posebnu pažnju putnika na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane.
Živimo pored njih ili sa njima, ali u suštini o njima malo znamo. I dalje ranjivi, najčešće marginalizovani, lošeg materijalnog stanja i obrazovanja. Romi su u Herceg Novom u saradnji sa lokalnom upravom uspjeli da većinu ovih problema prevaziđu. Mladi su u školama, odrasli rade ovdje ili u inostranstvu, rješen je i problem stanovanja.
“Herceg Novi se odlikuje tolerancijom i izraženim suživotom Roma i ostalih stanovnika i getoizacija je manja nego u drugim sredinama u Crnoj Gori”, tvrdi generalni sekretar evropske unije “Jekhipe” Mehmet Beriša.
“Slobodna”, svoja i drugačija ostala je jedino četrdesetsedmogodišnja Stanka Adžović. Dobila je svoj krov nad glavom, ali za poslom nije trčala. Radije se i danas obrati svojim sugrađanima, neposredno, pozdravljajući sa “sestro” ili “brate” i zatraži “koju paru”… Najčešće je i dobije, ali se ne ljuti ni kada joj ljudi ne pruže ono što traži. Kao bujicu izgovara dobre želje, da svi budu srećni, zdravi i veseli, i žene, i muževi i djeca… To podjeli sa svima.
“Moram da se snađem, jer nema ko drugi da mi pomogne . A Novljani su dobri , pomognu. Pomognu i turisti. Svi me vole. Primam i mjesečnu pomoć iz Socijalnog”, kaže Stanka
A kada završi “radni dan” nerijetko sjedne u prvi kafić i mirno popije svoju kafu. I vlasnici kafića Stanki opraštaju dug, a ona opet blagosilja…Novljani je susreću skoro svakodnevno, uglavnom u centru grada. Ljeti kada je savlada umor, sjedne na kamene pločnike pusti radio na baterije od koga se ne odvaja pa i zapjeva……
Lani je imala tešku bolest, pa potom operaciju u Podgorici . Bila je 15 dana u bolnici . Kaže da je slijedila upustva ljekara i da je zato ostala živa. Iako potiče iz mnogočlane porodice, njeni roditelji su imali jedanaestoro djece, Stanka je naučila da se oslanja na sebe i humanost nepoznatih ljudi.
Romkinja Stanka Adžović – foto S. Kosić
Udavala se dva puta i živjela u Kotoru i u Bijeloj. “Razvela sam se jer muževi nisu htjeli da me slušaju.Ovaj drugi doveo me je u kuću u kojoj nije bilo ni vode , ni struje. Nisam htjela to da trpim”, kaže Stanka odlučna da sudbinu uzme u svoje ruke.
Rođena je u Kotoru, ali cijeli život provela je u Herceg Novom. Nikada nije išla u školu. “Niko mi nije rekao da moram da idem u školu, ali dobro mi je i ovako”, kaže Stanka.
Mladi Romi i njihovi roditelji, za razliku od Stanke, shvataju važnost obrazovanja. “Crna Gora je lider u politici upisa romske djece u osnovnu školu, jer nijedno nije ostalo van školskih klupa. Uvjeren je da bi uz više organizovane pomoći bilo manje djece koja neredovno pohadjaju ili ne zavšre osnovnu školu”, ističe Beriša. Navodi i da je iz Herceg Novog troje svršenih visokoškolaca i dvoje studenata romske nacionalnosti.
U život kažu treba uložiti nešto po čemu će nas pamtiti i kada odemo…Stanka je uprkos svim nevoljama, odnedavno i bolesti, u svoj pa i u naše živote uložila radost!
Naši Romi
U hercegnovskoj opštini živi 254 Roma i 25 Egipćana. Većina živi u prigradskim naseljima , a u najveći bokeljski grad preko 60 odsto te populacije doselilo se prije 1991. godine. Samo trećina Roma i Egipćana ima stalno zaposlenje, većina za život zaradjuje radeći sezonske poslove ili sakupljajući i prodajući sekundarne sirovine. Prosjačenjem ili od tudje pomoći živi 10 odsto Roma u hercegnovskoj opštini.
“Kada je riječ o zaposlenosti Roma onda treba imati u vidu da oni žive u brojnim porodicama čiji su članovi veoma solidarni . Tako se dešava da rade dva brata ili dva člana porodice koji ulažu u zajedničko domaćinstvo i na taj način se manje osjeti ako radno sposoban član ne radi”, objašnjava Beriša. Kaže da je veliko problem nezaposlenost žena, posebno mladih i školovanih.
Kroz Zračnu luku Dubrovnik u februaru ove godine prošlo je nešto više od devet hiljada putnika, gotovo isti broj kao i u prvom mjesecu 2022. godine.
Zračna luka Dubrovnik u veljači ove godine prihvatila je i otpremila 9.242 putnika, što je 5.694 putnika više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Radi se tek o 78 putnika manje u odnosu na siječanj ove godine, a tu bi broju Dubrovnik svakako dostigao da zbog vremenskih uvjeta (bure van limita) zrakoplovi nisu preusmjeravani u obližnji Split.
U februaru je u Dubrovniku redovna bila Croatia Airlines iz Zagreba, Trade Air iz Splita, Freebird iz niza europskih odredišta s charter linijama te Turkish Airlines iz Istanbula. Kako smo ranije najavili, kreće linija Vuelinga iz Barcelone, a s krajem ovog mjeseca na snagu stupa i ljetni red letenja pa će Dubrovnik ponovno biti povezan s nizom europskih
U prva dva mjeseca 2022. godine kroz Zračnu luku Dubrovnik je prošlo 18.562 putnika, što je čak 11.285 putnika više u odnosu na isto razdoblje 2021. godine.
Vatrogasna zajednica Zadarske županije dobila je opremu za intervencije u slučaju iznenadnih onečišćenja mora kao i sustav nadzora za dojavu rizika od onečišćenja.
Ova tehnologija vrijedna 1,3 miliona kuna nabavljena je kroz EU projekt PEPSEA, koji je povezao ukupno 8 partnera iz Hrvatske i Italije. Cijelim projektom, vrijednim 2,9 milijuna eura, kao vodeći partner koordinirala je upravo Agencija za regionalni razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA; javlja 057 info
– Ovo je rezultat kvalitetne suradnje između svih sudionika na projektu i pokazuje kako se kvalitetnim promišljanjem može postići napredak koji je bitan za zajednicu te zaštita onoga što nam je izuzetno vrijedno, a to je bogata prirodna baština, istaknula je ravnateljica ZADRE NOVE Marina Dujmović Vuković.
Ideja za nabavom upravo ove opreme došla je od Željka Šoše, predsjednika Vatrogasne zajednice Zadarske županije.
– Nadam se kako će se što manje koristiti. Svakako je bitno da je imamo kako bi se građani i turisti uz priobalje mogli osjećati sigurno te da kako bi u slučaju katastrofe njezine posljedice bile što manje, istaknuo je Šoša.
Zamjenik župana Šime Vicković pohvalio je cijeli tim koji je radio na projektu.
– Na ovome nećemo stati. U ovom trenutku pripremamo nove projekte kako bi opremili ne samo naše vatrogasce, već i ostale hitne službe, naglasio je Vicković.
Novi sustav za detekciju onečišćenja postavljen je na dvije pilot lokacije u Zadarskoj županiji, na rijeci Zrmanji te u Salima gdje će se sutra održati prezentacija na terenu, uz kampanju za podizanje svijesti o onečišćenju okoliša.
Nova oprema predstavljena je i danas u prostorijama vatrogasne postrojbe. Predstavnici tvrtke Luveti medijima su pokazali kako funkcionira komplet za sanaciju koji, među ostalim, uključuje plutajuće zaštitne brane, uređaj za prikupljanje razlivenog ulja, spremnik kapaciteta 1000 litara… Ovisno o razmjerima zagađenja, intervencija pomoću ove opreme može trajati satima. No nije naglasak na brzini, već na učinkovitosti.
– Onečišćenje se može pratiti u realnom vremenu i putem geoinformacijskog sustava. Da je sustav funkcionalan, bilo je evidentno već nekoliko dana nakon njegovog postavljanja, kada se dogodilo manje onečišćenje, rekla je voditeljica projekta Mia Perica najavljujući kako će u ožujku stići još i dron koji će se zadarski akvatorij nadzirati i čuvati od onečišćenja.
Rat u Ukrajini Foto: Umit Bektas/Press service of the Ukrainian State Emergency Service/Ringo Chiu/Ukrainian Presidential Press Service / REUTERS
Ukrajinske oružane snage vode “žestoke borbe” protiv ruskih za kontrolu nad južnim gradom Mikolajivom i sjevernim Černjihivom, objavio je ukrajinski glavni stožer u priopćenju, a vode se i borbe za kontrolu nad Kijevom i Harkivom.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da njegove snage provode široku ofenzivu u Ukrajini i zauzele su nekoliko gradova i sela, objavila je u nedjelju ruska novinska agencija Interfax.
Ukrajinske oružane snage priopćile su u nedjelju da provode niz obrambenih operacija, uključujući u istočnom dijelu okruga Doneck, u Slobožanskom i gradu Černjihivu te da je Rusija nastavila s naporima da opkoli Kijev i drugi po veličini grad Harkiv.
Niz eksplozija čuo se u noći na nedjelju u Harkivu, javljaju ukrajinski mediji.
Sumi i Lebedin na sjeveroistoku Ukrajine meta su ruskih napada, rekao je u subotu kasno navečer Dmitro Živitskij, čelnik regionalne uprave Sumija na Telegramu.
Ruski zrakoplovi uništili su u subotu skladište hrane, građevinskog materijala i parkiralište na području Sumija, a u petak je uništena toplana i elektrana.
Grijanje više ne radi u cijeloj Ohtirki, koja se nalazi između Sumija iLebedina, a na nekim područjima nema više ni vode ni struje.
“Što da kažem, sama Ohtirka je djelomično nestala”, napisao je Živitskij. U ruskom raketnom napadu tamo je u utorak ubijeno sedamdeset ukrajinskih vojnika.
Informacija se nije mogla neovisno provjeriti.
Napadi na ukrajinske gradove Mariupol i Volnovakhu nastavljeni su u subotu nakon što je Rusija službeno prekinula kratki prekid vatre kako bi se omogućila humanitarna evakuacija, priopćilo je rusko Ministarstvo obrane.
Rusija i Ukrajina dogovorile su ograničeni prekid vatre oko gradova kako bi humanitarne organizacije dobile vremena za evakuaciju ljudi koji pokušavaju pobjeći.
No, ukrajinske snage rekle su da Moskva nikada nije u potpunosti ispoštovala sporazum i da je evakuacija ljudi iz opkoljenog lučkog grada Mariupolja na jugoistoku Ukrajine morala biti zaustavljena ranije u subotu.
Separatisti koje podržava Moskva u regiji Doneck, u kojoj se nalaze Mariupolj i Volnovaha, okrivili su kijevsku vladu za nastavak borbi.
Mariupolj je strateški grad na Azovskom moru koji danima gađa rusko topništvo i opkoljen je. Volnovaha, s oko 20.000 stanovnika, nalazi se oko 65 kilometara sjeverno od Mariupolja.
Gradonačelnik Mariupolja Vadim Bojčenko rekao je da njegov grad od 440.000 stanovnika više nema vodu, grijanje ili struju i pati od nestašice hrane.
U intervjuu za ukrajinsku televiziju, Bojčenko je govorio o “humanitarnoj blokadi”, jer je grad ostao bez svih komunalnih usluga. Optužio je rusku stranu za vrlo metodično gušenje grada.
Prema Ujedinjenim narodima, 351 civil poginuo je otkako je Rusija prije 11 dana započela invaziju, iako se vjeruje da je broj veći jer UN objavljuje samo brojke koje se mogu neovisno provjeriti.
Ozlijeđeno je 707, među kojima 36 djece.
Zauzimanje Mariupolja i Volnovahe bila bi značajna pobjeda za Moskvu, budući da bi se ruske trupe tada spojile s drugim ruskim snagama u regiji Doneck i na poluotoku Krim.
Moskva je u veljači priznala regije Luhansk i Doneck, koje kontroliraju proruski separatisti, kao neovisne države.
Nakon toga, vodstva samoproglašenih “Narodnih republika Donjeck i Lugansk” pozvala su ruskog predsjednika Vladimira Putina u pomoć kako bi ih zaštitio od ukrajinske vojske.
Putin je tada naredio početak “specijalne vojne operacije” 24. veljače koja je dovela do invazije Ukrajine sa sjevera, juga i istoka.
U videoporuci u subotu, Zelenskij je rekao da ruska vojska nije postigla svoje ciljeve, ali da je gotovo 10.000 ruskih vojnika poginulo u borbama. Taj se broj nije mogao neovisno provjeriti i daleko je veći od 498 smrti koje je Moskva priznala ranije ovog tjedna.
Zelenskij je pozvao svoje sunarodnjake da istjeraju ruske snage iz Ukrajine. “Moramo izaći! Moramo se boriti! Kad god se ukaže prilika”, rekao je ukrajinski čelnik.
Pozvao je Ukrajince da “istjeraju to zlo iz naših gradova”.
Ukrajinski vojnici uništili su brojna ruska oklopna vozila i drugu vojnu opremu oružjem koje su isporučili saveznici, izjavio je ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
Ukrajinski dužnosnici rekli su da se 100.000 ljudi dobrovoljno prijavilo za pomoć u obrani glavnog grada.
Ukrajinski pregovarači rekli su da će se treći krug pregovora s Rusijom o prekidu vatre održati u ponedjeljak, no Moskva je bila u tom pogledu manje izričita.
Aerodromi Crne Gore i Air Montenegro organizovali su posjetu djece zaposlenih tivatskom aerodromu, a nakon toga, zauzeli su svoja sjedišta u avionu nacionalne avio kompanije.
“Znamo da su najčešći motivi dječijih likovnih radova piste i avioni. Aerodromi Crne Gore i To Montenegro, u sklopu promocije naših zajedničkih aktivnosti, odlučili su da djeci zaposlenih od četvrte do desete godine omoguće da posjete naš tivatski aerodrom i avion nacionalne avio kompanije”, izjavila je portparolka ACG, Milica Dabanović.
“Raduje nas energija koja je zavladala u Tivtu. Naši najslađi putnici sa strpljenjem su prošli bezbjednosnu kontrolu, a zatim i provjeru bording karata. Policija, sjuardesa i pilot kažu da ne pamte slađe posjetioce niti veću navalicu. Kolege iz Air Montenegro poželjeli su djeci dobrodošlicu na let u bolju budućnost”, dodala je ona.
Zaposleni ACG i nacionalne avio kompanije djeci su objasnili sve procedure od ulaska na aerodrom preko kontrola do vezivanja pojasa u avionu i preuzimanja kofera nakon slijetanja.
Djeca su dobila i prigodne, slatke paketiće.
Kompletna posjeta je organizovana uz strogo poštovanje svih bezbjednosnih procedura.
Velika međunarodna karnevalska povorka zašarenila je sinoć hercegnovskom rivijerom, uprkos nevremenu. Kiša i vjetar nisu uspjeli da zaustave povorku oko 300 karnevalista iz Crne Gore i regiona, trombonjera, mažoretki, Gradske muzike, Mjesne muzike Đenović. Oni su prodefilovali od Đenovića do Kumbora i svojim nastupima u rizortu Portnovi označili završetak 53. Praznika mimoze. Svoje koreografije izvele su karnevalske grupe iz Kotora, Tivta, Budve, Tuzi, Neuma, Bele Crkve, Ljubuškog i Herceg Novog.
Nažalost, koncert Dejan Petrović Big Benda koji je planiran u nastavku večeri odložen je zbog loših vremenskih uslova i biće održan u drugom terminu, koji će naknadno biti dogovoren sa izvođačem.
Osvrćući se na ovogodišnji Praznik mimoze, predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić izrazio je zadovoljstvo organizacijom festivala.
„Ono što je karakteristično jeste da se veliki broj ljudi za Praznik mimoze nakon pandemije vratio u Herceg Novi. Bilo je zaista puno turista, naročito ako uzmemo u obzir prethodne dvije godine”, istakao je Katić.
Lijepo vrijeme je, kako je dodao, poslužilo do samog zatvaranja. Međutim, sinoćna kiša je uslovila organizatore da donesu odluku o odgađanju koncerta na zatvaranju. Zahvalio se karnevalskih gradovima koji su stigli u Herceg Novi da pokažu koreografije i maske.
Završno veče Mimoze
„Nadam se da ćemo svake godine imati sve veći broj karnevalista. Ove godine je bilo njih 300 u karnevalskoj povorci, uprkos lošem vremenu. Herceg Novi se još jednom pokazao kao dobar organizator i domaćin”, zaključio je Katić.
Potpredsjednica karnevalske povorke Koret iz Tuza, Anita Junčaj kazala je da su se predstavili sa grupom „Čuvari zapada”. Prema njenim riječima, uprkos kiši sve je proteklo u najboljem redu i zahvalna je na gostoprimstvu koje im je pruženo u Herceg Novom.
Dejan Đurić, organizator karnevala Bela Crkva, kaže da tradicionalno dolaze na Praznik mimoze i poručuje: “Drago nam je da smo ovdje već treći put sa grupom iz Bele crkve. Nadam se da će u budućnosti biti uključeno što više gradova u karnevalski svijet”.
Zatvaranje karenavla
U okviru ovogodišnjeg, 53. Praznika mimoze u Herceg Novom je uspješno održano na desetine zabavnih, sportskih i kulturnih programa. Otvaranje i tradicionalna Fešta od mimoze, ribe i vina privukli su na hiljade posjetilaca, a potom su tokom druge polovine februara i početka marta uslijedili različiti događaji koji su privlačili pažnju domaćih i gostiju.
Do završetka kompletnog planiranog programa preostala je trka karića “Karotrc”, koja je zbog nepovoljne vremenske prognoze odložena za sedam dana i u planu je da bude organizovana narednog vikenda. Danas će Mimoza Dance Festival u Dvorani Park okupiti više stotina učesnika, s tim da je defile mažoretki kroz centar grada otkazan zbog najavljene kiše. Večeras je na programu “Veče južnjačkog roka: The Marshall Tucker Band” u bistrou “Belavista” od 20 časova, a u utorak, 08. marta predstava “Ribarske svađe” u Dvorani Park od 20 časova.
