Papa Franjo zatražio je susret u Moskvi s predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi pokušao zaustaviti rat u Ukrajini, ali još nije dobio odgovor, doznaje se iz intervjua Pape listu Corriere Della Sera u izdanju od utorka.
Papa je talijanskom listu također rekao da Kiril, patrijarh Ruske pravoslavne Crkve koji je dao punu potporu za rat, “ne može postati Putinov ministrant”.
Franjo, koji je otišao u posjet bez presedana ruskom veleposlanstvu na samom početku rata, je potvrdio da je od najvišeg vatikanskog diplomata zatražio da pošalje poruku Putinu.
U poruci je pisalo, pojasnio je papa Franjo, da “sam voljan otići u Moskvu”.
“Naravno, neophodno je da to dozvoli čelnik Kremlja. Još uvijek nismo dobili odgovor i još uvijek čekamo”, rekao je Papa.
Slovenija i Bosna i Hercegovina prilično su nazadovale na ovogodišnjoj listi indeksa medijskih sloboda Reportera bez granica (RSF), ali je suprotno u drugim dvjema Hrvatskoj susjednim zemljama. Crnogorski napredak je gotovo senzacionalan, a na listi se uspela i Srbija.
Slovenija je na listi pala za 18. mjesta, sa 36. na 54., i tako se smjestila iza Hrvatske. To je najlošiji plasman Slovenije otkako RSF objavljuje indeks medijskih sloboda.
Slovensko novinarsko društvo (DNS) smatra da je to novi dokaz srozavanja novinarskih standarda u zemlji, za što odgovornim drži posebno aktualnu vladu Janeza Janše, odnosno njene pritiske na novinare i redakcije.
“Sloboda medija i novinara ključna je za demokratski proces, a prilike u Sloveniji su loše”, navela je u priopćenju vodeća slovenska novinarska udruga.
Politika, a posebno ona koja je sada na vlasti, novinare želi svesti na propagandiste, a diskreditirati sve one koji na to ne pristaju. U takvoj sredini nije ugodno biti novinar, navodi slovensko novinarsko društvo.
Na listi je pala i Bosna i Hercegovina, s lanjskog 58. mjesta na ovogodišnje 67. Ondje mediji posebno loše stoje po ekonomskim indikatorima, na 101. su mjestu, dok su po zakonodavnom okviru na relativno dobrom 35.
Razloga za zadovoljstvo mogu imati u Crnoj Gori koja je s katastrofalnog prošlogodišnjeg 104. mjesta skočila na 63., uglavnom zato jer je broj napada na novinare ove godine bio znatno manji.
Srbija se, pak, s 93. mjesta popela na 79. U toj je zemlji zakonodavni okvir dobar, bolji nego u Hrvatskoj po RSF-u, ali je zemlja po ekonomskom i političkom indikatoru na katastrofalnom 129. odnosno 118. mjestu.
Još dvije Hrvatskoj susjedne zemlje članice EU-a lošije su plasirane od nje.
Italija je s 41. pala na 58. mjesto, a Mađarska se nalazi na 85., što je doduše za sedam mjesta bolje nego 2021.
Inače, uvjerljivo najlošija zemlja EU-a po indeksu slobode medija je Grčka na 108. mjestu, ispred Bugarske koja je 92.
EP objavio poziv za novinarsku nagradu nazvanu po ubijenoj malteškoj novinarki
MALTA KILLED JOURNALIST- foto EPA
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola pozvala je u utorak, povodom Svjetskog dana slobode medija, novinare da podnesu prijave za novčanu nagradu Daphne Caruana Galizia, nazvanu po ubijenoj malteškoj istraživačkoj novinarki.
„Europa stoji uz one koji traže istinu. Daphnino pero bilo je ušutkano jer je otkrivala istinu. Ne smijemo dopustiti da novinari postanu mete ili žrtve”, kazala je Metsola.
Godišnja nagrada u iznosu od 20 tisuća eura dodjeljuje se za novinarski rad koji promiče ili brani temeljne vrijednosti EU-a, poput ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, ravnopravnosti, vladavine prava i ljudskih prava, navodi se u priopćenju Europskog parlamenta.
“Ovom će nagradom Europski parlament nastaviti braniti slobodu govora, medijski pluralizam i kvalitetno novinarstvo te pomoći u prenošenju tih vrijednosti budućim generacijama”, rekla je Metsola na plenarnoj sjednici.
Žiri sastavljen od predstavnika medija, novinarskih društava i civilnog društva iz 27 država članica EU-a odlučit će o dobitniku nagrade koja će se dodijeliti sredinom listopada na obljetnicu ubojstva malteške novinarke.
Istraživačka novinarka Daphne Caruana Galizia ubijena je 16. listopada 2017. u eksploziji bombe koja je postavljena pod njen automobil.
Opširno je pisala o korupciji, pranju novca, organiziranom kriminalu i uključenosti malteške vlade u aferu “Panama papers”.
“Moramo stajati uz one koji traže istinu. Naš glavni prioritet mora biti sigurnost novinara”, rekla je na plenarnoj sjednici povjerenica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova.
O najavi predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda da je moguća nestašica vode tokom sezone:
Tivat: U ljetnjim mjesecima iz Regionalnog vodovoda preuzimamo 90 odsto od ukupno distribuirane vode potrošačima.
Doklestić: Herceg Novom ne treba voda iz Regionalnog vodovoda
Budva: Nijesu nam službeno dostavljene informacije objavljene u medijima o mogućnostima slabije izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre.
Ulcinj: Možemo imati problem u slučaju neurednog snabdijevanja električnom energijom (pad napona)
Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić saopštio je prošle sedmice kako je moguća nestašica vode tokom sezone zbog smanjene izdašnosti izvorišta Bolje sestre koje je, prema njegovim riječima, posljedica devastacije korita rijeke Morače. Iz regionalnog sistema vodu preuzimaju Budva, Kotor i Tivat od jula 2010. godine, Bar od 2011. godine, a Ulcinj od 2012. godine.
BUDVA
Iz budvanskog vodovoda Pobjedi je saopšteno da im nijesu službeno dostavljene informacije objavljene u medijima o mogućnostima slabije izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre. Lokalni vodovod vodu iz regionalnog sistema preuzima od 2010. godine.
– Od tada nije bilo većih problema u snabdijevanju – kazali su iz Vodovoda.
Pored sistema regionalnog vodosnabdijevanja, Vodovod Budva koristi i sopstvena izvorišta – lokalnog karaktera. Najpoznatije i najizdašnije lokalno vodoizvorište je u naselju Reževići.
Sistem za snabdijevanje oslanja se i na još dva manja: Piratac i Buljaricu. Kako se izdašnost najviše karakteriše sušnim ili povoljnim hidrološkim periodima, to i količine vode na istima variraju. Količine vode u zavisnosti od perioda godine, variraju.
– Izdašnost svih izvorišta zavisi od niza faktora među kojima su najčešći, prirodni. U dobrim hidrološkim godinama, količine vode na izvorištima su znatno bolje – kazali su iz gradskog Vodovoda.
Tačne količine vode koje preuzimaju iz sistema regionalnog snabdijevanja srazmjerne su, kažu, potrebama u toku turističke sezone i kalandarske godine tako da umnogome mogu varirati.
– Generalno, sva vodovodna društva na Primorju poboljšala su snabdijevanje zahvaljujući dodatnim količinama iz regionalnog sistema – objasnili su iz Vodovoda.
Iz tog preduzeća ističu da je snabdijevanje Budve vodom, proteklih godina, na zadovoljavajućem nivou, kako tokom zimskih tako i u toku ljetnjih mjeseci.
– Redovne isporuke vode nekada ometaju obavezne sanacije ili kvarovi na mreži ali pretjerano ne utiču na kvalitet snabdijevanja. Manje poteškoće još su primjetne kod snabdijevanja korisnika na višim kotama. Isto je zapaženo najčešće u ruralnim područjima opštine. Međutim, Vodovod u saradnji sa Opštinom upravo okončava projekat za poboljšanje snabdijevanja u naselju Lazi (kota iznad 120 metara nadmorske visine). U perspektivi su i još neki planirani projekti koji za cilj imaju normalizaciju u napajanju viših kota – najavili su iz Vodovoda.
TIVAT
Izvršni direktor Vodovoda i kanalizacije Tivat Alen Krivokapić kaže da uredno snabdijevanje te opštine tokom ljetnje sezone zavisi od Regionalnog vodovoda.
– Tivat u ljetnjim mjesecima ( jul i avgust) iz Regionalnog vodovoda preuzima od 100 do 120 l/s vode, što procentualno iznosi 90 odsto, od ukupno distribuirane vode potrošačima. Na godišnjem nivou RVCP u količinama distribuirane vode ViK-a Tivat učestvuje sa 60 odsto. Preostale količine vode dobijamo iz lokalnog izvorišta Plavda (20-30 l/s u ljetnjim mjesecima), i izdašnost zavisi od hidrološke situacije, ali nijesmo primijetili promjene sa aspekta pada izdašnosti. U zimskom periodu izdašnost je znatno veća i zadovoljava naše potreba – kazao je Krivokapić.
On dodaje da prethodnih godina, od kada je Tivat spojen na regionalni vodovodni sistem, nijesu imali prekida u snabdijevanju.
– Svi potrošači su bili uredno snabdijevani bez prekida i restrikcija, osim u slučajevima kvara na instalacijama – kazao je Krivokapić.
Doklestić: Herceg Novom ne treba voda iz Regionalnog vodovoda
Herceg Novi nije spojen na regionalni vodovodni sistem jer nije izgrađen cjevovod Tivat – Sveta Neđelja. Toj opštini je od 2013. do 2017. godine voda iz RVCG isporučivana preko tivatskog sistema.
Izvršni direktor regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Josip Đurašković je za RTHN saopštio je da su prošle sedmice, nakon što je krajem 2021. godine spojen cjevovod od 3,2 kilometra do prekidne komore Tivat, stvoreni uslovi za povezivanje Herceg Novog na Regionalni vodovod, investicione vrijednosti oko dva miliona eura.
Međutim, direktorica Vodovoda i kanalizacije Herceg Novi Olivera Doklestić kaže da toj ošptini nijesu potrebne dodatne količine vode iz regionalnog sistema.
– U gradskom sistemu imamo oko 550 litara u sekundi iz hidroelektrana na Trebišnjici i sa lokalnog izvorišta Opačica, koje su dovoljne i u špicu sezone kada se udvostruči broj potrošača – tvrdi Doklestić.
Spajanje Herceg Novog na Regionalni vodovodni sistem biće tema razgovora predstavnika gradskog vodovodnog preduzeća i regionalnog vodovoda ove sedmice.
– Preuzimanje vode iz regionalnog vodovoda nema smisla dok se ne sanira cjevovod jer bi se bilježili ogromni gubici. Mi smo tražili sastanak da uspostavimo dijalog o održavanju njihove infrastrukture – cjevovoda od Zmijica do Kamenara i rezerovoara. Čelični cjevovod je u lošijem stanju nego prošle godine. Mi smo uložili izvjesna sredstva u sanaciju dionice u predjelu Bijele, u dužini 1.500 metara – kazala je za RTHN Doklestić.
Ona podsjeća da je infrastrukturu uradio Regionalni vodovod prije 40-ak godina, za snabdijevanje rivijere da bi se viškovi vode prebacivali ka Tivatu i Budvi, što je trajalo dok nije izgrađen regionalni sistem sa izvorišta Bolje sestre.
– Prije 12 godina izgrađen je sistem RV Crnogorsko primorje i mi smo stalno u nekoj vrsti pritisaka da preuzimamo njihovu vodu. Od rezervoara Zmijice do Bijele cjevovod je u relativno dobrom stanju, a posljednji kilometar i po je sporan. Zato je i iniciran sastanak sa predstavnicima Regionalnog vodovoda, kao vlasnicima, da se napokon riješi pitanje sanacije i održavanja njihove infrastrukture u Herceg Novom. Sjetimo se da su građani Herceg Novog jedan odsto od građevinskih dozvola izdvajali tom preduzeću u posljednjih 30 godina – kazala je direktorica novskog Vodovoda.
Bez odgovora iz Bara i Kotora
U kojoj su mjeri Bar i Kotor zavisni od izvorišta Bolje sestre nijesmo uspjeli da saznamo jer iz tamošnjih gradskih vodovodnih preduzeća nijesu odgovorili na pitanja.
ULCINJ
U Vodovodu i kanalizaciji Ulcinj kažu da najjužnija crnogorska opština može imati problem snabdijevanja vodom u slučaju neurednog snabdijevanja električnom energijom (pad napona).
– Tokom ljetnje sezone, period jul-avgust prosječno oko 40 litara/sekundi, procentualno je u hidrološkom minimumu 10 odsto od regionalnog vodovoda. Stabilnost snabdijevanja uslovljena je manjkom rezervoarskog prostora – kazali su iz vodovodnog preduzeća najjužnije crnogorske opštine.
Prema njihovim riječima smanjuje se izdašnost sa gravitacionih izvora, dok izvorište Lisna Bori u hidrološkom minimumu ima izdašnost 280 litara u sekundi.
Prvi neformalni sastanak novoizabranog ministra ekonomije i turizma Gorana Đurovića i predsjednika Upravnog odbora Morskog dobra Blaža Rađenovića sa turističkim poslenicima, održan je u Budvi.
Sastanku su prisustvovali predstavnici CTU, udruženja ugostitelja Budve, predstavnici agencija, udruženja malih privatnih hotela, hotelijeri i ugostitelji.
Kako je Vijestima rečeno, razgovor je protekao u opuštenoj atmosferi i neformalnom karakteru, a ticao se svih problema u turizmu koji postoje i koji su detektovali privrednici, a sve u cilju kako bi se odmah reagovalo i riješilo ono što može u susret turističkoj sezoni.
Sa obje strane je izraženo veliko zadovoljstvo sastankom i dogovoreno da se u što kraćem roku dobiju povratne informacije od ministra sa rješavanjem onih urgentih stvari koje se odmah mogu riješiti.
Takođe je dogovoreno da će veoma brzo uslijediti i sljedeća serija sastanaka koji će posebno biti organizovani sa hotelijerima, posebno sa ugostiteljima i posebno sa turističkim agencijama kako bi se još efikasnije moglo reagovati.
Naredna dva dana očekuju nas promjenjive vremenske prilike, sa sunčanim periodima u prvom dijelu, te pljuskovima sa grmljavinskim procesima u popodnevnim satima u centralnim oblastima i na sjeveru, saopštio je meteorolog Branko Micev.
On je u emisiji Dobro jutro Crna Goro na TVCG rekao da se Crna Gora nalazi u procesu naglih vremenskih promjena.
“Tako smo juče imali nestabilne vremenske prilike, oblačno, relativno hladno. Temperatura u Podgorici je juče bila 16 stepeni, a prekjuče 26 stepeni”, rekao je Micev.
U četvrtak nas, kako ističe, očekuju duži periodi suvog vremena, dok se od petka do ponedjeljka očekuje novi talas nestabilnog vremena sa kišom.
“Više sunca nas očekuje od 10. maja, kada će biti i toplije, s tim što se sredinom maja očekuju temperature i do 30 stepeni, što nije ništa neuobičajeno”, rekao je Micev, podsjećajući da je u Podgorici 2008. izmjereno 35 stepeni.
Kaže i da je april ove godine u Podgorici bio za dva stepena hladniji od prosjeka.
Potpisivanje sporazuma o saradnji i bratimljenju Opštine Herceg Novi i Gradske opštine Zvezdara u završnim je pripremama.
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i predsjednik Gradske opštine Zvezdara, Vladan Jeremić sastali su se u prostorijama ove beogradske opštine, gdje su razgovarali o detaljima sporazuma.
Čelnici dvije opštine saglasili su se da će u fokusu saradnje biti oblasti privrede, turizma, kulture i sporta, te izrazili očekivanje da će sporazum uskoro biti potpisan u Herceg Novom.
“Opština Herceg Novi njeguje dobru saradnju sa Gradom Beogradom, kao i sa beogradskim gradskim opštinama, a sporazum koji je u pripremi predstavlja nastavak i jačanje veza sa ovim gradom”, kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
Podsjećamo, inicijativu Gradske opštine Zvezdara o prijateljstvu i bratimljenju sa Herceg Novim prihvatila je i usvojila Skupština opštine Herceg Novi u martu mjesecu 2017. godine.
Morski kokot, oliti morska lastavica, česta je ponuda na našim peškarijama. Doduše, ljeti rjeđe, ali se zato zimi znaju nuditi u raznim veličinama. Cijena im nije toliko nepristupačna (čitaj: visoka). Omanje društvo može se fino počastiti primjerkom od 2-2,5 kg, uživati u njegovoj pripremi, loženju vatre, pečenju i serviranju. Uz dobro društvo i domaće vino kokot pod pekom može biti ukusniji od bilo koje oborite ribe.
Sastojci:
– morski kokot; 2 – 2,5 kg
– maslinovo ulje; 2 dcl,
– kapula; 3 veće,
– mrkva; 3 veće,
– krumpir; 1,5 kg
– češnjak; 4-5 česna
– rajčice sušene; 10-ak komada
– začinsko bilje (lovor, ružmarin, bosiljak …); po osobnom izboru
– peršin; 2 sitno sjeckane grančice
– bijelo vino; 2-3 dcl
– sol i papar,
Kokot ispod peke – Foto: Željko Višić
Priprema jela:
Kapulu narezati na kolutove i poslagati po dnu zdjele za pečenje. Slijedi red narezane mrkve, pa red narezanih krumpira, po vrhu razbacani komadići narezane sušene rajčice, češnjak, začinsko bilje i peršin. Sve posoliti i popapriti.
Predlažem da ribu začinite odvojeno, te je takvu postavite po vrhu povrća. Sve zaliti vinom i uljem.
Svrha postavljanja ribe poviše povrća je da se riba, ne dodirujući dno, peče i kuha u vlastitoj pari. Povrće će se najprije kuhati i peči u ulju i vinu, a kasnije i u ribljim sokovima koje će riba tijekom pečenja postupno otpuštati.
Kokot ispod peke – Foto: Željko Višić
Svekupno vrijeme potrebno za ovu peku je od 40 do 50 minuta. Peku je potrebno otkriti nakon 25 minuta, te provjeriti da li treba još tekućine, da li treba pojačati vatru, promiješati povrće oko kokota i sl.
Peka je spremna za serviranje kada je krumpir pečen i kuhan prema vašem ukusu. Nakon pečenja peku ostavite da „odmori“ 10-ak minuta.
Preporuka: Ribu nije poželjno, a i ne treba okretati.
Velika karnevalska povorka prodefilovala je sinoć Budvom, na oduševljenje mještana i posjetilaca iz regiona i šire, koji su se okupili u velikom broju kako bi ispratili drugi dan Međunarodnog turističkog karnevala koji se održava pod sloganom “Nek živi ljubav”.
Karneval organizuje Turistička organizacija opštine Budva i NVO “Feštađuni”, a osim dobre zabave usljed povorke kreativnih i raznovrsnih maski, za dobar provod bili su zaslužni i muzički izvođači koji su nastupali na koncertima širom Starog grada, kao i program na Trgu slikara.
Veliku karnevalsku povorku činilo je više od 1.000 učesnika, iz raznih krajeva Evrope, kazao je Ognjen Mušikić iz TO opštine Budva.
Pregovori o evakuaciji civila u više su navrata propadali posljednjih sedmica (Reuters)
Žestoke borbe u Ukrajini i danas se vode na istoku zemlje, u regiji Donbas, a Ukrajinci i dalje pokušavaju vratiti grad Herson na jugu, najveći koji su Rusi u dosadašnjem dijelu rata potpuno zauzeli. Nedaleko od toga grada, u blizini aerodroma koji je pod kontrolom ruskih snaga, dogodila se velika eksplozija. Ukrajinci su izvijestili i o višestrukim eksplozijama u Odesi. Nakon što su jučer izvučeni prvi civili iz čeličane Azovstalj u Mariupolju, danas je evakuacija usporena. Više ukrajinskih izvora tvrdi da su ruske snage žestoko bombardirale čim je završila jučerašnja evakuacija. Svjedočanstva ljudi koji su dva mjeseca proveli u podzemnim tunelima čeličane potresna su…
Za stotinjak civila agonija skrivanja u podzemnim tunelima industrijskog kompleksa Azovstalj napokon je završena.
Iz opkoljene čeličane žene i djeca jučer su evakuirani pod okriljem UN-a i Međunarodnog crvenog križa.
– Čekali smo ovdje dva mjeseca, rekla je jedna žena.
Izgladnjeli i iscrpljeni, autobusima su prevezeni u grad Zaporižja, koji je unatoč žestokim ruskim napadima i dalje pod ukrajinskom kontrolom.
– Mjesec dana četrdeset nas jelo je šest limenki hrane. Od njih bismo skuhali dva lonca juhe i to je sve što smo jeli tijekom dana, rekla je Jelena Ajtulova, stanovnica Mariupolja evakuirana iz čeličane Azovstalj.
– Živjeli smo u podrumu od 27. veljače. Nismo izlazili jer nam je kuća u neposrednoj blizini Azovstalja. Cijelo vrijeme bili smo izloženi napadima. Kuća nam je potpuno uništena. Imali smo dvokatnicu, više je nema, izgorjela je do temelja, rekla je stanovnica Mariupolja Natalija Cintomirska.
– Prvi put u svim danima rata proradio je ovaj vitalni koridor. Prvi put dogodio se dvodnevni prekid vatre na području Azovstalja, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Azovstalj i dalje utočište za više od 2000 ukrajinskih vojnika i civila
Evakuacija civila iz Mariupolja nastavljena je i danas, ali ne iz Azovstalja, koji je ponovno meta ruskih napada. Industrijski kompleks i dalje je utočište za više od 2000 ukrajinskih vojnika i civila.
– Nadamo se da će se evakuacija i spašavanje civila nastaviti. Nadamo se i da će našoj vladi u suradnji s međunarodnim organizacijama UN-om i Crvenim križem poći za rukom spasiti ranjene borce. Upozorili smo da ima i ljudi zarobljenih pod ruševinama Azovstalja, rekao je Sviatloslav Palamar, zamjenik zapovjednika bojne Azov.
Rusi nastavljaju ofenzivu u Donbasu. Prema tvrdnjama ukrajinske vojske, nastoje zauzeti istočni grad Rubižnje i pripremiti napad na Severodoneck.
– Ciljevi napada dokazuju da je za rusku vojsku rat protiv Ukrajine rat istrebljenja. Gađali su skladišta poljoprivrednih poduzeća. Uništeno je skladište žitarica, granatirano je i ono s gnojivima. Nastavili su granatirati stambene četvrti u regiji Harkiv, rekao je Zelenski.
U granatiranju je uništena škola u gradu Lisičansk, koji su ruske snage okružile s tri strane.
– Situacija je ekstremna i veoma opasna, rekao je jedan liječnik.
Donosimo kratku priču o ulovu tune teške 50 kilograma koju je u petak 29. aprila u popodnevnim satima ulovio Jovan Peričić.
“Borba sa tunom je trajala oko dva sata. Tuna od 50 kg je uhvacena u blizini Mamule na dubini od oko 40 metara. Glavni izazov je bio izvući toliku tunu sa opremom namenjenom za daleko manje ribe” – kazao je za naš portal Jovan Peričić.
