NVO “Ugostitelji Crne Gore” i ove godine nastavlja kampanju zapošljavanja sezonskih radnika iz naše zemlje na primorju.
Našim članovima koji se u uslovima ekonomske krize, što zbog pandemije koronavirusa što zbog dešavanja u Ukrajini, spremaju za turističku sezonu, situaciju dodatno otežava deficit radne snage. Zato prioritet želimo da damo domaćim radnicima da ovog ljeta rade i zarade.
Takođe, za sve one koji žele da rade u ugostiteljstvu i hotelijerstvu ove ljetnje sezone omogućićemo praksu kako bi stekli potrebna znanja i vještine i tako postali konkurentni na tržištu rada.
Naš cilj je da tokom ljeta zaposlimo što više domaćih radnika i na taj način damo svoj doprinos smanjenu nezaposlenosti, boljem punjenju budžeta jer je privreda ta koja donosi novac za finansiranje zdravstvenog, obrazovnog i ostalog javnog sektora.
gdje će samo jednim klikom biti u prilici da pogledaju sve informacije o slobodnim radnim mjestima u našem sektoru.
Naša viber grupa za sada ima više od četiri i po hiljade pratilaca.
Takođe, pozivamo i sve privrednike koji ne mogu da dođu do domaće radne snage da nam se jave i da pokušamo zajedno da dođemo do rješenja kako bismo što spremnije dočekali predstojeću ljetnju turističku sezonu.
Zeleni trg u Herceg Novom- danas Trg Nikole Đurkovića – foto privatna arhiva
Piše: Slavica Kosić
Gajenje svilenih buba i proizvodnja svile bila je veoma razvijena u Boki Kotorskoj do Prvog svjetskog rata.
Uzgojem svilenih buba 1878. godine u Boki se bavilo 6.000 porodica, kaže etnolog mr Marija Crnić Pejović.
Donedavno je o tome svjedočio i veliki broj murvi na imanjima i javnim gradskim površinama, jer se svilene bube hrane njenim lišćem.
Murva – dud
Gajenje svilene bube i proizvodnja svile počelo je u vrijeme kada je Bokom vladala Mletačka republika, jer je Venecija imala veoma razvijenu manufakturu za izradu tkanina.
Nastavljeno je to i poslije pada Mletačke republike, nakon što je je Austrougarska preuzela vladavinu nad Bokom.
Crnić Pejović u naučnom radu “Svilarstvo u Boki Kotorskoj” navodi da je 1834. u Boki bilo 136 manufaktura, a među njima 13 predionica svile – sedam u Kotoru i šest u Herceg Novom.
Svilena buba
Braća Sbutega su u Prčanju imala predionicu za izradu svilene niti u kojoj je radilo 50 ljudi.
Svila je korišćena za izradu, uglavnom svečane odjeće.
Crnić Pejović navodi da su u cilju razvoja svilarstva austrougarske vlasti podsticale sađenje murvi (dudova), jer je lišće bijele murve glavna hrana larvi svilene bube.
Tako je opštinska uprava Herceg Novog u martu 1877. godine dobila 50 korijena murve koji su podijeljeni i naložila da se tri stabla zasade na gradskom zemljištu na Karači, u blizini Starog grada.
Prije dva vijeka u Boki je bilo 35.000 stabala murve koje su poslije maslina bile najbrojnije.
Rasle su i na glavnom gradskom trgu u Herceg Novom, a posječene su pred Drugi svjetski rat kada je trg popločan.
Radi podsticanja i unapređenja svilarstva, državna uprava je beplatno dijelila sjeme svilene bube.
Murva – dud
I crkvena vlast je podsticala gajenje, o čemu svjedoči zapis da je paroh kotorski Lazar Ercegović početkom 1871. predao 25 “unača sjemena svilene bube, da se razdijeli”.
Štampana su uputstva i organizovana predavanja.
Proizvodnja i izvoz čaura i svilenih niti donosili su korist državnoj blagajni, ali i ublažavali teško ekonomsko stanje stanovništva.
Zarada uzgajivača, u odnosu na uloženi trud, navodno je bila mala.
Svilarstvo kao privredna grana u Boki se gasi tokom Prvog svjetskog rata zbog jake konkurencije proizvođača iz Kine i Japana.
Sadnja i gajenje murvi nastavljeno je i poslije tog perioda jer su se plodovi koristili za ishranu svinja i peradi, za proizvodnju rakije – murovače, i kao brodograđevno drvo.
Danas je sve manje stabala murvi, jer ih niko više ne sadi.
Čak se sjeku i samonikla stabla.
Svileni konac
Otkrivanje recepta za proizvodnju svile u Kini se i glavom plaćalo
Domovina svile je Kina, gdje se svilena buba uzgaja između pet i devet hiljada godina.
Umijeće proizvodnje svile razvijalo se na carskim dvorovima i držalo u strogoj tajnosti, a otkrivanje “recepta” plaćalo se i glavom.
Zbog toga je Kina imala monopol u proizvodnji svile više od dvije hiljade godina.
Odatle se njome trgovalo diljem svijeta, a poznat je Put svile, kojim je stizala u Evropu.
U Evropu – u Vizantiju, jajašca svilene bube i sjeme murve navodno su prokrijumčarila dva monaha u bambusovom štapu 552 godine. Prema legendi, proizvodnju svile otkrila je carica Leizu, supruga cara Huangdija, kada joj je čaura svilene bube sa murve upala u šolju dok je u vrtu pila čaj. Toplota čaja je učinila da se svilenkaste niti odmotavaju sve dok nisu prekrile vrt. Kada se „svileno klupko” odmotalo, Leizu je uočila čauru i shvatila da je ona „svileni izvor”. Ubjedila je muža da joj dopusti da uzgaja dud, čijim se listovima hrane svilene bube i tako napravi malu „svilenu farmu”.
Lišće murve jedina poslastica
Iz svakog se jajeta svilene bube izleže se jedna sićušna bijela gusjenica, a procjenjuje se da svaka pojede 30.000 puta više hrane – lišća murve, od svoje početne težine.
Kada gusjenica dostigne potpuni rast, iz dva otvora na glavi luči dvostruku nit. Pokretima glave u obliku osmice, gusjenica se obavija tom niti, stvarajući čahuru, unutar koje se tokom 14 dana gusjenica preobrazi u leptira.
U prirodnom životnom ciklusu razvijeni leptir izlazi iz čahure i reprodukcijski ciklus počinje iznova, dok se kod uzgoja svile, leptiri usmrćuju kako pri izlasku ne bi uništili svilenu nit.
Na početku obrade, čahure se omekšavaju u toploj vodi, te se najprije odvaja vanjski, manje kvalitetan sloj u kojem je svilena nit zamršena.
Nakon uklanjanja vanjskog sloja čahure, lupkanjem štapićem ili uz pomoć rotirajuće četke pronalazi se početak niti i počinje s odmotavanjem, pri čemu se udružuju niti s pet do deset čahura, ovisno o željenoj finoći svilene pređe i daljnjoj preradbi za koju je namijenjena.
/S.Kosić/
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, poezije, biografske literature, kulinarstva i knjiga za djecu.
Pegi Gugenhajm – sablazan savremene umetnosti autorke Fransiz Prouz knjiga je koja će očarati kako zaljubljenike u umjetnost 20. vijeka, tako i sve one koji su zainteresovani za američku i evropsku kulturu. Autorka prikazuje Pegi Gugenhajm kroz gotovo svaki aspekt njenog neobičnog života, od jedinstvenih kolekcionarskih navika i otkrića do prijateljstva sa poznatima, propalih brakova i skandaloznih afera. Pred nama je portret jedne žene koja je uspjela da se nametne kao figura moći u svijetu u kojem vladaju muškarci. Izdavač je Klio.
Frida Kalo i boje života roman je Karolin Bernard. Godina je 1925. U Meksiko Sitiju ključaju političke borbe i kreativne strasti. Komunističke ideje izvele su na hiljade ljudi na ulice. Najistaknutiji umjetnici žučno raspravljaju o novim stremljenjima u savremenom svijetu. Iznad svih uzdiže se kolosalni Dijego Rivera, slikar koji je na svojim muralima ovjekovječio Meksičku revoluciju. Uprkos strašnoj fizičkoj patnjui nakon teške saobraćajne nesreće, 17-godišnja Frida ne prestaje da slika i ne sluteći da će jednog dana postati slavna. Priča je ovo o ženi buntovnog duha kojom se Rivera dva puta ženio. Izdavač je Laguna.
Svetlost i senke – Kultura Srba u Trstu knjiga je koju je priredila Marija Mitrović. Trst je grad u kome su vidljivi tragovi više kultura; osim italijanske tu su još i njemačka, austrijska, slovenačka, hrvatska, srpska. S obzirom da su tragovi srpske kulture ostali prilično zanemareni knjiga ima dvostruki zadatak: sa jedne strane da okupi i ukratko predstavi najznačajnije radove o srpskoj kulturi u Trstu, dok s druge strane treba da predstavi savremenu sliku srpske dijaspore u ovom gradu. U ovoj bogato ilustrovanoj knjizi ćemo pronaći sve ono što je važno znati o srpskoj crkvi, groblju, školi, horu, ekonomiji i zgradama. Izdavač je Klio.
Vatra i ništa zbirka je pjesama Branka Miljkovića za koju je dobio Oktobarsku nagradu. Stvarajući od riječi i stihova simbole koji dobijaju svoju stvarnost, Miljković je uzdigao poeziju do bitnog elementa koji ispunjava naše živote. Unuk simbolista i nadrealista, kako je sam za sebe govorio, učinio je pjesništvo dostignućem krajnje ljepote. Iz čuvene pjesničke generacije šeszdesetih godina 20. vijeka sa pravom je prozvan „princem poezije“. Od prve pjesme iz ove zbirke Uzalud je budim do posljednje Pesma za moj 27. rođendan prošetaćemo kroz čudesni svijet Miljkovićeve poetike. Izdavač je Laguna.
Na osnovu hiljada stranica iz bilježnica Leonarda da Vinčija i na osnovu novih oktića o njegovom životu i radu, autor Volter Ajzakson nam u knjizi koja i ima naslov Leonardo da Vinči razotkriva velikog renesansnog umjetnika i naučnika. Leonardo je naslikao dvije najslavnije slike u istoriji, Tajnu večeru i Mona Lizu. Sa strašću koja je prelazlila u opsesivnost bavio se proučavanjem anatomije, fosila, ptica, letećih mašina, botanike, geologije i oružja. Sposobnost da ukršta društvene i prirodne nauke, koje simboliše crtež Vitruvijev čovjek, stvorila je od njega najkreativnijeg inovatora u istoriji. Izdavač je Laguna.
Kuvar posnih jela na vodi je knjiga koju je priredila monahinja Atanasija Rašić iz manastira Rukumija. U prvom dijelu naći ćemo pravo bogatstvo recepata: razne vrste pasulja i kupusa, zatim, paprikaš, supe, salate, variva, jela sa krompirom, čorbe i paštete od raznih sastojaka, mnogobrojne soseve. Svi opisani recepti su i ilustrovani. U drugom dijelu knjige govori se o jestivom cvijeću, pravilima posta, savjetima u pogledu ishrane kod hroničnih bolesti, o ljekovitosti hrane kao i o vitaminima i mineralima. Izdavač je Kolor Pres.
Prevozna sredstva koja su promenila svet knjiga je namijenjena mlađim čitaocima, sa sjajnim ilustracijama. Predstavljene su nam prekretnice u razvoju putovanja i prevoza. Autori nas vode od malo zapaženih ideja koje su pokrenule tehnološku revoluciju, preko fantastičnih uspjeha, pa do tragedija koje su zauvijek okončale ogromne projekte. Upoznaćemo se i sa čuvenim izumiteljima i provozati se najbržim, navećim i najstrašnijim mašinama za koje se zaista može reći da su promijenile svijet. Izdavač je Laguna.
Ledolomac američke obalne straže Polar Star 17. veljače oborio je Guinnessov rekord dosegnuvši najjužniju tačku na Zemlji do koje je ikad doplovio neki brod. Polar Star dosegao je položaj od 78° 44.032’ južne zemljopisne širine i došano na udaljenost od otprilike 500 metara od ruba Rossovog ledenog šelfa (poznatog i kao Rossova ledena polica), javlja The Maritime Executive.
Ova tačka je južnija od trenutnog Guinnessovog rekorda. Naime, rezidencijalni brod The World je 2017. godine dosegao oko 0,025 minuta sjeverniju točku od Polar Stara na78°43,997′ južne zemljopisne širine. Članovi posade ledolomca rade s osobljem Guinnessove knjige rekorda kako bi se službeno potvrdio novi rekord.
Rekord je oboren zahvaljujući otapanju leda. Naime, 46 godina star Polar Star plovio je vodama koje su u prošlosti bile naznačene kao dio ledene police. Dijelovi Rossovog ledenog šelfa danas odstupaju otprilike 12 nautičkih milja od položaja prikazanih na službenim kartama. PolarStar je tijekom prolaska kroz zaljev Bay of Whales pregledao 396 nautičkih milja ledenog šelfa za potencijalnu navigaciju u budućnosti, piše gCaptain.
CGC Polar Sea, sestrinski brod Polar Stara i prethodni rekorder, 1997. godine je dosegnuo je 78°29’ južne zemljopisne širine. Polar Sea nije u upotrebi od 2010. zbog kvara na pet od šest glavnih dizel motora, čime je Polar Star postao jedini takav operativni ledolomac u vlasništvu SAD-a.
Ernest Shackleton je 1908. godine tijekom Nimrod ekspedicije nadjenuo ime zaljev Bay of Whales zbog velikog broja kitova koje su on i njegova posada vidjeli u ovom području. Tri godine kasnije, Roald Amundsen je uspostavio bazu u zaljevu, iz koje je krenuo u svoj uspješan pohod da postane prva osoba koja je stigla do Južnog pola. Nekoliko godina kasnije, admiral američke mornarice Richard E. Byrd uspostavio je bazu Little America u zaljev Bay of Whales tijekom svoje prve, druge i treće ekspedicije na Antarktici, istražujući više od 60% antarktičkog kontinenta.
“Posada ‘Polar Stara’ s ponosom slijedi korake legendarnih istraživača Antarktika poput Shackletona, Amundsena i Byrda”, rekao je kapetan William Woityra, zapovjednik Polar Stara. “Čak više od stoljeća kasnije, nastavljamo tradiciju istraživanja, dosezanja novih mjesta i širenja ljudskog razumijevanja našeg planeta.”
Inicijativa Europske komisije (EK) “Smart Tourism Destinations” (Pametne turističke destinacije) izabrala je Dubrovnik među 50 odredišta koja će dobiti priliku sudjelovati u nizu aktivnosti s ciljem unapređenja praksi održivog turizma, izvijestili su u četvrtak iz Grada Dubrovnika.
Dubrovnik je odabran nakon što se prijavio na poziv “EU Destination Managers” u okviru inicijative “Smart Tourism Destinations” Europske komisije, a kriteriji koje je za to trebao zadovoljiti su prethodna iskustva, motivacija i očekivanja te tehnički kapaciteti destinacije.
Pri tome su, kako dodaju iz Grada Dubrovnika, korištena iskustva i znanja dobivena kroz implementaciju projekata “Altereco” i “Poštujmo Grad” (Respect the City).
“Izbor Dubrovnika kao dionika u ovom projektu još je jedna opipljiva potpora transformaciji destinacije u promotora i predvodnika održivosti i odgovornosti u turizmu. Izabrani dionici će moći sudjelovati na raznim radionicama koje će voditi prepoznati stručnjaci iz raznih područja vezano uz temu “pametnog turizma”, kao i dijeliti iskustva ostalih destinacija i učiti jedni od drugih kako postati ili se poboljšati kao pametna turistička destinacija”, ističu iz Grada Dubrovnika.
“Smart Tourism Destinations” inicijativa je Europske komisije za pružanje potpore gradovima EU-a u olakšavanju pristupa turističkim i ugostiteljskim proizvodima i uslugama kroz tehnološke inovacije. Njihova misija je prenošenje znanja u primjeni inovativnih digitalnih rješenja kako bi pomogli gradovima turizam u vlastitim odredištima učiniti održivim i dostupnim te kako bi poboljšali doživljaj destinacije, pri čemu gradovi u potpunosti koriste svoju kulturnu baštinu i kreativnost.
Budući da se posljednjih mjeseci Talijani uglavnom bave visokim računima za plin i struju, Vlada ih je pokušala smiriti s 15 milijardi eura hitnih sredstava.
No, zabrinutost je posljednjih dana uglavnom usmjerena na benzinske stanice.
Cijena bezolovnog benzina stabilizirala se iznad dva eura, a ponegdje već prelazi 2,40 eura po litri.
“U odnosu na prošlu godinu, kada su cijene goriva bile visoke, što je ljude jako razljutilo, sada su rezignirani”, rekao je vlasnik benzinske postaje Federico Del Signore.
Italija uvozi 40 posto cjelokupnog plina i 13 posto nafte iz Rusije. Vodeća talijanska energetska tvrtka Eni objavila je u četvrtak obustavu novih ugovora o uvozu nafte.
“Sada, nakon pandemije, sve bi trebalo krenuti iznova, ali ovaj oporavak zbog rata je, naravno, vrlo spor. Problem je sada što smo snizili cijene našim kupcima, ali su nam se troškovi udvostručili, tako da postoji više strahovanja da nećemo preživjeti. Gubimo nadu“, rekao je Gianni, vozač kombija.
Stručnjaci smatraju da i cijene naftnih derivata mogu brzo pasti, ali preduvjet je mir u Ukrajini.
Porast cijena goriva izravno je povezan s krizom u Ukrajini. Cijena bi mogla brzo pasti. Za nekoliko tjedana mogla bi pasti sa 200 dolara na 80 dolara za barel nafte od 158 litara. Zato što smo u izuzetno teškoj vrijeme, tijekom teške krize i u ovakvim trenucima cijene goriva su vrlo osjetljive”, kaže Alessandro Lanza, energetski analitičar sa Sveučilišta LUISS u Rimu.
Sljedeće sedmice očekuje se niz štrajkova kamiondžija u Italiji zbog poskupljenja goriva, a najavljuju se i prosvjedi u poljoprivrednom sektoru.
Miloš Vojvodić i Miluša Bošković pobjednici su “Kotorske skalinade”,koja je juče održana na stazi od crkve Blažene Ozane do tvrđave San Đovani.
Vojvodić, član atletskog kluba “Nikšić” bio je najbolji kod muškaraca, sa vremenom 10 minuta i 21 sekunda,drugi je bio Željko Dabović iz “Sparte” sa 10,29,a treći Dragan Jovanović iz triatlon kluba “Kotor” sa 11,09.
Rekord drži Ante Živković koji je 2017.godine stazu prešao za 9 minuta i 16 sekundi.
Kotorska skalinada 2022. foto Radio Kotor
Kod dama,najbolja je bila Miluša Bošković iz triatlon kluba “Kotor” sa vremenom 11,56,druga Jelena Tomašević iz triatlon kluba “Herceg Novi”,a treća Ekaterina Lepteva iz “Subre”.
Danas je na programu trka “Kotor Vertical Extreme”, na stazi od Starog grada do Pestingrada.
Kotorska skalinada 2022. foto FB
U pitanju je 1.007 metara nadmorske visine, uspon je 1.000 metara, a dužina dva i po kilometra.
Organizator obije trke je Multi sport akademija “Majer”.
Za povezivanje nastavnog osoblja i studenata Pomorskog fakulteta i Fakulteta za turizam i hotelijerstvo Univerziteta Crne Gore sa poslodavcima u oblasti plave ekonomije, inovacija i preduzetništva, fakulteti su obezbijedili odgovarajuću opremu uključujući: laptopove, savremene računare, skener knjiga (ustupljen Pomorskoj biblioteci na korišćenje), 3D skener, 3D štampače, naočare za praćenje sa jedinicom za snimanje i aplikacijom za kontrolu, softver za statističku bazu podataka sa softverom za modeliranje strukturnih jednačina, industrijsku šasiju za mjerenje temperature, LED ekran, senzorske bazne stanice za kvalitet ambijentalnog vazduha i praćenje zagađenja životne sredine sa senzorima za vjetar i PM čestice.
Većina vrijedne opreme je instalirana u Centru za istraživanja, inovacije i preduzetništvo koja će se koristiti za unapređenje sticanja visokog obrazovanja studenata i profesionalaca. Riječ je o aktivnostima projekta koje imaju za cilj postizanje osnovnog cilja koji podrazumijeva pripremu ambijenta kroz izgradnju kapaciteta (obrazovnih i tehničkih) koji će na pravi način povezati akademsku zajednicu sa pomorskom privredom.
Cilj je da se stekne uvid u praktična saznanja o korišćenju morskih resursa za održivi razvoj privrednih aktivnosti. Do kraja projekta, Centar će organizovati obuku sa poslodavcima i studentima kao dio razvoja koncepta cjeloživotnog učenja (CŽU). Takođe, promotivni događaji će imati za cilj uspostavljanje boljih veza sa relevantnim stejkholderima, razmjenu iskustava u oblasti plave ekonomije, inovacija i preduzetništva.
U međuvremenu, akademsko osoblje ova dva fakulteta učestvovalo je u obuci koja je održana na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Splitu u decembru 2021. godine u okviru četvrtog radnog paketa. Tema obuke odnosila se na transfer znanja iz oblasti plave ekonomije, inovacija, preduzetništva i usavršavanja u radu na brodskim simulatorima. Ovome je prethodila onlajn obuka u oblasti inovacija i preduzetništva koju su vodili profesori sa Tehničkog univerziteta Viljnus Gediminas u Litvaniji, kao i onlajn obuka koju su vodili profesori sa NTNU Univerziteta u Alesundu, Norveška, u oblasti IoT tehnologija i 3D modeliranja. Posljednja obuka je održana takođe u Alesundu prošlog mjeseca u oblasti offshore tehnologija i logistike, inovacija i preduzetništva u pomorskoj industriji, dekarbonizacije u pomorskom saobraćaju itd.
Što se tiče promotivnih aktivnosti, planirano je da se privuče veliki broj zainteresovanih strana na događaje koje će Privredna komora Crne Gore i fakultet organizovati do kraja godine, kada će biti predstavljeni rezultati projekta.
Američki predsjednik Joe Biden uveo je niz novih sankcija protiv Rusije i njezinih oligarha, ali i upozorio da bi ulazak NATO-a u sukob u Ukrajini značio treći svjetski rat. Istodobno, Rusi, posebno oni najbogatiji, sve više osjećaju posljedice uvedenih sankcija.
“Tektonski pomak u europskoj povijesti” tako su ruski rat protiv Ukrajine nazvali čelnici Europske unije nakon neformalnog summita u Versaillesu. U četvrtom paketu sankcija, EU, zajedno s drugim zapadnim saveznicima, od danas Rusiji ukida status povlaštenog trgovinskog partnera, što otvara put za uvođenje kaznenih tarifa na ruske proizvode i svrstava je u krug izoliranih država – poput Sjeverne Koreje ili Irana. Nastojat će se susprendirati prava na članstvo Rusije u vodećim multilateralnim financijskim institucijama, uključujući Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku – kako bi Moskva ostale bez financiranja, zajmova ili bilo kojih drugih pogodnosti iz tih institucija. Ruskoj se državi i njezinoj eliti zaustavlja mogućnost korištenja kriptoimovine za zaobilaženje sankcija te zabranjuje izvoz luksuzne robe iz EU-a u Rusiju.
– Veselimo se novom paketu europskih sankcija protiv Rusije kako bismo je prisilili na mir, mir u našoj zemlji. Jasno je: njihovo gospodarstvo jednostavno neće preživjeti ovaj rat, rekao je Volodomir Zelenski, predsjednik Ukrajine.
I Sjedinjene Države samostalno su proširile sankcije na novu skupinu oligarha i članova obitelji najbližih suradnika ruskog čelnika Vladimira Putina. Američki predsjednik upozorava Moskvu da će “skupo platiti” upotrijebi li kemijsko ili biološko oružje u Ukrajini, ali ponavlja kako želi izbjeći izravnu konfrontaciju NATO-a i Rusije, jer bi ona izazvala Treći svjetski rat.
– Putinov rat protiv Ukrajine nikada ne smije biti pobjeda. Ali ideja da ćemo poslati napadačku opremu i avione, tenkove, vlakove s američkim pilotima i američkim posadama, to se naziva treći svjetski rat, rekao je Joe Biden, predsjednik SAD-a.
U 75-petominutnom telefonskom razgovoru s Vladimirom Putinom, lideri Francuske i Njemačke, Emmanuel Macron i Olaf Scholz, još jednom traže od njega trenutačni prekid vatre i napada na Ukrajinu. Kao i dosada – on taj poziv odbacuje, osuđujući ono što nazivaa “flagrantnim kršenjem” međunarodnog humanitarnog prava od strane ukrajinskih snaga.
No, potpisao je niz mjera koje “promiču inovacije i podržavaju poslovanje”, kako bi se nosio sa sankcijama kojima Zapad kažnjava Rusiju zbog rata s Ukrajinom.
– Europa ne može slijediti američku politiku. Trebali bismo učiniti Europi ono što Sjedinjene Države žele učiniti nama. Trebali bismo u Europi zaustaviti opskrbu naftom, prirodnim plinom, svim naftnim proizvodima. Tada bismo Europu trebali pitati – zašto provocira vezano za naš odnos s Ukrajincima?, rekao je Mihail Deljagin, ekonomski stručnjak, zastupnik u Dumi Ruske Federacije.
U luci Trst, talijanska financijska policija zaplijenila je superjahtu “Sailing Yacht A” ruskog milijardera Andreja Igoreviča Melničenka, vrijednu 530 milijuna eura. On je, inače, vlasnik velikog proizvođača gnojiva EuroChem Group i tvrtke za ugljen SUEK.
Superjahta Solaris, ruskog milijardera Romana Abramoviča, duga 140 metara, koja inače plovi pod bermudskom zastavom, uplovila je, pak, jutros u teritorijalne vode Crne Gore, ukotvivši se uz obalu odmarališta Tivat.
Britanska vlada zabranila je vlasniku nogometnog kluba Chelsea putovanja i zamrznula mu imovinu zbog njegovih veza s ruskim predsjednikom Putinom.
Sama riječ lignja otvara sve apetite…. pržene, pečene, punjene…
Ove nedjelje donosimo – Gulaš od liganja sa krompirom
Sastojci:
1 kg liganja
luk
češnjak
15 dkg krompira
koncentrat rajčice
15 dkg pelata
lovorov list
malo maslinovog ulja
2 dcl crnog vina
sol, papar, peršun
Priprema:
Luk nasjeckajte i stavite na vruće maslinovo ulje. Lignje očistite i narežite na sitno te dodajte na luk. Sitno narezani češnjak dodajte na lignje. Krompir narežite na kockice i ubacite ga u lonac, dodajte dva lovorova lista i sve zajedno proprigati dok lignja ne omekša.
Nakon 5 minuta dodajte pire od rajčice i pelat. Posolite, popaprite.
Promiješajte, ostavite 5 minuta i dodajte crnog vina. Neka se kuva pola sata. Na kraju dodajte krupno sjeckani peršun.
