Romski savjet oštro je osudio izjavu Odbornika Demokrata u Herceg Novom Sava Nikovića.
“Na sjednici Skupštine Opštine Herceg Novi, jedan od odbornika iz političke partije “Demokrate-Mir je naša nacija” Savo Niković, u svom izlaganju u kojem je komentarisao radnike koji su zaposleni u D.O.O “Čistoća” , jasno je naglasio kako su isti “bahati”, “smećari romske nacionalnosti”..”, saopšteno je iz Romskog savjeta.
Navode da riječi Nikolića doživljavaju kao uvredu za njihov narod.
“Zaista ovo doživljavamo kao uvredu za naš narod, javno poniženje i očekujemo reakciju kako predstavnika političke partije “Demokrate-Mir je naša nacija” tako i zaštnika ljudskih prava, jer zaista smatramo da ovo tipičan primjer govora mržnje i širenje predrasuda i diskriminacije prema romskoj zajednici”, zaključuju iz Savjeta.
Ne prolazi Vam više “adut” kojim ste počeli kampanju, u kojoj Vam je poslije dvije godine na vlasti i dalje kriva opozicija, poručili su predsjedniku Opštine Tivat Željku Komnenoviću danas iz Tivatske koalicija DPS-SD-SDP-LP.
“To govori o Vašim rezultatima koji su na žalost zaprepašćujući. Očigledno da ste izbornu kampanju otpočeli manipulacijama. Da ni sami ne vjerujete ovome što ste napisali govore činjenice da ste prve noći nakon izborne pobjede građanima Tivta priredili folklor devedesetih, slaveći uz tuđe zastave i pjevajući pjesme žiteljima Donje Lastve i drugih krajeva našeg grada, za koje smo mislili da ne postoje ni u arhivama najvećih kleronacionalista na ovim prostorima” – poučuju iz koalicija DPS-SD-SDP-LP.
“Izabranom stazom, od prvog dana preuzimanja vlasti, pokazali ste da Vaš interes nije multietnička sredina kojom se Tivat decenijama ponosio, pa ste nam priredili “humanitarne koncerte” i razne kulturne događaje koji su rezultirali sloganom “Boka je Srpska”. Tada ste jasno, svima nama dokazali da od Vašeg predstavljanja kao građanskih listi nema više ništa i odredili pravac koji je jedina istina o Vama, jer vuk dlaku mijenja a ćud nikada.
Da smo u pravu potvrđuje i činjenica da Vas je već napustio dio najbližih saradnika- rukovodioca opštinskih organa.
Upućujemo Vas da onima koji su još uvijek tu, u posljednje dane Vašeg službovanja, skrenete pažnju da postupe u skladu sa zakonom kada su određene fasade u pitanju.
Možda razmislite, da bar na kraju, konačno i dostavite prijedlog odluke prinudnoj upravi, kako bi djeca sa teritorije opštine Tivat imala besplatan prevoz do škole, a koji ste toliko obećavali.
Da, gospodine Komnenoviću, ”živjećemo u gradu i poslije izbora”, ali ne u ambijentu kojeg Vi nesporno kreirate a u kojem naš Tivat, nažalost živi, već u ambijentu građanskog, mediteranskog i evropskog Tivta, neopterećenog etničkim i vjerskim podjelama” – kaže se u saopštenju Tivatska koalicija DPS-SD-SDP-LP
Helikopter gašenje požara u Boki – foto Ministarstvo odbrane CG
Jedan broj komandira Službi zaptitte i spašavanja (SZiS) u Crnoj Gori juče je izrazio bezrezervnu podršku dosadašnjem komandnatu Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore (VVCG) potpukovniku Jovanu Radeti i komandiju jedine letačke jedinice u VVCG – Mješovite eskadrile, majoru Radovanu Peroviću, a koji su nedavbno bez obrazloženja, smijenjeni sa tih dužnosti.
U reagovanju koje je u ime komandira opštinskih Službi zašptite i spašavanja Herceg Novog, Tivta, Podgorice, Nikšića, Bara, Bijelog Polja, Berana…. dostavio prvi čovjek te Službe u Herceg Novom Zlatko Ćirović, navodi se da su sa iznenađeni informacijom o smjenama čelnikh ljudi VVCG i to nakon što je taj vid vojske pod rukovodstvom Radete i Perovića proteklih mjeseci dao izuzetno veliki doprinos u borbi sa požarima širom Crne Gore.
Posade dva rasoloživa vojna helikoptera tipa „bell -412“, u koordinaciji sa vatrogascima na terenu, danima su se borile sa požarima širom države, pri čemu su vojni vazduhoplovci dnevno provodili i po desetak sati u vazduhu i na požarišta izbacili više stotina tona vode. Uprkos tome i činjenici da su krajekm marta prilikom zvanične posjete VVCG, ministar odbrame i načelnik Generalštava hvalili taj vid vojske, poručivši da je ”Vazduhoplovstvo Vojske Crne Gore spremno je da odgovori na zadatke i izazove, kako na one koji proističu iz obaveza u Crnoj Gori – unutar sistema odbrane i civilnih institucija, tako i prema saveznicama i partnerskim zemljama u inostranstvu”, Konjević i Lazarević su krajem avgusta iznenada smijenili Radetu i Perovića i na njihova mjesta du postavili potpukovnika Bojana Popadića, odnosno majora Gorana Senčića.
“Komandiri Službi zaštite i spašavanja daju bezrezervnu podršku pilotima VCG. Dok je početkom ljeta gorelo širom Crne Gore, zaboravljeni i uskraćeni adekvatne pomoći iz vazduha MUP-a Crne Gore iz razloga poznatih crnogorskoj javnosti, vatrogasci su sa oduševljenjem dočekali vijest da je Ministarstvo odbrane odobrilo uključivanje vazduhoplovne jedinice VCG u gašenje požara na čemu smo tad bili zahvalni Ministarstvu odbrane i Vojsci. Kao i tad, i sad smo im neizmjerno zahvalni što su nam u pomoć poslali visokoobučene profesionalce koji su svojim znanjem i vještinama, u perfekntoj koordinaciji sa vatrogasnim jedinicama na terenu, kroz dim uspjeli da spase ljudske živote, kuće, šume i druga materijalna dobra. Tokom ljeta su spašeni milioni metara kvadratnih teritorije države Crne Gore zahvaljujući pilotima VCG. Ti profesionalci u helikopterima su građanima Crne Gore pokazali da ih država nije ostavila na cjedilu, a istovremeno su ti isti piloti pokazali domaćoj i svjetskoj stručnoj javnosti kako se brzo i efikasno gase požari”- navodi se u reakciji jendog broja komandira opštinskih SZiS u Crnoj Gori koje nam je u njihovo ime, dostavo načelnik SZiS Opštine Herceg Novi Zlatko Ćirović.
U međuvremenu, nakon što su smijenjeni sa komandnih dužnosti u VVCG i Mješovitoj eskadrili, Radeta i Perović su raspoređeni na nove, kancelarijske poslove u Generalštabu VCG i Ministarstvu. Ono su skinuti sa letačkih dužnosti, iako su aktivni vojni piloti, obučeni i u inostranstvu za upravljanje helikopetrima tipa “bell -412” i sa do sada akumuliranih pojedinačno oko 2.000 sati naleta na tom tipu vazduhoplova, spadaju među najskusnije crniogorske pilote “bellova 412”. Obje ove smjene inače, izvedene su bez ikakvog zvaničnog obrazloženja, iako ni Radeta ni Perović nisu imali nikakvih profesionalnih i drugih propusta na dužnostima koje su do tada obavljali.
Po Zakonu o VCG na odluku ministarta odbrane o postavljenjima oficira VCCG na dužnosti, saglasnost mora dati Savjet za odbranu i bezbjednost, ali javnost nije obaviještena da se to tijelo sastajalo od 22.avgusta kada je smijenjen potpukovnik Radeta do danas.
Iz Ministarstva odbrane nisu odgovorili na pitanja u vezi smjene dosadašnjih prvih ljudi Vazduhoplovstva i Mješovite eskadrile VCG.
“Imajući u vidu koliko su skupe obuke pilota, iznenađeni smo, što umjesto informacija o dodjeli nagrada, čitamo informacije o odluci ministarstva odbrane da pilote prizemlji i rasporedi na druga radna mjesta, a da pri tom crnogorska javnost nije upoznata sa razlozima zbog kojih je to urađeno. Kao profesionalcima koji su imali prilike da profesionalce VCG vide na djelu, nije nam zamislivo da MO ima taj luksuz da se odriče skupih, visokoobučenih pilota, oslabi vazduhoplovnu jedinicu VCG, a i vatrogasce Crne gore ostavi bez efikasne podrške iz vazduha. Obzirom na to kako je teško napraviti kvalitetan kadar u letačkoj jedinici VCG, koliko je potrebno novca za sate i sate letenja koje treba piloti da lete da bi stekli znanje, iskustvo i druge potrebne kavalitete, molimo nadleže organe da ponovo razmotre odluke i isprave greške jer visoko obučene skupe pilote država treba da njeguje, poštuje, da im pruži svu potrebnu podršku, a ne da ih se lako odriče“- navodi se u reagovanju komandira više opštinskih Slušbi zaštite i spašavanja.
Rukovodici vatrogasno-spasilačkih jedinica naglašavaju da “kao što je uvijek kroz istoriju vojska bila uz narod i narod uz vojsku, tako i mi dižemo glas da stručnost, profesionalizam, i uspjesi u radi budu jedini kriterijumu za vrednovanje rada pilota naše vojske.“
„Ne sumnjamo da ove kriterijume piloti VCG, potpukovnik Jovan Radeta i major Radovan Perović zadovoljavaju, a na nadležnim organima je da isprave greške u suprotnom bi se narušila spremnost Vojske Crne Gore da ispunjava svoju treću misiju-pomoć u gašenju požara.“- zaključuje se u reagovanju.
Simpozijumu o održivom razvoju, DOC-ME2022, će se održati od 22. do 24. septembra 2022. godine na Pomorskom fakultetu u Kotoru. Poslije stroge recenzije, radove će predstaviti 25 doktoranata iz regiona. Pokretač i organizator Simpozijuma je prvi međunarodni doktorski program na engleskom jeziku “Održivi razvoj“, sa sjedištem na Univerzitetu Crne Gore.
Simpozijum su snažno podržali Centar za doktorske studije i Rektorat Univerziteta Crne Gore, kao i Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja. U organizacinom konzorcijumu su pored Univerziteta Crne Gore i univerziteti u Beču, Zagrebu, Mariboru, Banskoj Bistrici, Donjoj Gorici, većina albanskih univerziteta, resorna ministarstva Albanije i Crne Gore, te industrijski partneri.
Jedan od pokretača ove ideje i predsjedavajući Simpozijuma, a ujedno i rukovodilac doktorskog programa “Održivi razvoj“, je prof. dr Radovan Stojanović.
„Možemo biti ponosni što smo kao Univerzitet i Država prvi u Regionu pokrenuli ovaj Simpozijum i tako se pridružili zajednici naprednih EU zemalja, u kojima je ovakav događaj jedna od važnih karika u razvoju doktoranta i budućeg istraživača…“, istakao je on.
Održivi razvoj – instalacija od drveta – ostrvo Olib – foto M. Marušić
„Nijesmo mogli prihvatiti sve doktorante koji su bili zainteresovani da izlažu na našem Simpozijumu, već vođeni strogim kriterijumima selekcije izabrali smo njih 25…“, zaključio je profesor Stojanović.
Simpozijum je otvoren za sve zainteresovane slušaoce, uključujući i online mod, a Program je dostupan na veb stranici Simpozijuma https://doc-me.com/
DOC-ME 2022, kako glasi skraćeni naziv ovog događaja, pruža jedinstvenu priliku doktorantima da izlažu postavke i rezultate svoga istraživanja u prisustvu svojih kolega, mentora, akademika i naučnika.
Glavna tema je održivi razvoj iz ugla različitih nauka, prirodnih, tehničkih, društvenih, humanističkih, multidisciplinarnih. Takođe, biće riječi i o umjetnosti u funkciji održivosti prirode, društva i čovjeka.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, biografske književnosti, popularne psihologije, filozofije i knjiga za djecu.
Zidanje ambisa Branislava Jankovića roman je o burnim istorijskim vremenima, malim ljudima, jakim ženama, vladarima, oceubicama, svecima i o velikoj ljubavi. U manastirskoj tami Visokih Dečana vjekovima stoji tajanstveni natpis Srđ grešni. Odoljeva vremenu, krijući u sebi grijeh nepoznatog neimara. Veliki kralj Stefan Uroš III Nemanjić počinje 1327. godine da gradi zadužbinu – manastir Dečani. Dok se smjenjuju glasovi trojice junaka – glavnog neimara Vite Kotoranina, mladog klesara Srđa iz Hilandara i paganina bunardžije Vidoja sjena nečeg strašnog nadviće se nad kamenim zidovima. Izdavač je Laguna.
Životinja je debitantski roman Lise Tadeo autorke bestselera Tri žene. Uzbudljiv triler o ženama koje su preživjele muškarce, knjiga koja istovremeno može raniti, razgnijeviti i očarati. Džoun je cijelog života trpjela okrutnost muškaraca sve vrijeme se dovijajući da izvuče korist iz tih nepovoljnih okolnosti i sačuva zdrav razum. Kada se njen bivši ljubavnik ubije ona napuša Njujork i odlazi u potragu za jedinom osobom koja bi joj mogla pomoći da razumije stvari koje su joj se dogodile. U brdima iznad Los Anđelesa Džoun se prisjeća užasnih događaja kojima je prisustvovala kao dijete sve teže savladavajući bijes. Izdavač je Booka.
Vozom za Samarkand roman je Guezlj Jahine dobitnice mnogobrojnih književnih nagrada među kojima je i Velika nagrada Ivo Andrić. Posljednjih godina Ruskog građanskog rata živote odnosi glad. Mnogobrojna djeca postala su siročad, skitnice i beskućnici. Boljševička vlada odlučila je da oko 150.000 napuštene djece hitno evakuiše u provincije u kojima je bilo više hrane. Autorka zadire u bolne teme iz prošlosti Rusije koje su se nesumnjivo odrazile na savremeno rusko društvo. Tim prije se vještina njenog pisanja jasno odražava na svakoj stranici ovog romana koji zrači životnom snagom. Izdavač je Laguna.
Moj otac Fjodor Dostojevski knjiga je Ljubov Dostojevskaje, napisana povodom 200 godina od piščevog rođenja. Kako sama ističe, uvijek se čudila što su ga biografi uglavnom proučavali kao Rusa ili čak Rusa nad Rusima. Dostojevski je bio Rus samo po majčinoj strani, dok su mu preci sa očeve strane bili Litvanci. Dostojevski su bili takve lutalice, žedni novih ideja i utisaka, u toj mjeri da su željeli da zaborave prošlost i pred djecom prećute svoje porijeklo. Oni su ipak željeli da lutajuću porodicu vežu nekom vrstom Arijadnine niti. Ta nit nam omogućava da ih pratimo kroz vijekove. Izdavač je NNK.
Atomske navike Džejms Klira svjetski je bestseler preveden na 55 jezika i prodat u preko 7 miliona primjeraka. Ova knjiga nas upoznaje sa jednostavnim i provjerenim načinima koji pomažu da steknemo dobre navike i prekinemo sa lošim. Bez obzir na ciljeve koje imamo, knjiga Atomske navike nam nudi provjereni okvir za poboljšanje. Klir je jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za formiranje navika. On nam otkriva praktične planove akcije koji će nas naučiti kako da uz male promjene ostvarimo sjajne rezultate u životu i poslu. Izdavač je Nova knjiga.
Filozofija samopouzdanja knjiga je Šarla Pepena. U tradicionalnim društvima svaka osoba imala je svoje mjesto. Samopouzdanje i nije bilo neophodno ako je sve već unaprijed bilo uređeno samim činom rođenja. Moderan život, s druge strane, pravi od nas slobodne činioce, odgovorne za sopstvenu sudbinu. Naš je posao da pokrenemo određeni projekat, da dokažemo svoju vrijednost a to iziskuje samopozdanje. Ono nikada nije bilo važnije, ali ga istovrenemo nikada nije bilo tako teško steći. Izdavač je Vulkan.
Srpske narodne bajke – Serbian folk tales knjiga je na srpskom i engleskom jeziku koja nam omogućava da zakoračimo u čudesan svijet srpskog folklora. Čitaćemo o djevojci koja je bila mudrija od cara, o vladaru koji se stidio svog izgleda i o čovjeku koji je krenuo u potragu za svojom sudbinom. U ovom ljupko ilustrovanom dvojezičnom izdanju uživaće čitaoci svih uzrasta koji vole da maštaju ali i da unaprijede svoje poznavanje engleskog jezika. Izdavač je Laguna.
*
Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
„Addio, moj ljubljeni!“ govorila je u vjetar i mahala jedrenjaku koji je nestajao na horizontu…
Svaki lošinjski brod, kad bi isplovio iz luke za daleko putovanje, pristao bi u jednoj od najljepših lošinjskih uvala. Riječ je o uvali Čikat kod crkvice Annunziata gdje bi se posada iskrcala te u crkvici s obiteljima izmolila krunicu (ruzarij) prije rastanka.
Kao simbol tradicije, ali ljubavi i vjernosti kreirana je umjetnička skulptura „ADDIO“. Brončana skulptura visoka 178 cm svoje mjesto pronašla je upravo na istom mjestu na kojem su godinama u prošlosti lošinjske supruge pozdravljale svoje pomorce. Posvećena je Mariji Stuparić, ženi kapetana Aldebranda Petrine koja ga je mašući pozdravljala dok je plovio u daljinu. „Addio, moj ljubljeni!“ govorila je u vjetar i mahala bijelim facolićem (rupcem) jedrenjaku koji je nestajao na horizontu. Potom bi se vratila u crkvicu Navještenja Marijina (Annunziata) da se još jednom pomoli za njegov sretan povratak. Inicijali M.S. na facoliću (rupcu) pripadaju upravo njoj, dragoj i samozatajnoj ženi, supruzi velološinjskog kapetana Aldebranda Petrine. Tijekom 32 godine bračnoga života samo su 13 mjeseci proveli zajedno u svom lošinjskom domu. Žene pomoraca morale su biti jakoga duha, ustrajne i strpljive te spremne na sve, piše Visit Lošinj.
Želja nam je bila na atraktivan, moderan i pomalo apstraktni način odati počast svi ženama pomoraca koje su ih ispraćale i čekale njihov povratak. Zadržana je forma klasične skulpture, uz siluetu vešte, izvedba je prozračnija i jedinstvena. Skulptura je u naravnoj veličini, na stražnjoj strani je motiv koji se inače nalazio na bendicama lošinjskih žena, a koji se može vidjeti kod nas u stalnom postavu, objasnila je ravnateljica Lošinjskog muzeja Zrinka Ettinger Starčić.
Akademska kiparica i autorica skulpture, Zvonimira Obad objasnila je kako se radi o likovnoj interpretaciji skulpture. Zapravo se radi o formi žene u nošnji koja se slojevito gubi u prostoru, a koju “odnosi vjetar”. Ideja dolazi od simbola tradicije koja pada u zaborav, a sve u svrhu ‘zadržavanja’ prohujalog vremena te obnavljanja osjećaja pripadnosti sredini. Skulptura „Addio“ simbol je ljubavi i vjernosti, smatra autorica Obad.
Addio skulptura – Foto: Visit Lošinj
Ako ste konzervator, osoba koja se bavi očuvanjem povijesne baštine, važno je da o toj povijesti nešto i znate stoga se moramo vraćati davno u prošlost. Još u grčko doba, Argonaute, Jason, zlatno runo i Medeja…još tada more i daljina stali su između ljubavi dviju osoba. Ova statua sa željom personifikacije prezentira priču koja je sjajno predstavljena. Ovo je mjesto nade, time i idealno mjesto za nju jer ono predstavlja tugu sa željom da se vrati onaj koji odlazi, izjavio je Miljenik Domijan, predsjednik Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Addio skulptura – Foto: Visit Lošinj
Na ovaj način pomažemo očuvati još jednu vrijednu uspomenu naše bogate pomorske prošlosti. Upravo po uzoru na ta prošla događanja, osmišljen je scenski prikaz ispraćaja pomoraca „Pozdrav kapetanu“ koji se održava svakog rujna u sklopu festivala LOSINAVA, događanja posvećenom bogatoj pomorskoj tradiciji otoka Lošinja, izjavio je direktor Turističke zajednice Grada Malog Lošinja Dalibor Cvitković.
Nakon uvodnih govora, profesorica Pomorske škole u Malom Lošinju, Aldina Stuparich Burić, porijeklom iz lošinjske kapetanske obitelji te i sama žena pomorca simbolično je „otkrila“ statuu. Župnik malološinjske Župe vlč. Roberto Zubović blagoslovio ju je, a folklorna grupa Manfrina upriličila je događanje „Kapetanskim plesom“. Potom su djeca iz Osnovne škole Maria Martinolića simbolično facolima (rupčićima) pozdravljali brodove u daljini.
Evropski zračni promet u petak bilježi poremećaje zbog štrajka francuskih kontrolora leta zbog kojih je otkazano više od pola letova u Francuskoj.
Štrajkovi i nedovoljno zaposlenika proteklih su mjeseci primorali aviokompanije da otkažu tisuće letova, uništivši njihove nade u brz oporavak nakon što je pandemija covida-19 zaustavila aviopromet.
Očekuje se da će se poremećaji nastaviti i najesen.
Francuski sindikat kontrolora leta SNCTA priopćio je da su njegovi članovi prekinuli s radom zbog utjecaja inflacije i neispunjenih zahtjeva za dodatnim zaposlenjima.
Neobjašnjivo je da su tisućama europskih građana i posjetitelja nepravedno poremećeni putni planovi s još jednim štrajkom francuskih kontrolora, objavila je niskobudžetna aviokompanija Ryanair.
Irska tvrtka priopćila je kako je štrajk utjecao na 80 tisuća putnika jer je otkazano 420 letova, većinom iznad Francuske.
Air France je u srijedu objavio da će nastaviti sa samo 45 posto kratkih i srednjih te 90 posto dugih letova.
EasyJet, još jedna niskobudžetna kompanija, priopćila je da je otkazala 76 letova zbog štrajka.
Štrajk je utjecao i na susjedne države, pa je tako Španjolska bila primorana otkazati 65 letova.
Ovogodišnji urod mandarina biti će oko 30 posto manji nego lani, kada se proizvodnja kretala od 35 do 38 tisuća tona, procjenjuje potpredsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Neven Mataga.
Kao i kod drugih kultura, i kod mandarina je presudan utjecaj na pad prihoda imala suša.
Otkupne cijene još nisu određene, jer otkup još nije službeno počeo, a očekuje se da će krenuti početkom idućeg tjedna.
Na području doline Neretve je oko 15 tvrtki otkupljivača, a kako ističe Mataga dobro je to što među tvrtkama koje se bave otkupom ima i onih koje su i sami proizvođači, tako da razumiju problematiku proizvodnje, otkupa i plasmana toga voća.
“Vrijeme je da se nešto napravi s mandarinom”, rekao je Mataga za Hinu, jer ako otkupna cijena padne ispod četiri kune za prosječan kalibar (veličina i oblik pojedinačnog ploda), proizvodnja će samo dalje padati.
Mataga upozorava kako proizvođače muči nedostatak radnika i nemogućnost naplate potraživanja. Sve to utječe na pad proizvodnje.
Potrošačima poručuje da kupuju domaće mandarine.
“Udio soka kod domaće mandarine u odnosu na, primjerice, mandarine iz Španjolske je daleko veći, a samim time je domaća mandarina daleko kvalitetnija”, kaže Mataga.
Mandarina se u dolini Neretve proizvodi na oko 2.100 hektara.
Formirati višegodišnju prosječnu ili zaštitnu cijenu
Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović kaže kako je problem kod pokušaja određivanja stabilne otkupne cijene mandarina veliko sivo tržište koje se procjenjuje i do 20 posto, što izaziva tržišne poremećaje, zbog čega je teško procijeniti urod i ukupno tržište.
Budući da je kroz EU regulativu moguće iskoristiti dozvoljene alate i mehanizme, Hrvatska bi, kaže, trebala pronaći način da se formira višegodišnja prosječna ili čak zaštitna cijena, kako bi se tržište u idućim godinama stabiliziralo i okrenulo kvalitetnijem otkupu i izvozu.
U regulaciji legalnih kanala prodaje Ministarstvo poljoprivrede bi trebalo imati ključnu ulogu budući da kod isplate potpora treba voditi brigu da li oni koji dobivaju potpore svoj urod prodaju kroz legalne tržišne kanale ili preko sivog tržišta, smatra Kuskunović.
Dodaje da je jedan od problema kod otkupa mandarina “trčanje za cijenom”, što je karakteristika i svih drugih proizvodnji.
Naime, proizvođači u želji da postignu bolju otkupnu cijenu prije vrhunca sezone i optimalnih rokova berbe za pojedinu sortu, beru nedozrele plodove koji završe na tržištu i ruše ugled kod potrošača.
Proizvođači pri odluci o berbi moraju voditi računa i o tome da je mandarina jedna od najvažnijih voćnih vrsti po kojoj je Hrvatska prepoznata u regiji i na tržištu EU, pa je i kvaliteta ponude na tržištu izuzetno važna, kaže analitičar.
U nedjelju, 18. septembra, u 12 sati na više lokacija u cijeloj zemlji održaće se najveći volonterski događaj u Crnoj Gori – šesti po redu Brand Audit povodom Međunarodnog dana čišćenja obala. Organizator je NVO Zero Waste Montenegro, lokacije i detalji akcije dostupni su na sajtu cleanupmontenegro.me.
U prošlogodišnjoj akciji učestvovalo je preko 300 volontera, a pored toga što svake godine sakupe tone otpada sa obala rijeka, mora i jezera, glavna aktivnost je selekcija i mjerenje sakupljenog otpada koristeći metodologiju globalnog Brand Audit-a, koji organizuje Break Free From Plastic, kako bi se analiziralo koji otpad predstavlja najveći problem, a to je uvijek ambalaža za jednokratnu upotrebu.
18. septembra 2022. pozivamo sve građane da nam se pridruže na akcijama čišćenja i u borbi protiv zagađenja plastikom! Vrijeme je za akciju! Odaberi lokaciju na poručuju iz Clean up Montenegro.
Tivat
Vrijeme i mjesto okupljanja:
Vila Verona, zatim kod kampa Bova, zatim Stara
Račica
Vrijeme: 9:00h
Budva
Vrijeme i mjesto okupljanja:
Buljarica bb, kod rampe
Vrijeme: 9:00h
Herceg Novi
Vrijeme i mjesto okupljanja:
Plaža Titova vila
Vrijeme: 9:00h
Šta je Međunarodni dan čišćenja obale?
To je najveći svjetski volonterski poduhvat koji se bavi problemom otpada u našim morima i vodotocima. Fokus Međunarodnog dana čišćenja obala u Crnoj Gori je smanjenje otpada, naročito kada je u pitanju plastika za jednokratnu upotrebu.
Kao što možda već́ i znate, plastika je jako štetna po ljudsko zdravlje, divlje životinje i prirodno okruženje. Kako se pravi od fosilnog goriva, plastika uzrokuje zagađenje od momenta ekstrakcije nafte ili gasa, a zatim tokom čitavog svog životnog vijeka.
Plastika pogoršava klimatske promjene, emituje emisije gasova staklene bašte. Put je našla i do naših tijela: godišnje unesemo najmanje 74.000 čestica mikroplastike kroz vazduh koji udišemo, vodu koju pijemo i hranu koju jedemo.
Reciklažom ne možemo izaći iz krize zagađenja plastikom: samo 9% plastičnog otpada proizvedenog od 1950. je reciklirano.
Naši lični izbori su bitni. Birajući ponovnu upotrebu, štedimo milione plastičnih proizvoda i šaljemo poruku ostatku svijeta da rješenja za zagađenje plastikom i klimatsku krizu već postoje – i da zajedno možemo da sačuvamo prirodu, okeane, i okruženje od plastike.
Premijera predstave Uspomene Sare Bernar rađena prema tekstu Džona Marela, u adaptaciji i režiji Staše Koprivice, u kojoj glume Tanja Bošković i Dejan Đonović, održana je sinoć u Dvorani Park u Herceg Novom. Dobra energija, sjajna režija i virtuozna gluma učinila je da publika u dahu isprati predstavu.
„Ovo je priča o pozorištu, pozorišnoj umjetnosti. Bilo je zanimljivo sprovesti publiku sa druge strane zavjese, da bi vidjeli naličje svega što može biti i tužno i smiješno. Htjela sam da publiku zajedno sa Sarom koja pravi egzorcizam svih svojih emocija da bi mogla jednog dana umre na miru – čista i oslobođena, provedem kroz tobogan emocija. Ovo je, kako je kazala producentkinja Milina Kovačević, jedna kaleidoskop predstava čiji su staklići koji mijenjaju sliku burne emocije, segmenti iz biografije dive Sare Bernar, različiti ambijenti i scenska rješenja koja su ponudili autori, što gledaocu izgleda drugačije čim se točak malo zaokrene“, ustvrdila je rediteljka Staša Koprivica.
„Predstava je napravljena u maniru onog što što Grotovski zove siromašno pozorište , koje je svedeno i zato mora da ode korak dalje u istini . Nemamo iza čega da se sakrijemo u ovoj predstavi,jer je publika toliko blizu da može da vidi i osjeti sve što je laž, pa zato i ne postoji prostor za to. Teže je, ali na kraju je nagrada veća, barem meni kao jednom od autora predstave“, kazala je Koprivica uvjerena da su napravili predstavu koja „u dahu može da se popije“.
Iako je predstava rađena od jula da polovine septembra, a probe čak i na 40 stepeni , Koprivica ističe da joj je to više prijalo nego plivanje u moru, jer je osvježila mozak. „Svi smo tu bili jer smo to zaista željeli. Punog smo srca radili. Bila mi je izuzetna čast da radim sa Tanjom Bošković. Mnogo sam naučila i jako mnogo smo se smijali i uživali, da bi napravili slojevitu predstavu, Pandorinu kutiju značenja i istine“.
Maestralna Tanja Bošković odala je priznanje publici „koja je razumjela humor koji nije „lak“ ni površan, ni običan. „Dopada mi se što smo u neuslovima- u srušenom pozorištu doveli gledaoce na scenu i što smo bili jedni do drugih na metar , ostvarujući tako potpuno intiman odnos prema publici . Bilo mi je jako uzbudljivo jer odavno nisam igrala u tim okolnostima. Kada publika osjeti kako miriše Sara Bernar to je nešto potpuno drugo“, kazala je Tanja Bošković, ističući da je „očarana cijelom ekipom i profesionalizmom svih saradnika.
Predstava Uspomene Sare Bernar
Glumica je podsjetila da glumi Saru Bernar u poznim godinama i da je to vrijeme njenih sjećanja. „Odvažila se da pred Englezima odigra Hamleta , bila u Americi pet puta, radila je to fantastično, nije bila poznata samo po glumi već i po onome što je „ drmala“ Comédie-Française, smjenjivala upravnike i kada su je odbacivali ona je umjela da ode i otvori novo pozorište. Tanja Bošković je istakla da je ova predstava i njen skromni trud“ u borbi da Herceg Novi dobije profesionalno pozorište , jer za teatar postoji publika i kulturna tradicija u ovom gradu.
„Bilo je lako i kreativno jer smo imali smo divnu saradnju sa Stašom, a Tanja je božanstvena. Obje su bile tolerantne, razumne i maštovite, a rad sa njima mi odgovara i podstiče me, pa valjada i ja budem malo takav “, kazao je glumac Dejan Đonović.
Uživali smo otkrivajući nove slojeve teksta I dobili smo rezultat u kome je ugrađeno mnogo toga, ne samo pisca . Kroz rad pred našim očima se nešto iz pupoljka pretvaralo u cvijet i povremeno nas iznenađivalo koliko taj komad pruža mogućnosti i koliko je sposoban da poveže ljude i likove koji su na prvi pogled suprostavljeni, a u stvari su vrlo bliski“, kazao je Đonović
„Mislim da smo dokazali da u ovom gradu može da se napravi prava profesionalna predstava , možda je ovo podsticaj, a uz Carevo novo odijelo, San o Boki pokretač i zamajac za pozorišni život u Herceg Novom. Jer ovaj grad ne može da živi bez pozorišta“, poručio je Đonović.
Veliki doprinos predstavi dala je kostimografkinja Vesna Vukičević, kao i mala, ali uspješna ekipa mladih ljudi.
Predstava „Uspomene Sare Bernar“, je koprodukcija Hercegnovskog pozorišta i Herceg festa.
