Abazović: Poslanici da zaštite državni interes, Aerodromi ne smiju da se daju po cijeni jednog aviona

0
Dritan Abazović

Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pozvao je poslanike u Skupštini Crne Gore da glasaju protiv vladine odluke da se Aerodromi Crne Gore daju pod koncesiju južnokorejskoj kompaniji Inčon, navodeći da bi to značilo zaštitu nacionalnih interesa građana.

Uz podsjećanje da je tenderska procedura u ovom postupku bila veoma sporna i da ukazuje na korupciju, on je u autorskom podkastu „Petak s Dritanom“ ocijenio da je riječ o ustupanju javnih resursa u bescjenje:

To što ćemo mi kako kaže, dobijati kroz koncesiju dobijamo i kada su aerodromi u našem punom vlasništvu. Dodaje da svake godine treba dobiti 30-33 miliona i vi imate milijardu za 30 godina.

“Ova vlada definitivno želi da rasproda i rasturi sve što u Crnoj Gori postoji: od institucionalne destrukcije do nastavka politike čerupanja našeg zajedničkog, državnog ‘kućnog srebra’. Ovi ljudi, u nedostatku bilo kakve ideje da unaprijede naše ekonomsko, političko i kulturno stanje, žele da nastave politiku koju je DPS imao – da se sve rasproda. Oni žele da za cijenu manju od koštanja jednog aviona daju dva aerodroma nekom privatnom licu. Od 2018. godine cijene su porasle duplo, negdje i trostruko, a jedino Vlada Crne Gore misli da je vrijednost aerodroma ista kao prije osam godina. Mislim da je ova vlada jedina u svijetu koja može imati takvu vrstu razmišljanja”, ocijenio je Abazović.

Podsjetio je da SDT još ne reaguje u postupku obilježenom sumnjama i spornom procedurom, navodeći da je francuska kompanija TAV odustala od nadmetanja i poslala pismo Vladi Crne Gore zbog promjene pravila tokom postupka. Zatim je, kako kaže, ponovljen postupak bodovanja, gdje je eliminisana American Corporation.

Abazović: Poslanici da zaštite državni interes, Aerodromi ne smiju da se daju po cijeni jednog aviona
Aerodromi Crne Gore

“Pozivam poslanike državnog parlamenta da, kada ovaj ugovor dođe u skupštinsku proceduru, ne naprave greške. Ako ne odbiju, biće to dogovor većine. I ranije sam upozoravao da je postojala trgovina između jedne političke partije i PES-a: podrška zakonima o MUP-u i ANB-u u zamjenu za podršku koncesiji za aerodrome. Tako funkcioniše Vlada, kao na pijaci”, poručuje Abazović.

Abazović je ukidanje pomorske linije od Bara do Barija, Drača i Ankone ocijenio kao gašenje pomorstva, podsjetivši da je Crna Gora primorska država i da vlast treba da radi na jačanju njenog pomorstva.

“Ministarstvo pomorstva i ministar već su ugasili Crnogorsku plovidbu. Pod sumnjivim okolnostima najprije su prodali naša dva broda i kompanija je ostala bez flote. Međutim, to im nije bilo dovoljno: stopirali su novouspostavljenu liniju, ali mislim da je pozadina svega namjera da se Barska plovidba proda, odnosno ustupi Arapima u nekom internom dogovoru“, rekao je.

Ocijenio je kao logičnu posljedicu gašenje linije Bar–Bari, navodeći da je ona trebalo da se razvije kao isključivi biznis Vlade Crne Gore kroz projekat koji traje tokom cijele godine, putem prevoza putnika i robe između Crne Gore i Italije.

Komentarišući turističku sezonu, poručio je Ministarstvu turizma da bi slogan „Biraj Crnu Goru – što je sigurno, sigurno je“ bio pravi izbor.

“Sigurnost je jedna od najvažnijih stvari koju turisti traže. Uprkos svim preprekama, od saobraćajnih gužvi pa nadalje, mislim da bi ovaj slogan napravio veliki efekat u regionu i u državama koje su geografski blizu, poput Slovenije, Austrije i Mađarske. Bio sam u četvrtak na sjeveru države i smatram da su seoski turizam i ekoturizam nešto što treba mnogo više promovisati, jer će to gosti sve više tražiti”.

Govoreći o dječjem dodatku, Abazović je podsjetio da su, kako kaže, odgovorni poslanici PES-a, Demokrata i Demokratskog fronta, te najavio da će URA ponovo insistirati na njegovom udvostručavanju.

Upitan da li će bivši radnici „Titexa“ imati pravo na naknadu kao žrtve stečaja, s obzirom na to da su primili po 1.900 eura, podsjetio je da je predlog Pokreta URA da svi radnici žrtve stečaja dobiju po 12.000 eura, što znači da bi trebalo da im se isplati razlika. Međutim, za to još nema podrške parlamentarne većine.

Abazović je zahvalio građanima koji su ukazali povjerenje URI i pristupili članstvu.

“U četvrtak sam bio u Bijelom Polju, gdje smo dobili oko 100 novih članova. Sljedeće nedjelje bićemo u Rožajama i drugim gradovima Crne Gore. Nije važno koja je najveća stranka, nego koja je najbolja, koja može da doprinese građanima, koja ima ideju, inicijativu, stav i princip“, zaključio je Abazović.

Pogledajte u kojoj su fazi radovi na bulevaru Tivat – Jaz (Video)

0

Radovi na trasi budućeg bulevara Tivat – Jaz odvijaju se intenzivno, u kojoj su fazi pogledajte u video zapisu.

Oblaci prašine, mašine, radnici na putu, kolone automobila, uporedo se gradi i odvija saobraćaj. Te scene duže od dvije godine dio su svakodnevice na Jadranskoj magistrali, na potezu od Budve do aerodroma u Tivtu.

Utisak je da budući Jadranski bulevar, dug 16 kilometara, teško da može biti završen do kraja maja, uprkos obećanjima nadležnih…

Pogledajte u kojoj su fazi radovi na bulevaru Tivat – Jaz (Video)
Bulevar Tivat – Jaz – foto CG News

Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović kazao je za da je cilj da četiri trake na bulevaru Tivat – Jaz budu završene do početka ljetnje turističke sezone, što će omogućiti i rad tokom noći.

“Uklonjeni su svi objekti koji su bili na trasi. Dobar dio budućeg bulevara je pod asfaltom u širini četiri trake, ali se kroz 8. dionicu, zbog zemljanih radova, vozi lošim putem u dužini od 800 metara. Uskoro bi to trebalo da se promijeni”, dodaje direktor Uprave za saobraćaj.

Iz Uprave za saobraćaj mole mještane za još malo strpljenja, da bi projekat što prije priveli kraju, a direktor Vuksanović ne ostavlja nikakvu dilemu da će radovi biti završeni prije dolaska turista.

Hrvatska u vrhu po rastu cijena nekretnina u EU

0
Hrvatska u vrhu po rastu cijena nekretnina u EU
Dalmacija – Makarska – foto Boka News

Cijene nekretnina u Europskoj uniji porasle su za 5,5 posto u posljednjem kvartalu prošle godine, uz snažniji rast u zemljama poput Hrvatske, Portugala i Španjolske.

 “Kretanja cijena krajem 2025. bila su oblikovana poboljšanjem uvjeta financiranja, što je dovelo do povratka potražnje’, izjavio je Michael Polzler, izvršni direktor jedne tvrtke za nekretnine. Dodao je da su se kupci zainteresirali i jer su se stabilizirale kamatne stope, piše Euronews.

Prema Euronewsu, to se dogodilo u Mađarskoj, koja je osjetila povećanje od 21,2 posto, prema podacima Eurostata.

“Mađarska, kao vodeća zemlja, posljednjih je godina poticala programe subvencioniranog vlasništva nad stanovima, što je povećalo potražnju uz snažnu aktivnost investitora”, izjavila je Kate Everett-Allen, voditeljica istraživanja europskog stambenog tržišta.

U europodručju su Portugal i Hrvatska također zabilježili značajan rast od 18,9% odnosno 16,1%. Španjolska slijedi s rastom od 12,9%. Polzler je rekao da je najjači rast cijena u Portugalu, Hrvatskoj i Španjolskoj koncentriran u ključnim urbanim i obalnim područjima gdje je potražnja najveća. Istaknuo je da je, primjerice, rast cijena u Portugalu potaknut ograničenom ponudom, posebno u Lisabonu, Portu i okolnim područjima, ali i ciljanim mjerama državne potpore.

Pritom je istaknuo da su gradovi poput Valencije i Madrida nadmašili nacionalne prosjeke u Španjolskoj, potaknuti domaćom i međunarodnom potražnjom. Pritom su kontinuirana strana ulaganja i trajna privlačnost tih tržišta dodatno su ojačali rast cijena.

Euronews je izdvojio i ostale zemlje s rastom cijena nekretnina iznad deset posto. Tu spadaju Slovačka (12,8%), Bugarska (12,6%), Latvija (11%), Litva (10,8%) i Češka (10,4%).

Manji je rast zabilježen u Danskoj (7,6%), Irskoj (7%), Rumunjskoj (6,7%), Nizozemskoj (6,2%), Malti (6,1%), Cipru (6%), Sloveniji (5,8%) i Norveškoj (5,7%) također je bio iznad prosjeka EU-a, ali s manjom razlikom.

Korejski plan za crnogorske aerodrome: Podgorica dobija dvospratni terminal, Tivat produženje piste i novi terminal…

0
Korejski plan za crnogorske aerodrome: Podgorica dobija dvospratni terminal, Tivat produženje piste i novi terminal…
Projektovani aerodrom Tivat – foto koncesiona dokumentacija

Plan koncesije kompaniji Incheon International Airport Corporation predviđa više od 130 miliona eura ulaganja u aerodrome u Podgorici i Tivtu do 2029. godine, uključujući dvospratno proširenje terminala u glavnom gradu, produženje piste i izgradnju pomorskog terminala u Tivtu, uz značajno povećanje kapaciteta i modernizaciju ključne avio infrastrukture u Crnoj Gori.

Aerodromi Crne Gore, u slučaju da to potvrdi i Skupština, biće dati na koncesiju južnokorejskoj kompaniji Incheon International Airport Corporation, i to na period od 30 godina.

Prema dokumentu o koncesiji, u Podgorici i Tivtu planirana je gradnja novih putničkih terminala, a u Tivtu i pomorski terminal sa pripadajućim dokom, uz turistički kompleks.

Incheon Airport Consortium predvođen državnom kompanijom IIAC donosi bogato međunarodno iskustvo i ambiciozne planove za crnogorske aerodrome. Iako prethodni inostrani projekti kompanije nijesu uvijek bili profitabilni, njena reputacija upravljanja jednim od najboljih i najvećih aerodroma na svijetu, kao i partnerstvo sa GS E&C, LX Pantos i KAC, obećavaju modernizaciju i značajan razvojni skok za crnogorski vazdušni saobraćaj.

Konačnu odluku o koncesiji donijeće Skupština Crne Gore u narednim sedmicama.

Plan za Tivat

Kada je u pitanju aerodrom Tivat, za prvih pet godina koncesije najavljena je rekonfiguracija postojećeg terminala, uz 15 pozicija za avione i povećanje kapaciteta na 3,3 miliona putnika.

U prve tri godine, prema predstavljenom projektu, trebalo da bude izgrađen novi terminal.

U Tivtu bi do 2029. godine trebalo da bude uloženo 78 miliona eura.

U trogodišnjem planu stoji i kako je u Tivtu planirano produženje i izmještanje poletno-sletne staze.

Inače, svim zaposlenima na aerodromima sa važećim ugovorom u radu garantovan je zaštićen status tokom prvih pet godina koncesije.

Plan za  Podgoricu

Cilj je da u prve tri godine koncesije bude realizovano dvospratno proširenje terminala aerodroma u Podgorici, uz povećanje od 12,5 hiljada kvadrata. Proširenjem je planirano 13 pozicija za avione, uz dvostruko više partking mjesta. Ideja je da u trogodišnjem periodu kapaciteti aerodroma budu povećani na tri miliona putnika.

Za sedam godina bi trebalo da bude uspostavljen jedinstveni integrisani terminal, pri čemu bi kapacitet trebalo da bude povećan na 5,4 miliona putnika.

Najavljeno je kako će do kraja 2029. godine biti uložena 54 miliona eura.

Bar ostao bez trajektnih linija za Bari i Ankonu

0
Bar ostao bez trajektnih linija za Bari i Ankonu
Bar – Bari – brod Dalmacija

Trajektne linije od Bara do Barija, Drača i Ankone neće ove godine prevoziti putnike i vozila, a upitno je da li će saobraćati i sljedeće, iako je ministar pomorstva Filip Radulović lani tvrdio da Vlada predano radi na širenju pomorske mreže i da, nakon što je on preuzeo taj resor, Crna Gora ima četiri pomorske linije, pišu Vijesti.

Na liniji do Barija je plovio bord “Dalmacija” u vlasništvu hrvatske kompanije “Jadrolinija”, a liniju do Drača i Ankone održavao je feribort “Mia” italijanske kompanije “Adria Ferries”.

Na pitanja “Vijesti” o ovom problemu, koja su poslata prošle sedmice iz resora ministra Radulovića, nije odgovoreno.

Izvršni direktor “Barske plovidbe” Boris Mihailović “Vijestima” je zvanično kazao da ove godine, tokom ljetnje sezone, neće raditi pomorska linija od Bara do Barija jer hrvatska kompanija “Jadrolinija” nema raspoloživi brod za tu relaciju.

Iz “Barske” i Radulovićevog resora ranije je poručivano da će brod “Dalmacija” povezivati Bar i Bari tokom šest mjeseci u 2026. godini. Ipak, ugovor o tom poslu i saradnji još uvijek nije potpisan, a Mihailović kaže da neće ni biti.

“Ugovor neće biti potpisan jer, kako je predočeno predstavnicima ‘Barske plovidbe’ na sastanku u Rijeci, ‘Jadrolinijin’ brod ‘Marko Polo’ više ne zadovoljava standarde za međunarodne linije. Brod ‘Dalmacija’ će preuzeti i njegove linije prema Italiji i nema prostora da održava i liniju Bar -Bari”, rekao je redakciji Mihajlović.

Vrlo je vjerovatno, dodao je, da ugovor s “Jadrolinijom” neće biti aktivan ni iduće godine jer, kako im je saopšteno na sastanku, oni ne planiraju skoru kupovinu broda koji bi mogao eventualno da se uključi u održavanje te linije.

Upitna je, kako je rekao “Vijestima”, i linija Ankona – Bar – Drač i još nije potvrđena za ovu sezonu jer Gat V u barskoj luci još uvijek nije saniran.

“Razlog je što gat V nije još uvijek saniran, a i kada bude saniran upitna je saglasnost lučkih vlasti za pristajanje broda ‘Mia’ na njemu. Prošle godine je pristajanje bilo organizovano na alternativnom mjestu u okviru luke uz napore svih da se održi kontinuitet zbog prethodno preuzetih obaveza i prodatih karata”, poručio je Mihailović.

Alternativno pristajanje i cjelokupna organizacija je na ivici zakonitosti, po njegovim riječima, i skoro je neisplativo za “Barsku plovidbu” jer “još nije potvrđena mogućnost da se nešto slično uradi i ove godine, dijelom i zbog zauzetosti doka za komercijalnu upotrebu”.

Tako je govorio Radulović

Ministar pomorstva je u protekle dvije godine poručivao da Vlada nastavlja s intenzivnim naporima na širenju pomorske mreže i unapređenju regionalne povezanosti.

“Linija Bar-Bari će omogućiti siguran i efikasan transport putnika i robe”, rekao je Radulović ranije i dodao da je linija do Barija četvrta pomorska linija koju je uspostavila aktuelna Vlada, što je ocijenio kao značajan korak u razvoju pomorske infrastrukture Crne Gore.

Svaka nova linija doprinosi jačanju naše ekonomije, razvoju turizma i otvaranju novih mogućnosti za građane i privredu, govorio je, a inicijative Vlade potvrđuju njihovu posvećenost da Crnu Goru pozicioniraju kao “ključnu tačku na pomorskoj karti Jadrana”.

Brod “Dalmacija” hrvatske kompanije “Jadrolinija” trebalo je da plovi od 1. jula do 27. avgusta 2025. godine, prevozići putnike i automobile i spaja crnogorsku luku Bar s italijanskim Barijem. Ostavljen je bio i prostor da se rad linije produži na septembar, ali su tada poručivali da će to zavisi od pregovora kompanija. Brod je trebalo na ovoj dionici da ide makar jednom sedmično.

Uprkos najavama, “Dalmacija” nije isplovila prvog jula jer je zbog vanrednih okolnosti i havarije na brodu “Bartol Kašić”, iste hrvatske kompanije, otkazano više polazaka na linijama Bar – Bari i Dubrovnik – Bari.

Radulović i Mihailović tada su ugostili italijansku ambasadroku Andreinu Marselu, ali na trajektu “Mia”, kojim je prethodne godine otvorena pomorska linija Ankona – Drač – Bar.

Komentarišući potencijalno uspostavljanje crnogorske, direktne, linije do Barija, koja je postojala godinama, Radulović je tada kazao da ne isključuju mogućnost kupovine trajekta, ali da im je sada primaran fokus saradnja sa “Jadrolinijom”.

Tada s hrvatskom kompanijom imaju ugovor do sredine septembra, a plan je bio, po njegovim riječima, da se ove godine taj period produži na šest mjeseci. Ipak, ispostavilo se da taj brod neće nijednom isploviti iz barske luke.

“Vidjećemo sa premijerom (Milojkom Spajićem) i Ministarstvom finansija šta možemo da uradimo što se tiče nekog feribota. Nije isključeno da u nekom narednom periodu uđemo u neku kupovnu. Za sada, fokus jeste saradnja sa ‘Jadrolinijom’”, poručio je Radulović ranije.

Feriboti na ponos, gat pod vodom

Iako su se na mnogim stranama dičili uspostavljanjem dvije trajketne linije s Italijom, događaji koji su uslijedili prošlog jula i avgusta pokazali su da Ministarstvo pomorstva i kompanija “Barska plovidba” nijesu bili spremni za ovaj posao.

Posljednjeg dana jula na gatu V, mjestu na kom se vezuju i operacije ukrcaja i iskrcaja vozila i putnika vrše feriboti “Dalmacija”, odnosno veliki feribot “AS Mia” desila se havarija. Tada su obustavljene obje linije.

U gatu su se pojavile dvije rupe prečnika oko 15 metara s vidljivim ulegnućima i pukotinama u betonskom pokrivaču, duboke oko dva do tri metra. Da se rupe zakrpe biće potrebno 300 hiljada eura, a radovi će za sada biti plaćeni iz kase “Luke Bar”.

Feribot “AF Mia” isplovio je iz barske luke 11. avgusta prošle godine, nakon što je ta pomorska linija do daljnjeg bila prekinuta zbog oštećenja na dijelu operativne.

Ovo rješenje je tada ponudila uprava AD “Luka Bar” koje je obezbijedila i ostale uslove u njihovoj nadležnosti kako bi se pomorska linija “spasila” prošle ljetnje sezone – osposobili su alternativni gat, angažovali privatno obezbjeđenje a Opština Bar na sebe preuzela obavezu zatvaranja saobraćajnice u blizini gata.

Pravoslavni vjernici slave Vaskrs

0
Pravoslavni vjernici slave Vaskrs
Sretan Uskrs

Vjernici pravoslavne vjeroispovjesti proslavljaju danas najveći hrišćanski praznik – Vaskrs.

Praznik vaskrsenja Isusa Hrista slavi se tri dana, a pravoslavni hrišćani se pozdravljaju riječima Hristos Vaskrse, Vaistinu Vaskrse.

Za Vaskrsenje Hristovo pravoslavni hrišćani pripremaju se četrdesetodnevnim postom.

Vaskrs uvijek pada u nedjelju, prvu iza punog mjeseca, poslije proljećne ravnodnevnice.

Na Vaskršnje jutrenje zvone sva crkvena zvona, a vjernici sa sveštenikom idu u litiju oko crkve.

Pravoslavni vjernici se nakon liturgije okupljaju u domovima uz svečanu trpezu, na kojoj dominira crveno jaje i vaskršnji hljeb.

Iran i SAD bez dogovora o miru

0
Iran i SAD bez dogovora o miru
JD Vance u Islamabadu
Foto: Jacquelyn Martin / Reuters

Vance: Dogovor nije postignut, američko izaslanstvo vraća se kući



Američki potpredsjednik JD Vance izjavio je u nedjelju da njegov pregovarački tim napušta Pakistan nakon što ni nakon 21 sata pregovora nije postignut dogovor s Iranom.

Vance je kazao da se američki pregovarači vraćaju kući jer Iran nije pristao na američke uvjete, uključujući obvezu da neće razvijati nuklearno oružje.

– Loša vijest je da nismo postigli dogovor i mislim da je ta vijest mnogo lošija za Iran nego za Sjedinjene Države, rekao je Vance.

– Dakle, vraćamo se bez postignutog dogovora. Vrlo smo jasno dali do znanja koje su naše crvene linije, kazao je.

Vance je rekao da je tijekom pregovora nekoliko puta razgovarao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

– Mi jednostavno moramo vidjeti predanost Irana da neće razvijati nuklearno oružje i alate koji bi mu omogućili da takvo oružje brzo razvije, rekao je Vance na kratkoj konferenciji za novinare u Islamabadu. “To je naš temeljni zahtjev”.

Američki potpredsjednik je napomeno da je iranski nuklearni program uništen, ali je naglasio da je “potrebna temeljna predanost” Teherana da takvo oružje neće razvijati u budućnosti.

– To još nismo vidjeli. Nadamo se da hoćemo, ustvrdio je.

Vance je time sugerirao, piše CNN, da je iranski nuklearni program najveći problem u pregovorima.

– Odlazimo odavde s vrlo jednostavnim prijedlogom, našom najboljom i konačnom ponudom. Vidjet ćemo hoće li je Iranci prihvatiti, zaključio je.

Trump signalizira pomorsku blokadu Irana po uzoru na Venezuelu

“Ajkule” preko Rumunije do polufinala

0
“Ajkule” preko Rumunije do polufinala
Gojković (foto: VPSCG)

Vaterpolisti Crne Gore izborili su plasman u polufinale kvalifikacionog turnira Svjetskog kupa na Malti, pošto su rutinski savladali Rumuniju 14:8.

“Ajkule” će se za finale boriti sa Francuskom. Pobjeda u tom meču nam donosi plasman u Superfinale koje se igra u Sidneju. Drugi polufinalni par čine Njemačka i Gruzija.

Rumuni su postigli prvi gol na meču, da bi Vujović i Gojković donijeli preokret “ajkulama”. Ipak, Ujedanu i Nemcu su se pobrinuli da Rumuni dobiju uvodnu dionicu 3:2.

Sve do finiša druge četvrtine viđena je igra gol za gol, da bi se tim Dejana Savića serijom 4:1 odvojio na 8:5.

Mačić je na startu drugog poluvremena prvi put donio četiri gola prednosti našoj selekciji 9:5, a onda smo propustili napad s igračem više za plus pet. Kaznio je to Georgesku 10:7, na 2.58 prije kraja trećg kvartala. To je bio i rezultat uoči posljednje dionice, jer obje nisu iskoristile nekoliko napada.

Gojković je na početku 4. četvrtine u napadu s igračim više zatresao mrežu i vratio četiri gola prednosti, a onda je Radović na nešto malo manje od šest minuta prije pogodio za 12:7.

Meč je nakon toga bio praktično gotov, pa je Crna Gora mirno privela meč kraju.

Gojković je bio najefikasniji u našem taboru sa pet golova, po dva su postigli Vujović, Mačić i Janović.

“Carine” o gradnji u Baošićima: Oslonili smo se na odluke Vlade i lokalnih institucija, postupali smo po dobijenim saglasnostima

0
“Carine” o gradnji u Baošićima: Oslonili smo se na odluke Vlade i lokalnih institucija, postupali smo po dobijenim saglasnostima
Prikaz budućeg izgleda hotelskog kompleksa u Baošićima. FOTO: eKapija

Kao investitori, oslonili smo se na odluke Vlade Crne Gore i lokalnih institucija i postupali u okvirima dobijenih saglasnosti. Porodica Popović i kompanija „Carine“ su stvarali nove vrijednosti inspirisani vrijednostima Boke Kotorske i države Crne Gore – navodi se u saopštenju uprave komapnije „Carine“ d.o.o.

Kako navode, javnosti se obraćaju povodom aktuelnih dešavanja i medijskih objava u vezi s poslovanjem kompanije „Carine“ d.o.o. u Boki Kotorskoj.

– Kao porodična kompanija, koja decenijama investira isključivo u Crnu Goru, smatramo važnim da u ovom trenutku pružimo dodatni kontekst i ukažemo na činjenice od značaja za razumijevanje situacije. Prije svega, želimo da naglasimo da kompanija „Carine” više od tri decenije gradi status jednog od najpouzdanijih subjekata u crnogorskoj privredi, vodeći računa o redovnom plaćanju svih poreza i obaveza prema budžetu Crne Gore, što potvrđuje i naš status na bijeloj listi poreskih obveznika, ali i status najvišeg nivoa kreditne sposobnosti i pouzdanosti klijenta kod vodećih banaka. Svjesni značaja društvene odgovornosti, ulagali smo konstantno u lokalnu zajednicu i zajedno gradili održiv i kvalitetan ambijent za život, pri čemu smo kao kompanija samo u prethodnih nekoliko godina u te inicijative investirali više od milion eura – navode u saopštenju.

Ističu da je kompanija u sve svoje projekte, pa tako i u projekte all-inclusive rizorta u Baošićima, plaži, ali i rizorta u Kumboru, ušla uz poštovanje svih administrativnih procedura.

– Dosadašnji radovi na svim navedenim projektima izvođeni su na osnovu prijava gradnje, građevinskih dozvola i rješenja izdatih od strane nadležnih organa, te u potpunosti u skladu s aktuelnim prostornim planom i njegovim smjernicama. Kao investitori, oslonili smo se na odluke Vlade Crne Gore i lokalnih institucija i postupali u okvirima dobijenih saglasnosti. Porodica Popović i kompanija „Carine“ su stvarali nove vrijednosti inspirisani vrijednostima Boke Kotorske i države Crne Gore – saopštili su.

Navode da je njihova vizija razvoj turizma visoke kategorije koji će Baošiće i hercegnovsku opštinu dodatno pozicionirati na mapi najprestižnijih destinacija, uz maksimalno očuvanje prirodnog i kulturnog potencijala.

– Ovu svoju viziju smo potvrdili i dosadašnjim radom, pa s ponosom ističemo da tokom sedam mjeseci godišnje uspijevamo da ugostimo posjetioce iz čitave Evrope. Zajedno s našim zaposlenima, čiji broj očekujemo da se udvostruči otvaranjem rizorta u Baošićima, promovišemo kulturna i prirodna bogastva Crne Gore, između ostalog i kroz tematski osmišljene izlete, s ciljem da naši gosti na istinski i duboko iskustven način upoznaju crnogorske znamenitosti i ljepote – saopštili su.

Dodaju da će, u duhu vrijednosti koje su duboko ukorijenjene u društvu, da se istina i pravda brane dostojanstveno i bez štete prema drugome, uložiti sve napore da nedoumice razriješe isključivo kroz institucije sistema.

– Uprkos činjenici da je vlasniku Kompanije, nasuprot uobičajenoj sudskoj praksi za ovakve postupke, određena mjera pritvora, želimo da vjerujemo u institucije sistema i uvjereni smo da će se kroz zakonit postupak, zasnovan na činjenicama i dokumentaciji, a ne na osnovu medijskih interpretacija, doći do istine i pravednog rješenja. Svjesni odgovornosti koju imamo prema zaštiti radnih mjesta skoro 300 zaposlenih, njihovim porodicama, lokalnoj zajednici u kojoj poslujemo, poslovnim partnerima i turistima koji više od 7 mjeseci provode u našim turističkim objektima, nastavićemo, kao i do sada, da poslujemo u skladu sa svim zakonima države koja je naša jedina kuća – navode.

Iz uprave kompanije ,,Carine” pozivaju javnost na suzdržanost i objektivnost.

– Naš fokus ostaje na očuvanju stabilnosti poslovanja, brizi o našim zaposlenima i njihovim porodicama, i spremnosti da u okviru institucija sistema damo puni doprinos razjašnjenju svih nedoumica, u najboljem interesu našeg grada i države – zaključuju u saopštenju.

Đurišić: Aerodrome je trebalo da razvija domaći menadžment

0
Đurišić: Aerodrome je trebalo da razvija domaći menadžment
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Bivši dugogodišnji direktor Montenegro erlajnsa, Zoran Đurišić, zbunjen je odlukom Vlade da dodijeli koncesiju na aerodrome u Podgorici i Tivtu južnokorejskom Inčonu.

– Aerodromi su jednostavna stvar. To je jednačina sa tri nepoznate. Nije to avio-kompanija sa hiljadu nepoznatih, već jednostavna filozofija upravljanja. Dođeš, daš kartu, bording i uđeš u avion. I to su jedini aerodromi u zemlji. Zato smatram da je Vlada upravljanje aerodromu trebalo da prepusti domaćim profesionalcima, da izabere dobar odbor direktora i dobar menadžment i da oni upravljaju kompanijom, a ne tamo neki Inčon – izjavio je Đurišić za “Dan”.

Vlada je u srijedu, nakon skoro sedam godina, donijela odluku da Inčon dobije koncesiju na 30 godine za dva aerodroma u Crnoj Gori. Tu odluku će proslijediti Skupštini, koja treba da je potvrdi, kako bi stupila na snagu i kako bi Vlada potpisala ugovor o koncesiji. Inčon će u roku od mjesec dana morati da plati 100 miliona jednokratne naknade, a u narednih 30 godina plaćaće 35 odsto od prihoda kao varijabilnu naknadu. Planirano je da investiraju 300 miliona, pa u Vladi procjenjuju da je ukupni efekat ovog ugovora oko milijardu eura, odnosno da će Inčon toliko dati u narednih 30 godina za dva aerodroma.

Planiraju da za 30 godina broj putnika povećaju sa tri na devet miliona.

– Kakvih devet miliona putnika, to su budalaštine. Albanija ima dijasporu, pa je dostigla svoj maksimum. Mi nemamo toliku dijasporu, pa da tako dolazimo do većeg broja putnika. A i gdje ćemo sve te ljude da primimo u Crnoj Gori? Ne daje se firma koja dobro radi – rekao je Đurišić.

Aerodrom u Tirani je u 2025. godini opslužio 12 miliona putnika.

Đurišić je očekivao da će Vlada u Aerodrome dovesti ozbiljne domaće profesionalce, a ne strance. Za sadašnjeg izvršnog direktora Aerodroma Roka Tolića tvrdi da je “namještaljka” i da je došao da odradi posao za koncesiju. Tolić je u srijedu na presu nakon sjednice Vlade kazao da će država davanjem koncesije mnogo više dobiti u finansijskom smislu nego što bi to bio slučaj da je odlučila da sama razvija aerodrome.

– Uspjeh kompanije zavisi 70 odsto od prvog čovjeka, a 30 odsto od ratova, virusa i sličnih stvari. Kako prvi čovjek kreira, motiviše zaposlene, dogovara poslove. Sve to zavisi od prvog čovjeka – istakao je Đurišić.

Međutim, kako je dodao, ako Vlada nema ideju i ako ne može da unaprijedi postojeće stanje, možda je i koncesija rješenje.

– Ali nemojmo od toga da pravimo spektakl i da predstavljamo upravljanje aerodromima kao nešto komplikovano – rekao je Đurišić.