21. Međunarodni festival klapa Perast biće održan 9. i 10. septembra

0
21. Međunarodni festival klapa Perast biće održan 9. i 10. septembra
Festival klapa Perast 2020. foto Boka News

21. Međunarodni festival klapa Perast biće održan 9. i 10. septembra (petak i subota) na Pjaci Svetog Nikole. Po riječima direktora Festivala Mikana Kovačevića ova značajna muzička manifestacija, čiji je osnovni cilj promovisanje i čuvanje tradicije klapskog – “a capella” pjevanja, kao dijela muzičkog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske ove godine biće održan u svom punom formatu.

Čuvanje kulturne baštine klapskog pjevanja je temeljna misija Međunarodnog festivala klapa  Perast koji od ove godine nije više dio KotorArta.

„U Boki Kotorskoj  je to tradicija poznata još od sredine XIX vijeka, približili smo je i razvili širom Crne Gore. Klapskom muzikom smo izgradili čvrste mostove razumijevanja, harmonije i prijateljstva,  svojstvene kulturi i umjetnosti kao univerzalnom jeziku. Da li je ta naša misija, izložena dugogodišnjim preispitivanjima i iskušenjima stalno novih dokazivanja, dovoljno prepoznata  od nadležnih za institucionalno čuvanje identiteta, kulturne tradicije i bogatsva različitosti na ovim prostorima, pitanje je na koje još čekamo uvjerljive odgovore“ – poručio je direktor Festivala Mikan Kovačević.

Festival počinje u petak, 9. septembra, Pjaca Sv.Nikole, u 20 sati, kada će u revijalnom programu nastupiti će dječije klape Margerita Bianca (Bijelo Polje), Tora (Herceg Novi), Cvit (Imotski), Fortuna (Kotor), Primorkinje (Budva).

U takmičarskom dijelu prve večeri nastupiti će ženske klape, Zvizdan (Posušje, Bosna i Hercegovina), Mindula (Okrug Donji, Hrvatska), Anima Arbae (Rab, Hrvatska), Salona (Solin, Hrvatska), Oželanda (Zagreb, Hrvatska) Mirabela (Omiš, Hrvatska), Tamarin (Solin, Hrvatska), Filip Dević (Split, Hrvatska).

Perast foto -M. Marusic

U subotu 10. septembra u Muzeju grada Perasta u 10.30 sati biće predstavljen festivalski almanah Lirica br. 9 posvećen dječijim klapama i okrugli stol na temu MFK Perast – status, planirani razvoj i  misija čuvanja kulturne baštine.

U večernjim satima Festival se nastavlja na Pjaci Sv.Nikole, u 20 sati takmičenjem muških klapa i u kategoriji Nova klapska pjesma.

U kategoriji muških klapa nastupiti će: Štiglići (Podgorica, Crna Gora), Krijanca (Rab-Hrvatska), Zvizdan (Posušje, Bosna i Hercegovina), Castel Nuovo (Herceg Novi, Crna Gora), Valdibora (Rovinj, Hrvatska), Bošket (Zagreb, Hrvatska,) Filip Dević (Split, Hrvatska), Kolapjani (Sisak,Hrvatska), Munita  (Zadar, Hrvatska).

U kategoriji Nova klapska pjesma nastupiti će, mješovita klapa  Castel Nuovo (Herceg Novi, Crna Gora), muška klapa Štiglići (Podgorica, Crna Gora), ženska klapa Alata (Podgorica, Crna Gora), mješovita klapa  Camerton (Podgorica, Crna Gora), ženska klapa Oželanda (Zagreb, Hrvatska), muška klapa MUNITA (Zadar, Hrvatska).

Stručni žiri:  Mojimir Čačija, Rajmir Kraljević, Marija Didović, Mario Katavić, Vlado Begović, Mihailo Lazarević, Mirela Šćasni

Litva postavila 550 kilometara žilet-žice na granici s Bjelorusijom

0
Litva postavila 550 kilometara žilet-žice na granici s Bjelorusijom
Žica na granici
Foto: ilustracija / Shutterstock

Litva je saopštila da je završila izgradnju ograde duž granice s Bjelorusijom kako bi se borila protiv ilegalne imigracije koju, prema Zapadu, potiče Minsk. Ilegalna imigracija ove je godine porasla u Litvi, članici EU-a, na oko 4200 migranata, uglavnom s Bliskog istoka i Afrike, koji su prešli granicu iz susjedne Bjelorusije.

Zapad je optužio režim bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da manipulira priljevima migranata sa svojom saveznicom Rusijom u sklopu “hibridnog” ratovanja, što Minsk negira. Barijera visoka četiri metra i sastavljena od bodljikave žice proteže se na više od oko 550 kilometara granice dviju zemalja. Premijerka Litve Ingrida Simonyte objavila je završetak projekta i rekla da je “tehnički nemoguće” podignuti fizičke barijere duž cijele granice, koja prelazi preko jezera, rijeka i močvara.

Oštra migrantska politika Litve dovela je do optužbi da nezakonito vraća ljude preko granice. Simonyte je rekla da će njezina vlada nastaviti svoju politiku i ispitati mogućnost njezina provođenja bez uvođenja izvanrednog stanja. No priznala je da bi to bio izazov s obzirom na međunarodno pravo, rekavši da njezina zemlja ima “mnogo posla”.

U subotu su litavski graničari odbili ulazak za 125 migranata, najveći broj od početka godine. Policija je optužila bjeloruske kolege da pomažu migrantima da ilegalno uđu u Litvu i da su oštetili novu ogradu.

Velik broj većinom bliskoistočnih migranata prošle zime izazvao je napeti sukob između istočne članice EU-a Poljske i Bjelorusije. Poljska je poslije izgradila čelični zid duž granice s Bjelorusijom kako bi odvratila migrante, rekavši da Lukašenkov režim “destabilizira” regiju.

Odbor povjerenika u Tivtu stavio tačku na raniju namjeru DPS-a da otvori još jednu nepotrebnu lokalnu firmu

0
Odbor povjerenika u Tivtu stavio tačku na raniju namjeru DPS-a da otvori još jednu nepotrebnu lokalnu firmu
Tivat panorama – foto Anton Marković Boka News

Odlukom Odbora povjerenika Opštine Tivat da usvoji predlog odluke o stavljanju van snage Odluke o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću „Sportski centar Župa“ Tivat iz 2017.godine, juče je i zvanično stavljena tačka na pokušaj bivše DPS-SD-HGI lokalne vlasti u Tivtu da formira još jedno novo lokalno preduzeće u kojem bi se otvorila dodatna nepotrebna radna mjesta za zapošljavanje njenih simpatizera.

Odluka o formiranju novog preduzeća koje bi u sebi objedinilo aktuelnu samostalnu Javnu ustanovu „Sportska dvorana“ Tivat i većinu ostalih javnih sportskih kapaciteta u tom gradu, donešena je za vrijeme dok je Tivtom upravljavla administracija bivše gradonačelnice dr Snežane Matijević (DPS). Međutim, glavni inspirator i kreator ove odluke bio je tadašnji potpredsjednik Oštine i kasniji gradonačelnik dr Siniša Kusovac (DPS) za čijeg mandata je nastala prava eksplozija formiranja novih radnih mjesta u lokalnoj upravi Tivta i njenim preduzećima i ustanovama, odnosno enormno novo zapošljavanje u javnom sektoru, pogotovo pred lokalne izbore u avgustu 2020.

Kusovčeva ideja je bila da na taj način postupi i sa JU „Sportska dvorana“ koja je 2017. imala sistematoizovanih 8 radnih mjesta, te je pretvori u novo lokalno preduzeće čiji je jedini vlasnik Opština Tivat, a koje bi imalo sistematizovanih čak 18 radnih mjesta. Elaborat o društveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja novog preduzeća uradio je tadašnji Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja Opštine Tivat na čijem je čelu bila mr Darka Ognjanović (DPS). U tom dokumnetu je navedeno da u Tivtu djeluje 50-tak sportskh klubova i organizacija i da oni koriste preko 60.000 kvadratnih metara površinje otvorenih i zatvorenmih objekata za obavljenje sportske djelatnosti, te da bi sve takve objekte koji su u vlasništvu Opštine, trebalo staviti u nadležnost i pod upravljaje od strane novoformiranog opštinskog preduzeća. U elaboratu je navedeno i da bi za rad nove firme u prvih godini njenog poslaovanje, trebalo obezbijediti najmanje 181.940 eura  od čega su njeni prihodi procijenjeni na samo 60.000 eura, dok je ostatak od preko 120 hiljada eutra trebalo obezbijediti kao dotaciju iz budžeta grada. U elaboratu je nadeveno da je „opredjeljenje Opštine Tivat da formira novo lokalno preduzeće „Sprtci cenhtar Župa“ i da će kroz novu opštinsku firmu, shodno Zakonu o sportu, „definisati novi organizacioni oblik i obezbijediti efikasno obavljanje poslova djelatnosti vezane za sport u Tivtu”.

Kusovčevu i Ognjanovićkinu zamisao je podržala tadašnja DPS-SD-HGI odbornička većina u lokalnom parlementu koji je 2017. donio formalnu odluku o osnivanju novog opštinskog preduzeća “Sprotski centar Župa” d.o.o. Međutim, ova odluka nije realizovana u praksi jer su u međuvremenu počela međusobna razračunavanja u vrhu tivatskog DPS-a koja su kulminirala ostavkom tadašnje gradonačelnice Matijević uz ljeto 2018. i dolaskom Kusovca na mjesto predsjednika Opštine, a potom je uslijedila i ekonomska kriza izazvana prekomjernim troženjem novca uz gradskog budžeta, odnosno kasnijom pandemijom koronavirusa.

Aktuelna lokalna vlast Tivta koju čini koalicija građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i “Goran Božović- časno i odgovorno za bolji Tivat” lani je odlučila da stavi definitivnu tačku na pokušaj sojih prethodnika iz DPS, SD i HGI da formiranjem novog opštinskog preduzeća dodatno optereti lokalnu kasu dodatnim novim brojem nepotrebnih zaposlenih u javnom sektoru. Stoga je još lani u julu prošle godine lokalnom parlamentu upućen formalni predlog za stavljanje van snage Odluke o dormiranju “Sportski centar Župa” Tivat d.o.o. iz 2017. ali zbog blokade rada Skupštiune Opštine koju je prouzrokovao njen bojkot od strane opozicije iz DPS, SDP, SD i HGI, ovaj predlog nije mogao biti usvojen. Konačno, on je stavljen na dvnevni red sjednice Odbora povjerenika Opštine Tivat u ponedjeljak, pa je to tijelo koje do održavanja vanrednih lokalnih izbora 23.oktobra mijenja u međuvremenu raspuštenu SO Tivat, usvojilo predlog gradonačelnika Željka Komnenovićaa (NP) i tako konačno stavilo tačku na raniji pokušaj DPS-a da izmisli i formira još jednu nepotrebnu lokalnu firmu i “nakači” je na gradski budžet.

U obrazloženju odluke o stavljanju van snage ranije odluke SO Tivat o formiranju nove opštinske firme stoji da ona nije sprovedena u djelo, da “Sportski centar Župa” Tivat d.o.o. nije upisan u Centralni registar privrednog suda Crne Gore, niti je imenovan izvršni direktor i Odbor ditrektora, odnosno nije donešen Statut novog preduzeća. Navodi se i da po zakonu, ne postoji obaveza reorganizacije javnih ustanova kakva je aktuelna JU “Sportska dvorana” Tivat u privredna društva, već da Zakon o unapređenju poslovnog ambijenta takvu obavezu propisuje samo za dosadašnja javna preduzeća. Zvaničnu preporuku da se ova odluka stavi van stage u međuvremenu je donijela i Služba interne reviziuje Opštine Tivat.

Sto godina bioskopske kulture u Herceg Novom: Bogata baština sažeta u publikaciju „Mi smo djeca filma“

0
Sto godina bioskopske kulture u Herceg Novom: Bogata baština sažeta u publikaciju „Mi smo djeca filma“
Sto godina bioskopske kulture u Herceg Novom

Uz 35 godina Filmskog festivala, Herceg Novi ove godine obilježava još jedan jubilej, 100 godina bioskopske kulture. Tim povodom, izvršni producent Festivala, Javna ustanova kulture “Herceg fest“ izdala je publikaciju i uradila kratki film koji nosi naziv ovogodišnjeg festivalskog slogana „Mi smo djeca filma“.

Publikacija sadrži sažetak bogate bioskopske baštine Herceg Novog, koja se čuva u privatnim i arhivama javnih ustanova, a film je sažetak te publikacije, objasnila je poslovna direktorica 35. Filmskog festivala, Gordana Porobić Krcunović.

„Herceg Novi zaista ima bogatu bioskopsku baštinu. Činjenica je i da, od kada je 35-ica izašla iz upotrebe, filmski festival je preuzeo na sebe obavezu njegovanja bioskopske kulture. Lijepa vijest u godini kada obilježavamo dva jubileja, jeste da će Herceg Novi konačno dobiti savremeni bioskop – u toku je implementacija projekta digitalizacije bioskopa u Dvorani Park, a tokom ljeta ćemo moći da imamo bioskop na Forte Mare, za kojim smo toliko čeznuli“, kazala je na promociji Porobić Krcunović.

Kako je istakla, bogata građa koja postoji o ovoj temi zahtijeva i jednu monografiju, u kojoj bi bili zabilježeni događaji, podaci, ličnosti koji se vezuju za bioskopsku kulturu grada.

Autorka teksta za publikaciju i film je novinarka i publicistkinja Vitka Vujnović, koja je tokom pripreme i istraživanja došla do podatka da je bioskop u Herceg Novom postojao još 1919. godine u Oficirskom domu na Belavisti, ali samo za mjesnu vojnu komandu, dok 1922. godine počinju javne projekcije. Kako je ispričala, ovaj podatak je našla u dopisu koji su mještani Starog grada uputili tadašnjem načelniku Opštine, Jeftu Gojkoviću.

„Bio mi je interesantan i podatak da je svojevremeno u Herceg Novom radilo pet zimskih i sedam ljetnjih bioskopskih bašta, da je na tvrđavi Forte Mare svake večeri bilo po 600 gledalaca, a da je ukupan zbir u toku godine bio, danas nevjerovatnih 200.000 posjetilaca. Mogli smo i bolje čuvati ono što smo imali, ali uvijek se treba nadati da ćemo napraviti neki novi iskorak“, kazala je Vujnović.

Kako je rekla, publikacija „Mi smo djeca“ filma je „sentimentalna istorija bioskopa u Herceg Novom“, koja treba da bude osnova za neko ozbiljnije istraživanje.

„Trudila sam se da nađem lijepe misli o bioskopu, kinematografiji, pojedinim filmovima, o ljudima i našem festivalu, koje su izgovarali ljudi značajni za kinematografiju Crne Gore, koji su svi listom krenuli iz Herceg Novog“, navela je Vujnović i dodala: „Išla sam na atmosferu, da zabilježim ono što smo zaboravili ili nismo ni znali.“

Među podacima koje je istakla kao zanimljive je i to da je Borislav Pekić bio scenarista „Lovćen filma“, čije je sjedište u jednom periodu bilo u Herceg Novom, a Mihailo Lalić je u starom kinu imao svoje mjesto, u poslednjem redu na sredini.

Govoreći o uspjesima stvaralaca iz Herceg Novog, Vujnović je poručila: „Naši ljudi su stigli i do Holivuda – Bojan Bazeli, Ivan Marinović niže uspjehe sa svojim prvim filmom, isto to radi Ivan Salatić, imamo sjajnu ekipu glumaca poput Miloša Pejovića , Dejana Đonovića, Gorana Slavića, scenaristu Stevana Koprivicu, imamo sve elemente da zlatne godine oživimo i podignemo na još veći nivo, samo ako budemo imali dobru volju“.

Promocija publikacije „Mi smo djeca filma“ upriličena je u okviru pratećeg programa 35. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala, nakon čega je u foajeu Dvorane Park prikazan dokumentarni film Mitra Terzića „Ćakule sa Feliksom“.

Osvrćući se na publikaciju, Terzić je kazao da istorija bioskopske kulture u Herceg Novom može da bude ozbiljna osnova razvoja kulturnog turizma grada: „Ovakav materijal, ovakva istorija zaslužuje neki prostor u kojem bi mogla da bude permanentna izložba i dokaz onoga što je Novi imao svih ovih godina. Da ga ne svodimo samo na ljetnji period i tih četiri, pet, šest dana filma, nego da to bude jedna institucija koja može ljudima tokom čitave godine da pokaže šta je Herceg Novi predstavljao za jugoslovensku kinematografiju, i šta i dalje predstavlja“.

Terzić se zahvalio organizatorima na prilici da se „film koji je obišao dosta svijeta vrati tamo odakle je krenuo“, kao i Novljanima koji su učestvovali u radu na ovom ostvarenju.

„Priča o Feliksu Laforestu je isto tako vrlo značajna i čak bi mogao da se uredi neki prostor koji bi spojio fotografiju i film. Feliks je bio filmski radnik, a u ovom filmu vidjećete nekih 20 sekundi koje su možda i prvi video zapisi Herceg Novog, bar civilne prirode. Ove zapise je Gabo Golubin našao u Feliksovom ateljeu, ja sam ih odnio u Madrid i to je u ovom filmu prvi put digitalizovano“, rekao je Terzić.

Uz film „Ćakule sa Feliksom“, u foajeu Dvorane Park upriličena je izložba fotografija Mitra Terzića, koje su urađene tehnikom kontrolisane duple ekspozicije, a sa idejom da budu „dijalog dvije osobe koje su živjele na istom mjestu, ali sa nekih 100 godina razlike“.

IJZ: Od posljedica korone preminula jedna osoba, 242 nova slučaja, H. Novi 23, Tivat 6, Kotor 4

0
IJZ: Od posljedica korone preminula jedna osoba, 242 nova slučaja, H. Novi 23, Tivat 6, Kotor 4
IJZ-PCR-Laboratorija-foto-vVada-cg-1

Od posljedica koronavirusa u prethodna 24 sata preminula je jedna osoba, i registrovana su 242 nova slučaja, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.

Oporavila se još 381 osoba. Trenutno oboljelih je 1832.

Edukativna predstava “Sretna kućica”  u Luštici Bay 2.septembra

0
Edukativna predstava “Sretna kućica”  u Luštici Bay 2.septembra
Sretna kućica

Edukativna predstava prožeta porukama zajedništva i humanosti, te ljubavi prema knjizi i čitanju zakazana je za 2. septembar


Pozorišna predstava za najmlađe “Sretna kućica” u produkciji Gradskog kazališta lutaka Rijeka biće izvedena u Luštici Bay u petak, 2 septembra sa početkom u 19 časova. Kako i sam naziv ukazuje, predstava edukativno-zabavnog karaktera prožeta je porukama o ljubavi prema knjizi i čitanju. Tema koju Gradsko kazalište Rijeka prikazuje kroz scenski jezik prilagođen najmlađima, ispričana je na atraktivan i djeci blizak način – u stihu i rimovanoj formi. Prikazivanje predstave u Luštici Bay organizuje se sa Hercegfestom.

Predstava je nastala prema istoimenoj nagrađivanoj slikovnici Karmen Delač Petković i Dijane Arbanas napisanoj prema intrigantnoj istinitoj priči o osnivanju prve biblioteke u malom selu Kuti u Gorskom kotaru u Hrvatskoj davne 1936. godine, i to na podsticaj samih mještana. Priča o toj, možda najmanjoj biblioteci i čitaonici u Hrvatskoj, koja je posebnost u hrvatskim pa i u evropskim okvirima, dobija i svoju lutkarsku verziju te djeci jednostavno i razumljivo, pričom o emocijama, suživotu u životinjskom i biljnom svijetu, progovara o važnosti zajedništva i humanosti, o radu, istrajnosti i samoodricanju, koji uvijek donose plodove.

Ova mala putujuća predstava približava djeci uzrasta od najmanje tri godine svijet knjiga i važnost čitanja te ih oplemenjuje i uveseljava, baš kao što je i biblioteka, prava “sretna kućica”, oplemenjivala i olakšavala život na selu u vrijeme ekonomskih kriza, kako nekada tako i danas.

„Luštica Bay je mjesto druženja i okupljanja i u svakoj sezoni nudi pregršt sadržaja za cijelu porodicu. Edukativne i zabavne aktivnosti za najmlađe uvijek privlače posebnu pažnju posjetilaca. Predstava „Sretna kućica“ će na inovativan način djeci i njihovim roditeljima pružiti nadahnuće i podršku u srećnijem odrastanju. Vjerujemo da će u izvođenju jednako uživati i mališani i njihovi roditelji, a ovo je naš način da im svima poželimo što više uspjeha u novoj školskoj godini i što više druženja sa knjigom”, izjavio je Tomo Asanović, u ime Dječjeg kluba Luštica Bay, koji na svakodnevnom nivou priprema izvanredne programske sadržaje.

“Sretna kućica” je dio projekta “Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture” i nastaje u okviru programskog pravca “Dječja kuća”. Autorke predstave su Ivana Đula i Milica Sinkauz dok režiju potpisuje Morana Dolenc.

Slikovnica “Sretna kućica” 2014. godine na sajmu knjige Interliber osvojila je književno-likovnu nagradu “Ovca u kutiji” za najbolju slikovnicu prema odabiru dječjeg žirija koji je činilo 241 dijete uzrasta od pet do deset godina. “Sretna kućica”  je prvi projekat koji Gradsko kazalište lutaka Rijeka realizuje u godini u kojoj Rijeka nosi titulu Europske prijestolnice kulture.

Predstava je nagrađivana nagradom dječjeg žirija “Zlatna žirafa” za najbolju predstavu festivala 2020. na 31. poletnom lutkovnom pristanu u Mariboru u Sloveniji,  te za najbolju scenografiju Luči Vidanović na 1. festivalu na Prvom festivalu lutkarske umjetnosti u Mostaru 2021.

Petković: Izrada i predstavljanje Nacrta proglašenja Parka prirode „Vrmac“ vođeni netransparentno i na štetu domicilnog stanovništva

0
Petković: Izrada i predstavljanje Nacrta proglašenja Parka prirode „Vrmac“ vođeni netransparentno i na štetu domicilnog stanovništva
Vrmac – foto S.L

Ponašanje Opštine Tivat prema vlasnicima zemljišta na kojem je planirano proglašenje Parka prirode „Vrmac“ u najmanju ruku je nekorektno, saopštio je danas odbornika SD Tivat Igor Petkovića

“Na startu da naglasim, kako ne bi bilo dileme – niko normalan nema i ne može imati ništa protiv proglašenja parka prirode na nekoj lokaciji. Međutim, čitav ovaj proces vođen je krajnje netransparentno i na štetu vlasnika zemljišta. Konkretno, izrada i predstavljanje Nacrta proglašenja Parka prirode, a koji direktno utiče na život ovih ljudi, rađeni su netransparentno i bez uvažavanja njihovog mišljenja.

Nedopustivo je da, bez prethodno postignutog dogovora o eventualnom ustupanju zemljišta ili naknadi, Opština Tivat ljudima praktično otima njihovu zemlju. Nedopustivo je, takođe, to što niko od domicilnog stanovništva po ovom pitanju nije konsultovan niti se sa nekim razgovaralo. Na sceni je, dakle, klasična hajdučija Opštine Tivat koju nije briga za građanke i građane, žitelje ovog dijela naše opštine.

Igor Petković

Lokalna vlast nije smjela ući u ovaj projekat bez ikakvih konsultacija sa vlasnicima zemljišta na ovom potezu. Trebalo je, dakle, ostvariti saradnju lokalne zajednice sa predstavnicima vlasnika parcela kroz njihovo učešće u procesu donošenja odluka na neki način. Potrebno je, osim samog proglašenja parka prirode, razviti potencijal za proizvodnju proizvoda koji su se nekad proizvodili u ovom dijelu opštine i na taj način lokalno stanovništvo podržati da se bavi poljoprivredom.

Kad već sve ovo nije urađeno na adekvatan način, kad su naše sugrađanke i sugrađani oštećeni bahatim odnosom lokalne samouprave, Socijaldemokrate podržavaju domicilno stanovništvo ovog dijela Opštine Tivat u nastojanju da se park prirode izmjesti izvan privatnih parcela, čime bi se njima nanijela nenadoknadiva šteta” – kaže se u saopštenju odbornika SD Tivat Igor Petkovića.

Micev: Od sljedeće sedmice opet vrućine, temperature oko 37 stepeni

0
Micev: Od sljedeće sedmice opet vrućine, temperature oko 37 stepeni
Boka Kotorska – foto Boka News

Meteorolog Branko Micev saopštio je da će u Crnoj Gori od ponedjeljka, 5. septembra, biti veoma toplo za ovo doba godine, sa maksimalnim temperaturama od oko 37 stepeni. Kazao je i da će u naredna dva dana biti više sunčanog vremena, ali sa popodnevnm uslovima za lokalno kratkotrajnu kišu sa grmljavinskim procesima. U petak će biti promjenljivo oblačno sa kišom.

Micev je emisiji “Dobro jutro Crna Goro”, na TVCG, kazao i da je juče u Podgorici palo šest litara kiše po metru kvadratnom, što je uticalo na blagi porast vodostaja Morače i ohrabruje za stanje u hridrološkom sistemu. Najviše kiše bilo je u Rožajama – 34 litra po metru kvadratnom.

Temperatura u Crnoj Gori je, kako je istakao, u granicama klimatske normale. Gledaocima Jutarnjeg programa saopštio i kuriozitet – jutros je u Baru temperatura vazduha bila 25 stepeni, a mora 26.

Za dane vikenda očekuje se priliv toplog vazduha, biće prilično sunčano i uglavnom suvo vrijeme.

“Samo u planinama biće uslova za loklano kratkotrajnu kišu”, kazao je Micev.

Od ponedjeljaka, 5. septembra, pod uticajem termobaričkog grebena, biće stabilno – sunčano vrijeme i veoma toplo za ovo doba godine, sa maksimalnim temperaturama od oko 37 stepeni.

Micev je naveo da početak septembra zna da bude topao, sa temperaturama znatno iznad klimatske normale i podsjetio na 2020. godinu, kada je od 7. do 17. septembra bilo stalno preko 34 stepena.

Herceg Novi, grad tolerancije i ljubavi, obilježio 640 godina od osnivanja

0
Herceg Novi, grad tolerancije i ljubavi, obilježio 640 godina od osnivanja
Akademija 640-godina od-osnivanja Herceg-Novog-avgust-2022 foto RTHN

Trodnevni program u čast 640 godina od osnivanja Herceg Novog i slave Manastira Savina završen je sinoć svečanom akademijom na Kanli kuli.

Za sjećanje na susret sa Patrijarhom predsjednik Opštine uručio je njegovoj Svetosti Svetostefansku Povelju, rađenu po zamisli arhitekte i konzervatora Srđana Marlovića,  uz umjetničku sliku Manastira Savina autora Nikše Kosića.

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić uputio je izraze najdublje zahvalnosti Njegovoj Svetosti Patrijarhu srpskom Porfiriju, koji je, kako je istakao,  učinio istinsku čast Herceg Novom odazivajući se na poziv da prisustvuje  obilježavanju 640. godišnjice od osnivanja grada i slave Manastira Savina.

-Značaj ovog događaja istorijski je za cijelu Boku i Crnu Goru, a ogleda se jasno i u ljubavi i poštovanju koju Vam iskazuje veliki broj građana koji su ispunili novske crkve, ulice i trgove kako bi Vam upriličili svečani i velelepni doček, rekao je Katić.

Patrijarh srpski Porfirije istakao je da je počastvovan Svetostefanskom Poveljom, koja će, kako je kazao, biti podsjetnik za nezaboravne dane provedene u Herceg Novom.

Akademija 640-godina od-osnivanja Herceg-Novog-avgust-2022 foto RTHN

– Ovaj jubilej značajan je za vas Novljane, Boku Kotorsku i Crnu Goru, ali i za Hercegovinu i naš narod, gdje god da živi. Ali značajan je i za našu crkvu u cjelini. Za to postoji mnogo razloga, a najvažniji je taj što su Herceg Novi i čitava Boka i dalje uz more na jugoistok, jedino mjesto gdje su Srbi pravoslavni hrišćani bili, i zahvaljujući junaštvu i mudrosti, opstali kao mediteranski narod – naveo je on.

Herceg Novi je za patrijarha grad u kojem svi koji dođu, prestanu da se osjećaju kao gosti.

– U Novom svi, a kažem i za sebe, imamo utisak da smo se vratili sami sebi, jer ljepota pejzaža, pjaca, bezbrojnih skalina, kojima sam i sam prolazio, ulica, kantuna i portuna, palata, đardina, palmi, agava, a po najviše susret i razgovor sa Novljanima, nama samima razotkriva ono što je najlepše i najdragocenije u našem biću, ono što je tu usađeno rukom našeg najplemenitijeg, najvažnijeg i najvećeg sina, oca i učitelja, vinogradara… ono što je tu posađeno rukom Svetoga Save – poručio je Porfirije.

Akademija 640-godina od-osnivanja Herceg-Novog-avgust-2022 foto Mediabiro

Svečanosti su uz brojne Novljane prisustvovali patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije, mitropolit crnogorsko – primorski Joanikije,  vladike zahumsko – hercegovački i šabački, direktor Uprave za saradnju sa crkvama i vjerskim zajednicama Vlade Republike Srbije, konzul Republike Srbije u Herceg Novom, predsjednici opština Tivat i Kotor, gradonačelnik Trebinja, poslanici Skupštine Crne Gore, sveštenstvo i monaštvo Srpske pravoslavne crkve, predstavnici Kotorske biskupije, Islamske zajednice za Boku i Budvu i Jevrejske zajednice Crne Gore.

U programu su učestvovali solistkinje Jovana Mustur Ražnatović i Branka Zečević, KUD Igalo, horovi Sveti Sava i Sveti Vasilije Ostroški, djeca recitatorsko pjevačke grupe Prepodobna Kasija Konstantinopoljska.

Prikazan je i kratak film o istoriji Herceg Novog.

Zadar – Gaženica opet u konkurenciji za prestižnu nagradu

0
Zadar – Gaženica opet u konkurenciji za prestižnu nagradu
Zadar – Luka Gaženica – foto EPA

Zadarska Putnička luka Gaženica ponovno je u konkurenciji za prestižnu nagradu u globalnom sektoru krstarenja. Ove godine ušli su u najuži izbor za Najbolji europski terminal za kruzere. Za tu nagradu konkurira 12 luka, a međunarodni terminal Gaženica jedini je iz Hrvatske, piše HRT.

– Nakon 2 pandemijske godine, opet je živo u Gaženici, javila je HRT-ova novinarka Žana Morović-Rudić.

Razgovarala je s Rebekom Pevec, generalnom direktoricom Zadar Cruise Porta, rekla je da u usporedbi s 2019., ove godine je jednaki broj dolazaka kruzera, ali manji broj putnika.

– Za sada imamo 71% popunjenosti kapaciteta brodova, rekla je.

Objasnila je da je Gaženica 2019. proglašena lukom godine, ove godine su nominirani za najbolji europski putnički terminal. U istoj kategoriji, dodala je, ima još 12 luka, poput Barcelone, Lisabona, Malage.

– Mi smo jedina hrvatska luka i putnički terminal nominiran za tu nagradu. Bili smo i lani nominirani, kada se prvi put počela dodjeljivati ova nagrada. Ovo je velika privilegija i velika čast, uistinu smo ponosni na direktnu nominaciju, dodala je.