Uprava egipatskog Sueskog kanala priopćila je u nedjelju da su njeni mjesečni prihodi u travnju dosegnuli najvišu razinu u povijesti, izvještava Anadolu Agency, a prenosi Geopolitika.news.
U priopćenju, uprava Sueskog kanala navodi da je međunarodni plovni put u travnju ostvario prihod od 629 milijuna dolara, što je povećanje od 13,6% u odnosu na 553,6 milijuna dolara prošle godine. Strateški plovni put povisio je tranzitne naknade za brodove od prošle godine djelomično zbog procvata globalne trgovine. Godine 2021. Sueski kanal zabilježio je svoje najveće prihode od 6,3 milijarde dolara.
Ukupan broj brodova koji su prošli 193 kilometara dugim plovnim putem koji povezuje Crveno i Sredozemno more porastao je za 6,3 posto u odnosu na godinu dana ranije na 1 929 plovila. Prevozili su teret ukupne težine 114,5 milijuna tona, što je najveća mjesečna neto količina tereta prevezena kanalom, rekao je. Broj tankera za naftu, tankera za ukapljeni prirodni plin i kontejnerskih tankera u travnju je porastao za 25,8 posto, 12 posto i 9 posto u odnosu na prethodnu godinu, navodi Al Arabiya.
Prošle je godine prekinuta plovidba Sueskim kanalom kada se divovski brod Ever Given nasukao i blokirao plovni put na gotovo šest dana.
Kruzer MSC FANTASIA na sidru pored Ljutom – foto S. L
U Luku Kotor je za prva četiri mjeseca već uplovio 41 kruzer sa 22.579 turista, dok će plan o posjeti 240 kruzera biti premašen.
Predsjednica Odbora direktora Luke Kotor, Ljiljana Popović Moškov, kazala je da je menadžment luke planirao dolazak 240 kruzera do kraja ove godine, ali prema trenutnim trendovima, može se očekivati uplovljavanje 350 brodova za kružna putovanja, prenosi portal RTCG.
Popović Moškov je za Radio Crne Gore kazala da, nakon dvije pandemijske godine od početka ove godine, u kotorsku luku svakodnevno uplovljavaju manji i velelepni megakruzeri.
Drevni grad u Boki samo danas je posjetilo više od hiljadu turista koji su doputovali kruzerima Norwegian star i La Belle de L’Adriatique.
– Sa zadovoljstvom mogu da vam kažem da je od početka godine u našu luku do danas uplovio 41 brod, to je mimo naših očekivanja. Možemo reći da je Crnu Goru posjetilo 22.579 putnika, a za čitavu prošlu godinu taj broj je iznosio 9.139. To je još jedan pokazatelj da možemo očekivati uspješnu turističku sezonu kada su kruzeri u pitanju – kazala je Popović Moškov.
Kruzer u Kotoru 2022. – Foto Z. Nikolić Boka News
Ona je rekla da, ako je suditi po početku, plan menadžmenta, da će do kraja tekuće godine u Luku Kotor uploviti 240 kruzera, biti premašen.
– Ako bismo pogledali kako smo dinamički planirali ovaj početak godine mogu da kažem da smo do kraja aprila predvidjeli da će u Luku Kotor uploviti 30-ak brodova, što znači da mi sada imamo realizaciju koja je veća od planirane. Ako se taj trend nastavi možemo da očekujemo do 350 uplovljavanja do kraja godine, nadam se da se ništa u svijetu neće desiti što bi to poremetilo – dodala je Popović Moškov.
Popović Moškov je navela da Luka Kotor ima odličnu saradnju sa Pomorskim fakultetom Kotor i Institutom za biologiju mora, koji prikupljaju i analiziraju brojne podatke o uticaju uplovljavanja kruzera na morski ekosistem i vazduh u Bokokotorskom zalivu.
Siromašni Ukrajinci idu u Nemačku, jer tamo od države dobijaju novac i smeštaj, a bogati dolaze kod nas, u Crnu Goru, i iznajmljuju ili kupuju luksuzne stanove, vile sa pogledom na more i na godinu dana.
To je cenu kvadrata podiglo i do 50 odsto u nekim mestima, pričaju za Nova.rs zaposleni u agencijama za nekretnine na crnogorskom primorju. Naseljavanje bogatih Ukrajinaca, ali i velikog broja Rusa, u protekla tri meseca, uticalo je na skok cena nekretnina, ali i na način života i poslovanja lokalnog stanovništva, koje se sad prilagođava novim komšijama i kriznoj situaciji u svetu.
Pripreme za letnju sezonu u priobalnim mestima u Crnoj Gori, ove godine izgledaće nešto drugačije u odnosu na prethodne.
“Od sredine marta, sve je više Ukrajinaca i Rusa u gradovima na primorju. Najviše ih je u Budvi, Baru, Kotoru i Tivtu. Cene kvadrata za kupovinu stanova i kuća drastično su skočile. Tamo gde je kvadrat bio 1.700, sad je oko 2.400, a negde i više. Ukrajinci retko kupuju nekretnine, uglavnom iznajmljuju stanove i kuće na godinu dana. Kod nas su došli oni koji imaju para, sa leksusima i mercedesima, koji su navikli na život na visokoj nozi. Sad će ovde živeti pored mora, na obali, na čistom vazduhu, na suncu, celo leto, a verovatno i duže. Sigurno da neće da idu na Cetinje, u Nikšić ili Berane, normalno je da dođu na more. Vlasnici stanova i kuća svakako uzimaju novac minimum šest meseci unapred, kako bi se osigurali. Oni Ukrajinci koji nisu imali para, otišli su u Nemačku. Kolega koji tamo radi, rekao mi je da Ukrajinci od Nemaca, od države, dobijaju pomoć, 950 evra mesečno, a imaju obezbeđen i smeštaj. Poznato je da naša država ni nama ne može da pomogne, a još manje Ukrajincima ili bilo kome drugom, tako da ovamo dolaze samo oni kojima finansijska pomoć nije neophodna“ priča za Nova.rs Nikola Kotlaja, menadžer u jednoj agenciji za nekretnine na crnogorskom primorju.
Osim Ukrajinaca, naglašava, uprkos sankcijama i nepostojećim direktnim letovima, ima i sve više Rusa.
„Ljudi iz Rusije dolaze u Crnu Goru, uglavnom preko Srbije, a dolaze na primorje i beže od političke situacije u njihovoj državi, koja im ne ide na ruku zbog poslovanja. Masovno iznajmljuju stanove i kuće. Bogati Rusi i Ukrajinci su međutim doveli naše lokalno stanovništvo, ali i sezonske radnike i naše stalne goste, turiste, koji dolaze svakog leta, u nezgodan položaj. Sada su cene toliko skočile da ‚obični smrtnici‘ ne mogu da priušte to da plate. Radnici iz regiona, koji godinama dolaze na primorje i rade u sezoni, iznajmljivali su apartmane za 400 evra, a sada teško da i za 1000 evra mogu da nađu pristojan smeštaj. To su nenormalni skokovi cena“ kaže Kotlaja.
Nekretnine, međutim, kupuju najvše Crnogorci.
„Kupci su najčešće naši, ljudi iz Crne Gore. Preživeli smo devedesete, sećamo se šta nam je inflacija uradila i sada nam se smeši još jedna, možda i gora. Ljudi su u panici, pa su svi pokupili novac ‚iz slamarica‘ i troše na nekretnine, jer im uskoro sam novac, kao takav, neće ništa značiti. Pitanje je šta će sa njim moći da kupe, a kad imaju nekretninu to ipak nešto vredi. Takođe kad kupe, odmah iznajme Ukrajincima ili Rusima, vide da je to sada unosan biznis, pa se većina okrenula poslu sa nekretninama” priča naš sagovornik iz Crne Gore.
Cene kvadrata su toliko skočile da su donedavni zakupci morali urgentno da napuste stanove u kojima su živeli kao podstanari, jer su vlasnici naprasno prodali nekretninu Ukrajincu ili Rusu.
„Komšinica je živela u stanu, pet godina kao podstanar, u brdima iznad Budve, što je dosta daleko od grada. Pre dve nedelje je vlasnik prodao taj stan Ukrajincima za 3.000 evra po kvadratu, a do ove godine je tamo kvadrat bio duplo jeftiniji. Rekao joj je bukvalno preko noći da mora da se iseli. Takođe, prijatelj iz Tivta je iznajmio stan porodici iz Ukrajine na godinu dana i uzeo je blizu 10.000 evra unapred. Svi jure da prodaju ili izdaju nekretninu sad dok su cene visoke“ kaže Jasmina Ćirković, pravnica iz Budve.
Osim što su skočile cene stanova, lokalno stanovništvo na primorju, posebno trgovci i ugostitelji, prilagođavaju se ljudima iz Ukrajine, pa su tako mnogi imali probleme jer su navikli na Ruse, a teško ih razlikuju.
„Otkud ja znam da li mi je u radnju ušao Rus ili Ukrajinac, kad svi govore ruski. Ako pogrešim, odmah viču i jedni i drugi. Tako mi se desilo da su skoro bili turisti sa kruzera, iz Zapadne Evrope, ušli su u radnju, potrpali suvenire u kesu, i taman kad su hteli da plate, videli su na zidu okačenu majicu sa Putinovim likom, i sve su vratili. Još su vikali na mene da širim rusku propagandu. Do juče su ovde bili masovno Rusi i njima je odgovaralo što prodajemo babuške, šolje i majice sa Putinom i ruskom zastavom, ali sad je to problem, pa smo sve rusko morali da sklonimo“ priča Đuro Popović, radnik u suvenirnici u Kotoru.
Njegova koleginica iz Budve, međutim, neće ništa da sklanja, ali krije.
„Nisam imala neprijatnih situacija, ali činjenica je da je sad mnogo više Ukrajinaca nego Rusa, a ima i turista sa Zapada koji preferiraju Ukrajinu i ježe se od priča o Rusiji i Putinu. Kod nas dolaze turisti sa svih strana da kupuju suvenire, a trudim se da ništa ne govorim, neću da se svađam, hoću samo da prođe ovo ludilo i da nekako preživimo i prehranimo porodice. Imamo majice sa Putinovom slikom. Nisam ih bacila, ali sam ih stavila iza kase da se ne vide, samo se naziru, pa će ih videti baš onaj ko zagleda. Možda neko i to još hoće da kupi, što da sklanjam“ kaže Danijela, radnica u suvenirnici u Starom gradu.
Zbog Ukrajinaca i Rusa, koji su naselili crnogorsko primorje u velikom broju, što pokazuju registarske tablice vozila u saobraćaju i ruski jezik koji se čuje na ulicama više nego ijedan drugi, lokalno stanovništvo, zaposleni u prodavnicama, apotekama, buticima, ali i u kafićima i restoranima, pozdravljaju vas na ruskom, dok ne progovorite srpski i ne uvere se da ste – „naši“.
Ukrajinska obavještajna služba objavila je da je otkrila ruski špijunski lanac. Jedan od špijuna čak je i bio zaposlenik glavnog stožera ukrajinske vojske, rekao je Oleksij Arestovič, savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskija, u nedjelju navečer, a prenijela je ukrajinska novinska agencija Ukrinform.
Nije dao detalje o tome koliko je špijuna u lancu. Arestovič je naveo jednu od meta te skupine. “Drugovi su trebali srušiti putnički zrakoplov nad Rusijom ili Bjelorusijom pa svaliti odgovornost na Ukrajinu”, rekao je.
Dodao je da su se za taj plan trebali koristiti protuzračni projektili iz ukrajinskih zaliha.
Trade Airov A320 koji od danas leti za Air Montenegro foto www.planespotters.net
Crnogorska nacionalna aviokompanija Air Montenegro od danas koristi i treći avion u svojoj floti – vazduhoplov tipa „airbus A320“ koji je za predstojeću glavnu ljetnju turističku sezonu uzela u zakup zajedno sa posadom, od hrvatske aviokompanije Trade Air iz Zagreba.
Naime, u nedjelju 1.maja je sa podgoričkog aerodroma Trade Airov A320 registastkih oznaka 9A-BTH, obavio svoj prvi let za Air Montenegro, na liniji za Ljubljanu, dok je u poslijepodnevnim satima nakon povratka iz Slovenije u Podgoricu, ovaj avion letio i na Air Montenegrovoj liniji Podgorica- Cirih.
Ovaj „airbus A320“ je star 21 godinu, a uzet u tzv. wet lease, odnosno kratkoročni zakup sa posadom. Riječ je o osjetno većem avionu od postojeća dva „embraera E195“ koji su u vlasništvu Air Montenegra i koji imaju po 116 sjedišta. Trade Airov „airbus A320“ naime, ima 180 putničkih sjedišta, a za crnogorsku aviokompaniju letjeće po tzv. ACMI aranžmanu (aircraft, crew, maintenance, insurance) po kojem vlasnik aviona – Trade Air obezbjeđuje avion, letačko i kabinsko osoblje koje će ga opsluživati, servis i održavanje, kao i osiguranje aviona dok on leti za unajmitelja – Air Montenegro.
Iz menadžmenta Air Montenegra ranije su potvrdili da su sklopili aranžman o wet lease zakupu „airbusa A320“ od hrvatske kompanije, ali nisu konkretno odgovorili na pitanje pod kakvim je finansijskim uslovima sklopljen ovaj posao i koliko će on koštati Air Montenegro.
„U skladu sa planom za 2022. godinu i nakon sprovedenog postupka nabavke, Air Montenegro je potpisao ugovor o wet lease aranžmanu za avion tipa airbus A320 sa kompanijom Trade Air iz Hrvatske na period od 1.maja, do kraja ljetnje sezone. Crnogorska nacionalna avio-kompanija će tokom narednih mjeseci pored dva aviona u svom vlasništvu, tipa Embraer E195, saobraćati i sa trećim avionom većeg kapaciteta, kako bi predstojeći period povećanog intenziteta saobraćaja i ljetnjih mjeseci iskoristila na najefikasniji način i omogućila dolazak velikog broja inostranih turista sa glavnih emitivnih tržišta.“- rečeno je iz menadžmentu nacionalnog avioprevoznika.
Kako je objašnjeno, Air Montenegro će iznajmljeni avion većinom angažovati na letovima do Pariza, Liona, Nanta, Ciriha, Frankfurta, Tel Aviva i Jerevana, dok će dva njihova aviona tipa E195, aviona saobraćati ka Beogradu, Banjoj Luci, Istanbulu, Pragu, Ljubljani, Kopenhagenu…
„U odnosu na prošlu godinu, kada je kompanija Air Montenegro počela sa letovima, ove godine Crnu Goru spaja ka duplo većem broju različitih destinacija, otvorene su neke nove direktne avio-linije, što će doprinijeti ukupnom razvoju crnogorskog turizma i boljem pozicioniranju Crne Gore na turističkoj mapi.“- poručili su iz Air Montenegra.
Ova kompanija je i proteklih mjeseci već sarađivala sa Trade Airom na kraće vrijeme iznajmljujući avion tipa „fokker F100“ te hrvatske kompanije u periodima kad bi jedan od dva Air Montenegrova E195 „ispadao“ iz redovnog saobraćaja zbog servisa i radova redovnog održavanja. Ovo će inače, biti prvi slučaj da aktuelni ili bivši crnogorski nacionalni avioprevoznik Montenegro Airlines, koriste jedan avion iz porodice čuvenog evropskog proizvođača „Airbus“ jer su do sada na kraće vrijeme u wet lease aranžmanima, iznajmljivali samo „Fokkerove“ ili avione američkog proizvođača „Boeing“ tipa B737 od kompanija iz Hrvatske, Srbije, Rumunije i sa Malte.
Drugo izdanje trke Boka Bay Trail održano je danas u zaleđu Boke Kotorske, a učestvovalo je 150 takmičara iz deset zemalja. Konkretno, na zelenoj stazi koja je počinjala u Porto Montenegru bilo je 90 takmičara, dok je plavom iz Perasta krenulo njih 60.
„Sve je proteklo kako treba. Dan je bio fanstastičan, kakav smo samo mogli da poželimo – iako smo imali izmjene u posljednjem trenutku zbog požara koji se juče kasno popodne dogodio na dijelu Vrmca gdje je zelena staza“, pojasnio je Igor Majer.
On je istakao da su na vrijeme uspjeli da markiraju novu trasu i predoče je takmičarima. S optimizmom najavljuje da će 2023. na trci biti čak 300 učesnika.
„Postigli smo ono što smo htjeli: promovisali smo sve ono što Boka – Kotor, Tivat, Herceg Novi i njihovo zaleđe mogu da ponude a da nisu plaža, more i kafići. Staze su sada trajno markirane i prohodne i turisti u njima mogu uživati tokom cijele godine“, dodao je.
Za sljedeću godinu imaju još ambiciozniji plan i u dijelu same staze. Planiraju da markiraju i spoje stazu koja će počinjati u hercegnovskoj opštini, a ukupna dužina biće 85 kilometara čime žele da postanu prepoznatljivi među regionalnim trail takmičenjima.
Boka Bay Trail / foto Media Biro
Najveći broj takmičara su ili atletičari ili oni kojima je trčanje strast, pa je trka prezahtjevna za rekreativce. To se ogleda i u postignutim rezultatima. Naime, najbržima je trebalo skoro sat i po za 18 kilometara iz Tivta, odnosno četiri i po sata za 35 kilometara iz Perasta, i to po brdovitom terenu i sa više od 1.700 metara uspona.
„Ovo je još jedna manifestacija koja Kotor i Boku stavljaju na mapu sportskih dešavanja, a za četiri-pet godina, kada pomjerimo trku za malo raniji termin, možda bude i 600 takmičara“, naveo je on i potcrtao da će to biti idealna najava uspješnih ljetnjih sezona.
Majer je istakao da najveću zahvalnost duguju Turističkoj organizaciji Kotor i Porto Montenegru, te sponzor voda Gorska, ali trijatlon klubovi iz Herceg Novog i Multisport akademije „Majer“.
Među takmičarima je bio i Igor Đapić, inače pripadnik Mornarice Vojske Crne Gore.
„Juče sam bio drugi na trci ‘Durrador’ koja je bila na Žabljaku, a danas sam došao da probam kako ovo izgleda i takođe završio drugi“, rekao je on.
Kazao je da je izuzetno zadovoljan vremenom od 1.40 sati za zelenu stazu, jer je konkurencija bila jaka, uspon veliki, a vrijeme prilično toplo.
„Staza je bila naporna, sa dosta uspona. Na većim visinama bilo je teže, a negdje je bilo i snijega. A sama organizacija treke je bila odlična – po najvišim standardima. Sad samo da idemo ka još boljem“, istakao je on i dodao da je dao sve od sebe jer je bio motivisan jakom konkurencijom.
Članica podgoričkog „Maratona“ Rada Miladinović takođe je istakla kako je staza bila zahtjevna, ali i da je s dobrom organizacijom sve bilo lakše.
„Iznenadila sam sebe. Juče sam imala humanitarnu trku na pet kilometara, tako da sam danas odlično prošla. A toplo vrijeme mi je baš odgovaralo“, dodala je.
Takmičar Aleksandar Ivakin iz Rusije, koji već šest godina živi u Crnoj Gori, rekao je da je uživao u trci.
Boka Bay Trail / foto Media Biro
„Tehnički je bila dobro urađena. Uz to, imali smo divan pogled na Bokokotorski zaliv. Možda bi za narednu trku trebalo planirati više mjesta sa osvježenjem“, naveo je on i najavio da će i naredne godine učestvovati.
Varvara Šekanova stigla je u Crnu Goru čak iz Sibira, a i ona kaže kako je staza bila zahtjevna.
„Bilo je nezgodno zbog mnogo kamenja, ali sama trka i vrijeme bili su savršeni. Presrećna sam i naravno da ću doći i naredne godine“, dodala je ona.
Vršilac dužnosti TO Kotor Jovan Ristić potcrtao je odličnu saradnju sa Igorom Majerom, koji je organizator više sportskih aktivnosti na teritoriji te opštine.
„Uvijek sve protiče u najboljem redu, uz veliki broj takmičara i gostiju. TO Kotor uvijek podržava ovakve i slične akcije. To su manifestacije koje slave zdrave stilove života i sport. Na taj način se pripremamo za ono što će biti jedan od prioriteta strategije razvoja turizma Kotora, a to je sportski turizam, pripreme sportista i velike manifestacije slične ovima. Dakle, grad je pun, rezultati su dobri, i sve je bilo kako treba“ zaključio je on.
Požar koji je juče kasno poslijepodne iz još uvijek nautvrđenih razloga ozbio na obroncima brda Vrmac iznad Tivta i dalje je aktivan.
Vatra gori u gustoj borovoj šumi iznad crkve i gradskog groblja Sveti Šimun, na velikoj strmini i skoro potpuno nepristupačnom terenu.
Požar za sada ne ugrožava objekte, ali ga ne možemo ugasiti sa terena, već jedino intervencijom iz vazduha, ili ako padne kiša- kazao nam je komandir Službe zaštite Opštine Tivat Milorad Giljača.
On je rekao da je za sada situacija pod kontrolom, ali da strijepi da bi se vatra mogla razbuktati ukoliko se podigne vjetar.
Giljača i ekipa tivatskih vatrogasaca su stalno na terenu ali malo što mogu učiniti sredstvima koja imaju na raspolaganju jer vatra gori na preko pola kilometra udaljenosti vazdušnom linijom od najbližeg mjesta gdje može doći vatrogasno vozilo, a ljudima koji nose protivpožarne naprtnjače treba najmanje 45-50 minuta da se pješke probiju do blizine požarišta.
Požar iznad Tivta
Za sada možemo samo da dežuramo u blizini groblja Sveti Šimun i da odatle eventualno intervenišemo ako vatra krene da se niz brdo, spušta prema nama. Ovo gdje sada najviše gori, je potpuno nepristupačan teren koji se može gasiti samo iz vazduha – istakao je Giljača dodajući da su se on i gradonačelnik Tivta već obratili Direktoratu za vanredne situacije MUP-a, ali da im je rečeno da nijedan protivpožarni avion ili helikopter AHJ MUP-a ne može da interveniše jer i dalje za to ili nisu tehnički sposobni, ili vszduhoplovi nisu osigurani.
Za eventualno angaživanje helikoptera VCG koji mogu gasiti požare, procedura je sporija i komplikovanija, ali Giljača kaže da će Tivćani i to tražiti jer je brdo Vrmac zbog svojih velikih ambijentalnih i ekoloških vrijednosti, vrlo značajno i uskoro bi i zvanično trebalo da bude proglašeno zaštićenim parkom prirode.
Posljednji put kada je gorelo ovo područje na kojem je sada izbio požar, 2003.godine, vatru su gasili i ugasili protivpožarni avioni, pa bi tako trebalo učiniti i sada – ističe Giljača.
Stanovnici ukrajinske Odese uspaničili su se 27. travnja vidjevši nekoliko brodova pred svojim gradom. Logično, jer taj je lučki grad jedan od onih na listi želja ruskog predsjednika Vladimira Putina, kako bi zadobio potpunu kontrolu na Crnom moru, piše Jutarnji list.
Ispostavilo se da ipak nije riječ o ruskom napadu već o ‘brodovima duhova’, napuštenim plovilima koje nitko ne može otegliti u luku. Jedan od tih brodova je tanker “Millennium Spirit”, napušteni i oštećeni teretni brod koji već danima nekontrolirano pluta morem te nema posade.
– Brod se i ranije znao pojavljivati na horizontu. Oštetili u ga rašisti (izraz koji u Ukrajini znači “ruski fašisti”), a mornari su morali pobjeći i nema načina da se brod vrati zbog pomorskih blokada – objasnili su iz lokalnog brodskog zapovjedništva.
Vojska je naglasila da se ruski brodovi nisu proteklih dana približavali Odesi. Situacija na moru je, rekli su, potpuno pod kontrolom ukrajinskih snaga.
Problem je i što su pomorski putevi blokirani za bilo kakav civilni promet na sjeverozapadnom dijelu Crnog mora. Rusi kontroliraju taj dio prijeteći oružanim napadom. Ruski brodovi kruže u okolici zone potonuća krstarice Moskva, a izvode i zračne izviđačke misije na tom području kako bi locirali potencijalne mete za raketne napade.
Stari običaj Peraštana je Mađ koji se slavi rano ujutro svakog 1. maja. Mještani kite stablo mladog hrasta kao znak veselja radi početka najlijepšeg proljetnog mjeseca, a znači i nadu u bolje sutra.
Nakon podizanja stabla mještani i gosti obilazi grad uz zvuke tamburica i pjesmu te svi zajedno odlaze u restoran na bijelu kafu sa suvim kolačima – koromanima.
Nekada se Mađ kitio duž cijelog Mediterana, međutim danas se kiti samo u Perastu, zahvaljujući Društvu prijatelja grada Perasta koje je zadnjih dvadesetak godina ponovo je oživilo ovu manifestaciju.
Zanimljivo da je obred bio zabranjen za vrijeme vladavine komunista.
Iz Arhive
„Prvog maja kroz Boku na pontama mandraća postavili bi se velike grane okićene sa komadićima robe raznih boja, a u 5 sati ujutro glazba bi svirala-okolo grada. To je bio običaj jer je to bio početak dobrog doba.“
Fiorelli /Arh. Brajk.V (Kotor),37.
Malo je dokumentacije koja obrađuje ovaj običaj. Jedan od rijetkih je dokument kojim se opat – nadžupnik don Ante Rosa ispred Opštinskog-nadžupnog ureda u Perastu obraća Kraljevskom srezkom načelstvu u Kotoru 27. aprila 1930. u kome se kaže –
” Slavnom,
Kr. Srezkom Načelstvu u Kotoru
Prastari je običaj u Perastu, da omladina svake godine na 1. maja proslavi početak mjeseca Bl.Gospi posvećena.
Toga dana nakiti se pred crkvom hrastova grana uz pucnjavu iz pušaka, iza toga omladina sluša sv. misu, iza koje imaju zajednički zajutrak, na koji može, da pristupi svaki gradjanin.
Proslava svršava pjevanjem uobičajnih narodnih pjesama. Mlijeko za zajutrak u dužnosti su da nose svih mješćani, koji imaju stoke. Pišući došao je do znanja, da je ove godine zabranjena svaka radnička proslava 1.maja.
Pošto gore spomenuta omladinska proslava nema nikakove veze ni odnosa sa nikakovom radničkom proslavom dana l.maja koja u obće u Perastu nije bila nit je u običaju te radnici kao takovi ne učestvuju, molim se taj Slav. Kr. Naslov, da bi i ove godine mogla ne smetano obaviti rečena omladinska proslava da se ne prekine starodrevni narodni običaj.
O riješenju moli se da bi taj Kr. Naslov obavijestio mjestnu žandarmerijsku postaju.
Opat – Nadžupnik Don Ante Rosa“
Među rijetkim dokumentima je zapis – Opširno i važno o “Magju” S. Vulović, Tko su bili starosjedioci Boke kotorske. /25/
Perast – Mađ 2018.
“Općinsko vijeće grada Perasta biralo je pred mjesecom, april, barjaktara i časnike peraške mornarice.
Običaj je bio da se na 1 svibnja podigne na obali stablo kojeg se kitilo sa kolačima (dvopek), sa punjenim flašama vina ili mlijeka, a na stablu bi se vješale kao zastave, papirići isječci raznih boja.
Brigu oko donosa stabla briesa vodio je vojvoda i časnik peraske mornarice, a općina je davala stablo i sve potrebito. Rano Jutrom okupila bi se omladina i svej pripremila, zatim bi peraški tamburaši obišli grad, svirajući i pjevajući, pucajući iz poznatih štuceva.
Slijedila je zatim služba Božja, kojoj su svi prisustvovali sa gradonačelnikom nakon koje su svičašćeni od općine sa bijelom kafom u gradskoj kafani. Potom bi to potrajalo neko vrijeme veselja i pjevanja, pa bi se svi razišli svojim kućama.
Na dan 14 maja skidao se tzv. magj kojeg je odnosio poslužnik općine, jer je to bilo njegovo uobičajeno pravo.”
