Institut za javno zdravlje Crne Gora je predložio, a Komisija za borbu protiv kovid-19 infekcije i Ministarstvo zdravlja prihvatilo, da se vrijeme izolacije za osobe kod kojih je potvrđena SARS-CoV-2 infekcija skrati sa 10 na sedam dana, a karantin za sve bliske kontakte se skraćuje sa 14 na 10 dana.
Izmjene važećeg protokola stupiće na snagu u ponedjeljak 10.januara.
– Vrijeme izolacije za osobe kod kojih je potvrđena SARS-CoV-2 infekcija skraćuje se sa 10 na 7 dana osim za lica koja se liječe u bolnicama ili su imunokompromitovani. Uslov za izlazak iz izolacije je da osoba u poslednjih 24 sata nema povišenu tjelesnu temperaturu niti znakove respiratorne infekcije – saopšteno je iz IJZ-a.
Vrijeme karantina za sve bliske kontakte se skraćuje sa 14 na 10 dana. Kako su pojasnili u IJZ-u, pod bliskim kontaktom se podrazumijevaju svi članovi domaćinstva.
– Ukoliko je bilo bliskih kontakata i s drugim licima van domaćinstva pozitivna osoba je u obavezi da obezbijedi podatke tog kontakta (ime i prezime, matični broj, adresu i broj telefona) i dostavi ih nadležnoj epidemiološkoj službi. Ako tokom perioda karantina osoba razvije simptome bolesti treba da se javi u COVID ambulantu lokalnog Doma zdravlja radi testiranja i ostane u karantinu dok negativan test ne potvrdi da se simptomi ne mogu pripisati COVID-19 infekciji. Na osnovu rješenja o izolaciji za oboljelog (potvrđenog slučaja kovid infekcije) izdaje se rješenje o karantinu za bliski kontakt iz domaćinstva kome je isto neophodno zbog pravdanja odsustva sa posla i otvaranja bolovanja – kazali su u IJZ-u.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota 08.01.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 6 644 uzorka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 2 454 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
937
Nikšić
339
Bar
194
Herceg Novi
118
Berane
108
Bijelo Polje
101
Budva
98
Kotor
91
Pljevlja
89
Tivat
82
Cetinje
60
Danilovgrad
53
Tuzi
33
Ulcinj
33
Žabljak
25
Kolašin
21
Mojkovac
17
Andrijevica
12
Plav
12
Rožaje
11
Petnjica
9
Plužine
6
Šavnik
4
Gusinje
1
Ukupno
2454
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 08.01.2022. godine je iznosio 36,93 %.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno osam smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sljedećih opština: Podgorica (2), Nikšić (1), Cetinje (1), Kotor (1), Tivat (1), Plav (1) i Ulcinj (1),. Među preminulima najmlađi je imao 34 a najstariji 84 godine starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2 442.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 1 740 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 21 951.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 190 279.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Ski centar Kolašin 1600 je od otvaranja sezone, 18. decembra, posjetilo preko 15 hiljada posjetilaca, saopštio je predstavnik Skijališta Crne Gore, Bojan Medenica.
“Ski centar je obogaćen jednom trakom za početnike, koju u toku dana posjeti nekih 70 početnika. Skijašnicu smo obogatili novom Fischer opremnom, tako da svaki gost koji nema svoju, može računati na najnovije modele opreme”, rekao je Medenica agenciji Mediabiro.
On je dodao da su većina gostiju domaći, ali i turisti iz Albanije i pozvao ljubitelje skijanja da posjete Ski centar, koji spremno dočekuje nove turiste.
Medenica je kazao da su trenutno sve žičare u funkciji, a da na stazama ima dovoljno snijega. Višegodišnji problem sa parking mjestima je riješen, pa je gostima na raspolaganju novi plato, gdje se može smjestiti oko 350 automobila.
kolasin-16001-1
On je naveo da u Ski centru vode računa o epidemijskim mjerama, kao i da se u njihove restorane može ući samo uz obavezne kovid potvrde.
“Mogu reći da je ta situacije djelimično uticala, međutim, mi uvijek imamo dovoljan broj gostiju da popunimo kapacitete”, kazao je Medenica.
On je objasnio da je ove sezone bilo planirano organizovanje niza manifestacija, ali da zbog trenutne epidemijske situacije njihovo održavanje nije moguće.
Škver - HN - Foto arhiv kluba Jadran i Miodrag Gabo Golubin
1 od 13
Škver - HN
Škver - HN
Škver - HN
Škver - HN
Škver - HN
Škver - HN
Škver - HN
Škver - HN
Škver - HN
Škver - HN
Škver - HN
Škver - HN
Škver - HN
Piše: Slavica Kosić
Krajem prošle godine Jadranov bazen na Škveru prekriven je pneumatskim balonom i tako je kako ističe predsjednik Skupštine PVK Jadran Boro Mračević, plivačima i vaterpolistima omogućena cjelogodišnja aktivnost “kako standardi u Evropi zahtijevaju, a naša djeca zaslužuju”.
Bili su to i završni radovi na bazenu koji je 19. jula 2012. godine svečano otvoren, sa slatkom vodom u bazenu, sistemom grijanja i kompletnim pratećim sadržajima.
A sve je počelo prije 96 godina u mandraću Gradske luke kada su plivači i vaterpolisti Jadrana počeli da koriste taj dio akvatorija. Prije toga trenirali su na Milašinovića plaži na Toploj.
“Tada je postojao samo jedan nasip od kamena za zapadne strane koji je služio da štiti od vjetra sa te strane, a sa unutrašnje strane, prema željezničkoj stanici, započele su aktivnosti. Klub je imao malu kućicu – klubaonu na mjestu današnje konobe “Škver“, a ispred nje je bila seka sa drvenom odskočnom daskom za skokove u vodu – trampulin. Sjeverna strana plivališta je betonska na kojoj su se izvlačile i popravljale barke, odatle i potiče ime – Škver”, priča Mračević za Boka News.
Škver – HN
On navodi da je se u prvo vrijeme plivalo između barki koje su se pomjerale po potrebi. “U početku je to bio prostor 50 puta 25 metara. Kada su počela takmičenja koja su bila regularnija, sa južne i sjeverne strane napravljeni su pontoni na bačvama, koja su bila okretišta za plivače, a unutar tog prostora se postavljalo i vaterpolo igralište za utakmice”.
Prvi ozbiljniji zahvat na bazenu je rađen 1939 godine kada je Plivački klub Jadran dobio organizaciju juniorskog prvenstva Kraljevine Jugoslavije u plivanju i vaterpolu . “Bio je to veliki događaja i najveća sportska manifestacija koja je do tada organizvana u Crnoj Gori sa velikim brojem učesnika iz cijele države”, ističe Mračević.
Za taj događaj su na zapadnoj strani postavljene prve drvene tribine kao gledalište. Izgrađene su i postavljene južna strana bazena sa okretištima i istočna strana, kao plivajući pontoni na bačvama sa drvenom konstrukcijem preko.Tako se dobila forma bazena oko koga su se sudije mogle kretati.
Tokom Drugog svjetskog rata aktivnosti kluba su minimalne.
Škver – HN
Poslije rata počinje oživljavanje rada kluba. “Godine 1952 prilikom proslave godšnjice kluba, napravljena je velika kampanja, skupljene su donacije iz cijele Jugoslavije, a na Škveru je napravljeno i novo plivalište dužine 50 metara sa 8 plivačkih staza. Od prikupljenih sredstava izgrađene su zapadna, sjeverna i južna strana u betonu i dobili smo bazen koji je imao tri strane. Tada je na klupskim prostorijama postavljena ploča sa imenima članova koji su poginuli u NOB-u”, kaže Mračević.
Za izgradnju i poslednje strane čekalo se još osamnaest godina. Preduzeće Export je 1970. godine završilo klupske prostorije (radovi počeli 1962. godine) za Jedriličarski klub Jugole Grakalić i PVK Jadran kada je dobijen bazen u moru sa četiri strane. Prije toga je četvrtu stranu zamjenjivao desantni brod JRM koji je uplovljavao za svaku utakmicu da bi sudija mogao po njemu da se kreće.
“Brod je uplovljavao nekoliko sati prije početka utakmice, jer je trebalo vješto manevrisati u tom malom prostoru”, kaže Mračević koji je kao dijete to često gledao.
Škver – HN
Stara rasvjeta se mijenja novom (tri reda) na novim metalnim stubovima i sijalicama sa sjenilima. Ostalo je zabilježeno da je prva noćna utakmica na Škveru odigrana 1935. godine protiv ekipe DPK iz Gruža. Osvjetljenje je bilo pomoću ribarskih ferala.
Slijede rekonstrukcije bazena 1990. i 1991. godine, uređivanje tribina, postavljanje rasvjete koja je prvo bila sa sijalicama, a poslije reflektorima.
Poslije tri godine radova, 19. jula 2012 godine otvoren je novi bazen na Škveru. “To je po našem mišljenju jedno od najljepših malih plivališta na atraktivnom mjestu”, uvjeren je Mračević.
PVK Jadran je za treninge, utakmice i takmičenja u većem dijeliu godine koristio zatvoreni bazen u Institutu Igalo. Nakon havarije na krovu bazena u julu prošle godine, tražilo se hitno rješenje za nastavak aktivnosti kluba. Rješenje je nađeno u postavljanju pneumatskog balona što će najtrofejnijem sportskom klubu u zemlji omogućiti neometan nastavak rada.
Ideja o zimskom bazeni začeta krajem 50 tih godina prošlog vijeka
Novljani 1958 godine osvajaju prvi put u istoriji titulu prvaka države u vaterpolu i to bez ijednog poraza. Takođe bez ijednog poraza 1959. godine odbranjena je titula državnog prvaka u vaterpolu, osvojen je zimski KUP -prvi KUP u tadašnjoj Jugoslaviji. Veliki uspijeh vaterpolista ispratili su i Jadranove plivačice koje je 1959. svojim nastupima „Jadranu“ donijele titulu ekipnog prvaka Jugoslavije u plivanju.
Škver – HN
Blažo Jovanović – u to vrijeme predsjednik Narodne skupštine NR Crne Gore pratio je skoro sve Jadranove utakmice i predložio da se izgradi zimski bazen za PVK Jadran u Herceg Novom.
“Dugo se tražila lokacija, a kako to često biva u našoj sredini, bilo je i neslaganja čak i oko toga hoće li objekat biti obložen bijelim ili crvenim đuričkim kamenom”. Napravljena je i projektna dokumentacija ( jedan od autora je i najpoznatiji jugoslovenski arhitekta Nikola Dobrović) za bazen na Milašinovića plaži, a drugi na lokalitetu Vojničke banje. Nažalost nijedan nije realizovan sve do gradnje bazena u Institutu i sada na Škveru”, objašnjava Boro Mračević.
Vijek Jadrana
Sportski klub “Jadran” osnovan je 08. jula 1922. godine na Milašinović plaži na Toploj, sa sekcijama: plivanja, veslanja, jedrenja, tenisa i gađanje glinenih golubova. Od samog dana osnivanja pa do danas “Jadran” ima isti grb odnosno zastavu kluba. Odmah nakon osnivanja kluba, organizovana su i prva plivačka takmičenja lokalnog karaktera na Toploj 1922. i 1923. godine, kao i plivački maratoni na relacijama Njivice-Topla i Rose-Škver. Vaterpolo aktivnosti se u gradu pokreću 1925. godine kroz nadmetanje lokalnih neformalnih ekipa “Bijela Vila” i “Spjaža” koje su 1926. godine odigrale prvu zvaničnu vaterpolo utakmicu nakon koje se formira plivački, vaterpolo klub „Jadran“ kao poseban klub i kao takav registruje se kod Plivačkog Saveza Jugoslavije.
/S.Kosić/
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
Švicarska brodarska kompanija za prijevoz kontejnera Mediterranean Shipping Company (MSC) službeno je postala najveća svjetska kompanija po kapacitetu plovila za prijevoz kontejnera, objavila je konzultantska tvrtka Alphaliner, a prenosi Offshore energ.
MSC, koji je dugo držao drugo mjesto, 5. januara službeno je prestigao danskog brodarskog ‘diva’ AP. Moller-Maersk, koji desetljećima dominira ljestvicom najvećih svjetskih kompanija.
Analitičari Alphalinera navode da je MSC pretekao Maersk za samo 1.888 TEU, što je tek mali dio ukupnog kapaciteta kompanije od gotovo 4,3 miliona TEU. S obzirom na trenutnu knjigu narudžbi, MSC će u 2022. godini povećati svoj trenutni kapacitet za gotovo četvrtinu, tačnije za otprilike milion TEU, piše Splash247.
Kako navodi gCaptain, Maersk i MSC drže po 17% ukupnog svjetskog tržišnog udjela.
Kompanija MSC sa sjedištem u Ženevi osnovana je 1970. godine, a već više od 40 godina u vlasništvu je obitelji Aponte, piše The Maritime Executive. Nakon gotovo 52 godine postojanja, flota MSC-a trenutno broji 645 brodova s ukupnim kapacitetom od 4.284.728 TEU. Brodovi kompanije plove na više od 230 trgovačkih ruta te pristaju u 500 luka diljem svijeta, a godišnje prevoze više od 23 miliona TEU.
MSC posjeduje tek 260 brodova kapaciteta 1,5 miliona TEU, a gotovo dvije trećine kapaciteta dolazi od plovila u dugoročnim čarterima. Za razliku od MSC-a, Maersk posjeduje 60 posto svoje flote.
Kompanija Maersk osnovana je 1904. godine, a 1975. godine počela se baviti transportom kontejnera s prvim od devet novoizgrađenih brodova. Adrian Maersk je 5. rujna 1975. godine isplovio iz Newarka u New Jerseyju prevozeći tek 385 kontejnera. Danski brodarski div trenutno posjeduje flotu od 738 plovila kapaciteta od gotovo 4,3 miliona TEU.
Za razliku od konkurenata, Maersk još nije objavio planove za proširenje flote kontejneraša. Uz MSC, i druge velike kompanije, kao što su CMA CGM, Hapag-Lloyd, COSCO, ONE, Evergreen i HMM, najavile su planove za proširenje kapaciteta flote za najmanje 20 posto. Za razliku od svih konkurentskih kompanija, Maersk također nije naručio nijedno od ultra velikih plovila od 24.000 TEU.
Kompanija se izgleda okrenula ulaganjima u logistiku, pa je tako u prosincu Maersk najavio svoju najveću akviziciju dosad – preuzimanje LF Logistics, logističke tvrtke sa sjedištem u Hong Kongu u vrijednosti od 3,6 milijardi dolara.
Maersk najavio akviziciju logističke kompanije vrijednu 3,6 milijardi dolara
U Italiji je u subotu stupilo na snagu obvezno cijepljenje Talijana starijih od 50 godina protiv koronavirusa. Oni koji se nisu cijepili mogu to još učiniti do kraja siječnja.
Od 1. februara će se sa 100 eura kažnjavati oni koji se nisu cijepili, primili drugu dozu ili ‘booster’ dozu uprkos prilici da to učine.
Mjera će biti na snazi do 15. juna i primjenjivat će se na sve stanovnike starije od 50 godina, uključujući strane državljane. Ta dobna skupina će od 15. veljače na poslu morati pokazati potvrdu cijepljenja ili preboljenja covida-19, a bez te potvrde bit će prisiljeni raditi na daljinu. Zaposlenici ispod 50 godina mogu pokazati negativan test na koronavirus. Onima koji budu kršili mjere prijete novčane kazne između 600 i 1500 eura.
Uvođenje obveznog cijepljenja starijih građana izazvalo je podijeljene reakcije u zemlji. Mnogi iz vladajućih stranki pozdravili su tu mjeru, a premijer Mario Draghi tvrdi da je ona osmišljena kako bi zaštitila dobnu skupinu koja je izložena većem riziku od hospitalizacija nakon zaraze covidom-19.
Beppe Grillo, osnivač Pokreta pet zvijezda, najveće talijanske parlamentarne skupine, rekao je da je vladina kontrola prizvala “orvelovske prizore” koji opterećuju ljudske umove.
U subotnjem izdanju lista La Repubblica, predsjednik regije Ligurija Giovanni Toti, komentirao je da je mjerom trebalo obuhvatiti sve odrasle.
Proizvodnja vina u svijetu je u kontinuiranom padu od 1,6 posto, a posebno u razdoblju od 2018. do 2021. kada je zabilježen minus od 5,3 posto.
Najveći pad u dvije zadnje godine imaju zemlje Evropske unije – 13 posto. Uzrok pada proizvodnje je pandemija covida-19 koja je smanjila potrošnju vina u svijetu, u Hrvatskoj za sedam posto.
U odnosu na konkurentska pića, vino je na svjetskoj razini zadržalo udio od devet posto, pivo drži 63 posto tržišta, a žestoka pića 13 posto, piše Glas Istre.
U Hrvatskoj se tržišni udio vina smanjuje od 2015. godine, a uslijed općenitog pada konzumacije alkohola u pandemiji, zadržalo je 25-postotni udjel (70 posto tržišta alkoholnih pića u nas pripada pivu). Hrvatska je najveći uvoznik vina u regiji, uvoz predstavlja 27 posto tržišta vina u zemlji, ali gotovo 80 posto potrošača i dalje preferira vina hrvatskog porijekla, pokazalo je istraživanje koje su u novmbru prošle godine proveli BlueRock Consulting i agencija Improve.
Online anketom obuhvaćeno je 328 ispitanika u dobi od 18 do 75 godina iz svih regija Hrvatske, među kojima njih 218 pije vino barem jednom mjesečno. U cilju boljeg razumijevanja preferencija i navika potrošača vina u Hrvatskoj pitanja su bila na koji način najčešće piju vina, koje su im omiljene sorte, preferiraju li hrvatska ili strana vina, koliko često kupuju vina i u kojem cjenovnom rangu.
Avanturistički park na Vrbnju od subote 8.januara 2022. je otvoren za sve posjetioce. Kako su saopštili, tako će biti i tokom celog januara, osim u danima kada vremenski uslovi to ne dozvoljavaju, o čemu će građane obavestiti putem društvenih mreža.
Za dodatne informacije pozovite 067 117 337.
Park je napravljen u bukovoj šumi na Vrbanju u hercegnovskom zaleđu, poštujući sve standarde zaštite životne sredine koristeći samo prirodne materijale. Smješten je na 1100 m nadmorske visine i jedan je od najsavremenijih adrenalinskih parkova u regionu.
Avanturisticki park – foto Agencija za razvoj i zaštitu Orjena
Park se rasprostire na 7 hiljada kvadratnih metara na kojima je u četiri poligona raspoređeno 44 elementa, a kao poseban peti poligon je 200 metara dugački zip-line. Poligoni su raspodjeljeni po kategorijama – od najlakšeg – prilagođenog i za djecu od 6 godina, do onog najkomplikovanijeg – prilagođenog malo spretnijim i iskusnijim korisnicima. U okviru parka se nalazi i uređena zona za odmor i rekreaciju sa uređenom trim stazom i ljetnikovcima. Posjetiocima su na usluzi osmoro sertifikovanih instruktora.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-a 19 u Crnoj Gori iznosi 21.245.
Od početka epidemijskih dešavanja ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 187.825.
U Podgorici je aktivno 9.416 slučajeva koronavirusa, Nikšiću 2.325, Baru 1.441, Budvi 1.035, Kotoru 1.017, Herceg Novom 838, Beranama 769, Tivtu 767, na Cetinju 744, Bijelom Polju 643, Pljevljima 482, Danilovgradu 480 i u Ulcinju 255.
U Kolašinu su aktivna 222 slučaja koronavirusa, u Mojkovcu 191, Tuzima 134, Rožajama 119, Andrijevici 118, na Žabljaku 85, u Petnjici 59, Plužinama 44, Šavniku 31, Plavu 27 i u Gusinju tri.
Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid 19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2.434.
Četrdesetak hiljada ljudi protestovalo je u subotu u Beču protiv vladinih covid mjera, uključivo i protiv planova o obaveznom cijepljenju, a i više njemačkih gradova suočilo se s demonstracijama.
Austrijska policija objavila je da je protest prošao uglavnom mirno. Ipak, u nekom trenutku policija je morala prekinuti prosvjedni marš jer su se neki demonstranti pokušali probiti kroz policijsku barijeru. Nekoliko njih je uhićeno.
U Beču je razmješteno više od tisuću policajaca.
Cijepljenje bi sljedeći mjesec u Austriji trebalo postati obavezno.
Nekoliko hiljada ljudi demonstriralo je i u njemačkim gradovima, među ostalima Hamburgu, Magdeburgu, Freiburgu i Regensburgu.
Najveći skup održan je u Hamburgu gdje je sudjelovalo oko 16.000 ljudi, po policiji. Skup je održan pod parolom “Dosta je! Dalje ruke od naše djece”.
Organizatori su pozvali da se nose maske i drži distanca, ali mnogi ih nisu poslušali.
Jedan je sudionik nosio Davidovu zvijezdu s natpisom “necijepljen”.
U Berlinu, demonstracije su održane u obliku konvoja automobila i bicikala. Policija je objavila da je bilo više od 100 vozila, sedamdesetak biciklista i ukupno oko 200 ljudi.
Iako su subotnji prosvjedi protekli mirno, neke od demonstracija održanih posljednjih tjedana u Njemačkoj pretvorile su se u sukobe.
Njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach istaknuo je u listu Welt am Sonntag da su argumenti protivnika cijepljena i onih koji negiraju da covid postoji izgubili svaku mjeru i fokus.
