Izbjeglice stigle u Poljsku iz Ukrajine Foto: Kai Pfaffenbach / REUTERS
Oko 350.000 ljudi ušlo je u Poljsku iz Ukrajine od početka ruske invazije na tu zemlju, rekao je zamjenik poljskog ministra unutarnjih poslova u utorak.
– Kroz posljednja 24 sata, 100.000 ljudi prešlo je poljsko-ukrajinsku granicu, rekao je Maciej Wasik za Polskie Radio 1.
– Ukupno, od četvrtka imamo 350.000 izbjeglica.
Ukupan broj ljudi koji su pobjegli iz Ukrajine iznosi preko pola milijuna, kaže UN.
Više od 500.000 ljudi pobjeglo je iz te zemlje u one susjedne, rekao je visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi.
Većina njih nalazi se u Poljskoj.
Uz to, stotine tisuća raseljene su unutar same Ukrajine, ali glasnogovornik UNHCR-a Chris Melzer kaže da je teško dati precizne brojeve.
UN-ov koordinator za humanitarnu pomoć Martin Griffiths rekao je da UN pokušava dati dodatnu humanitarnu pomoć za Ukrajinu, ali treba više novca i sigurnosnih jamstava.
Ukupno 119 humanitarnih organizacija trenutno je aktivno u Ukrajini, piše agencija dpa.
Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor dobitnik je Nagrade za muzej godine za 2021. godinu, koju je u ime Muzejskog društva Crne Gore, pokretača ovog priznanja, dodijelio njen predsjednik Dragan Radović.
Radović je istakao kako je OJU “Muzeji” Kotor primjer najboljeg načina prilagođavanja novonastaloj situaciji sa pandemijom koronavirusa, a sve u skladu sa muzejskom strukom.
“Spoj stručnosti, iskustva, entuzijazma, uspješnog upravljanja, dobre namjere, spremnosti za saradnju i želje da se doprinese poboljšanju očuvanja i prezentacije pokretne kulturne baštine prepoznali smo u našim današnjim lauretima. Virtuelna prezentacija kulturne baštine Boke predstavljena preko različitih onlajn medija u kombinaciji sa tradicionalnim muzejskim aktivnostima, učinili su da posjetioci zainteresovani za upoznavanje kulturne baštine ovog prostora ni jednog trenutka ne budu uskraćeni za informacije i doživljaj neponovljive ljepote artefakata sa prostora Boke. Posebno treba izdvojiti i naglasiti rad i uključivanje najmlađe publike kroz organizovanje radionica za djecu na kojima su imali priliku da se upoznaju sa kulturnom baštinom, ali i da iskažu svoju kreativnost uz pomoć stručnjaka, kolega iz kotorskih muzeja”, kazao je Radović.
Nagrada za najbolji muzej
VD direktorka OJU “Muzeji” Kotor dr um. Dušica Ivetić, uz zahvalnost Muzejskom društvu Crne Gore na nagradi, kazala je da ustanova danas slavi rođendan Muzeja grada Perasta, što priznače čini još većim.
“U narednom periodu planiramo da opravdamo ovu nagradu kroz niz projekata koji će se baviti zaštitom kulturne baštine i promocijom muzejske djelatnosti. Zahvaljujem Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti koje nas svakodnevno podržava i omogućava nam da naše projekte realizujemo na način da budu prepoznati na nivou Crne Gore. Takođe zahvaljujem svojim glavnim saradnicama Jeleni Vukasović i mr Mirjani Vukasović koje su u svakom projektu bile administrativna i logistička podrška i omogućile da se svi ovi projekti do kraja realizuju”, naglasila je Ivetić.
Nagrada za najbolji muzej
Nagradu za izložbu godine dobio je Zavičajni muzej Pljevlja za izložbu “Putevima Homo sapiensa”. Nagradu je primila direktorica Dejana Drobnjak.
Nagrada za najbolji muzej
“Uprkos svim navedenim ograničenjima koje je nametnuo period pandemije koronavirusa, kolege iz Zavičajnog muzeja iz Pljevalja su uspjele da kroz izložbu Putevima Homo sapijensa predstave evolutivnu nit prikazanu kroz eksponate koji sadržajno dokumentuju prisustvo i raznolikost pleistocenske flore i faune i osobenosti životnih stilova od srednjeg paleolita do antičkog doba. To je kompleksna priča o razvoju čovjeka ispričana u atraktivnom ambijentu, prožetom autentičnim ilustracijama i pratećim sadržajima”, zaključio je Radović.
Nagrada za najbolji muzej
Žiri za dodjelu nagrada činili su Draginja Radonjić iz Zavičajnog muzeja Bar, Božidar Đondović iz “Muzeja i galerija Podgorice” i Goran Pajović iz Narodnog muzeja sa Cetinja.
Dodjeli priznanja prisustvovala je predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja, potpredsjednici Opštine Kotor Nebojša Ševaljević i Siniša Kovačević te savjetnik predsjednika Opštine Kotor Ognjen Vukasović.
Ruski bogataši u strahu su za svoje megajahte nakon što su zapadne zemlje nametnule sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.
Broj kompanija, ali i privatnih osoba obuhvaćenih sankcijama konstantno se širi, što je posebno utjeralo strah u kosti oligarsima koji su bliski Putinovu režimu. Kako javlja CNBC pozivajući se na stranice koje se bave pomorskim saobraćajem, najmanje četiri ogromne jahte u vlasništvu ruskih tajkuna napustile su proteklih dana svoje marine te su krenule prema Crnoj Gori i Maldivima, prenosi Jutarnji.hr.
Oligarsi, naime, vjeruju da će njhove jahte na Maldivima biti izvan dometa američkih i evropskih sankcija.
Vjeruje se da će imovina ciljanih ruskih oligarha pretrpjeti novi udarac nakon što je američki predsjednik Džo Bajden najavio stvaranje radne grupe koja će napraviti novi paket mjera protiv njih, a koje bi trebale zahvatiti i imovinu poput vila i superskupih brodova. Francuska takođe sastavlja popis imovine ruskih oligarha, uključujući skupe jahte i automobile, koja bi mogla biti zaplijenjena uslijed evropskih sankcija.
“Ove nedjelje pokrećemo multilateralnu transatlantsku radnu grupu čiji je cilj identifikovati, locirati i zamrznuti imovinu ruskih kompanija i oligarha koji su pod sankcijama, sve njihove vile, jahte i sve što možemo pronaći i zamrznuti”, navela je u jednom od objava na društvenim mrežama Bijela Kuća.
Jedna od jahti koja bi se mogla naći na udaru je i skupocjena “Luna” dugačka 115 metara, koja je građena specijalno za potrebe Romana Abramoviča, ali se vjeruje da ju je prodao, a trenutno se nalazi na suvom vezu u Njemačkoj.
Predsjednik ruske naftne kompanije Lukoil Vagit Alekperov je, navodi američki CNBC, već krenuo svojom jahtom iz Barselone prema Crnoj Gori. Njegova jahta zove se Galactica Super Nova i predstavlja vrh nautičke industrije, opremljena je impresivnim bazenom s vodopadom kao i heliodromom te velikim noćnim klubom. Alekperovo bogatstvo procjenjuje se na oko 25 milijardi američkih dolara.
Američki mediji podsjećaju da je Crna Gora članica NATO saveza, kao i da će se ta zemlja, koja je još 2008. pokrenula proceduru za prijem u članstvo Evropske Unije, pridružiti sankcijama protiv Rusije. Nije stoga skroz jasno zašto su milijarderi odlučili izabrati baš Crnu Goru. Ali, Maldivi su turistički raj usred Indijskog okeana koji godinama privlači brojne bogate Ruse i tamo mogu biti potpuno sigurni.
Milijarder Oleg Deripaska prije dvije nedjelje svojom jahtom Queen K je napustio Šri Lanku te se očekuje da će uskoro stići na Maldive. On je jedan od onih koji je spao pod američke sankcije 2018. godine, ali jedan je od rijetkih koji su se sada javno pobunili protiv ruske invazije.
Na društvenim je mrežama poručio kako pregovori moraju odmah početi te da je mir trenutno prioritet.
Niko od milijardera kao ni članova njihovih timova nije bio raspoložen za komentar o premještanju vrijedne imovine.
Dvojici od sedmorice ukrajinskih radnika zaposlenih u tvrtki iz DIV grupe u nedjelju su, nakon nekoliko dana putovanja, iz ukrajinskih gradova Ljviva (Lavov) i Ternopilja u Brodosplit stigle obitelji – žene i djeca, saopšteno je iz splitskog škvera.
U Brodosplitu smo im osigurali privremeni dom i prehranu, djeci nabavili igračke i ponudili svu raspoloživu pomoć te im, koliko je u ovome trenutku moguće, pružili utjehu i moralnu potporu. Škver je u svojoj povijesti toliko puta u kriznim situacijama bio oslonac građanima. Bit će i sada ako zatreba, istaknuo je savjetnik uprave za korporativnu sigurnost Brodosplita Boško Ramljak.
U DIV grupi trenutačno je zaposleno više od tri hiljde radnika, a vlasnici se od osnutka prema njima odnose korektno i prijateljski, čineći sve kako bi se osjećali članovima DIV obitelji i uz stalne napore za uzajamnom potporom i napretkom, ističe se na kraju priopćenja.
Prvi crnogorski panel za senzorsku ocjenu kvaliteta djevičanskih maslinovih ulja je u laboratoriji Biotehničkog fakulteta u Baru odabrao najbolje barsko maslinovo ulje, koje će biti poslato u Njujork na NYIOOC, najveće svjetsko takmičenje maslinovih ulja.
U ovom trenutku, prema saznanju portala Feral.bar, sigurno je da će na NYIOOC nastupiti ekstradjevičanska maslinova ulja Barske uljare iz Starog Bara, Dragana Očinića iz Kotora i Steva Davidovića iz Buljarice, a nezvanično, moguće je da preko okeana otputuju još jedan ili dva uzorka ulja drugih proizvođača.
– Senzorsku ocjenu kandidovanih ulja obavio je Panel od osam obučenih ocjenjivača. Pored osnovnih pozitivnih osobina – voćnosti, gorkosti i pikantnosti – panelisti su u ulju pronalazili i druga svojstva mirisa i ukusa koji barsku Žuticu čine posebnom.
Pažljivim odabirom i procjenom kvaliteta, Panel je odlučio da prvo mjesto pripadne ulju Barsko zlato Barske uljare, drugo ulju Veselina Vulićevića, a treće ulju Džematskog odbora Stari Bar – Islamska zajednica Bar.
Uzorci ulja koje su predali Hajrudin Murić i Safet Duraković su takođe bili odličnog kvaliteta i u kategoriji ekstradjevičanskog.
Van konkurencije, s obzirom da će ona ići direktno bez takmičenja u Njujork, Panel je ocijenio i uzorke ulja Očinića i Davidovića, i za ove uzorke potvrdio da su odličnog kvaliteta, posebno ulje Davidovića iz Buljarice.
Maslinovo ulje
– Kako bi se u Njujork poslala najkvalitetnija ulja, za svaki uzorak je urađena hemijska analiza, poslije čega je svih sedam uzoraka svrstano u kategoriju ekstradjevičanskih, i nakon toga je obavljena senzorska, odnosno organoleptička ocjena kvaliteta – izjavio je za portal Feral.bar vođa prvog crnogorskog panela senzorskih ocjenjivača Ćazim Alković koji je vodio ovo ocjenjivanje.
On je podsjetio da je organoleptičkoj ocjeni kvaliteta je prethodila inicijativa Društva maslinara Bar koje je pozvalo sve predsjednike opština u kojima se uzgajaju masline da se udruže i finansijski podrže slanje uzoraka maslinovog ulja u Njujork.
Pozivu su se odazvale opštine Bar, Budva, Kotor, glavni grad Podgorica i gradska opština Tuzi i izrazile spremnost da plate kotizaciju za učešće na prestižnom takmičenju u Njujorku.
– Očekuje se da će crnogorska delegacija postići dobre rezultate na ovom prestižnom svjetskom takmičenju i da će se pokazati bogatstvo autohtone sorte Žutica, oplemenjene i drugim introdukovanim sortama. Uspjeh je već postignut – Crna Gora ulazi u društvo odabranih svjetskih proizvođača maslinovih ulja, zahvaljujemo se predsjednicima opština koji su razumjeli značaj učešća na ovom takmičenju i finansijski podržali ovaj projekat – zaključio je Alković
Francuski predsjednik razgovarao je danas sat i pol s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i zatražio od njega da odmah prekine napade na civile i da se osiguraju cestovni putevi u Ukrajini, a on mu je “potvrdio svoju volju da se na to obveže”, objavila je Elizejska palača.
Emmanuel Macron razgovarao je također s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim “nekoliko puta zadnjih sati”, dodaje se u priopćenju Macronova ureda.
Ruski predsjednik je iznio uvjete za okončanje rata: priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom, demilitarizacija i denacifikacija ukrajinske države i osiguranje neutralnog statusa Ukrajine. “Rješenje za Ukrajinu je moguće samo ako se uzme u obzir interes Rusije”, rekao je Putin Macronu.
Pregovori Rusije i Ukrajine počeli su danas u Gomeljskoj oblasti, potvrdilo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova.
Neutralna Švicarska će ipak usvojiti sankcije Evropske unije protiv Rusa uključenih u invaziju Moskve na Ukrajinu i zamrznuti njihovu imovinu, saopštila je vlada u ponedjeljak, prenosi Reuters.
“S obzirom na kontinuiranu vojnu intervenciju Rusije u Ukrajini, Savezno vijeće je danas donijelo odluku da usvoji pakete sankcija koje je EU uvela 23. i 25. februara”, navodi se u saopštenju vlade.
Švicarska je usvojila i finansijske sankcije protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, premijera Mihaila Mišustina i ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, koje stupaju na snagu odmah, ističe se.
“Švicarska ponovo potvrđuje svoju solidarnost s Ukrajinom i njenim narodom, isporučivat ćemo zalihe pomoći za ljude koji su pobjegli u Poljsku”, rekla je vlada, obnavljajući svoju ponudu da posreduje u sporu.
Pitanje korišćenja Doma kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi je isključivo imovinsko-pravno, a ne dnevno-političko, ideološko ili nacionalno pitanje, kakvim ga predstavljaju iz NVO “Hrvatska krovna zajednica – Dux Croatorum”, pojedinci i organizacije koje su povezane sa njima.
Saopštio je to danas predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović (NP) reagujući na kampanju koju je u Crnoj Gori i Hrvatskoj pokrenulo Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore (HNV). To vijeće na čijem je čelu potpredsjednik HGI Zvonimir Deković saopštilo je da je nalog Opštine Tivat kao vlasnika objekta Doma kulkture u Donjoj Lastvi, NVO Dux Croatorum i ostalim subjektima koje ga koriste da se isele iz tog objekta nakon što 15.aprila prestane važenje aktuelnog ugovora o njegovom ustupanjuj na besplatno korišćenje toj NVO, predstavlja dokaz “mržnje rema hrvatskoj zajednici koja prelazi sve dozvoljene granice i može se podvesti pod sintagmu zatiranja hrvatskog imena u Općini Tivat i ciljanog širenja osjećaja ugroženosti kod pripadnika hrvatskog naroda u Crnoj Gori.”
Povodom namjere Opštine da iseli Dux Croatorum koji je, kao i HNV što je takođe smješteno u Domu kulture u Donjoj Lastvi, pod političkom kontrolom HGI-a, osudilo je više NVO iz Crne Gore sa hrvatskim nacionalnim predznakom. Podrška HNV-u je stigla i od Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske kao i od same hrvatske Vlade u Zagrebu. Ministarsvo vanjskih poslova Hrvatske tako je prije par dana poslalo zvaničnu protestbnu notu Crnoj Gori u kojoj je „osudilo zahtjev Općine Tivat za iseljenjem institucija hrvatske zajednice iz Doma kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi.“
„Ovom odlukom ugrožavaju se prava hrvatske nacionalne manjine, koja su zajamčena nacionalnim zakonodavstvom Crne Gore i bilateralnim sporazumom između Republike Hrvatske i Crne Gore o zaštiti manjina iz 2009. godine te relevantnim međunarodnim aktima.“- saopštilo je pore ostaloga, Ministarstvio vanjskih poslova Hrvatske.
Opština Tivat
Reagujuči na ova dešavanja, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović danas je saopštio da je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja Crne Gore preko Direkcije za inspekcijski nadzor nad državnom imovinom u novembru prošle godine, utvrdilo je da Odluka o davanju na upravljanje i korišćenje Doma kulture u Donjoj Lastvi NVO “Hrvatska krovna zajednica – Dux Croatorum” iz 2012., nije u skladu sa crnogorskim Zakonom o državnoj imovini.
“Direkcija za imovinsko-pravne poslove Opštine Tivat je zbog toga pripremila Odluku o stavljanju van snage navedene Odluke. Ugovor između Opštine Tivat i NVO “Hrvatska krovna zajednica – Dux Croatorum” u vezi sa korišćenjem Doma kulture u Donjoj Lastvi zaključen je 15. 4. 2017. godine i ističe 15. 4. 2022. godine. Prema tome, Dom kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi vlasništvo je Opštine Tivat, kao i ostali domovi kulture u Gornjoj Lastvi, Lepetanima, Gradiošnici, Radovićima, Gošićima i Đuraševićima. Njegov imovinsko-pravni položaj može se mijenjati jedino odlukom Skupštine Opštine Tivat koju odbornici HGI, DPS, SDP i SD bojkotuju od septembra prošle godine. Ovo imovinsko-pravno pitanje, uprkos političkim i diplomatskim pritiscima, ne može i neće se rješavati ni u Zagrebu ni u Podgorici, već jedino i isključivo u Tivtu”- poručio je Komnenović.
On je posebno nagčlasio da je “iskrena namjera Opštine Tivat je da Dom kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi bude sjedište aktivnosti svih organizacija sa hrvatskim nacionalnim predznakom i da bude mjesto spajanja, a ne razdvajanja i podjela.”
Inače, pored najnovijeg nalaza Minisgtarstva finansija i socijalnog staranja da Odluka o davanju na upravljanje i korišćenje Doma kulture u Donjoj Lastvi NVO “Hrvatska krovna zajednica – Dux Croatorum”, koju je SO Tivat donijela za vrijeme DPS-SD-HGI lokalne vlasti. nije u skladu sa Zakonom o državnoj imovini, to je već ranije konstatovala i crnogorska Agencija za sprječavanje korupcije.
ASK na čijem je čelu tada bio Sreten Radonjić (DPS) je u oktobru 2018. zvanično utrvrdila da u besplatnom ustupanju Doma kulture ovoj NVO “postoji ugrožavanje javnog interesa i postupanje institucije suprotno principu transparentnosti i integriteta koji je propisan članom 72 Zakona o sprečavanju korupcije“, kao i da su “Dux Croatorum“ i osobe koje ga kontrolišu, iz ovog posla sa javnom imovinom grada Tivta stekle protivpravnu imovinsku korist. Tada međutim, niko od aktera javne scene koji danas ultimativno zahtijevaju da HNV ostane u Domu kulture u Donjoj Lastvi, nije na to reagovao.
Završena je regata „Velika nagrada Mornara“ u jedrenju. Jedrličari su se u Splitu, borili u klasama ILCA 7, ILCA 6 i ILCA 4, ali i sa vremenom. Nikola Golubović reprezentativac Crne Gore, osvojio je bronazanu medalju u klasi ILCA koja je razvojna za jedriličare na putu ka klasi ILCA 7.
Reprezentativci Crne Gore Milivoj Dukić i Ilija Marković jedrili su u olimpijskoj klasi ILCA 7 u konkurenciji koja je bila jako blizu kao na prvenstvu Evrope i svijeta,. Mladi Marković je zauzeo osmo mesto, dok je Dukić, uz prestup u poslednjoj regati, zauzeo deseto mjesto. Zlatnu medalju osvojio je Tonči Stipanović, član Mornara iz Splita, koji je prošle godine osvojio srebrnu medalju na Olimpijskim igrama i bronzanu Svjetskog prvenstva. Srebro je osvojio Džonatan Vadnai iz Mađarske, bronzano odličje, legedarni Kipranin i jedan od najboljih jedriličara planete, Pavlos Kontides.
NIkola Golubović postolje VNM
Zlatnu medalju osvojila je sjajna Sandra Lulić iz Hrvatske, srebro je osvojio Luku Zakubovec iz Slovenije, bronzanu medalju. ILCA 6 je i olimpijska klasa za jedriličarke.
Jedrličari iz Crne Gore, ostvarili su zapažene rezultate, Andrija Marković je bio deseti, Pavle Musić 21. a Spasoje Đuranović 28. Hladno vrijeme i jaka bura obilježili su regatu. Tek trećeg dana odjedrene su tri regate u klasi ILCA7, te po dvije u ILCA6 i ILCA4. Pvog dana nije bilo vjetra, a drugi dan je jedrenje otkazano zbog orkanskih udara vjetra.
Vremena za odmor nema, narednoog vikenda naša reprezentacija jedri Otvoreno prvenstvo Hvatske ILCA7, uglede Crne Gore braniće Milivoj Dukića i Ilija Markovića .
U Crnoj Gori su, u posljednja 24 sata, od posljedica koronavirusa preminule četiri osobe, a registrovano je 87 novopozitivnih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
