Invazivne vrste mijenjaju biodiverzitet Jadrana

Invazivne vrste mijenjaju biodiverzitet Jadrana
Ribari- ilustracija – Foto Zoran Nikolić – Boka News

Događaju se dramatične promjene u ekologiji mora, pa su sve brojnije invazivne vrste koje ribari do prije par decenija nisu ni poznavali, a istovremeno nestaju one koje su tu hiljadama godina, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) ulcinjski ribar Muzafer Beljo Čauši.

“Već naši unuci neće znati za mnoge vrste koje su othranile generacije, a sve se to događa u jednoj kapljici vremena, u nekoliko decenija. Što je to u odnosu na milion godine kojim se odvijao sasvim drugačiji život”, pita se Čauši, koji smatra da je za to kriv čovjek, jer je poremetio riječne tokove i biologiju mora.

Tokom posljednje tri decenije je zabilježeno 46 novih vrsta riba i rakova u Jadranskom moru, u kojem živi preko 460 vrsta, kaže za RSE ihtiolog i doktor prirodnih znanosti Jakov Dulčić sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Dodaje da je Mediteran hot spot (vruća tačka) cijelog svijeta jer je ekstremno izložen uticajima koji mijenjaju njegov biodiverzitet, pa na istočnom Jadranu ima sve manje grabežljivaca koji mogu ograničiti brojnost invazivnih vrsta.

“Znači nema morskih pasa, velikih kirnji i lampuga koji bi mogli regulisati njihovu brojnost, što govori o uništavanju bioraznolikosti autohtonih (domaćih) vrsta”, kaže Dulčić koji je nalaze o novim vrstama riba i rakova objavio zajedno sa dr Marcelom Kovačićem u knjizi Ihtiofauna Jadranskog mora.

Autohtone vrste uzmiču pred invazivnim
Iz akvarijuma Boka Instituta za biologiju mora u Kotoru

Te promjene uočavaju i ribari sa ušća Bojane u Jadransko more kod Ulcinja, najjužnijeg grada na Crnogorskom primorju. Kao primjere nestalih autohtonih vrsta na tom području, Muzafer Beljo Čauši nabraja jesetru, koje nema u ulicinjskim vodama posljednjih par decenija, te ribe iverak i korbu.

“Nestala je i hama, autohtona vrsta koja je znala da naraste do 70 kg i koja je bila ekonomski veoma važna jer su, na primjer, nakon Drugog svjetskog rata brojne porodice iz ribarske zadruge živjele od te ribe”, podsjeća Čauši.

Umjesto njih, sada su sve brojnije invazivne vrste kao što je papigača, američki plavi rak, te zubatica, koju u Dalmaciji zovu strijelka. Koliko su invazivne vrste prilagodljive govori podatak da strijelka nikada nije bila zabilježena na temperaturama ispod 14 stepeni, međutim, sada živi i na 11 celzijusa.

“Ribari nerijetko u mrežama ulove ribe koje vide po prvi put, kažu što je sad ovo, pa ih šalju u institut da im naučnici kažu o kojoj se vrsti radi, ili odgovor traže na društvenim mrežama. Tako da nam sad pomažu enciklopedije i internet da saznamo što smo ulovili”, priča Čauši.

Među invazivnim vrstama ima i opasnih po zdravlje
Lav riba

Pojedine invazivne vrste mogu biti opasne po ljudsko zdravlje, a takva je srebrnoprugasta četvorozupka, koja u sebi sadrži nerazgradiv otrov. Viđena je u srednjem Jadranu, oko Šibenika.

Konzumacija te ribe ja zabranjena u zemljama Evropske unije, ali je to uobičajena hrana u Japanu, gdje se od nje u restoranima sprema jelo pod nazivom fugu, koje pripremaju specijalno obučeni kuvari.

“Oni znaju u kom dijelu godine je koncentracija tog otrova u ribi manja, i fugu serviraju kao veliki delikates, ali ja ga osobno ne bih nikada probao”, kaže Dulčić.

Među egzotičnim novim vrstama Jadrana je i riba lav, koju u Hrvatskoj zovu vatrenjača. Uočena je prvo na italijanskoj obali prije dvije godine, a potom je jedna jedinka nađena u hrvatskom Jadranu, na Visu.

Od njenog uboda može umrijeti osoba slabog imunog sistema, ukoliko joj se pomoć ne pruži odmah, kažu ihtiolozi. Direktor Instituta za biologiju mora (IBM) Univerziteta Crne Gore Aleksandar Joksimović kaže da riba lav ima bodlje na čijim krajevima su ćelije sa neurootrovima.

“Ako se dođe u kontakt sa ribom lav, onda mjesto uboda treba brzo istisnuti koliko se može, i nikako ne stavljati led, nego nešto vrelo, možda čak plamenom iz upaljača tretirati mjesto uboda, jer je otrov termolabilan, što znači da se na oko 70 stepeni degradira i tako se smanjuje njegovo dejstvo”, priča Joksimović za RSE.

Koliko riba lav može biti opasna za morski živi svijet pokazuje primjer sa Krita, gdje je u jednom od priobalnih područja počela da istrebljuje autohtone vrste. I dok je to za ribare crveni alarm, šefovi zaštićenih morskih područja na Kritu im ne dozvoljavaju njen izlov, jer zarađuju na podvodnim fotografijama invazivnih vrsta koje su često vrlo atraktivne.

“Alarmantne su brojke o malom priobalnom ribolovu u tom dijelu Mediterana koje govore da i do 60 posto ulova na Kipru, Libanu i čak Izraelu čine vrste koje su potiču iz Crvenog mora, dakle one koje nisu autohtone”, navodi Dulčić.

Tropikalizacija Jadrana pogoduje invazivnim vrstama
Nova vrsta ribe foto Prirodoslovni muzej Rijeka

Na odomaćivanje invazivnih vrsta u Jadranu utiče i temperatura mora, koja u posljednje tri decenije prosječno raste 0,03 celzijusa godišnje.

“Uzrok tome su klimatske promjene, pa se dešava lagana tropikalizacija Jadranskog mora, što pokazuju i ulasci tropskih vrsta riba kojima to pogoduje”, kaže Joksimović.

Naučnici upozoravaju da je cijeli Mediteran, uključujući i Jadran, vrlo osjetljiv ekosistem koji narušavaju i veliki izlov, prekomjerni pomorski transport, bušenja zbog nafte, kruzeri, plastika koja završava u moru.

Zato ribar Muzafer Čuši smatra da je čovjek glavni krivac za narušavanje jadranskog biodiverziteta, na koje ukazuju i pojave invazivnih vrsta.

“Čovjek je poremetio vodene tokove, biologiju mora, narušio mir koji je vladao na vodama. Izvršio je prelov bez kontrole i uništavao mlađ zarad trenutne koristi. Mislim da je čovjek najviše kriv za ovo što se događa u moru, a događaju se dramatične promjene”, zaključuje Čauši.

/Jasna Vukićević – RFE/

Čađenović: Nećemo se baviti krečenjem murala Amfilohija sa CEDIS-ovog objekta

0
Čađenović: Nećemo se baviti krečenjem murala Amfilohija sa CEDIS-ovog objekta
Mural u centru Tivta – foto čitalac

Umjesto da se u prazničnim danima bavimo temama koje nas kao društvo spajaju, a tiču se mira, sloge i bratkse ljubav na koje nas poziva i predstojeći praznik Božić, javio se gospodin Pavićević, vjerovatno dežurni u svojoj partiji, da baš u ovim danima mira raspiruje bratsku mržnju, neslogu i podjele što je bio osnovni zadatak njegove partije proteklih 30 godina, kazao je izvršni direktor CEDIS-a Vladimir Čađenović reagujući na izjavu člana Izvršnog odbora DPS-a Aleksandra Pavićevića.

Upravo se, smatra on, međuetničkim i međukonfesionalnim skladom najčešće bave oni koji ga nikada u svom životu nijesu ni primijenili.

“Tačnije, koriste ga samo za jeftino politikanstvo, jer njihovo pozivanje na međuvjerski i međunacionalni sklad je samo potreba da se unese razdor među ljudima, ovaga puta među građanima Tivta, kako bi se prigrabila neka politička korist.

Zaboravio je Pavićević da sam kao izvršni direktor CEDIS-a, odmah nakon preuzimanja funkcije, pokrenuo inicijativu o povraćaju objekta Hadži Hasanove džamije u Pljevljima Islamskoj zajednici. Inicijativom, koja je u najkraćem mogućem roku realizovana, ispravljena je višedecenijska nepravda prema vjernicima islamske vjeroispovijesti u Pljevljima koji su u svojoj džamiji umjesto molitve plaćali račune za utrošenu električnu energiju tokom vladavine partije Pavićevića. Nije ni g-dinu Pavićeviću, ni njegovim partijskim kolegama niko branio da to urade za 30 godina vladavine, međuti njima nije padalo na pamet da tako nešto učine”, ističe Čađenović.

On je Pavićeviću poručio da se obratio na pogrešnu adresu, jer “vaši pokušaji da mi kao izvršnom direktoru CEDIS-a podmetnete širenje mržnje i razdora među bilo kim u Crnoj Gori su bezuspješni”.

“Zna g-din Pavićević da na muralu, koji je oslikan na objektu koji je u vlasništvu CEDIS-a, nema ništa sporno. Tačnije nema nečega što ukazuje na podjele i jasno se vidi da je u pitanju slikarski izraz nekoga ko je imao potrebu da u danima uoči Božića oslika jednog od najvećih duhovnika 20. i početka 21. vijeka blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija”, dodaje Čađenović.

Pozvao je, kako kaže, orkestrirane napadače i tobožnje čuvare međureligijskog i međuetničkog sklada da se “manu raspirivanja bratske mržnje i podjela, jer ako je nečega u Crnoj Gori bilo previše toga svakako jeste”.

“CEDIS, dok sam ja na njegovom čelu, će nastaviti da poštuje sve ljude u Crnoj Gori kao i njihova uvjerenja i ubjeđenja, bez obzira na njihovu različitost i pripadnost, što se pokazalo vraćanjem džamije u Pljevljima Islamskoj zajednici Crne Gore, na isti način kao što sam rekao, da se nećemo baviti krečenjem i uklanjanjem murala na kojem je oslikan lik mitropolita Amfilohija”, zaključuje Čađenović.

Pojačane kontrole ugovora o radu – podrška implementaciji projekta Evropa sad

0
Pojačane kontrole ugovora o radu – podrška implementaciji projekta Evropa sad
Ugovor o radu – porez – ilustracija – Foto: Pixabay.com

Uprava za inspekcijske poslove će pojačano kontrolisati ugovore o radu, kao podršku implementaciji projektu Evropa sad, a kazne za poslodavce iznose do 20 hiljada EUR.

Iz Uprave su pozvali građane koji misle da su im prava iz rada zakinuta da prijave nepravilnosti.

“Imajući u vidu da sprovođenje reformi mora da prati pojačani inspekcijski nadzor Uprava će preko odsjeka za inspekciju rada, u narednom periodu, obavljati pojačane inspekcijske nadzore preduzeća u dijelu poštovanja samih odredbi programa kada će se kontrolisati ugovori o radu i provjeravati slučajevi u kojima poslodavci sa zaposlenima potpisuju ugovore o radu na polovinu radnog vremena i da li je radno mjesto sistematizovano na manje od punog radnog vremena”, navodi se u saopštenju UIP-a.

Uprava je u prethodnom periodu radila na provjeri informacija o privrednim subjektima koji su sa zaposlenima zasnovali radni odnos na nepuno radno vrijeme.

“Inspekcija rada je na osnovu prikupljenih informacija o preduzećima sastavila spisak preduzeća kao i pojedinačni spisak za svaki privredni subjekat sa brojem zaposlenih koji su zasnovali radni odnos na puno radno vrijeme kao i onih koji su zasnovali radni odnos na nepuno radno vrijeme i došla do podatka da većina to jest 99,2 odsto zaposlenih kod kontrolisanih privrednih subjekata ima zasnovan radni odnos na puno radno vrijeme”, rekli su iz Uprave.

Inspekcija rada, kako se dodaje, ima posebnu ulogu u sprovođenju projekta Evropa sad kojim je predviđeno da će poslodavac povećati neto zaradu zaposlenog za onoliki iznos dažbina na teret zaposlenog, koji bude umanjen.

“Nadležnost inspekcije u odnosu na poslodavca i navedenu obavezu proizilazi iz obaveze da obavlja kontrolu nad primjenom Zakona o radu, Opšteg kolektivnog ugovora, Granskog kolektivnog ugovora odnosno odredbi pojedinačnog kolektivnog ugovora”, kazali su iz UIP-a.

Iz Uprave su podsjetili da ukoliko poslodavac ne obavi svoju obavezu po rješenju, inspektor mu može zaključkom izricati novčane kazne shodno Zakonu o inspekcijskom nadzoru u iznosu od 500 do pet hiljada EUR.

“Izricanje novčanih kazni bilo bi realizovano sve dok takav poslodavac ne bi postupio po rješenju, odnosno ispunio svoju obavezu”, rekli su iz UIP-a.

Zakonom o radu su zaprijećene kazne od dvije hiljade do 20 hiljada EUR za preduzeće, od 200 do dvije hiljade EUR za odgovorno lice u preduzeću i od 500 do šest hiljada EUR za preduzetnika.

“Ovim putem apelujemo na radnike da ne pristaju na potpisivanje aneksa ugovora koji predviđaju nepuno radno vrijeme i pozivamo sve građane koji misle da su im prava iz rada zakinuta, da makar anonimno podnesu inicijativu kako bismo pravovremeno otklonili nepravilnost i uticali da poslodavac propisno formalizuje taj radni odnos”, navodi se u saopštenju.

Nepravilnosti mogu prijaviti na: besplatan broj call centra 080555555, mail adrese prijave@uip.gov.me; upravazainspekcijskeposlove@uip.gov.me, poštom ili neposredno, predajom inicijative na pisarnici Uprave u ulici Oktobarske revolucije 130, 81000 Podgorica.

Slovenija s preko 4000 novozaraženih, omikron uskoro dominantan

0

Slovenija s preko 4000 novozaraženih, omikron uskoro dominantanU Sloveniji je u zadnja 24 sata potvrđeno 4086 novih zaraza koronavirusom, a već deseti dan za redom brojke ubrzano rastu, znatno više više od ranijih projekcija, što se pripisuje širenju omikron varijante.

Sa 10.577 testiranja potvrđeno je  4068 zaraza, uz 38,5 posto pozitivnih među testiranima, znatno više nego prije tjedan dana kad je bilo 1871 novozaraženih, uz trećinu pozitivnih testova.

Prema nedavnom modelu širenja epidemije koju je za vladu napravio institut “Jožef Štefan”, računalo se da će broj novih zaraza u jednom danu prijeći brojku od 4000 tek za tjedan dana, no nove su procjene da će omikron varijanta kao glavni uzrok ovakvog širenja epidemije prijeći 50 posto ukupnih novih slučajeva već krajem ovog ili početkom iduće sedmice, što je iznad prijašnjih pretpostavki.

Prema najsvježijoj projekciji napravljenom na ljubljanskom Zdravstvenom fakultetu, zato se sada očekuje brzi rast širenja omikrona i novih zaraza, pa će ih početkom veljače biti oko 8500, a mogu rasti i do 9000 slučajeva.

Očekuje se da će vlada do kraja tjedna donijeti nove mjere za ograničavanje rasta epidemije, no ne treba još očekivati uvođenje obveznog cijepljenja, ali niti skraćivanje vremena karantane za one koji su bili u kontaktu sa zaraženima, prenose slovenski mediji.
U pogledu prvog naime još nema suglasnosti u struci, a protivi mu se i dobar dio javnosti.
Skraćivanju trajanja karantene na pet dana, uz negativan test, protivi se pak nacionalni Institut za javno zdravlje (NIJZ) budući da je u populaciji još dosta delta varijante koja je manje zaraznija od omikrona, ali izaziva teži tijek bolesti i hospitalizacije.

Prema preporukama epidemiologa vladi Janeza Janše, stroge restrikcije morale bi se obvezno uvesti onda kad broj oboljelih na intenzivnim odjelima prijeđe brojku 200, a sada ih je tamo smješteno 158.

Kako je objavilo ministarstvo zdravstva, u bolicama je trenutno ukupno 542 covid pacijenata, šest oboljelih je u zadnja 24 sata preminulo, a  u državi je 23.041 aktivni slučaj zaraze.

Među novozaraženima prevladavaju mlađe kategorije koje imaju slabe simptome, ali se epidemiolozi boje prijenosa zaraza kod starijih aktivnih generacija, prenose mediji.

S novozaraženima u zadnja 24 sata sedmodnevni prosjek zaraza u jednom danu povećan je na 2.058 slučajeva, dok 14-dnevna incidencija iznosi 1093. Dužnosnici i epidemiolozi i dalje upozoravaju na potrebu cijepljenja jer je procijepljenost nedostatna.

IJZ: Rekordan broja zaraženih, preminula jedna osoba, novoinficirano 2805, Kotor 130, H.Novi 105, Tivat 92

0
IJZ: Rekordan broja zaraženih, preminula jedna osoba, novoinficirano 2805, Kotor 130, H.Novi 105, Tivat 92
Covid

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak 04.01.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 7 795  uzoraka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovano 2 805 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 1176
Nikšić 377
Bar 274
Budva 140
Kotor 130
Herceg Novi 105
Tivat 92
Cetinje 78
Bijelo Polje 67
Danilovgrad 65
Berane 64
Pljevlja 46
Mojkovac 44
Ulcinj 44
Tuzi 31
Rožaje 21
Kolašin 14
Petnjica 14
Žabljak 7
Andrijevica 5
Plužine 5
Šavnik 5
Plav 1
UKUPNO 2805

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 04.01.2022. godine je iznosio 35,98 %.

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG prijavljen je jedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz opštine Pljevlja  60 godina starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je   2 423.

Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 558 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 16 869.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 180 260.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 8181
Nikšić 1595
Bar 981
Kotor 949
Budva 779
Cetinje 729
Tivat 631
Berane 568
Herceg Novi 530
Danilovgrad 376
Bijelo Polje 349
Pljevlja 310
Kolašin 201
Ulcinj 156
Mojkovac 155
Tuzi 111
Andrijevica 78
Rožaje 63
Žabljak 46
Petnjica 34
Plužine 18
Šavnik 17
Plav 11
Gusinje 1
Crna Gora 16869

Postavljena javna rasvjeta u Sutorini, od tržnog centra “HDL” do motela “Vinogradi”

0
Postavljena javna rasvjeta u Sutorini, od tržnog centra “HDL” do motela “Vinogradi”
Rasvjeta Sutorina

U Sutorini su prethodnih dana završeni radovi na postavljanju javne rasvjete na trasi od tržnog centra “HDL” do motela “Vinogradi”.

Na dionici dugoj 2,1 kilometar postavljena su 62 stuba, čime je ovaj dio magistrale na samom ulazu u Crnu Goru i opštinu Herceg Novi po prvi put adekvatno osvijetljen. Instaliranjem rasvjete na ovoj trasi kompletirano je osvjetljenje duž Jadranske magistrale kroz opštinu Herceg Novi, od Sutorine do Kamenara.

Radovi na postavljanju javne rasvjete izvedeni su u okviru izgradnje biciklističke staze, a kroz prekogranični projekat “Ćiro 2” koji realizuje Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog, u saradnji sa Opštinom Herceg Novi.

Aktivnosti projekta nadovezale su se na višegodišnja nastojanja lokalne uprave da unaprijedi sistem javne rasvjete, kroz poboljšanje postojećeg sistema i izgradnju novih trasa u naseljima na teritoriji cijele opštine Herceg Novi.

Dio bogate pomorske istorije Boke izmješten izvan zidova Muzeja – oslikan pothodnik u Dobroti

0
Dio bogate pomorske istorije Boke izmješten izvan zidova Muzeja – oslikan pothodnik u Dobroti
Dobrota – Pothodnik foto pomorski muzej

Završeni su radovi na oslikavanju pothodnika u Dobroti, koji su realizovani u organizaciji Pomorskog muzeja Crne Gore. Realizacijom ovog projekta željelo se dio bogate pomorske istorije Boke izmjestiti izvan zidova Muzeja i približiti je sugrađanima i turistima.

Pothodnik u Dobroti, kao urbani segment naselja Plagenti, dugo godina nije bio adekvatno iskorišten i u relativno lošem stanju. Ovim projektom Dobrota i naselje Plagenti su dobili prvu tematsku galeriju na javnoj površini.

Dobrota – Pothodnik foto pomorski muzej

Zidovi pothodnika oslikani jedrenjacima i priče koje nam oni pripovijedaju dominantno su vezani za pomorsku prošlost Dobrote, te Prčanja i Risna od kraja 18. vijeka do početka 20. vijeka.

Projekat je finansijski podržan od strane Opštine Kotor, tj. Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti a u sklopu Programa kulturnih manifestacija za 2021. godinu. Pripremni radovi u pothodniku su odrađeni od strane Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora.

Dobrota – Pothodnik foto pomorski muzej

Realizatorke ovog zahtjevnog poduhvata su akademska slikarka Ivana Lazarević i akademska vajarka Ana Zarubica, a koordinator projekta u ime Pomorskog muzeja je kustos Pomorsko-tehničke zbirke Ilija Mlinarević.

Inflacija u Turskoj premašila 36 posto

0
Inflacija u Turskoj premašila 36 posto
Turska

Godišnja stopa inflacije u Turskoj u decembru 2021. godine dosegnula je 36,08 posto, najvišu razinu u približno dva desetljeća, pokazali su u ponedjeljak podaci statističkog ureda u Ankari.

U novembru inflacija je iznosila 21,31 posto.

Stopa inflacije u Turskoj tako se više nego udvostručila od ljeta, potaknuta, između ostalog, i višim cijenama hrane.

Samo u odnosu na studeni potrošačke su cijene poskočile za 13,6 posto, pokazali su podaci statističkog ureda.

Proizvođačke cijene u decembru su porasle za čak 79,89 posto u odnosu na isti mjesec godine ranije, a njihov će se rast vjerojatno pretočiti u više potrošačke cijene, barem u nekoj mjeri i s određenim vremenskim zaostatkom, primjećuje Dpa.

U uvjetima brzog slabljenja turske lire, koje ide u tandemu s rastom cijena, uvoz robe u Tursku sve je skuplji.

Pored toga, cijene sirovina na svjetskom tržištu relativno su visoke, što je jedan od razloga teške gospodarske situacije u Turskoj, koja se također odražava u visokoj nezaposlenosti.

Turke i u ovoj godini očekuje značajno povećanje cijena energije. U prvim danima nove godine cijene struje za kućanstva porasle su oko 50 posto, a za kompanije, velike potrošače električne energije, više su nego udvostručene, izvijestio je regulator za tržišne energije.

Situaciju već mjesecima pogoršava turska središnja banka koja je pod pritiskom turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u posljednje vrijeme dodatno snižavala ključnu kamatnu stopu unatoč visokoj inflaciji.

Središnji bankari obično se protiv galopirajuće inflacije bore višim ključnim kamatnim stopama, podsjeća Dpa.

Erdogan pak, suprotno ekonomskoj doktrini, smatra da visoke kamatne stope potiču inflaciju.

Turski oporbeni čelnik Kemal Kilicdaroglu ponovno je oštro kritizirao predsjednika.

“Ekonomski genij” u predsjedničkoj palači zeznuo je sve čega se dotakao, napisao je na Twitteru. Oporba sumnja u službene podatke o inflaciji i pretpostavlja da je inflacija još i veća.

Na deviznom tržištu turska lira u ponedjeljak se ponovno našla pod pritiskom, oslabivši jutros za više od dva posto prema dolaru i euru, navodi agencija Dpa.

Crna Gora po ocjeni Daily mail-a u top 10 destinacija za 2022. godinu

0
Crna Gora po ocjeni Daily mail-a u top 10 destinacija za 2022. godinu
Crna Gora – foto Boka News

Daily mail je izdvojio top-10 mjesta koje bi trebalo posjetiti 2022. godine, među kojima je i Crna Gora.

Magija Crne Gore

“Crna Gora je manja nego Jorkškir, ali ima 117 plaža, četiri mjesta sa UNESC-ove liste svjetske kulturne baštine, predivne planine i najdublji kanjon u Evropi”, piše Daily mail.

“Ima manje gužve nego u susjednoj Hrvatskoj, raste kao destinacija za zimske sportove, a krajem godine je otvoreno skijalište u Kolašinu.”

kolasin-16001-1

Treba vidjeti i stare gradove među drevnim zidinama, probati crnogorske specijalitete i najupečatljivije gradove Budvu i Kotor.

Pored Crne Gore tu su još Egipat, Jeloustoun, Saudijska Arabija, Tokio, Valensija, Kanada, Peru, Azorska ostrva i Južna Afrika.

Više na linku www.dailymail.co.uk

Osnovni sud u Kotoru zabranio iseljenje HGI-a do 3. marta

0
Osnovni sud u Kotoru zabranio iseljenje HGI-a do 3. marta
Tivat – foto Boka News

Opština Tivat uložila je posljednjeg dana proše godine, zvanični prigovor Osnovnom sudu u Kotoru na rješenje koje je 30. decembra dobio sudija tog suda Krsto Pejović a kojim je lokalnoj upravi Tivta do 3. marta zabranjeno da iz svog poslovnog prostora u Ulici Luke Tomanovića u centru Tivta, iseli Hrvatsku građansku inicijativu.

Lokalna uprava Tivta traži da HGI na čijem je čelu Adrijan Vuksanović, napusti prostorije površine 46 kvadrata koje su vlasništvo Opštine, a zbog nepostojanja zvaničnog ugovora o njihovom zakupu koji je istekao prije više godina, kao i zbog činjenice da HGI već godinama ne plaća zakupninu tog prostora. Zbog toga je dug HGI-ja prema Opštini Tivat dostigao ukupan iznos od preko 65.000 eura, a iz stranke Adrijana Vuksnaovića tvrde da oni navodno, ništa ne duguju i da lokalna administracija gradonačenika Tivta Željka Komnenovića (NP) “pogrešno tumači pravne propise”, te da “HGI pomenute prostorije koristi na osnovu pravosnažnog Ugovora o zakupu, koji je zaključen na neodređeno vrijeme.”

Iako je Opština početkom decenmbra pokrenula postupak deložacije HGI-a iz spornih prostorija, Vuksanovićeva stranka se svim silama trudi da to spriječi i da nastavi korišćenje prostora za koji njegovom vlansiku već godinama ništa ne plaća. Stoga je HGI pred kraj prošle godine pred Osnovnim sudom u Kotoru čak tužila Opštinu Tivat, a sudija Pejović je prihvatio zahtjev te partije da donese privremenu mjeru i da lokalnoj upravi zabrani da najduže do 3.marta, sprovrede u djelo svoju namjeru da iz spornih prostorija iseli HGI.

U Rješenju o određivanju privremene mjere koje je sudija Pejovič donio 30.decembra piše da se ona određuje na predlog tužioca (HGI – prim.-aut.) “radi obezbjeđenja nenovčanog potraživanja”. U obrazloženju privremene mjere koju je donio, sudija Pejović međutim, nije precizirao koje je to “nenovčano potraživanje” koje HGI navodno ima prema Opštini čiji poslovni prostor uzurpira već godinama i za čije dosadašnje korišćenje lokalnoj upravi Tivta duguje oko 65.000 eura.

U obrazloženju se, uz citiranje relevantnih članova Zakonja o obligacionim odnosima, odnono Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, navodi da su HGI i Opština Tivat prvi ugovor o zakupu spornih prostorija u Ulici Luke Tomanovića zaključile 10.aprila 2006. sa rokom važenja od godinu dana i da nakon isteka tog roka,  njije zakljućivan novi ugobor o zakupu. Kako je HGI međutim nastavio da koristi prostorije, a Opština im tada nije formalno ponudila novi ugovor o zakupu, smatra se da je sklopljen novi ugovor o zakupu na neodređeno vrijeme.

Budući da HGI nije plaćao zakupninu, aktuelno rukovodstvo Opštine Tivat kojom upravlja koalicija građanskih listi NP-BF-GB, je 3.decembra uputilo dopis HGI-ju obavještavajući ih da jednostrano otkazuju ugovor i da HGI ima rok od osam dana da se iseli iz opštinskih prostorija u Ulici Luke Tomanovića i da pređe u manje prostorije u staroj zgradi Opštine koje će, kao parlamentarna stranka na lokalnom nivou u Tivtu, besplatno koristiti kao i sve ostale tivatske parlamentarne partije. Iz HGI-ja su to odbili da urade, a Vuksanović kao ovlašćeni zastupnik te stranke se onda nije pojavio ni na rasporavi koje je u vezi rješavanja ovog pitanja, bila 21.decembra zakazana u Direkciji za  imovinsko-pravne odnose Optine Tivat. On se pritom, opravdao ranije preuzetim obavezama koje je tog dana imao u Republici Hrvatskoj, ali Opština Tivat to nije uvažila i održala je ispitni postpak bez prisustva Vuksanovića čime se, kako je u riješenju o odrerivanju privremene mjere naveo sudija Pejović “na najgrublji način onemogućava Tužiocu (HGI) da učestvuje u postupku”.

U Opštini su u međuvremenu, ovaj upravni postupak priveli kraju i donijeli rješenje kojim je HGI-ju dat rok do sredine januara da napusti sporne prostorije koje ta partija inače, koristi kao svoju stranačku centralu. Privremena mjera koju je u četvrtak na zahtjev HGI-ja donio sudija Krsto Pejovič, međutim, za sada je blokirala već viđenu  deložaciju stranke Adrijana Vuksanovića protiv koje je Opština u međuvremenu pokrenula i tužbu za priunudnu naplatu svojih potraživanja od oko 65.000 eura.

U rukovodstvu lokalne uprave Tivta ogorčeni su ovakvim postupkom suduje Pejovića zbog čega su uložili progovor Osnovnom sudu u Kotoru. Tvrde da u njihovom postupanju prema HGI nema nikakve političke pozadine, već da Opština ima zakonsku obavezu da zaštiti svoju imovinu, spriječi njenu uzurpaciju i da mora zaštititi svoje finansijske interese i naplatiti velika dugovanja za zakupninu koju prema njoj ima Vuksanovićava partija.

„Ja nikad u svom životu do sada nijesam čuo da dužnik tuži povjerioca kojem duguje desetine hioljadfa eura, kao što je to ovdje slučaj, te da pritom još sud donosi privremenu mjeru u korist dužnika, a kojem se vlasniku prostora – Opštini, ne dozvoljava da iz sopstvene imovine, iseli njenog uzurpatora i to uz obrazloženje da bi ako ga se iseli, uzurpator pretrpio veliku štetu. Toga nema nigdje na svijetu“- prokomentarisao je za „Vijesti“ ovaj slučaj predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.