Neutralna Švicarska će ipak usvojiti sankcije Evropske unije protiv Rusa uključenih u invaziju Moskve na Ukrajinu i zamrznuti njihovu imovinu, saopštila je vlada u ponedjeljak, prenosi Reuters.
“S obzirom na kontinuiranu vojnu intervenciju Rusije u Ukrajini, Savezno vijeće je danas donijelo odluku da usvoji pakete sankcija koje je EU uvela 23. i 25. februara”, navodi se u saopštenju vlade.
Švicarska je usvojila i finansijske sankcije protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, premijera Mihaila Mišustina i ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, koje stupaju na snagu odmah, ističe se.
“Švicarska ponovo potvrđuje svoju solidarnost s Ukrajinom i njenim narodom, isporučivat ćemo zalihe pomoći za ljude koji su pobjegli u Poljsku”, rekla je vlada, obnavljajući svoju ponudu da posreduje u sporu.
Pitanje korišćenja Doma kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi je isključivo imovinsko-pravno, a ne dnevno-političko, ideološko ili nacionalno pitanje, kakvim ga predstavljaju iz NVO “Hrvatska krovna zajednica – Dux Croatorum”, pojedinci i organizacije koje su povezane sa njima.
Saopštio je to danas predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović (NP) reagujući na kampanju koju je u Crnoj Gori i Hrvatskoj pokrenulo Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore (HNV). To vijeće na čijem je čelu potpredsjednik HGI Zvonimir Deković saopštilo je da je nalog Opštine Tivat kao vlasnika objekta Doma kulkture u Donjoj Lastvi, NVO Dux Croatorum i ostalim subjektima koje ga koriste da se isele iz tog objekta nakon što 15.aprila prestane važenje aktuelnog ugovora o njegovom ustupanjuj na besplatno korišćenje toj NVO, predstavlja dokaz “mržnje rema hrvatskoj zajednici koja prelazi sve dozvoljene granice i može se podvesti pod sintagmu zatiranja hrvatskog imena u Općini Tivat i ciljanog širenja osjećaja ugroženosti kod pripadnika hrvatskog naroda u Crnoj Gori.”
Povodom namjere Opštine da iseli Dux Croatorum koji je, kao i HNV što je takođe smješteno u Domu kulture u Donjoj Lastvi, pod političkom kontrolom HGI-a, osudilo je više NVO iz Crne Gore sa hrvatskim nacionalnim predznakom. Podrška HNV-u je stigla i od Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske kao i od same hrvatske Vlade u Zagrebu. Ministarsvo vanjskih poslova Hrvatske tako je prije par dana poslalo zvaničnu protestbnu notu Crnoj Gori u kojoj je „osudilo zahtjev Općine Tivat za iseljenjem institucija hrvatske zajednice iz Doma kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi.“
„Ovom odlukom ugrožavaju se prava hrvatske nacionalne manjine, koja su zajamčena nacionalnim zakonodavstvom Crne Gore i bilateralnim sporazumom između Republike Hrvatske i Crne Gore o zaštiti manjina iz 2009. godine te relevantnim međunarodnim aktima.“- saopštilo je pore ostaloga, Ministarstvio vanjskih poslova Hrvatske.
Opština Tivat
Reagujuči na ova dešavanja, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović danas je saopštio da je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja Crne Gore preko Direkcije za inspekcijski nadzor nad državnom imovinom u novembru prošle godine, utvrdilo je da Odluka o davanju na upravljanje i korišćenje Doma kulture u Donjoj Lastvi NVO “Hrvatska krovna zajednica – Dux Croatorum” iz 2012., nije u skladu sa crnogorskim Zakonom o državnoj imovini.
“Direkcija za imovinsko-pravne poslove Opštine Tivat je zbog toga pripremila Odluku o stavljanju van snage navedene Odluke. Ugovor između Opštine Tivat i NVO “Hrvatska krovna zajednica – Dux Croatorum” u vezi sa korišćenjem Doma kulture u Donjoj Lastvi zaključen je 15. 4. 2017. godine i ističe 15. 4. 2022. godine. Prema tome, Dom kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi vlasništvo je Opštine Tivat, kao i ostali domovi kulture u Gornjoj Lastvi, Lepetanima, Gradiošnici, Radovićima, Gošićima i Đuraševićima. Njegov imovinsko-pravni položaj može se mijenjati jedino odlukom Skupštine Opštine Tivat koju odbornici HGI, DPS, SDP i SD bojkotuju od septembra prošle godine. Ovo imovinsko-pravno pitanje, uprkos političkim i diplomatskim pritiscima, ne može i neće se rješavati ni u Zagrebu ni u Podgorici, već jedino i isključivo u Tivtu”- poručio je Komnenović.
On je posebno nagčlasio da je “iskrena namjera Opštine Tivat je da Dom kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi bude sjedište aktivnosti svih organizacija sa hrvatskim nacionalnim predznakom i da bude mjesto spajanja, a ne razdvajanja i podjela.”
Inače, pored najnovijeg nalaza Minisgtarstva finansija i socijalnog staranja da Odluka o davanju na upravljanje i korišćenje Doma kulture u Donjoj Lastvi NVO “Hrvatska krovna zajednica – Dux Croatorum”, koju je SO Tivat donijela za vrijeme DPS-SD-HGI lokalne vlasti. nije u skladu sa Zakonom o državnoj imovini, to je već ranije konstatovala i crnogorska Agencija za sprječavanje korupcije.
ASK na čijem je čelu tada bio Sreten Radonjić (DPS) je u oktobru 2018. zvanično utrvrdila da u besplatnom ustupanju Doma kulture ovoj NVO “postoji ugrožavanje javnog interesa i postupanje institucije suprotno principu transparentnosti i integriteta koji je propisan članom 72 Zakona o sprečavanju korupcije“, kao i da su “Dux Croatorum“ i osobe koje ga kontrolišu, iz ovog posla sa javnom imovinom grada Tivta stekle protivpravnu imovinsku korist. Tada međutim, niko od aktera javne scene koji danas ultimativno zahtijevaju da HNV ostane u Domu kulture u Donjoj Lastvi, nije na to reagovao.
Završena je regata „Velika nagrada Mornara“ u jedrenju. Jedrličari su se u Splitu, borili u klasama ILCA 7, ILCA 6 i ILCA 4, ali i sa vremenom. Nikola Golubović reprezentativac Crne Gore, osvojio je bronazanu medalju u klasi ILCA koja je razvojna za jedriličare na putu ka klasi ILCA 7.
Reprezentativci Crne Gore Milivoj Dukić i Ilija Marković jedrili su u olimpijskoj klasi ILCA 7 u konkurenciji koja je bila jako blizu kao na prvenstvu Evrope i svijeta,. Mladi Marković je zauzeo osmo mesto, dok je Dukić, uz prestup u poslednjoj regati, zauzeo deseto mjesto. Zlatnu medalju osvojio je Tonči Stipanović, član Mornara iz Splita, koji je prošle godine osvojio srebrnu medalju na Olimpijskim igrama i bronzanu Svjetskog prvenstva. Srebro je osvojio Džonatan Vadnai iz Mađarske, bronzano odličje, legedarni Kipranin i jedan od najboljih jedriličara planete, Pavlos Kontides.
NIkola Golubović postolje VNM
Zlatnu medalju osvojila je sjajna Sandra Lulić iz Hrvatske, srebro je osvojio Luku Zakubovec iz Slovenije, bronzanu medalju. ILCA 6 je i olimpijska klasa za jedriličarke.
Jedrličari iz Crne Gore, ostvarili su zapažene rezultate, Andrija Marković je bio deseti, Pavle Musić 21. a Spasoje Đuranović 28. Hladno vrijeme i jaka bura obilježili su regatu. Tek trećeg dana odjedrene su tri regate u klasi ILCA7, te po dvije u ILCA6 i ILCA4. Pvog dana nije bilo vjetra, a drugi dan je jedrenje otkazano zbog orkanskih udara vjetra.
Vremena za odmor nema, narednoog vikenda naša reprezentacija jedri Otvoreno prvenstvo Hvatske ILCA7, uglede Crne Gore braniće Milivoj Dukića i Ilija Markovića .
U Crnoj Gori su, u posljednja 24 sata, od posljedica koronavirusa preminule četiri osobe, a registrovano je 87 novopozitivnih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
U okviru 53. Praznika mimoze u utorak, 1.marta će u dvorani “Park” biti održan koncert učenika i profesora Muzičke škole Herceg Novi, a početak programa je u 19 sati, poručuju iz Službe za informisanje Opštine Herceg Novi.
Muzička škola u Herceg Novom je osnovana u januaru, a počela da radi 4. maja 1949. godine, podsjećaju organizatori koncerta.
“Bivajući svih sedam decenija temeljna tačka muzičkog života svog grada, škola se razvijala i danas je pohađa 450 učenika, raspoređenih na osam odsjeka, odnosno 12 različitih instrumenata. U gradu koji slovi kao grad festivala, škola daje doprinos manifestacijama duge tradicije, kao što su Dani muzike, Guitar Art Summer Fest, Viva musica i Filmski festival Herceg Novi. Više puta je bila organizator i domaćin Muzičkog festivala mladih Crne Gore. Spremni da uvijek i na svim takmičenjima pokažu najbolje što znaju i vrate se u grad sa najsjajnijim priznanjima, učenici i profesori Muzičke škole bili su otvoreni za saradnju sa lokalnom zajednicom”, navodi se u saopštenju.
Nakon dvogodišnje pauze i onlajn koncerata, škola se publici predstavila uživo koncertom na 38. Međunarodnom festivalu Dani muzike, na kojem su nastupili učenici koji su ostvarili zapažene uspjehe u prethodnom periodu, zaključak je saopštenja.
Projekt ECOWAVES se provodi u sklopu programa Interreg ADRION, nositelja Uprave lučke mreže Jonskog mora – Luke Taranto, a usmjeren je na održivi razvoj luka na području sedam država (Italija, Hrvatska, Slovenija, Grčka, Srbija, Crna Gora i Albanija). U Hrvatskoj ga provodi Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA).
U četvrtak, 24. februara u Anconi je potpisan Transnacionalni sporazum o održivom upravljanju lučkih područja s lučkim upravama u ADRION području – Venecijom, Barijem, Zadrom i Dubrovnikom.
Projekt ECOWAVES doprinosi unaprjeđenju sustava upravljanja otpadom s plovila, zaštiti okoliša i smanjenju onečišćenja. Putem strategija usmjerenih k upravljanju otpadom i stvaranjem međunarodne mreže za zaštitu okoliša unutar lučkih područja uvode inovativne modele upravljanja tim otpadom. Sudionici u projektu promiču održivi ekološki status luka poboljšanjem razumnog ponašanja putnika u lučkim područjima te ga prenose svim dionicima u lancu povezanih sektora na zajedničko poboljšanje u održivom razvoju.
Sudionici su u Anconi raspravljali o transnacionalnoj izgradnji kapaciteta za prijenos znanja o planiranju otpada u lučkom području radi poticanja statusa okoliša – prijenosu znanja o planiranju otpada u lučkom području. Razmijenjena su iskustva i prikazane dobre prakse u sustavu gospodarenja otpadom luke Ancona od strane Garbage Group i Fullmar.
Projekt ECOWAVES promiče održivi ekološki status luka poboljšanjem razumnog ponašanja putnika u lučkim područjima te ga prenose svim dionicima u lancu povezanih sektora na zajedničko poboljšanje u održivom razvoju.
S hrvatske strane, na potpisivanju i pripadajućoj konferenciji sudjelovali su Vlado Kovačević, v.d. ravnatelja AGRRA-e, Đoni Štambuk, v.d. ravnatelja Lučke uprave Zadar, Dario Barbarić, voditelj Odjela za sigurnost, zaštitu okoliša i operativne poslove Lučke uprave Dubrovnik i Ivana Dević, zamjenica ravnatelja AGRRA-e i voditeljica projekta. Sporazumom se otvaraju mogućnosti za odgovorno i zeleno poslovanje u zaštiti okoliša, te se definiraju ciljevi za očuvanje prirodnih i gospodarskih bogatstava i osiguravanje zelene budućnosti u okvirima europskog “Green Deal”-a.
„Ovaj Sporazum značajno doprinosi zajedničkom djelovanju na održivoj budućnosti. Svim lučkim upravama uključenim u ovaj projekt zajedničko je more kao prirodno bogatstvo koje moramo čuvati. Ono je izvor gospodarskih prihoda, razvoja turizma, bioraznolikosti i različitih drugih komponenti koje povezane čine veliku cjelinu i imaju utjecaj na brojne segmente društva i ekonomije. Zaštita ovog resursa kroz održivo upravljanje lučkih područja je jedan od prioriteta kojima se doprinosi ispunjavanju smjernica zelenog gospodarstva budućnosti“, rekla je Ivana Dević.
Lučka uprava Zadar pridruženi je partner AGRRA-e na ovom projektu. „Izuzetno nam je zadovoljstvo kroz projekt ECOWAVES biti potpisnicima sporazuma o suradnji na očuvanju naših zajedničkih prirodnih resursa sa lučkim upravama od Barija, Ancone, Venecije Dubrovnika, pa sve do Igumenitze. Vjerujem da ćemo svi zajedno podići nivo lučke opreme za prihvat otpada te bolji monitoring predmetnih postupaka, a sve kako bismo našim budućim generacijama mogli osigurati barem istu kvalitetu okoliša na koju još uvijek, barem u usporedbi sa ostatkom Europe, možemo biti ponosni“, izjavio je Đoni Štambuk.
Daljnje aktivnosti na ovom projektu odnose se na potpisivanje sporazuma s minimalno tri kruzer tvrtke vezano uz njihov doprinos i razvoj svijesti putnika, posade i osoblja o pravilnom postupanju s otpadom te postavljanje različitih eko instalacija od kojih svaki partner ima priliku odabrati što je za njega najpovoljnije.
Ukoliko nadležni opštinski i državni organi hitno ne preduzmu mjere iz svoje nadležnosti bilo kakva revitalizacija kanala Port Milena mogla bi biti dovedena u pitanje, jer je već duže vrijeme na djelu agresivno deponovanje šuta i zemlje na njenim obalama sa obje strane. Ova pojava posebno je vidljiva u blizini starog mosta sa južne strane i neposrednoj blizini novog mosta sa sjeverne strane kanala.
Nasipanjem ogromnih količina zemlje i šuta proširuju se privatne parcele, a drastično i trajno se sužava kanal te uništava ekosistem ovog jedinstvenog lokaliteta od istorijskog, ribolovnog, turističkog, etničkog i identitetskog značaja za Ulcinj, Crnu Goru i region. Na taj problem već duže vrijeme upozoravaju ekolozi i mnogobrojni građani koji obavještavaju o devastaciji ovog, za mnoge, mitskog lokaliteta.
– Obale kanala se godinama nasipaju pa danas imamo situaciju da se Port Milena, čija je prosječna širina nekada iznosila od 80 do 120 metara, na pojednim mjestima danas može takoreći preskočiti – kaže za Dan izvršni direktor NVO Zeleni Korak Dželjal Hodzić i dodaje da situacija na kanalu zapravo pokazuje nemoć državnih i opštinskih organa.
– Prema nekim podacima površina kanala Port Milena je za pola vijeka smanjena za preko 60 hiljada kvadrata. Tamo se kvadrat zemlje prodavao od 200 do 300 eura a to je najmanje 15 mil EUR. Zamislite da se taj novac uložio u revitalizaciju kanala. Ali, po svemu sudeći nema ni volje ni želje da se spasi ovaj unikatni lokalitet. Osim enormnog zagađenja besomučno se zatrpava i na kraju će nestati. To je velika sramota za Crnu Goru, posebno jer nosi ime po kraljici Mileni – smatra Hodzić.
Prema njegovim riječima sve upućuje na to da je interes pojedinaca jači od interesa prirode i države.
U lokalnoj upravi novinari Dana nisu uspjeli da dobiju komentar u vezi navedenog problema. Inače, čišćenje Port Milene, crne ekološke tačke Ulcinja, trebalo je da počne još krajem marta 2014. godine a taj posao predviđen je projektom koji je pripremljen u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za industrijski razvoj (UNIDO). Projekat je trebalo da traje dvije godine, planirana vrijednost bila je 257.900 eura a predviđala je čišćenje kanala i njegovu sanaciju primjenom ekološki ispravnih tehnologija i reciklažu izvađenog mulja.
Od ukupne sume 210.000 eura obezbjeđivala je Vlada Slovenije, dok 47.900 bila obaveza Opštine Ulcinj u saradnji sa resornim ministarstvom. Međutim, 2017 godine odlučeno je da radove na sanaciji zagađenja u kanalu Port Milena nije održivo preduzimati dok se ne završi izgradnja kanalizacione mreže za četiri naselja: Kodra, Totoši, Bijela Gora i Donja Bratica koji gravitiraju potoku Bratica i koji danas predstavljaju ključni izvor zagađenja kanala Port Milena.
Barjaktari: Potrebno sistemsko rješenje
Rukovodilac Posebne jedinice Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom na teritoriji opštine Ulcinj Omer Bajraktari kazao je za Dan da je za Port Milenu potrebno sistemsko rješenje.
– Nažalost do sada nije bilo pokušaja da se riješi ovaj veliki problem. Važno je krenuti početi sa čišćenjem kanala uz rješavanje problema dugogodišnjeg zagađenja. Kanal se može i proširiti tamo gdje je sužen jer vidi se da je neko manje neko više radio na sužavanju. Potrebno da se odvoje sredstva da se makar počne raditi. Mislim da se to može u vrlo kratkom roku obezbijediti. Naravno, neophodan je projekat koji će trajno riješiti sva pitanja i probleme koji opterećuju jedan od bisera Ulcinja – kazao je Bajraktari.
Predsjednik Skupštine Opštine Tivat Andrija Petković (Bokeški Forum) zakazao je za srijedu, 2.mart posljednji, sedmi po redu pokušaj održavanja 11.redovne sjednice lokalnog parlamenta.
Petković je na taj način postupio u skladu sa odlukom Vlade o upozorenju Opštini Tivat a koja je 17.februara naložila Skupštini Opštine da se zakaže i održi sjednica lokalnog parlamenta koji zbog bojkota opozicije i nedostatka kvoruma za rad, ne zasijeda još od septembra prošle godine. Tada je SDP koja je od lokalnih izbora 30.avgusta 2020. u parlamentu davala podršku lokalnoj mannjinskoj vlasti koalicije građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za boklji Tivat“, bez detaljnijeg obrazlođenja, odlučila da tu podršku ukine. Odbornik SDP od septembra ne dolazi na sjednice lokalnog parlemneta u čemu su mu se odmah pridružilo i 15 odbornika opozicionih partija DPS, SD i HGI. Stoga je 16 odbornika manjinske vladajuće koalicije građanskih listi ostavljeno bez kvoruma i mogućnosti da parlament radi i odlučuje.
Za predstojeću sjednicu koja je zakazana za sutra, zbog višemjesečnog nerada SO, nagomilalo se čak preko 80 tačaka dnevnog reda. Ipak, vrlo je malo vjerovatno da će odbornici opizicije i SDP i u srijedu doći na sjednicu, iako je tivatska vladajuća koalicija ponudaila opoziciji da se izglasa odluka o skračenju mandata aktuelnom sazivu SO, kako bi se išlo na vanredne lokalne izboore.
Opozicija i SDP su čvrsti u stavu da ne dođu na sjednicu i time onemoguće izglasavanje odluke o skraćenju mandata, kao i mnogo drugih odluka bitnih za normalno funkcionisanje grada a koje čekaju već mjeseci na izjašanjavnje odbornika, uključujući i odluku o budžtu Opštine za 2022. Stoga je gotovo izvjesno da se neće ispoštovati rok za održavanje sjednice SO Tivat a koji po odluci Vlade o upozorenju toj lokalnoj samoupravi inače, ističe u petak, 4.marta, pa će Vlada na prvoj svojoj sjednici naredne nedjelje, po Zakonu o lokalnoj samoupravi, donijeti odluku o raspuštanju aktuelnog sazova SO Tivat i imenovanju tročlanog Odbora povjerenika koji će do održavanja izbora i konstituisanja novog saziova SO, obavljati funkciju lokalnog parlamenta u Tivtu. Po zakonu, predsjednik ržave dužan je da narednog dana od dana stupanja na snagu odluke o raspuštanju SO, rapiše lokalne izbore u Tivtu koji će se stoga po svemu sudeći, održati krajem maja, zajedno sa redovnim lokalnim izborima u još nekoliko crnogorskih gradova, te moguče vantreendim lokalnim izborima u Budvi gdje takođe već duže vrijeme vlada kriza u fukcionisanju lokalne uprave.
Oči svijeta uprte su u Ukrajinu, gdje se nastavlja ruska invazija ali i počinju pregovori ukrajinske i ruske strane. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je Bruxellesu – Hitno nas primite u Evropsku uniju.
Na nepoznatoj lokaciji u Bjelorusiji uz samu granicu s Ukrajinom pregovarat će se o prekidu sukoba. Rusko je izaslanstvo ondje već 24 sata, spremno je na konkretne poteze, kako bi se sukobi što prije zaustavili.
– Mogu samo reći da ovaj konflikt treba što prije zaustaviti, jer obje strane imaju određene interese da se dogovor realizira. I taj dogovor svakako treba biti u interesu obaju strana, rekao je Vladimir Medinski, pomoćnik ruskoga predsjednika i glavni pregovarač.
I dok se pregovara u tajnosti, nastavlja se ono drugo što je Moskva najavila – siloviti napadi ruske vojske diljem Ukrajine. No unatoč totalnom angažmanu, nekog većeg napredovanja nema. No, nažalost, ima civilnih žrtava.
– Do sada je u ruskim napadima ubijeno najmanje 16 djece. Zato poručujem ruskim vojnicima, položite oružje i vratite se kućama. Dosad je poginulo četiri i pol tisuće ruskih vojnika, spasite svoje živote, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
No borbe se nastavljaju, Moskva tvrdi da su ruske snage zauzele gradove Berdjansk i Enerhodar na jugoistoku. Tvrde da je pod njihovom kontrolom i nuklearka Zaporižja koja se nalazi u blizini, ali ukrajinska strana to negira. U području Donbasa lokalni separatisti šalju snimke o napredovanju prema središnjem dijelu Ukrajine.
– Napredujemo iz sata u sat, istina je da Ukrajinci pružaju žestok otpor, no ja sam siguran da ćemo ih uskoro pobijediti, rekao je Valerij Skorkohodov, član Ratnog vijeća separatističkih pobunjenika.
– Ovo je rat, i u ratu uvijek ima žrtava, znamo za njih, znamo da ima i civilnih žrtava, ali mislim da imamo potporu naroda, rekao je jedan od pripadnika separatističkih postrojbi.
Dramatično je u obalnom gradu Mariupolju, gdje branitelji odolijevaju ruskim napadima. Iz tamošnje bolnice stižu dramatične snimke borbe za život 6-ogodišnje djevojčice, koja je kao i njezin otac ranjena u ruskom granatiranju. Liječnici su je pokušali spasiti, no ona je preminula pred očima majke.
U Kijevu je bila relativno mirna noć, a ujutro je nakon dva dana nakratko prekinut policijski sat što je građanima omogućilo da izađu iz skloništa, osvježe se i odu po namirnice. Svi pokušaji ruskih snaga da zauzmu urbana središta odbijeni su. Sve veći broj rezervista dobiva oružje i opremu, i postaju sve veća opasnost za ruske napadače.
– Od običnih, normalnih građana postat ćemo pravi vojnici, jer branimo svoje obitelji, svoje domove, svoju zemlju. Samo su u nama probudili inat, a to je dovoljno za zaustaviti agresiju, izjavio je jedan od pripadnika Ukrajinske vojske.
Moral je očito visok, dolazi i oružje sa Zapada, ali satelitske slike pokazuju da prema Kijevu kreće kolona od gotovo pet kilometara. Udarna je to ruska skupina, pitanje je kako je zaustaviti.
– Koliko ja znam, grad je okružen ili je pred okruženjem. Ne možemo više evakuirati civile. Moramo se pripremiti za borbu, rekao je Vitalij Kličko, gradonačelnik Kijeva.
Ruski vojni izvori opet kreću u propagandni rat. Nabrajaju velike uspjehe i osvojena područja.
– Rusko vojno zrakoplovstvo ima potpunu kontrolu nad ukrajinskim zračnim prostorom. Nesmetano napadamo sve vojne ciljeve, rekao je Igor Konašenkov, glasnogovornik ruskog ministarstva obrane.
No u Ukrajinu su stigli američki Stingeri, ubojice aviona i helikoptera, i to bitno mijenja odnos snaga. Iz Ujedinjenih naroda vijest o tome da će uskoro zasjedati Opća skupština. Pitanje je to sigurnosti cijeloga svijeta. Vijesti iz Moskve i dalje gotovo pa iste. Nema agresije, nema invazije, cijeli svijet se urotio protiv njih, pa slijedi odgovor.
– Svima onima koji nam uvedu sankcije slijede oštre protumjere. I, vjerujte, svi će osjetiti posljedice, poručio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Jedini ruski partner – Bjelorusija – na jučerašnjem su referendumu odobrili novi ustav. On im omogućuje novi nuklearni status – odnosno raspoređivanje bojnih raketa na bjeloruskom tlu, što bitno mijenja geopolitičko stanje u tom dijelu svijeta. I donosi nove probleme.
Mirovni pregovori između izaslanstava kijevske i moskovske vlade oko ruske invazije na Ukrajinu trebali bi početi danas prijepodne, navode izvješća Ukrajinske Pravde i ruske novinske agencije TASS.
Rusko izaslanstvo već je napustilo bjeloruski glavni grad Minsk i otputovalo na ukrajinsko-bjelorusku granicu, u blizini rijeke Pripjat, gdje bi, prema izvješćima, trebao biti održan sastanak.
Ukrajina je pristala pokrenuti mirovne pregovore s Rusijom u nedjelju, čak i dok su bitke bjesnile u ključnim gradovima, a ruski predsjednik Vladimir Putin podigao spremnost nuklearnih snaga. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je kako u rezultate sastanka ne vjeruje, ali treba pokušati.
Prvi pregovori otkako je Rusija prošle sedmicepokrenula invaziju na Ukrajinu održat će se bez preduvjeta i rezultat su telefonskog razgovora Zelenskog i bjeloruskog predsjednika Lukašenka, izvijestio je ured ukrajinskog predsjednika. Zasad nije objavljeno kada bi se oni trebali održati.
