Pozorišna predstva “Amateri”, rađena u produkciji Beoarta iz Beograda, biće izvedena u srijedu 16. februara u Velikoj sali Centra za kulture Tivat sa početkom u 20 sati.
Režiju, kostim, izbor muzike potpisuje Momčilo Miljković, a u predstavi igraju: Sanja Ristić Krajnov, Marko Savković, Danilo Milovanović i Dimitriji Dinić.
“Okosnica radnje je namjera Grge (smotanoga “fakultetlije” koji preživljava kao blagajnik u samousluzi dok ga žena vara), Miće (drčnog “školovanog” vodoinstalatera,opsednutog “ povaljivanjem” domaćica) da se izvuku iz bjede i uspiju u životu tako što će, unajmivši nezaposlenog Kuku (predmet sprdnje ,ali obdaren vanserijskom “spravom”) i profesionalnu prostitutku Stelu, snimiti porno film sa ”tradicionalnim srpskim seksom”. Kako to obično u životu biva, priča je krenula drugim tokom te oni kroz niz komičnih situacija, umesto tjelesne pred publiku rasprostiru svoju emotivnu golotinju: svoje sudbine, svoje strijepnje i frustracije i svoje utopijske želje. Da bi do kraja shvatili da su amateri sopstvenih života.
„Amateri“ je zabavna, duhovita, socijalno angažovana priča koja prikazuje staru istinu: humor je moćno i provjereno oružje koje odslikava društvo u kojem živimo. To je forma prijemčiva za gledaoce i dobar način da se sagleda stvarnost”- kaže se u najavi predstave.
Cijena ulaznice je 5 eura, a informacije i rezervacije na broj 069 342 799.
Američki predsjednik Joe Biden obratio se Americi i svijetu oko Rusko-ukrajinske krize.
U desetominutnom govoru iz Bijele kuće Biden je kazao kako je mogućnost ruske invazije na Ukrajinu i dalje vrlo moguća, te da američka strana još ne može potvrditi ruske tvrdnje o povlačenju dijela snaga s ukrajinske granice. No, Washington želi iskoristiti sve diplomatske mogućnosti kako bi se situacija smirila i izbjegla stradanja ljudi.
Na granici s Ukrajinom i Bjelorusijom sada se, prema procjeni američkih analitičara, nalazi 150 tisuća ruskih vojnika. Biden je ponovio da SAD neće slati svoje trupe u slučaju invazije na Ukrajinu, ali i upozorio da će Amerika i saveznici poduzeti akcije ako ruske snage krenu u bilo koju državu članicu NATO-a u okruženju Ukrajine, jer “napad na NATO napad je na sve nas”.
– Dođe li do ruskog napada na Ukrajinu, odgovor zapadnih saveznika bile bi “moćne sankcije”, Rusija bi sama sebi zadala rane i požalila zbog invazije, kazao je.
Biden se u govoru obratio i ruskim građanima.
– Sjedinjene Države nisu prijetnja Rusiji. Ukrajina nije prijetnja Rusiji. Ni SAD i NATO nemaju projektile u Ukrajini. Nemamo ni planove da ih tamo postavimo. Ruski narod nije naša meta, ne nastojimo destabilizirati Rusiju, građani Rusije – vi niste naši neprijatelji, poručio je američki predsjednik.
– Ovo je više od Rusije i Ukrajine, ovo je zauzimanje za principe u koje vjerujemo, zaključio je Biden.
Dok u Hrvatskoj traje euforija oko skorog puštanja u saobraćaj Pelješkog mosta, Javno poduzeće “Autoceste FBiH” upravo je objavilo javni poziv za izradu idejnog i glavnog projekta dijela Jadransko-jonskog koridora, dionica Stolac – Interregionalni čvor Počitelj kod Čapljine, dužine oko 23 kilometra.
Kako je ranije saopšteno, auto-put bi vodio do crnogorske granice kod Nudola, nakon čega bi se produžio do granice s Albanijom.
Vijest o javnom pozivu za hrvatsku stranu ne bi bila toliko važna da za sobom ne povlači novi mogući problem saobraćajne (ne)povezanosti Dubrovačko-neretvanske županije. Mnogi se već pitaju postaje li Počitelj glavno čvorište na putu od Trsta do Grčke, a novi Pelješki most tek lokalna obilaznica, prenosi Indikator.ba.
Pelješki most gubi na značaju
U tekstu pod naslovom “Jadransko-jonska autocesta neće preko Dubrovnika, nego preko Trebinja”, “Dubrovački vjesnik” piše da nakon 20 godina čekanja na putnu sponu juga Hrvatske sa ostatkom te zemlje, niko ne želi nida pomisli da bi Pelješki most s pristupnim putevima mogao “izgubiti na cijeni” ako regionalni krak Jadransko-jonskog auto-puta krene kroz zaleđe, od Počitelja do krajnje tačke Aranđelova kod Trebinja na granici sa Crnom Gorom i u potpunosti zaobiđe teritoriju Hravatske?
Dosad se o jadransko-jonskom saobraćajnom pravcu govorilo kao benefitu za saobraćajno izolovani jug Hravatske, posebno zbog dovršetka Pelješkog mosta i očekivanog prolaska auto-puta područjem Neuma.
“Hoće li se najveći hrvatski infrastrukturni projekat uklopiti u taj kalup trebalo bi biti jasnije nakon 15. marta, kad ističe rok za prijavu ponuđača zainteresovanih za izgradnju dionice Stolac-Počitelj. Ugovorna vrijednost dokumentacije je procijenjena na 6.000.000 miliona KM bez PDV-a, a planirani rok završetka je 18 mjeseci. Početak trase u Počitelju projektanti vide kao spoj s panevropskim Koridorom Vc (od Venecije do Kijeva), a osim kroz opštine Stolac i Čapljinu obuhvatio bi i Ravno, Ljubinje, Trebinje i išao dalje prema Crnoj Gori, bez vidljive veze sa Hrvatsko”, prenosi “Dubrovački vjesnik”.
Ipak, kako piše autor, u hrvatskim stručnim i političkim krugovima, međutim, ne smatraju da će na budućem saobraćajnom pravcu Pelješki most ostati marginalizovan.
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić ističe da svaka država razmišlja o načinu povezivanja svoje teritorije, s toga nije žilio da kometariše trasu Jadransko-jonskog auto-puta kroz Federaciju BiH i Republiku Srpsku.
“Što se tiče Hrvatske, planira se povezivanje krajnjeg juga auto-putem od čvora Metković do Osojnika s izlaskom u BiH (kao dijelom Jadransko-jonskog koridora), brzom saobraćajnicom Aerodrom Čilipi – Dubrovnik – Osojnik i brzom cestom Brijesta – Perna”, rekao je Dobroslavić.
Hrvatske autoceste u međuvremenu su intenzivirale razgovore o izgradnji 47 kilometara auto-puta u punom profilu sa još 14,7 kilometara pristupnih puteva od Metkovića do Dubrovnika (Osojnik) po cijeni od 1.200.000.000 kuna, odnosno oko 160 miliona eura.
Fotoriva.me sinonim za dobru i kvalitetnu fotografiju, čuvar lijepih uspomena i razvoja grada Tivta, osnovana davne 1982. godine, nastavlja da radi sa inoviranom ponudom u skladu sa novim trendovima na novoj adresi.
Osnovnu uslugu od koje je sve počelo prije skoro 40 godina dopunili smo novim, uslugama i proizvodima koji prate savremeno i digitalno društvo. Želite brzu i kvalitetnu štampu, dobru fotografiju, osmislili smo unikatno pakovanje za poklon za vaše najdraže…
Fotoriva.me pomoći će vam da sprovedete svoju ideju u djelo…
Fotoriva.me
Fotoriva.me osim izrade fotografija i video snimanja (svadbi i veselja), pruža usluge fotokopiranja, skeniranja, presnimavanje sa VHS-a na digitalne medije, nudi foto opremu (SD kartice, punjače, baterije, stative…), ramove za fotografije, štampamo majce, štampanje na keramici, puzle, plakate, vizit karte, izrada privjesaka, pločica za vrata…
Možete nas naći na novoj lokaciji u ulici Palih boraca 13 u Tivtu.
Fotoriva.me kontakt telefoni 067 270 207 i 032 663 199, radno vrijeme od 08 do 18 sati i po pozivu, uskoro i na instagramu i facebooku.
Fotoriva.me će u potpunosti ispratiti vašu kreativnost, potražite nas Palih boraca 13 u Tivtu!!!
Prihvlatilište za životinje od 5.000 hektara u Južnoafričkoj Republici moglo bi da bude krajnje odredište za lava, koji je nedavno uhvaćen u Budvi, kazala je za TVCG Milena Bataković, iz Agencije za zaštitu životne sredine. Ona je saopštila da se lav sada osjeća dobro i da je nakon vakcinacije i koktela vitamina živnuo. Lav je i dalje u privremenom prihvatilištu u Podgorici.
Agencija za zaštitu životne sredine podnijela je juče Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv NN lica zbog osnova sumnje da su počinjena krivična djela za koje se goni po službenoj dužnosti, a u vezi sa slučajem krijumčarenja lava.
Bataković kaže da lav ne bi imao adekvatne uslove u Crnoj Gori, pa kako dodaje, nijesu ni razmišljali o tome da mladunče ostave u našoj državi.
Kako navodi Bataković, organizacija “Četiri šape” dala je inicijativu da se lav nakon, što stekne imunitet u Crnoj Gori, privremeno prebaci u Holandiju u njivovo prihvatilište, koje nije zoo vrt.
Krajnja destinacija za budvanskog lava, kako kaže Bataković, bila bi Južnoafrička Republika, koja ima prihvlatilište na 5.000 hektara i uslove koji su najprihvatljivi za takvu životinju.
“Ova jedinka konkretno neće znati i ne zna da lovi, ali biće u mogućnosti da u nekim najpribližnijim uslovima za njega, nastavi dalje svoj život i mi radimo na tome. Mi smo već ušli u proces pribavljanja papirologije. Sve ovo što do sad radimo biće obezbijeđeno iz donacija”, navela jeBataković.
Ona je saopštila i da se već javljaju ljudi koji su spremni da doniraju hranu za lava, koji je još uvijek u Crnoj Gori.
Aerodromi Crne Gore (ACG) zaposlili su za stalno na mjestu dispečera u Operativnom centru Aerodroma Tivat, Sašu Jovovića iz Herceg Novog, sina člana Odbora direktra te državne firme Ognjena Jovovića (DF).
Odluku o primanju na stalno radno mjesto na neodređno vrijeme mlađegt Jovovića, donio je nedavno izvršni direktor ACG Goran Jandreoski.
Time se ostvario scenario koji su ljetos najavili izvori „Vijesti“ kada je Saša Jovović prvo sezonski zaplosnen na aerodromu Tivat kao zemaljski stjuard, što je bilo samo prva stapenica jer se već tada u tivatskoj vazdušnoj luci znalo da će za njega uskoro biti obezbijeđeno i stalno radno mjesto.
Kako su „Vijesti“ pisale krajem jula, Saša Jovović je sezonski posao kao zemaljski stjuard na aerodromu Tivat dobio na javnom konkursu koji su ACG prošle godine sa velikim kašnjenjem u odnosu na uobičajenu dinamiku, raspisali za angažovanje sezonske radne snage. Prema tvrdnjama dobro upućenog izvora „Vijesti“, sin tadašnjeg v.d. izvršnog direktora ACG-a Ognjena Jovovića je posao zemaljskog stjuarda koji vodi putnike iz aviona na platformi do terminalne zgrade i obratno, dobio i počeo ga raditi a da pri tome nije uopšte imao položeni osnovni kurs za njegovo obavljanje – tzv. Modul 1 (Svijest o sigurnosti u air side zoni aerodroma / Safety Awareness). Ovaj sertifikat koji potvrđuje da je njegov nosilac upoznat i obučen da se na siguran način kreće po aerodromskoj platformi i da se pritom ne izloži riziku da ga npr. udari neko od specijalnih vozila za opsluživanje vazduhoplova koja se tuda stalno kreću ili da ga ne usisa i „proguta“ mlazni avionski motor u radu, nužan je preduslov da bilo ko od aerodromskog osoblja koje radi uatzv. air side zoni aerodroma, uopšte i zađe u taj dio vazdušne luke.
Iz menadžmenta ACG tada nisu željeli da odgovore ni na pitanje da li je tačno da je mlađi Jovović posao zemaljskog stjuarda u Tivtu obavljao bez završenog osnovnog sertifikata sigurnosti kojeg je naknadno, u međuvremenu stekao nakon završene obuke.
ACG nisu ni sada precizno odgovorili na pitanje zbog čega je izvršni direktor Goran Jandreoski odlučio da posao dispečara u Operativnom centru aerodroma Tivat dodijeli baš Saši Jovoviću između ukupno pet prijavljenih kandidata koji su ispunjavali tražene uslove na konkursu za zapošljavanje na ovom radnom mjestu, a koji su ACG raspisali 12.januara. PR služba ACG nije odgovorila ni na pitanje upućeno Jandeoskom, što ga je to konkretno opredijelilo da na stalno radno mjesto dispečara saobraćaja u Operativnom centru Aerodroma Tivat zaposli Jovovića, tim prije što ovaj nema nikakvo radno iskustvo za obavljanje tog posla jer je do sada kada je u pitanju vazdušni saobraćaj, Jovović radio samo sezonski i to na radnom mjestu zemaljskog stjuarda.
„Uslovi za zapošljavanje za predmetni oglas, oglašeni su u skladu sa uslovima koji su propisani Aktom o unutrašnjoj organizacijom i sistematizaciji radnih mjesta a to su : visoko obrazovanje u obimu od 180 CSPK-a, šesti stepen stručne spreme, najmanje jedna godina radnog iskustva, znanje engleskog jezika. Kandidati su bili dužni da uz prijavu na oglas dostave uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti kao i uvjerenje da se protiv njih ne vodi krivični postupak. Pristigle prijave ocjenila je Komisija, koja je sačinila i Zapisnik”- rekli su iz PR službe ACG.
Na konkurs za zapošljavanje u stalni radni odnos na upražnjenom mjestu dispečara u Operativnom centru Aerodroma Tivat koji je raspisan 12.januara, prijavilo se šest kandidata od kojih je pet ispunjavalo tražene uslove. Jandreoski je, ne pozivajući kandidate koji su ispunjavali uslove na razgovior, niti sprovodeći postupak provjere njjihovih radnih sposobnosti, već 25.januara donio odluku da to radno mjesto pripadne sinu člana Odnora direktora firme čiji je on izvršni menadžer.
Iz ACG nisu odgovorili na pitanja da li je i ako ne, zašto nije sprovedena provjera radnih sposobnosti kandidata prijavljenih na ovom oglasu, ni da li je pri izboru Saše Jovovića za zapošljavanje, uticala činjenica da je on sin jednog od članova Odbora direktora ACG. Odćutali su i pitanje zašto su ACG u ovom slučaju, prekinuli svoju dugogodišnju nezvaničnu praksu da u slučaju jednakih stručnih kvalifikativa kandidata, prednost u dobijanju posla imaju kandidati koji su potomci ili članovi porodice bivših dugogodišnjih radnika aerodroma. Takvih je bilo među ostalim učesnicima konkursa na kojem je za stalno primljen mlađi Jovović, a uz to, ti kandidati žive u Tivtu, dok Jovović na posao na tivatski aerpodroma treba da dolazi iz Herceg Novog.
„Ističemo da svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja, te su s toga svi kandidati ravnopravni, nezavisno od bilo kog svojstva, pa i ovog koje pominjete u pitanjima. Direktor ima pravo da izabere kandidata koji ispunjava uslove tražene oglasom”- kazali su iz PR službe ACG.
Inače, u momentu kada su mlađeg Jovovića zaposlili prvo ljetos kao sezonca, a potom odnedavno i za stalno kao dispečara na Aerodromu Tivat, on uopšte nije imao crnogorsko, već državljanstvo BiH.
U momentu donošenja odluke o zapošljavnju, Saša Jovović imao je dozvolu za stalni boravak.”- objasnili su iz menadžmenta ovog državnog preduzeća.
Inače, bivše SDP/SD rukovodstvo Aerodroma Crnme Gore često je bilo opravdano prozivano za partijska zapošljavanja i nepotiozam u toj firmi. ACG su od svog osnivanja 2003. do danas, rezervoar za zapošlavanje režimu bliskih ljudi: prvo kadrova SDP-a koja je prva upravljala Aerodromima, a potom SD-a, DPS-a i Bošnjačke stranke, pa su tako pored ostalih, tamo svojevremeno bili zaposleni i sestra lidera SDP Ranka Krivokapića i supruga predsjednika SD Ivana Brajovića, sin bivšeg izvršnog direktora Milovana Đuričkovića (SDP-SD), te bukvalno čitave porodice članova i simpatizera ove dvije stranke iz Tivta i Kotora, odnosno Zete. Nakon promjene vlasti, ovu lošu praksu je nastavila i nova upravljačka garnitira iz DF, Demokrata i URA, pa su posao u u ACG između ostalih, dobili i sinovi Ognjena Jovovića (DF) i poslanika PzP Branka Radulovića za koga je čak i novom sistematizacijom, napravljeno i do tada nepostojeće, novo radno mjesto zamjenika izvršnog direktora kompanije.
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke boravila je danas u zvaničnoj posjeti Herceg Novom, tokom koje se sastala sa čelnicima Opštine i obišla objekat Dnevnog centra za osobe sa smetnjama i teškoćama u razvoju, čiju izgradnju je finansirala Evropska komanda američke vojske (US EUCOM) preko Kancelarije za odbrambenu saradnju Ambasade SAD.
Rajnke i njen tim su u Kući nobelovca Iva Andrića ugostili predsjednik Opštine Stevan Katić, predsjednik Skupštine opštine Ivan Otović i potpredsjednik Opštine Mirko Mustur. U pratnji ambasadorki Rajnke bio je i zamjenika šefa političke i ekonomske sekcije, Valter Andonov.
Razvoj Herceg Novog bio je u fokusu razgovora, kako kada su u pitanju infrastrukturni projekti i investicije na teritoriji opštine, tako i u oblasti turizma i kulture. Predstavnici Opštine informisali su ambasadorku Rajnke o aktivnostima u proteklom periodu, aktuelnim projektima, planovima i strateškim pravcima razvoja.
Ambasadorka Rajnke je izrazila zadovoljstvo zbog posjete Herceg Novom, ističući da je komunikacija sa predstavnicima lokalne uprave najbolji način da se saznaju pravi problemi i potrebe građana.
Posjeta ambasadorke SAD Herceg Novom
Predsjednik Opštine, Stevan Katić kazao je da u Herceg Novom postoji pozitivan talas kada su u pitanju infrastrukturna ulaganja i interesovanje investitora. Govoreći o prioritetima u narednom periodu, istakao je izgradnju vodovodne mreže i puta na Luštici, zaobilaznicu, autobusku stanicu i druge značajne infrastrukturne projekte. Posebno je značajno to što je zahvaljujući dobroj saradnji i razumijevanju od strane Vlade Crne Gore u državni kapitalni budžet uvršteno 18 kandidovanih projekata koji treba da budu realizovani na području Herceg Novog, rekao je Katić.
Razgovarajući o načinu na koji vladavina prava utiče na razvoj lokalnih uprava, predsjednik Katić je naglasio da je konačno rješavanje statusa Bolnice u Meljinama i kompanije „Vektra Boka“ od izuzetnog značaja za dalji napredak novske privrede i razvoj grada.
Predstavnici Opštine Herceg Novi su istakli i da je lokalna vlast stabilna, da postoji dijalog i dobro razumijevanje među političkim činiocima, u cilju zajedničkog rada na donošenju odluka koje doprinose unaprijeđenju kvaliteta života i razvoju Herceg Novog.
Prisutni su razmijenili mišljenja o izazovima koje je izazvala pandemija virusa kovid-19, izražavajući nadu u brz privredni i društveni oporavak.
U Dnevnom centru, u čiju izgradnju je Ambasada SAD uložila više od 270 hiljada dolara, Ambasadorku su dočekali potpredsjednica Opštine Vesna Samardžić, sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Vasilije Ćuković i direktorica Dnevnog centra Dragica Kosić.
Posjeta ambasadorke SAD Herceg Novom
Oni su sa Rajnke razgovarali o preduzetim naporima Opštine Herceg Novi u cilju unaprijeđenja rada Dnevnog centra i uopšte položaja osoba sa invaliditetom.
Kako je istakla potpredsjednica Samardžić, lokalna uprava ima želju da pomogne najranjivijim kategorijama stanovništa. Ona je naglasila da postoje realne potrebe za brojnim servisima, kao što je „stanovanje uz podršku“, za asistentima i obezbjeđivanjem pomoći u kući za OSI, a u čemu je neophodna kontinuirana i kvalitetna podrška države.
Ambasadorka je informisana o obezbjeđenju sredstava kroz kapitalni budžet države za dogradnju Dnevnog centra i otvaranje dnevnog boravka za korisnike 27+. Takođe, istaknute su inicijative za izmjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti koje su usvojene kroz amandmansko djelovanje hercegnovskih poslanica u Skupštini Crne Gore, u dijelu obaveznog finansiranja Dnevnog centra od strane države, kao i oslobođenja roditelja od plaćanja participacije.
Najmanje osam različitih morskih organizama zapaženo je proteklih dvadeset godina u donjem toku Neretve, što je vjerojatno posljedica promjena hidroloških uvjeta u toj rijeci, objavila je skupina hrvatskih ihtiologa u časopisu Acta Adriatica.
Pojave morskih organizama zabilježili su lokalni ribari iz Opuzena, Kule Norinske, Metkovića pa i Čapljine. Po jedan nalaz zabilježen je 2012. i 2014. godine, dva 2019. a ostalih četiri 2020. godine
Češća zapažanja morskih vrsta počela su prije 15-ak godina pojavom lista (Solea sp.) u Metkoviću, 20 km uzvodno, te neobičnim nalazom hobotnice (Octopus vulgaris) kod Kule Norinske, oko 15 km uzvodno od ušća rijeke.
Potom je blizini metkovskog mosta 19. travnja 2020. ribar ulovio primjerak europske lignje (Loligo vulgaris) duljine 36 centimetara i težine 650 grama. Sipa (Sepia officinalis) je ulovljena 21. jula 2019. kod Kule Norinske, ali je primjećivana i ranije.
Četiri primjerka uhatog klobuka (Aurelia aurita) ribari su ulovili 21. jula 2012. u Kuli Norinskoj i od tada je klobuk ondje opća pojava.
U aprilu i maju 2020. u Kuli Norinskoj uhvaćeni su arbul (Pagellus erythrinus) i špar (Diplodus annularis).
Najuzvodnije, oko 25 km od ušća rijeke Neretve, zapažena je raža. U studenom 2019. godine u Neretvi kod Višića u Bosni i Hercegovini uhvaćena je rukom živa u plitkoj vodi na muljevitom dnu. Bila je duga 40 centimetara i teška oko 400 grama.
Intenzivniji prodor morske vode u rijeku u posljednja dva desetljeća omogućava masovno prodiranje organizama koji žive u slankastim vodama daleko u rijeku Neretvu. Takve pojave mogu ugroziti autohtone zajednice bogate biološke raznolikosti sa značajnim brojem endemskih vrsta, upozoravaju autori.
Zapisi o morskim vrstama u obično strogo slatkovodnom ekosustavu vrijedan su pokazatelj promjena okoliša i prodora slane vode. Glavni tok Neretve u dužini od 20 km od ušća, pod sezonskim je ljetnim utjecajem morske vode. To dovodi do salinizacije i potpune marinizacije toga ekosustava tijekom toplog razdoblja godine, ističe se.
Obnavljanje protoka slatke vode može pomoći u održavanju ravnoteže slanosti koja je neophodna za očuvanje slatkovodnih ribljih zajednica donje Neretve, zaključuju autori.
Na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda za Kotor i Tivat (PPOV), osim sada aktuelne rekonstrukcije tri bazena, realizovane su i druge brojne aktivnosti na servisiranju opreme koja je trebalo da se uradi još 2019.godine.
Prema riječima direktora PPOV Miljana Markovića (NP), planiran je niz aktivnosti kako bi se čitav sistem doveo na nivo iz 2016. godine kada je novo PPOV vrijedno 10,25 miliona eura, počelo sa radom.
„Realizacija posla počela je nakon urađenih izvještaja, a između ostalog izvještaji se tiču 149 bitnih uređaja. Na osnovu tih izvještaja krenuli smo sa servisiranjem. S obzirom na specifičnost postrojenja, vitalni rezervni dijelovi se moraju nalaziti u magacinu PPOV-a, što na žalost nije bio slučaj u momentu kada sam prije nekoliko mjeseci, preuzeo upravljanje ovom firmom. Zatekao sam gotovo prazne stalaže u magacinu.“- kazao je Marković dodajući da u PPOV koje je locirano na Klačini u Krtolima, van turističke sezone, dnevno u prosjeku dolazi od 9 do 11 hiljada kubika kanalizacionih voda iz Tivta i Kotora. Ukoliko je bilo koji sistema na PPOV u kvaru i nije sposoban da prečisti primljene fekalne vode, one moraju da se bajpasom ispuste direktno u more jer se nemaju gdje depovati i zadržati do osposobljavanja PPOV-a za nastavak rada. Stoga je izuzetno važno da sve kompmnente u ovom tehnički dosta složenom postrojenju koje primjenjuje tzv.SBR tehnologiju prečišćavanja fekalnih voda, budu ispravne i da PPOV nesmetano funkcioniše.
„Kad se desi havarija imamo vrlo malo vremena da otklonimo kvar, pa ako se još moraju čekati rezervni dijelovi, onda neprečišćena voda mora prolaziti kroz sistem direktno u more. Veoma je bitno sačuvati da ne uginu bakterije koje u bazenima razgrađuju fekalnu vodu. U slučaju da se dogodi da bakterije uginu, potrebno je oko mjesec dana po jednom bazenu da se bakterije aktiviraju u punom kapacitetu kako bi mogle da vrše preradu otpadnih voda koje konstantno dolaze na postrojenje. Za tako veliki priliv fekalnih voda u bazenima mora biti dovoljan broj bakterija i moraju dosegnuti određenu starosnu dob kako bi za kratko vrijeme i u tačno određenom intervalu izvršile preradu. Svako preskakanje ciklusa pravi probleme narednom ciklusu.“-istakao je Marković.
Naglašava da je zbog dugogodišnjeg neadekvatnog održavanja PPOV-a za vrijeme bivše lokalne DPS-SD-HGI uprave Tivta, u postrojenju lani desila veća havarija, pa je neprečišćena otpadna voda morala biti direktno ispuštana u more.
„Analizom rada postrojenja su se utvrdili sekundarni i primarni uzroci havarije koja se dogodila 20.jula prošle godine. Jedan od glavnih problema na PPOV-u je neispravan rad difuzora koji se nalaze na samom dnu bazena. Po jednom bazenu ima 416 difuzora koji imaju za cilj ravnomjerno širenje kiseonika u bazenima. Bakterije koriste fekalije kao hranu, ali im je tačno određena količina kiseonika potrebna za proces prečišćavanja. Manjak kiseonika ne samo da dovodi do slabijeg procesa prečišćavanja otpadnih voda već i do izumiranja bakterija u bazenima. Iz ovih razloga jednom godišnje je neophodno servisirati jedan bazen kako bi se omogućilo ispravno ubacivanje kiseonika u vodu tokom prečišćavanja, ali je zbog servisne zapuštenosti opreme sada potrebno uraditi sanaciju sva tri bazena do početka ljetnje turističke sezone.“- objasnio je Marković.
PPOV Tivat i Kotor – foto S.L.
Dodao je da će tokom sanacije bazena koja je već počela, biti potpuno zamijenjen jedan broj difuzora u njkma, dok će na drugim difuzorima biti zamijenjene membrane.
„U pitanju je veliki poduhvat sa brojnim pripremnim radnjama jer svaki od bazena u osnovi ima 825 metara kvadratnih površine puta 6.15 metara operativne visine. Preneseno u kubike. to je preko 5.000 kubika fekalnih voda po jednom bazenu. Pored toga uradiće i servis dekantera koji izvlači čistu vodu nakon završenog procesa prečišćavanja. S obzirom da je pražnjenje bazena težak i složen posao, naravno da ćemo prilikom pražnjenja bazena iskoristiti priliku i izvršiti servis sve one druge opreme koja se tiče tog bazena.“- kazao je Marković dodajući da u zavisnosti od toga da li se mijenjaju kompletni difuzori ili se vrši samo zamjena membrana, cijena zamjenske opreme po jednom bazenu će se kretati od 16.000 do 25.000 eura. Aktuelna uprava PPOV-a je pripremajući s eza ovahj posao, napravila i mjere za uštedu čiste vode koja je neophodna za sprovođenje ove dugotrajne operacije, pa će na taj način troškovi sanacije bazena biti umanjeni za najmanje oko 40.000 eura.
Marković je dodao da će radovi na sanacii i opravci biti izvedeni i na trešetki za selekciju čvrstog otpada koja se nalazi na ulazu otprdnih voda u PPOV, a što će koštati oko 8.000 eura.
PPOV-u kako je istakao, osim neservisirane i neadekvatno održavane opreme i nedostatka rezervnih djelova za nju, kuburi i sa još jednim od prethpodne uprave naslijeđenim problemom – nedovoljnom obučenošću kadra.
„Zaposleni su do sada bili obučeni za servis sitnijih kvarova i samo do mjere da prepoznaju kvar kako bi pozvali eksterni servis da dođe i otkloni ga. Takav koncept ranijeg rukovodstva je velika greška, ne samo u gubljenju vremena već i u gubljenju novca. To je razmljivo tamo gdje su potrebni specijalni alati, specijalna obučenost i ovlašćenje fabrike, ali gdje je to moguće, neophodno je organizovati obuku zaposlenih što trenutno radimo i što planiramo u dogledno vrijeme podići na viši nivo. Sa firmom Schnaider Electric, Siemens i firmom Sema iz Beograda, zajedno radimo na programu obuka za naše zaposlene. Onog momenta kada program bude konačno definisan, očekujemo dolaske inžinjera spomenutih firmi kako bi vršili obuku naših zaposlenih“- istakao je Marković.
On je objasnio da se isušeni kanalizacioni mulj koji je nusporoduk procesa prečišćavanja otpadnih voda u PPOV, i dalje rješava na način da se posredstvom firme „Montelea“ iz Podgorice, taj materijal odvozi na deponiju u Albaniju. Za to se godišnje izdvaja od 60 do 100 hiljada eura.
Iako se u svijetu isušeni kanalizacioni mulj koristi za proizvodju vještačkog đubriva za uzgoj cvijeća jer sadrži veliki procenat azota i fosfora, u Crnoj Gori to nije slučaj, te stoga PPOV za mulj sada ima samo troškove umjesto kojih bi, da su privredne okolnosti u državi drugačije, moglo da ima dodatnu zaradu od prodaje tog materijala.
U Crnoj Gori su u posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminule tri osobe, a registrovano je 353 nova slučaja infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Oporavila se 581 osoba.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (ponedjeljak 14.02.2022. godine) završile 2.226 analiza.
