Ukoliko SDP i opozicione partije u Tivtu DPS, SD i HGI ustraju u svojoj strategiji blokiranja rada lokalnog parlamenta u tom gradu, moglo bi dožći do odlaganja početka radova na rekonstrukciji Jadranske magistrale na potezu od aerodroma Tivat do Jaza u bulevar.
Naime, gradonačelnik Tivta Željko Komnenović (Narod Pobjeđuje) je za predstojeću sjednicu SO koja je zakazana za 10.februar, pored ostaloga kandidovao i tačku dnevnog reda „Odluka o prenosu Vladi Crne Gore prava raspolaganja na zemljištu u KO Đuraševići i KO Mrčevac“, a kojom Opština na zahtkev Vlade, državi ustupa više svojih katastarskih parcela potrebnih za izgradnju dodatne dvije trake magistrale na potezu od Aerodroma Tivat do kotorske raskrsnice.
Opozicija i SDP od septembra prošle godine bojkotuju rad tivatskog parlamenta i namjerno ga ostavljaju bez kvoruma u očekivanju da će to izazvati prijevremene lokalne izbore. SDP je u spetembru inače, zvanično povukla podšku koju je od iznora 30.avgusta 2020. jedan odbornik te partije u SO davao manjinskoj vlasti koalicije građanskih lsti Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovžorno zabolji Tivat“. Od tada SO zbog nedolaska na sjednice odbornika SDP, DPS, SD i HGI nema kvorum za rad i ne može da donosi odluke. Imovinom Opštine inače, po zuakonu se ne može raspolagati bez odluke lokalnog parlamenta, tako da u slučaju da opozicija i SDP ne dođu ni na predstojeću sjednicu SO zakazanu za 10.februar, znači da Opština Tivat neće moći da ispuni zahtjev Vlade koja je od lokalne upravem u skladu sa Zakonom o državnoj imovini, zatražila da ova državi besplatno ustupi više svojih zemljišnih parcvela uz trasu Jadranske magistrale na potezu aerodrom-kotorska raskrsnica, radi izgradnje dodatne dvije traje ove saobraćajnice. Bivša Vlada Crne Gore premijera Duška Markovića (DPS) koju su činili DPS, LP i manjinske stranke, donijela je 23.jula 2020. „Odluku o utvrđivanju javnog interesa za ekspropijaciju nepokretnosti radi rekosntrukcije magistralnog puta M2 Debeli brijeg- Tivat-Budva“, urađen je i ovjeren Elaborat parcelizacije i u skladu sa Zakonom o državnoj imovini, Opštine je u toj situaciji dužna da na zahtjev Vlade, besplatno državi ustupi svoju imovinu nad kojom je proglašen javni interes.
Stoga je administracija gradonačelnika Komnenovića pripremila odluku o prenosu prava raspolaganja na državu nad 23 opštinske parcele, ukupne površine 9.563 kvadrata, a koje su u naravi nekategorisani putevi, pašnjaci, šume, površinske vode i kanali. Ovu odluku ipak, formalno mora da usvoji lokalni parlement koji po zakonu i Statutu Opštine, jedini može da raspolaže imovinom lokalne uprave.
Država je inače, već prije dvije godine završila ekspropijaciju preostalog zemljišta potrebnog za gradnju dvije dodatne saobraćajne trake na ovom dijelu Jadranske magistrale, jer je od tivatske poljoprivredne kompanije Montepranzo Bokaprodukt, izuzela četiri parcele ukupne površine 67.083 kvadrata i za to je toj kompaniji uplatila obeštećenje u ukupnom iznosu od 2.079.053 eura, odnosno 31 euro po kvadratnom metru. Iz Ministarstgva kapitalnih investicija su najavili da će izgradnja biuklevara Tivat-Jaz koji je jedan od priorioteta na saobraćajnoj mreži u državi, početi prvo na dionici od aerodroma prema kotorskoj raskrsnici, a u u avgustu prošle godine odabran je i izvođač – kineska kompanija China Civil Engineering Construction Corporation (CCECC) iz Pekinga koja za izgradnju 16 kilometara saobraćajnice sa četiri trake i sa čak 12 kružnih tokova, te paralelno postavljanje 15 kilometara dugog, drugog cjevovoda za potrebe preuzeća Regionalni vodovod između Jaza i ulaza u Tivat, traži 35,2 miliona eura odnosno 42,59 milona eura sa PDV-om.
Izgradnja je trebalo da počne na jesen prošle godine, ali se to još uvijek nije desilo iako su Kinezi započeli pripreme i već najavili tivatskim lokalnim vlastima da im najviše odgovara da upravo na teritoriji Tivta naprave privremeni kamp za svoje radnmike i mehanizaciju koja će graditi bulevar. Zbog kašnjenaj početka gradnje buiklevara poslanica DPS iz Tivta Jovanka Laličić je inale, prije par mjeseci u državnom par lementu kritikovala Vladu i Ministarstvbo kapitalnih investicija. Ukoliko Laličićkina partija – DPS, zajedno sa SDP, SD i HGI međutim, nastavi da blokira lokalni parlement Tivta i ostavlja ga bez kvoruma za rad, zbog čega se neće moći izglasati odluka o prenosu opštinskog zemljišta državi, izvjesno je da će početak gradnje bulevara još dodatno kasniti.
Predsjednik Skupštine Opštine Tivat dr Andrija Petković (Bokeški Forum) boravi u Trogiru na poziv rukovodstva ovog grada sa kojim je Tivat 2011.godine potpisao Sporazum o partnerstvu i saradnji.
Kako je danas saopšteno iz Opštine Tivat, u sklopu posjete upriličen je sastanak Petkovića sa gradonačelnikom Trogira Antom Bilićem, predsjednikom Gradskog Vijeća Tonijem Zulimom i direktorom tamošnje Turističke zajednice Marinom Pivetom. Sastanku je prisustvovala i sekretarka SO Tivat Ivana Aranđus.
“Najsrdačnije zahvaljujem na upućenom pozivu, koji pokazuje želju i Trogira i Tivta da što tješnje sarađuju. Puno je toga što Boku i Dalmaciju povezuje, baš kao i naša dva grada. Prije svega turizam, jer je nesumljivo da od njega najviše očekujemo i biće nam korisna vaša iskustva i implementacija propisa EU u ovoj oblasti. Ono čemu takođe treba da se posvetimo u narednom periodu jeste kvalitetna kulturna saradnja. Za početak bili bi počastvovani da jedna od trogirskih klapa po kojima je ovaj grad poznat održi koncert u Tivtu, a zatim i da naši muzički umjetnici ovdje pokažu šta znaju” – rekao je između ostalog, dr Andrija Petković.
Gradonačelnik Trogira Ante Bilić zahvalio se gostima iz Tivta na dolasku.
“Apsolutno sam saglasan da saradnja između Tivta i Trogira mora da postoji i da su ovakvi susreti izvanredna prilika da razmjenimo iskustva. Mislim da obostrano imamo jedni drugima šta da ponudimo. Zbog toga je i organizovan ovaj, da ga tako nazovem širi susret, na kojem ste imali prilike da se upoznate i sa turističkom ponudom našeg grada, ali i sa našim kulturnim naslijeđem na koje smo jako ponosni.”- naveo je Bilić dodajući da će se svi modaliteti saradnje dvaju gradova precizirati tokom njegove skore uzvratne posjete Tivtu i Boki Kotorskoj.
Crnogorski parlament izglasao je u petak navečer nepovjerenje vladi premijera Zdravka Krivokapića, nakon što mu je prethodno potpredsjednik vlade i koalicijski partner Dritan Abazović uskratio podršku.
Tokom glasanja vlada premijera Krivokapića dobila je podršku samo 11 od ukupno 81 zastupnika u crnogorskom parlamentu.
Pad vlade podržali su zastupnici Abazaovićeve Ujedinjene reformske akcije (URA), te oporbenih Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, Socijaldemkrate (SD), Socijaldemokratske partije(SDP) te manjinskih stranaka Bošnjaka i Albanaca.
Dojučerašnji Krivokapićevi partneri u vlasti, prosrpski Demokratski Front i Socijalistička narodna partija, otišli su tokom glasovanja. Uz Krivokapića stao je dio njegove koalicije „Za budućnost Crne Gore“, te Demokrati predsjednika skupštine Alekse Bečića.
Tokom rasprave, kojoj nije prisustvovao premijer, dok su u plenarno sali bila svega dva od njegovih 12 ministara, zastupnici URA i oporbe ponovili su stav da je Krivokapić svojim djelovanjem više puta u prethodnom periodu ugrozio i otežao saradnju između zakonodavne i izvršne vlasti, što je direktno proizvelo institucionalnu i političku krizu u zemlji.
Također, Krivokapić je optužen da je njegovo djelovanje dovelo do usporavanja integracije Crne Gore u EU.
Zastupnici Demokrata i dijela Krivokapićeve koalicije ustvrdili su da je Abazovićeva URA uspostavila suradnju sa Đukanovićevim DPS-om te da se radi o izdaji volje birača na izborima u avgustu 2020. godine kada su tri koalicije predvođene Krivokapićem, Abazovićem i Bečićem prvi put u 30 godina na izborima porazile DPS.
U Crnoj Gori narednih dana očekuje se formiranje manjinske vlade sastavljene od stručnjaka, čelnika URA i manjinskih stranaka, a podršku bi trebali dobiti od svih dosadašnjih oporbenih stranaka.
Tokom zasjedanja crnogorskog parlamenta bilo je pojačano prisustvo polciije, a provladinih prosvjeda, iako su bili najavljeni, nije bilo. Prethodno su premijer i predsjednik parlamenta pozvali pristaše da ostanu kod kuće ustvrdivši da imaju informacije o osjetljivoj sigurnosnoj situaciji.
Krivokapićeva vlada, prva bez Đukanovićevog DPS-a u novijoj povijesti zemlje, formirana je krajem decembra 2020. godine i u njezinom sastavu su bili stručnjaci. Na njen sastav veliki utjecaj imala je Srpska pravoslavna crkva, pa je prvi korak nove vlade bila prilagodba zakona o slobodi vjeroispovijesti zahtjevima SPC-a.
Do raskola između Krivokapića i njegovog jedinog potpredsjednika Abazovića došlo je početkom septembra prošle godine tijekom ustoličenja novog mitropolita SPC-a u Crnoj Gori Joanikija. Njegovu inauguraciju na Cetinju pokušavali su protestima i blokadom ceste spriječiti pristalice Crnogorske pravoslavne crkve.
Nakon tog događaja, Krivokapić je pokušao smijeniti sve čelnike sigurnosnog sektora, počev od ministra unutarnjih poslova i šefa policije, koji su bili protiv inaugarije na Cetinju ukazujući na veliki sigurnosni rizik. Tome se usprotivio Abazović, u čijem portofolju su sve sigurnosne službe.
Nakon toga Abazović je uspostavio suradnju s oporbenim manjinskim strankama, te je osigurao podršu oporbe za opoziv.
Kompanija Air Montenegro najavila je uvođenje avio-linija za Prag i Cirih.
Iz te kompanije saopšteno je da će na liniji Podgorica-Cirih saobraćati tri puta sedmično počev od aprila, dok će Tivat i Prag od juna biti povezani direktnim letovima dva puta sedmično.
Podsjećaju da je, pored dodatnih letova na postojećim rutama, ka Beogradu, Banja Luci, Ljubljani i Istanbulu, Air Montenegro uveo letove i ka Parizu, Nantu i Lionu.
„Tako je od ove sezone znatno povećao broj letova i destinacija, kako bi se otvarila što bolja povezanost Crne Gore sa glavnim emitivnim tržištima, naročito tokom glavne turističke sezone“, rekli su iz kompanije.
U okviru programa Zimska bajka na Orjenu, Park prirode „Orjen“ organizuje u nedelju, 6. februara, kod Avanturističkog parka „Vrbanj“, OTVORENO PRVENSTVO PARKA PRIRODE ORJEN U SANKANJU.
Radi seo zabavno-rekreativnom događaju za najmlađe, planiranog u kroz formu takmičenja za djecu „KLISKO PARTI“. Put do Avanturističkog parka se redovno čisti i prohodan je i za obična vozila. Događaj počinje u 11 sati, ali molimo djecu (uz obaveznu roditeljsku/odrasle osobe pratnju) da dođu makar pola sata ranije, pripreme se, isprobaju stazu i upišu se kod organizatora. Takmičenje će se odvijati u četiri kategorije, u zavisnosti od uzrasta:
Poletarci (mlađa od 6 godina) može i sa roditeljem Pioniri (od 6 do 10 godina) Kadeti (11 i 15 godina) Juniori ( od 16 do 18 godina)
Takmičenje će odvijati po principu paralelnog spusta, gdje u naredni krug ide onaj brži 11h Početak takmičenja 12-12:30 Pauza uz osvježenje i pričicu na snijegu o snijegu (zanimljivosti)
Nakon pauze za prva tri mjesta u svim kategorijama dodjeljivaće se
diplome Događaj je besplatan, a učešće djece je na odgovornost roditelja/staratelja
koji moraju biti prisutni!
Turistička organizacija Tivat (TOT) pokrenula je inicijativu da se napušteni stari jedrenjak tipa gulet koji već skoro dvije ipo godine polupotopljen leži u plićaku između Ostrva cvijeća i kupališta Kalardovo, odatle ukloni i kontrolisano potopi na adekvatnu lokaciju u Tivatskom zalivu gdje bi ubuduće služio kao atrakcija za razvoj ronilačkog turizma.
Ovaj dvojarbolni drveni brod dužine 22- metara već duže vrijeme propada u plićaku uvale Polja gdje će ga more udarima valova, prije ili kasnije sigurno potpuno razbiti i uništiti. Ukoliko se brod međutim prije toga odavde izvuče i onda kontrolisano potopi na morsko dno na dubinu od oko 20 do 30 metara gdje bi bio dostupan za obilazak gotovo roniocima gotovo svih kategorija obučenosti i uz upotrebu samo komprimovanog vazduha kao medijuma za disanje, stari gulet bi mogao postati atrakcija za ronilački turizam, kao i svojevrsni vještački greben, odnosno novo stanište za brojne vrste morskih biljaka i životinja.
Praksa namjernog potapanja starih brodova, prethodno očišćenih od ulja i ostalih zagađujućih matertija, ali i drugih tehničkih objekata poput aviona, u svijetu je veoma izražena jer se na taj način postiže nekoliko korisnih efekata: dobijaju se nova staništa za razne vrste riba, rakova i drugih morskih organizama, stvaraju atrakcije za ronilački turizam jer je ronjenje na olupinama (wreck diving) i posmataranje živog svijeta na njima jedan od najpopularnijih vidova organizovanih ronilačkih tura, a istovremeno potopljeni brod na morskom dnu stvara fizičku prepreku za evetualno nelegalno kočarenje u tom akvatorijumu.
„Turistička organizacija Opštine Tivat intenzivno radi na aktivnostima u cilju promocije grada i Crne Gore uopšte kao turističke destinacije. Poznato je da je Tivat prvi grad u Crnoj Gori koji je ušao u proces pristupa Green Destinations. Fokus je na održivom razvoju, očuvanju prirodnih resursa, zaštiti životne sredine i okretanju lokalnim i tradicionalnim vrijednostima.
Potopljeni jedrenjak
TO Tivat je stoga, došla na ideju da bi olupina broda koja se nalazi na lokalitetu Ostrvo cvijeća u Tivtu, mogla da se valorizuje u turističke svrhe na način da se ona kontrolisano potopi na adekvatnoj lokaciji u Tivatskom zalivu i iskoristi kao novi vještački greben-životno stanište za morske organizme, ali i nova turistička atrakcija za ronioce.”- objašnjava direktorica TOT-a Danica Banjević.
Ona je tim povodom uputila dopis Institutu za biologiuju mora u Kotoru, obavještavajući tu instituciju koja se bavi naučno-istraživačkom djelatnošću i zaštitom mora, o pokretanju inicijative za ovakvu valorizaciju olupine napuštenog drvenog jedrenjaka koja već dvije ipo dogodine propada u plićaku uvale Polja.
Direktor Instituta dr Aleksandar Joksimović je odgovorio predlažući TOT-u da na ovu temu organizuje okrugli sto kako bi sve zainteresovane strane, ali i državne instiutucije u čijoj je nadležnosti problematika mora i zaštite životne stredine, iznesu svoje mišljenje i stavove, “nakon čega će se sigurno iskristalisati prava odluka.”
“S obzirom da se radi o potpunom potapanju olupine broda, nemoguće je u ovom trenutku, bilo šta reći bez predhodnih razgovora svih relevantnih subjekata koji imaju interes za pokretanje ove aktivnosti. Verovatno vam je poznato da za su za ovakve aktivnosti, neophodna i predhodna istraživanja biodiverziteta i njegovog stanja na pomenutoj lokaciji.”- naveo je u Joksimović u odgovoru TOT-u.
Potopljeni jedrenjak
Do sada je u Crnoj Gori bilo pokretano više sličnih inicijativa za namjerno potapanje dotrajalih ili napuštenih starih, prevenstveno vojnih brodova, ali nijedna još nije relizovana na institucionalno prihvaćen i podržan način. Grupa ljudi iz Budve međutim, “na svoju ruku” je prije nekoliko godina ostvarila slične projekte i na taj način su u podmorju Budve i Paštrovića potopljena tri rashodovana drvena minolovca nekadašnje Jugoslovenske Ratne Mornarice, a koja su prethodno kupili budvanski privatnici i jedno vrijeme neke od tih brodova koristili i u turističke svrhe, prije nego što su ih namjerno potopili i pretvorili u ronilačke atrakcije i ribarske pošte za ulov kvalitetne bijele ribe.
Stari dvojarbolni gulet koga TOT sada želi pretvoriti u ronilačku atrakciju, nepoznati počinioci su u junu 2019. bili počeli da na divlje režu kao sekundarnu sirovinu u uvali Bonići kod Tivta. Brod je nekoliko dana kasnije prebačen uvalu Polje sa sjeveroistočne strane Ostrva cvijeća, gdje je međutim, u njegov trup prodrlo more i gulet je, oštro nagnut na lijevi bok, polupotonuo i nasio na plitko muljevito dno u blizini obale. Nadležni državni organi i pomorske vlasti koje su potom po prijavi građana izašle na lice mjesta, konstatovale su da na brodu nema nafte i ulja i da on ne predstavlja opasnost za zagađenje mora. Inspektor sigurnosti plovidbe Željko Lompar je tada kazao da polupotopljeni brod na mjestu gdje se nalazi u uvali Polje predstavlja opasnost za sigurnost plobvidbe tim dijelom akvatorijuma i da stoga, odatle mora biti uklonjen, ali se to nije desilo ni više od dvije ipo godine nakon ovog incidenta.
Iz Instituta za javno zdravlje danas je saopšteno da je od posljedica koronavirusa preminulo pet osoba, registrovano je 532 nova slučaja, a oporavilo se 885 osoba.
Kočarica FV Margiris, u vlasništvu Nizozemske i drugi po veličini ribarski brod na svijetu, izbacila je više od 100.000 uginulih riba u Atlantski ocean kod Francuske, a nastali “plutajući tepih leševa” uočili su aktivisti za zaštitu okoliša.
Izlijevanje do kojeg je došlo rano u četvrtak, uzrokovano je puknućem mreže kočarice, priopćila je ribarska industrijska grupa PFA koja predstavlja vlasnika plovila.
U priopćenju su izlijevanje opisali “vrlo rijetkom pojavom”. No skupina za zaštitu okoliša to osporava i tvrdi da se radi o ilegalnom ispuštanju više od 100.000 neželjenih riba.
Francuski ogranak neprofitne organizacije Sea Shepherd prvi je objavio fotografije ispuštanja na kojima se vidi površina oceana prekrivena gustim slojem ugotice pučinske, podvrste bakalara, koja se koristi za masovnu proizvodnju ribljih štapića, ribljeg ulja i brašna.
Sea Shepherd France objavio je da ne vjeruje da je incident bio slučajan, već da je to bio pokušaj kočarice da ispusti vrstu ribe koju nije htjela prerađivati, što je praksa poznata kao ispuštanje usputnog ulova, ali zabranjena prema pravilima EU-a o ribolovu.
Lamya Essemlali, voditeljica ogranka te organizacije u Francuskoj, rekla je za Reuters kako vjeruje da su ribe namjerno ispuštene. Sea Shepherd France naveo je da je ispušteno više od 100.000 riba.
Francuska ministrica pomorske politike Annick Girardin opisala je fotografije uginule ribe “šokantnima” i rekla je da je zatražila od nacionalnog tijela za nadzor ribolova da pokrene istragu tog slučaja.
Kočarice poput Margirisa koriste vučne mreže dulje od kilometra i prerađuju ribu u tvornicama na brodu, što je praksa koju ekolozi žestoko kritiziraju.
Margiris je nakon prosvjeda aktivista za okoliš bio primoran napustiti australske vode 2012. godine.
Podaci o prometu na marinetraffic.com u petak su pokazali da plovilo, koje je u vlasništvu nizozemske tvrtke Parleviliet & Van der Plas i plovi pod zastavom Litve, još uvijek provodi ribolovne aktivnosti uz francusku obalu.
Hercegnovski zimski salon otvoren je sinoć u galeriji Josip Bepo Benković, sa postavkom 59 radova 21 umjetnika iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije.
Zimski salon je otvorio predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, ističući činjenicu da ova manifestacija počinje upravo na dan rođenja velikog slikara i maestra, Voja Stanića.
„Zimski salon i rođendan Voja Stanića predstavljaju, može se reći, simbole značaja koji Herceg Novi ima na likovnoj sceni Crne Gore i regiona, kako kada je u pitanju organizacija likovnih smotri, tako i kada govorimo o umjetnicima koji su odabrali da im ovaj grad bude dom, mjesto stvaranja i izvor inspiracije. Hercegnovski zimski salon ove godine na sjajan način spaja mudrost, koju je stekao tokom pet ipo decenija kontinuiranog uspješnog trajanja, samaštom i stavovima mladih stvaralaca“, kazao je predsjednik Katić i dodao da je ove godine pred publikom respektabilna postavka koja pruža uvid u raznolikost, duh i snagu koji su prisutni na likovnoj sceni naše zemlje i regiona.
On je poručio i da je različitost bogatstvo koje nam je potrebno – u stilovima, pogledima, stavovima, uopšte umjetnosti i životu.
Posvećen mnogolikosti, 55. Zimski salon slavi individualnost, kreativnost i slobodu koje su temelj konstruktivnog dijaloga u kulturi, a samim tim i opstanka i razvoja vitalnog, otvorenog, pluralističkog društva, istakao je Katić.
Prema ocjeni stručnog žirija, u sastavu Ilija Martinović, Anita Šimić i Vojislav Kilibarda, najbolji ove godine su Zoran Obrenović, Sandra Đurbuzović i Zoran Petrušić.
Prvonagrađeni autor je Zoran Obrenović za radove „Kolijevka“ i „Proroci“. Kako se navodi u obrazloženju, ovu odluku su opredijelili mekoća izraza tvrdog danilovgradskog mermera i mnogostruka asocijativnost ovih djela.
Sandra Đurbuzović zaslužila je drugu nagradu za radove „Lični Isus dva“ i „Crnogorac – anđeo ljubavi“, za koje je stručni žiri istakao da su motivisani hrabrošću i smjelošću autorke, koja posmatraču ostavlja prostor za ozbiljno razmišljanje.
Trećerangirani autor je Zoran Petrušić za oba crteža, perfektno izvedena, jakom crtačkom tehnikom sa snažnim i aktuelnim porukama.
Prema riječima selektora ovogodišnjeg salona mr Irvina Masličića, nekadašnja hercegnovska umjetnička škola i njeni slavni profesori i đaci postali su izvor i trajanje likovne tradicije, ali i uzor svim generacijama.
„Kako je rekao Vojo Stanić – „umjetnička škola je bila akademija u antičkom značenju te riječi”. Umjetnički ambijent Herceg Novog, njegova širina i tradicija, okuplja i afirmiše umjetnike iz različitih krajeva i odvija se u kontinuitetu“, naglasio je Masličić i napomenuo da su kriterijum kvaliteta i težnja da se postigne izvjesna mnogolikost umjetničko istraživačkih opredeljenja i mogućnost uvida u likovno stvaralaštvo Crne Gore i regiona bili presudni za ovogodišnju selekciju.
Zahvaljujući predanosti selektora magistra Irvina Masličića, Hercegnovski zimski salon je i ove godine zadržao regionalni karakter, a sam naziv izložbe „Mnogolikost“ proistekao je iz selektorove ideje da na salonu budu predstavljene različite likovne tehnike kao što su crteži, slike, mozaici, skulpture, kombinovane tehnike i digitalna umjetnost kao i različiti stilovi počev od hiperealizma pa sve do apstrakcije, istakla je direktorica Javne ustanove Muzej i Galerija Slavica Božović.
-Oslobođen hermetički i teksta koji zbunjuje, Masličićev salon otvara vrata istinskim ljubiteljima umjetnosti. Bogatstvo različitosti daje pečat kvalitetu ove izložbe u kojoj svako može pronaći pandan svog umjetničkog duha i emocije, poručila je Božović.
Hercegnovski zimski salon prva je u nizu manifestacija ovogodišnjeg Praznika mimoze na kojem će biti predstavljeno više od 40 zabavnih, kulturnih i sportskih programa.
