Krađa goriva je klasičan oblik piratstva koji je već dugi niz godina uobičajen za jugoistočnu Aziju i Gvinejski zaljev. Međutim, rijetko kad se dogodi da u krađi aktivno sudjeluje cijela posada.
Malezijska Maritime Enforcement Agency (MMEA) pokrenula je istragu jednog takvog poprilično rijetkog slučaja – 12 članova posade tankera optuženo je za krađu gotovo 2 milijuna litara dizela s vlastitog broda, piše The Maritime Executive.
Početkom listopada, tanker Ocean Pride plovio je uz obalu Malezije na putovanju od Singapura do Istočnog Timora. Dana 5. listopada, oko 13:00 sati, MMEA je zaprimila dojavu da je tanker opljačkan blizu istočnog ulaza u Singapurski tjesnac, oko 24 Nm od obale.
Po dolasku na mjesto događaja, službenici MMEA utvrdili su da je plovilo napušteno. Inspekcijom je utvrđeno da je s broda ukradeno oko 1.798.000 litara (475.000 galona) dizelskog goriva, čija je vrijednost procijenjena na oko 1,2 milijuna dolara. 12 članova posade glavni su osumnjičeni, a sumnja se da su ukrali gorivo te zatim napustili plovilo i pobjegli.
Malezijske vlasti raspisale su tjeralicu za 12 članova posade, a u potragu se uključio i Interpol te je za odbjeglim pomorcima raspisana i međunarodna tjeralica.
Zemlje diljem Evrope uvode strože mjere zbog sve većeg broja zaraženih, a nova omikron varijanta širi se kontinentom, javlja BBC.
Studije sugeriraju da je omikron blaži od delte, s 30 do 70 posto manjom vjerojatnošću da će zaražene osobe završiti u bolnici. Ipak se strahuje da bi velik broj slučajeva mogao preplaviti bolnice.
Francuska
Francuski premijer Jean Castex rekao je novinarima da se pandemija čini “kao film bez kraja” dok je predstavljao nove mjere nakon kriznog sastanka kabineta.
Ministar zdravstva Olivier Veran rekao je da se zaraze koronavirusom udvostručuju svaka dva dana i upozorio na “mega val” novih slučajeva.
Rad na daljinu od 3. siječnja je obvezan za sve one koji mogu raditi od kuće, a na javnim događanjima u zatvorenim prostorima moći će biti do 2000 ljudi.
Nove mjere uvode se jer je Francuska potvrdila više od 100.000 novih zaraza u subotu – najveći broj u toj zemlji od početka pandemije.
No francuski premijer nije najavio policijski sat za doček Nove godine.
Ograničava se broj ljudi i u otvorenim javnim prostorima na 5000 i uvedena je zabrana jela i pića u prijevoznim sredstvima na dulje relacije.
Noćni klubovi ostaju zatvoreni do daljnjeg, a kafići i barovi moći će posluživati samo stolove. Oni radnici koji to mogu, radit će najmanje tri dana tjedno od kuće. U gradskim središtima obvezno je nošenje maski.
‘Booster’ doza moći će se primiti već tri umjesto četiri mjeseca od posljednjeg cijepljenja, odlučila je vlada.
I u drugim dijelovima Europe najavljuju se nova ograničenja.
Njemačka
U Njemačkoj su zabranjena okupljanja, a u nekoliko saveznih pokrajina zatvaraju se teretane, bazeni, noćni klubovi i kina. Privatna okupljanja cijepljenih ljudi bit će ograničena na najviše 10.
Lokalni mediji izvijestili su da je ozlijeđeno najmanje 10 policajaca, a uhićeno oko 100 prosvjednika u njemačkom Bautzenu u ponedjeljak na prosvjedima protiv novih mjera.
Grčka
Grčka vlada će od 3. siječnja zahtijevati da se barovi i restorani zatvore do ponoći, a za stolovima će moći biti najviše šest osoba. Neće se smjeti posluživati posjetitelji koji nisu za stolom, a ako se ne budu toga pridržavali, zabranit će se glazba u tim objektima, piše Reuters.
Danska
Danska, zemlja s 5,8 milijuna stanovnika, sada ima najveću stopu zaraze u svijetu s 1612 slučajeva na 100.000 stanovnika. Umrlo je sedmero ljudi u protekla 24 sata. Danska je zatvorila kulturne atrakcije i ograničila radno vrijeme barova i restorana.
Island
Island je već prije Božića ograničio broj ljudi na okupljanjima zbog porasta zaraza. Sve do sredine prosinca ta otočna država nije imala više od 200 slučajeva dnevno, no u protekla 24 sata potvrdila je rekordne 672 zaraze.
Engleska i Škotska
U Ujedinjenom Kraljevstvu drukčiji je pristup. Ministar zdravstva Sajid Javid rekao je da se neće uvoditi strože mjere u Engleskoj prije 2022. No pozvao je ljude da “ostanu oprezni” i slave Novu godinu na otvorenom ako je moguće.
I Engleska i Škotska potvrdile su rekordan broj zaraza tokom Božića.
Granična policija BiH u cijelosti je stavila pod nadzor ilegalnu migraciju i uspijeva zaštititi granice te zemlje “kao nikada do sada”, ustvrdio je direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić za lokalne medije.
“Nikada nije bila bolja kontrola kretanja i boravka stranaca u BiH. Sve je pod punom kontrolom, i s aspekta sigurnosti i svega drugog što prati ilegalne migracije. Točno je da je smanjen pritisak i dnevni priljev (migranata) jer su otvorene dvije-tri nove balkanske rute”, kazao je Ujić kakao ga u utorak citira banjalučki list “Glas Srpske”.
Pojasnio je kako se sada većina migranata koji pristižu na zapadni Balkan odlučuje pokušati nastaviti put ka zapadnoj Evropi preko Mađarske i Rumunjske ili pak morskim putem pa je smanjeni pritisak na granice BiH pomogao njenim graničarima da uspostave nadzor nad granicom kakav nisu imali još od eskalacije migrantske krize u regiji 2018. godine.
Od početka ove godine bosanskohercehovački policajci vratili su s granice oko 5500 ilegalnih migranata dok je godinu dana ranije zabilježeno više od 11 hiljada takvih slučajeva.
U prihvatnim centrima za privremeni smještaj ilegalnih migranata trenutačno boravi oko 2300 osoba, a u Službi za poslove sa strancima BiH procjenjuju kako je broj onih koji trenutačno lutaju zemljom jer ne žele biti registrirani u prihvatnim kampovima znatno manji te da to ne predstavlja posebni sigurnosni problem.
Ujić je ipak upozorio kako ovi pokazatelji ne znače da je problem ilegalnih migracije riješen a da naredna godina znači i novu neizvjesnost. Kako je kazao, puno toga će ovisiti o tijeku pandemije prouzročene koronavorusom ali i o tome kako će se ponašati Turska kao ključna tranzitna zemlja za najveći broj ilegalnih migranata koji žele doći do Evropske unije.
Opštinski odbor DPS Tivta, kao najjača opoziciona partija, smatrala je da je nakon uskraćivanja manjinske podrške ovoj vlasti od strane SDP-a, još početkom septembra, jedina očekivana, odgovorna i poštena odluka vladajuće koalicije trebala biti skraćivanje mandata skupštinskom sazivu i ulazak u proceduru vanrednih lokalnih izbora u našoj opštini. To se, kao što smo vidjeli, nije desilo.
Vlast u Tivtu nije htjela da prihvati realnost političkog trenutka, niti da prizna gubitak političkog legitimiteta, već je izabrala drugi i duži put, koji je ovaj grad odveo u višemjesečnu političku agoniju.
Aktuelna vlast u Tivtu najodgovornija je za stanje u kojem se naša opština nalazi i uzalud pokušaji da se odgovornost pripiše opoziciji. Za sve ovo vrijeme od početka septembra, od kada gube podršku da vode naš grad, lokalna vlast vršila je najblaže rečeno neprimjereni pritisak na odbornike opozicije, preuzimala na sebe ulogu i tužioca i sudije, obrušavala se na opoziciju na necivilizovan način, koristeći se riječnikom optužbi, ucjena, vrijeđajući dostojanstvo ljudi koji su im politički oponenti.
A jedino što im je bio zadatak, vraćamo se na početak ove priče, jeste da kao odgovorni činioci vlasti, nakon gubitka političke podrške, vrate mandate građanima onako kako to nalažu zakonske procedure.
Zato, navodi predsjednika Komnenovića da im je, kako kaže, opozicija, a mi možemo govoriti u ime DPS-a, nudila da će doći na sjednicu Skupštine ukoliko prva tačka bude Odluka o skraćivanju mandata aktuelnom sazivu SO, neistiniti su. Prije će biti da su aktuelnoj vlasti važnije njihove fotelje na koje su se taman privikli nego demokratske procedure i skraćivanje mandata Skupštini opštine.
Stoga, iako znamo da čitanje pravnih normi nije lako štivo za obične građane, navodimo član 185 Zakona o lokalnoj samoupravi koji glasi: “Kad Skupština opštine duže od šest mjeseci ne održava sjednice, ne izvršava odluke nadležnih sudova ili ne izvršava zakonom utvrđene obaveze čime se onemogućava ostvarivanje prava građana ili nanosi znatna materijalna šteta, Vlada će upozoriti Skupštinu, da u određenom roku, obezbijedi ostvarivanje svojih funkcija, odnosno izvrši zakonom utvrđene obaveze. Ako skupština, u roku iz stava 1 ovog člana, ne uspostavi obavljanje svojih funkcija, odnosno ne izvrši zakonom utvrđene obaveze, Vlada će, na predlog Ministarstva, raspustiti skupštinu.”
Dakle, predsjednik Komnenović u svojoj izjavi nakon sjednice Skupštine opštine upućuje na pogrešne zaključke, rekavši “imamo rok do 31. marta da se uspostavi kvorum”. Ukazujemo mu na činjenicu da su svi rokovi prošli!
A DPS Tivat će, u cilju očuvanja Ustava i zakona uputiti dopis Ministarstvu javne uprave Crne Gore kao nadležnom ministarstvu za funkcionisanje lokalne samouprave, da su dužni da u najkraćem roku reaguju povodom dešavanja u Tivtu. Da Vlada uputi upozorenje Skupštini opštine Tivat da zakaže sjednicu, te ukoliko se ista ne održi dužnost Vlade je da uvede privremene mjere.
Podsjećamo i na član 117 stav 2 Ustava Crne Gore koji kaže da “Vlada može raspustiti Skupštinu opštine, odnosno razriješiti predsjednika Opštine samo ako Skupština opštine, odnosno predsjednik Opštine, u vremenu dužem od šest mjeseci, ne vrše svoje nadležnosti”.
Dakle, uvaženi građani Tivta, Vlada je na potezu, kaže se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Tivat.
Zbog skandala sa dodjelom nezakonitog povoljnog opštinskog stambenog kredita bivšem gradonačelniku Tivta dr Siniši Kusovcu (DPS) krajem decembra 2017.godine, odgovaraće samo predsjednik Stambene komisije, tadašnji odbornik DPS-.a Dejan Sekulović, dok je sam Kusovac izbjegao svako krivično procesuiranje.
Epilog je to pravog „ping-ponga“ koji je sa predmetom „Stambeni kredit gradionačelnika Tivta“ u protekle dvije ipo godine igran u Tužilačkoj organizaciji.
Krivičnu prijava protiv tivatskog gradonačelnika i predsjednika Komisije koja je Kusovcu u decembru 2017. dodijelila stambeni kredit od 52.000 eura za “rješavanje stambenog pitanja kupovinom stana”, od čega će on Opštini u narednih 20 godina u ratama vratiti samo 14.560 eura, podnijeta je Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru u septembru 2019. godine. ODT je taj predmet odmah, budući da su njegovi akteri bili javni funkcioneri, dostavilo Specijalnom državnom tužilaštvu koje je pokrenulo izviđaj, i nakon šest mjeseci izviđanja, početkom aprila 2020. odlučilo da odbaci prijavu, a zbog navodnog nedostatka dokaza.
Građani koji su podnijeli prijavu smatrali su da je Kusovac zloupotrijebio službeni položaj da stekne protivpravnu imovinsku korist i od Opštine na čijem je tada bio čelu, dobije stambeni kredit pod povoljnim uslovima. Kusovac i odbornik DPS-a Dejan Sekulić kao predsednik “Komisije za rješavanje stambenih potreba lica koja bira ili imenuje Skupština opštine i predsjednik Opštine i drugih lica čiji je rad od posebnog interesa za opštinu”, su se u prijavi našli zbog osnovane sumnje da su izvršili krivična djela zloupotreba službenog položaja, a što je rezultiralo time da bivši gradionačenik stekne protivpravnu imovinksu korist u visini od 37.440 eura.
SDT je međutim u aprilu prošle godine odbacilo prijavu protiv Kusovca i Sekulića za krivično djelo zluupotrebe slupbenog položaja “i bilo koje drugo kriviklno djelo za koje je nadelženo SDT”. Uslijedila je žalba podnosioca prijave Vrhovnom državnom tužilaštvu, ali je VDT na čijem je čelu u to vrijme hp bio Ivica Stanković, 23.aprila prošle godine, samo devet dana nakon prijema žalbe, nju odbacilo i potvridlo odluku SDT-a o nepreduzimanju krivičnog gonjenja bivšeg gradobnačenika Tivta za zloupotrebu slušbenog položaja. SDT je tada ipak, ostavio mogućnost da ODT Kotor kao stvarno nadležnom, da u budućnosti možda procesuira Sekuliča zbog drugog krivičnog djela – nesavjestan rad u službi.
“Nakon uvida u spise SDT u Podgirici, nalazim da je predmetno rješenje o odbačaju krivične prijave protiv prijavljenih S.K. i D.S. u odnosu na krivično djelo zloupotreba službenog položaja… pravilno i zakonito, te da su navodi pritužbe neosnovani.“, piše u dopisu koje je aprila podnosiocima tužbe poslao državni tužilac u VDT-u Dražen Burić. On je u međuvremenu, nakon penzuionisanja Stankovića, kao v.d. vrhovnog državnog tužioca, postao prvi čovjek cijele Tužilačke orgabnizacije.
U međuvremenu, slučaj “Stambeni kredit gradonačelnika Tivta” ponovno se našao u radu prerd Osnovnim državnim tužilaštvom u Kotoru koje je razmatralo da li u radnjama Kusovca, Sekulića te optinskih činovnika E.M, J.J. i G.N. ima da ima osnova za procesuiranje za učinjeno drugi krivično djelo – nesavjestan rad u službi.
Međutim, ni nakon još godinu i osam mjeseci izviđaja, ni ODT u Kotoru nije našlo osnova za sumnu da su Kusovac, E,M, J.J. I G.N. počinili krivično dkjelo “nesavjestan rad u službi niti bilo kmjoje drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzimja po službenoj dužnosti”.
Postupajuli tužilac Jovanka Čiznović ipak, smatra da se u radnjama Sekulića ima osnova za njegovo procesuiranje, tako da je protiv bivšeg odbornika DPS i predsjednika “Komisije za rješavanje stambenih potreba lica koja bira ili imenuje Skupština opštine i predsjednik Opštine i drugih lica čiji je rad od posebnog interesa za opštinu”, ODT prije desetak dana, podnijelo optužni predlog zbog sumnje da je Sekulić počinio krivično djelo nesavjestan rad u službi.
“Dana 30.12.2017., donijeta je “Odluka o dodijeli kredita za rješavanje stambenih potreba u iznjsu od 52.000 eura Siniši Kusovcu, koja je potidsana samo od predsjednika Komisije Dejana Sekulića. U radnjama prijavljenih E.M, J.J. i G.N. nema bitnih elemenata predmetnog, niti drugog krivičnog djela koje se goni po službenoj dušžnosti. Nesporno je utvrđeno da oni nisu bili članovi komisije čiji je predsjenik bio Dejan Sekulić, koji je po svim priloženim dokazima, sam sproveo postupak, donio i potpisao odluku o dodjeli stambenog kredita Kusovac Siniši, što ide u prilog zaključku da prijavljeni nisu kršenjem zakona nesavjesno postupali u vršenju službe, niti je uslijed toga nastupila teža povreda prava ili imovinska šteta za bilo koga. Iz svih priloženih dokaza se utvrđuje da stambena komisija nikada nije formirana, da lanovi komnisjje koji su navedeni u odluci nisu učestvovali u donošenju sporne odluke, iz kojih razloga je odlučeno kao u dispozitivu.”- pipe u obrazloženju odluke ODT Kotor o odbacivanju prijave protiv Kusovca, E.M. J.J. i G.N, odnosno o procesuiranju Sekulića. Nije objašnjeno kako je ODT došao do zaključka da “nije nastupila teža povreda prava ili imovinska šteta za bilo koga” kada je Komsija kojoj je predsjedavao Sekulića, a za koju je i samo ODT konstatrovalo da “nikada nije formirana”, u decembru 2017. Kusovcu kao tadašnjem potpredsjendiku Opštine iz budžeta lokalne uprave dala kredit od 52.000 eura, a tadašnjoj predsjednici Opštine dr Snežani Matijević stambeni kredit od preko 33.600 eura. Od toga će njih dvoje u narednih 20 i 10 giodina u gradsku kasuvratiti samo ukupno 21.295 eura, što znači da je Opština Tivat ipak u ovome pretrpjela štetu od preko 64.000 eura.
KREDIT DOBIO DA KUPI SOPSTVENI STAN U NELEGALNOJ ZGRADI, SDT-U NIŠTA SPORNO
Kusovac je kredit dobio za kupovinu stana jer je Komisiji priložio izjavu i uvjerenje da ni on, ni supruga Ljiljana, na svoje ime nemaju upisanu stambenu nekretninu u svojini ili susvojini, a da je 29.decembra 2017.-istog dana kada je i konkurisao za kredit, sklopio predugovor sa tivatskom firmom „Sacommerc“ o kupovini stana koji je u gradnji, na parceli 669/4 KO Tivat. Stan je površine 80 kvadrata, a njegova cijena je 52 hiljade eura sa PDV-om.
Zanimljivo je međutim da je Kusovac u dokumnetaciji koju je priložio Komisiji 29.decembra, predao i dva ugovora koja su tog dana sa razmakom od pola sata, na istom mjestu i pred istim notarom Danilom Jovanovićem iz Tivta, sklopljeni za dva različita pravna posla. Prvi ugovor odnosi se na zajedničku izgradnju statambene zgrade na katastarskoj parceli 669/4 KO Tivat između njenog vlasninka, Tivćanina Branka Zarubice i investitora, kompanije „Samcommerc“, a po građevinskoj dozvoli za zgradu spratnosti P+1+Pk koju je za tu Zarubica za tu parcelu dobio još 2004. Drugi ugovor sklopljen je u isto vrijeme između „Samcommerca“ kao prodavca i potpredsjednika Opštine Siniše Kuosvca kao kupca, o kupovini stana „koji se gradi na parceli 669/4 KO Tivat“, površine 80 kvadrata, po cijeni od 52 hiljade eura. Interesantno je međutim, da se na toj parceli u momentu sklapanja ova dva ugovora nije gradila nikakva zgrada, jer je na njoj „Samcommerc“ još 2007. podigao novu četvoroetažnu stambenu zgradu, mimo građevinske dizvole koju je Zarubici 2004. izdala Opština Tivat. Kusovac je u toj nelegalnoj stambenoj zgradi, prema svojim imovinskim kartonima, sa suprugom Ljiljanom, bio vlansnik dva stana – jednog od 80 kvadrata kojeg navodno sada „kupuje u izgradnji“, i drugog od 25 kvadrata. Supružnici Kusovac su ova dva stana, uz treći površine površine 74 kvadrata u lamelama u centru Tivta, prijavljivali u imovinskim kartonima javnog funkcionera Siniše Kusovca za period od 2007. do zaključno sa 2014. godinom.
Stanovi u nelegalnog zgradi u Pod Kuku na Zarubicinoj parceli, kao i onaj u lamelama, međutim „nestali“ su iz Kusovčevih imovinskih kartona za 2015 -2017., a u međuvremenu on nije prijavljivao nikakve primjene u imovini veće od 5.000 eura što bi morao učiniti za slučaj da je prodao te nekretnine i konvertovao ih u novac. SDT međutim, nije našlo ništa sporno u u svim ovim radnjama Kusovca da iz Opštine čiji je tada bio potpredsjednik, „izvuče“ poklonjeni stambeni kredit kako bi sebi „riješio stambeno pitanje“, i to na osnovu kupovine stana u nelegalnoj zgradi u kome je on živio već deset godina i ranije ga je godinama prijavljivao kao svoje vlansištvo.
ODT: KUSOVAC NIJE NESAVJESNO RADIO KADA JE PRILOŽIO FIKTIVNU DOKUMENTACIJU
Zanimljivo je da se u obrazloženju ODT Kotor o odbacivanju krivične prijave za nesavjestan rad u službi protiv Kusovca i troje opštinjskih činovnika, navodi i da ke Komijija kojom je prerdsjedavao Sekulić “trebala prvjeriti validnost tražene dokumentacije koju je podnio Kusovac”, tražeći optinksi stambeni kredit, te se podsjeća na odredbe opštinske “Odluke o riješavanju stambenih potreba lica koja bira ili imenuje Skupština opštine i predsjednik Opštine i drugih lica čiji je rad od posebnog interesa za opštinu”, koje ne dozvojavaju dodjelu ovih ultrapovoljnih i u najvećoj mjeri poklonjenih kredita, funkcionerima kojima je Opština već ranije na bilo koji način rješila stambeno pitanje.
Kusovac je naiume, u aplikaciji koju je decembra 2017. za kredit podnio Sekuliću, prikrio podatak da mu je Opština Tivat već jednom ranije – 1999. godine riješila stambeno pitanje dodjeljujući mu, kao tadašnjem šefu tivatske ekspoziture Direkcije javnih prihoda Crne Gore, plac na Seljanovu za izgradnju porodične kuće. Sekulić nije istražio ni gdje su i kako nestala čak tri stana koje je u međuvremenu do prije nekoliko godina, na sebe i svoju suprugu, imao i uredno kao svoje vlasništvo prijavljivao Kusovac koji se decembra 2017. pred Sekulićevom komisijom pojavio kao zvanično “beskućnik“ što traži kredit za krov nad glavom.
“Kako je Kusovac podnio traženu dokumentaciju čiju validnost je trebala provjeriti stambena komisja, pri čemu je Specijalno državno tužilaštvo protiv njega već odbacilo krivičnu prijavu za djelo iz svoje nadležosti (čl. 416 KZ – zloupotreba službenog položaja), to u njegovim radnjama nema elemenata ni krivičnog djela nesavjesttan rad u službi iz člana 417 stav 2 u vezi stava 1 Krivilnog zakonika, budući da nije kršenjem zakona nesavjesno postupao u vršenju službe kada je na raspisani oglas piložio traženu dokumnetaciju.”- špiše u odluci tušteljke Jovanke Čizmović.
Povodom jučerašnje izjave predsjednika Opštine, Željka Komnenovića, ne možemo, a da se ne zapitamo, sljedeće, poručuju iz SD Tivat:
Rekli ste da Vam je opozicija ponudila usvajanje budžeta kako bi grad mogao nesmetano da funkcioniše i da se nakon toga ide na raspisivanje vanrednih lokalnih izbora, ali da, zarad uskopartijskih interesa, ne prihvatate ovakvu ponudu, stoji u saopštenju OO SDa.
Da preformulišemo,
Vas ne interesuje usvajanje budžeta, nego želite da nas jos tri mjeseca držite pod blokadom, kako bi, nelegalno i bez većine, svi u Tivtu bili Vaši taoci.
U moru populističkih i neistintih izjava sami ste sebe uhvatili u laži i priznali da Vas interesuju isključivo fotelje, na kojima, na srecu svih u Tivtu, nećete jos dugo biti.
Fotelje, na koje ste doveli partijske drugove koji još uvijek nisu završili “odgovarajuće škole”, pa usred panike, jer Vam se bliži kraj, sami sebi pravite nevidjenu javnu blamažu ovakvim ispadima.
Čuveni Mladen Delić bi rekao:
“Ljudi, je li to moguće?!”
Ipak se nadamo da će Vam u ovim novogodišnjim praznicima proraditi savjest i da ćete se zapitati, da li je u redu da 40 porodica koje ste istjerali iz Opštine, mogu spokojno uživati u prazničnoj atmosferi? Pitamo Vas da li ste Vi spokojni uvaženi predsjedniče svih gradjana, jer se bojimo da sve što ste kao vlast uradili za ovih godinu dana, su samo podjele, koje iz dna duše preziremo.
SD Tivat
Što se tiče predsjednika Skupštine, g-dina Andrije Petkovića, želimo da ga podsjetimo da je, ne tako davno, u Skupštini mislio da je tri glasa “Za” veće od tri glasa “Protiv”, pa vjerovatno vodjen tom čuvenom matematikom, doktor nauka ( Lazi i obmana) i sad misli da je “16 jednih” veće od “16 drugih”.
Poštovana gospodo iz nelegalne vlasti, kada već niste znali da budete dostojanstveni u pobjedi ( revanšizam koji Tivat nije do sada gledao, uz nacionalistički folklor koj ste priredili), budite bar dostojanstveni u porazu i vratite mandate gradjanima, pa koga narod izabere-neka je srećno!
Želimo vam svima sretne praznike, jer ljudski je oprostiti!, poručili su iz OO SD-a Tivat.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u sklopu projekta “Endemic pathway – Put endema” skraćeno „ePATH“, koji se realizuje u okviru Programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020, organizovalo je trodnevne Radionice za endemske vrste i prirodno nasleđe, kao i trodnevno Takmičenje u posmatranju ptica od 21.12.2021. godine do 23.12.2021.u posebnom rezervatu prirode “Tivatska solila”.
Tokom prvog dana na radionicama su učestvovala djeca iz vrtića “Osmjeh” iz Kotora, gdje smo učili o biljkama i pticama, crtali, slikali i pravili figure od plastelina, a na kraju uživali u jogi u prirodi i folklornom programu FA “Nikola Đurković” iz Kotora.
Drugog dana radionice o prirodnim i kulturnim vrijednostima Solila družili smo se sa posjetiocima iz OŠ “Branko Brinić” iz Radovića, vrtića “Pinokio” iz Podgorice, OŠ “Sutjeska” iz Podgorice kao i JU Gimnazija Kotor. Tokom boravka na Solilima svi prisutni su otkrili zanimljiv svijet insekata, posmatrali ptice i takmičili se u prepoznavanju vrsta, dok su nas naši najmlađi gosti uveselili igrom, pjesmom i recitacijama. Paralelno sa ovim aktivnostima održao se sastanak projektnih partnera u skupštinskoj sali Opštine Tivat na kome su učestvovali i predstavnici relevantnih institucija iz Crne Gore, a na kojem su bile predstavljene projektne aktivnosti uključujući izrađenu mobilnu aplikaciju kao i prezentaciju o klimatskim promjenama.
Foto Morsko dobro
Poslednjeg dana na Tivatskim Solilima smo ugostili djecu iz vrtića “Vini pu” iz Budve koji su nakon kreativnih radionica za sve prisutne izveli predstavu sa ekološkim porukama i prisustvovali izložbi radova naslikanih tokom ove trodnevne radionice dok su na takmičenju za posmtranje ptica učestvovali i srednjoškolci iz JUSMŠ “Danilo Kiš” iz Budve.S obzirom da je treći dan bio i kraj takmičenja u posmtranju ptica, stručni žiri sastvaljen od ornitologa izvršio je bodovanje, nakon čega je formirana rang lista za obije kategorije-amatere i profesionalce. U kategoriji amatera prvo mjesto je osvojila Anja Pinjatić, drugo Strahinja Vujačić,a treće Marina Mišković, dok je je u kategoriji profesionalaca prvo mjesto osvojio ornitolog Miloš Mitkić, a drugo Tijana Mitkić.
Nastavak ovih radionica i takmičenja će se organizovati i u narednoj 2022. godini u okviru projekta “Put endema – ePATH” u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori.
Vaterpolo i plivački savez Crne Gore je izabrao najbolje u 2021. godini, godini u kojoj je nastavljen niz osvajanja medalja sa velikih takmičenja. Najbolji vaterpolista je Aleksandar Ivović , dok je najbolji mladi igrač Miroslav Perković.
Naši vaterpolisti osvajači su Svjetske lige, igrali su na Olimpijskim igrama u Tokiju, dok je U20 selekcija bila bronzana na Svjetskom prvenstvu.
Ivović je predvodio “ajkule“ do prvog mjesta u kvalifikacijama za Olimpijske igre u Roterdamu, sa Crnom Gorom je osvojio zlato u Svjetskoj ligi, dok je zauzeo osmo mjesto na Olimpijskim igrama u Tokiju. Sa svojim klubom Pro Rekom bio je prvak Evrope.
Perković je bio je član “ajkula“ koje su osvojile prvo mjesto u kvalifikacijama za Olimpijske igre u Roterdamu, sa Crnom Gorom je osvojio zlato u Svjetskoj ligi, dok je zauzeo osmo mjesto na Olimpijskim igrama u Tokiju. Kao kapiten sa mladom U20 selekcijom osvojio je bronzanu medalju na Svjetskom prvenstvu u Pragu.
Najbolja plivačica u 2021. je Anđela Antunović, koja je učestvovala na Olimpijskim igrama u Tokiju kao najbolja crnogorska plivačica, takođe bila dio naše selekcije na Evropskom prvenstvu u malim bazenima u Kazanju, kao i na Svjetskom prvenstvu u malim bazenima u Abu Dabiju.
Najbolji plivač u godini na izmaku je Boško Radulović. Učestvovao je na Olimpijskim igrama u Tokiju kao najbolji crnogorski plivač, bio dio naše selekcije na Evropskom prvenstvu u Budimpešti.
Najbolji klub u 2021. godini je PVK Jadran Herceg Novi , osvajač Prvenstva i Kupa Crne Gore u vaterpolu za sezonu 2020/21. Igrao Ligu Šampiona u top 12 ekipa Evrope. U mlađim vaterpolo kategorijama osvojio nacionalna prvenstva u 4 uzrastne kategorije te rezultatima u KUP-ovima ostvario ukupno najbolje rezultate što ga čini najuspiješnijim klubom za mlađe kategorije. Ekipni prvak Države u plivanju za 2021 godinu.
Zbog aktuelnih mjera i epidemiološke situacije vezano za pandemiju COVID-19, Vaterpolo i plivački savez Crne Gore neće organizovati svečanost povodom uručenja, već će se izabranima priznanja uručiti na vaterpolo i plivačkim manifestacijama početkom naredne godine.
Ulcinjska solana će svakako biti zaštićena, voda će se upumpavati, pumpe će se održavati i plaćaće se služba koja će čuvati tu oblast. Kako je Pobjedi kazao državni sekretar za ekologiju Danilo Mrdak, u planu je osnivanje doo preduzeća kojim treba da upravlja Opština Ulcinj, ali i pored svih nastojanja i višebrojnih sastanaka nijesu dobili povratne informacije od ove lokalne samouprave.
Mrdak je takođe istakao da im je njemačka vlada prije nekoliko dana ustupila eksperta kojeg će plaćati, a koji će uraditi plan upravljanja Ulcinjskom solanom.
– Koliko smo vidjeli, ne postoji želja kod Opštine Ulcinj da preuzmu upravljanje Ulcinjskom solanom, iako smo im mi obećali sredstva kao što to radimo sa Nacionalnim parkovima koji trenutno upravljaju ovim područjem – kazao je Mrdak.
Po preporuci eksperta, navodi Mrdak, planirano je da Opština Ulcinj osnuje upravljačko preduzeće d.o.o. i da im se daje novac koje sada daje Ministarstvo ekologije predviđeno budžetom Nacionalnim parkovima za osnovno funkcionisanje: da se upumpava voda, popravljaju pumpe i da se plaća služba koja čuva prostor solane.
– Ako nije problem Nacionalnim parkovima, zašto bi njima bio problem. Mi obezbjeđujemo apsolutno bazično funkcionisanje. Jer solana je vještački ekosistem koji ne može da funkcioniše bez čovjeka. Ako ne pumpamo morsku vodu u solanu, nemamo solanu i onda nemamo živi svijet tamo. Sve drugo, da se prostor turistički valorizuje, da se proizvode manje količina soli je nadogradnja tome – poručuje Mrdak.
On naglašava da poslije Nove godine imaju nekoliko varijanti.
– Prije svega da Opština Ulcinj preuzme upravljanje. Međutim i pored njihove nezainteresovanosti tamo sada idu lokalni izbori i teško da će se to ostvariti. Tražio sam od njih prije četiri mjeseca da nam odgovore kada bi bili spremni kao lokalna zajednica da preuzmu gazdovanje Ulcinjskom solanom, ali još nijesam dobilo odgovor – kaže Mrdak.
Kako je dodao, na nedavno organizovanoj Barselonskoj konvenciji predložena je inicijativa da se napravi jedan fond za zemlje jugoistočnog Balkana za vlažna obalna područja.
– Naše NVO mogle bi da konkurišu za ta sredstva koja bi se koristila za bolji oporavak i gazdovanje ovim prostorom. Mi sa državne strane radili bismo stvari koje mi možemo, a sa druge strane NVO da rade druge – kazao je Mrdak koji naglašava da im je Ulcinjska solana izdignuta kao vodeća u Poglavlju 27.
– Moramo da obezbijedimo da to zaštićeno područje profunkcioniše na način da tamo možete da dođete, vidite nešto, da kupite neki suvenir. Da izgleda kao zaštićeno područje od lokalnog i regionalnog značaja – kazao je Mrdak.
Vrlo je dobro, po njegovim riječima, što im je njemačka vlada ponudila pomoć i preko njihove ambasade platila eksperta koji će se u narednom periodu baviti solanom.
– Mi ćemo da iskoristimo to iskustvo i uticaj njemačke ambasade. Očekujem da ćemo onda u januaru imati veliki sastanak gdje bismo ga predstavili i gdje bi mu naši ljudi bili na usluzi. Suludo je ako imamo na usluzi tog stručnjaka koji je toliko plaćen i koji je prošao sve te filtere u Njemačkoj, kroz Giz… neodgovorno bi bilo da ne pomognemo da sve ono što zna i umije primijeni – smatra Mrdak.
Vrlo pohvalno govori o njemačkom ambasadoru koji mu je rekao da su upravo oni insistirali da se solana zaštiti i da sada žele da pomognu da se ovaj projekat odradi u potpunosti.
– Oni savršeno razumiju šta se ovdje dešava – kazao je Mrdaka.
Što se tiče proizvodnje soli, ističe da ona nikad neće proraditi u kapacitetu kao nekad.
– Predviđa se manja proizvodnja koja će da bude reklamnog karaktera, i to je posao eksperta. Osnovno ulaganje za proizvodnju soli je voda i pumpe kojim upumpavate slanu vodu, ostalo radi sunce. Glupo je ako to sve imamo da dio vode ne skrenemo i imamo neku manju proizvodnju koja će da bude više ekskluzivna nego komercijalna. Sve to treba da bude u okviru doo preduzeća – objasnio je Mrdak dodajući da ekspert ima dvije godine za realizaciju cijelog projekta.
– Bilo bi lijepo da u narednih godinu dana dobijemo plan upravljanja Ulcinjskom solanom – kazao je Mrdak i naglasio da se mora urediti i prostor.
– Kad se uđe tamo, to izgleda poprilično apokaliptično. Razmišljamo da se na neki način prostor uredi. Da imate osjećaj da ste došli u nešto lijepo, a ne u zapuštenu komunističku industrijsku zonu koja je propala. Taj prvi utisak treba da bude mnogo bolji – smatra Mrdak dodajući da to treba da bude i turistička atrakcija za Ulcinj koji sada samo nudi da se kupate, da jedete ribu i da se sunčate.
Osim bavljenja solanom, u fokusu rada Ministarstva ekologije je sada i proglašenje trećeg zaštićenog morskog područja Stari Ulcinj koji, po riječima Mrdaka, treba da se završi do kraja godine. Pored toga, veliki problem je i otpad koji je dugogodišnji problem.
– Za rješenje otpada ne postoji magično i brzo rješenje. Strah me da to neće ići tako brzo, kako se razmišlja. Trebamo konačno da uradimo novi plan upravljanja čvrstim otpadom. Na tender koji je objavljen niko se nije javio. I sad treba da nađemo način da prenebregnemo situaciju u kojoj se nalazimo – naglašava Mrdak koji smatra da ipak osnove tog državnog plana treba da urade u Ministarstvu ekologije.
– Novim zakonom o otpadu koji bi trebao da se usvoji naredne godine plastične kese biće zabranjene – najavljuje Mrdak, koji smatra i da je postojeći zakon dobar – samo da se poštuje.
Iako lov nije u ingerenciji Ministarstva ekologije, Mrdak smatra da on može biti održiv ako se organizuje po strogim pravilima.
– Problem je da u svakoj drugoj zemlji, osim Balkana, lov je odlika aristokratskog načina života. U Crnoj Gori lov je sport, koji upražnjava svako. Na selu rijetko koja kuća nema pušku i lovačkog kera. To je tako i onda imate problem da ne možete da primijenite lovna pravila iz Velike Britanije gdje se lovom bave samo prinčevi, serovi i ljudi sa titulama i koji imaju novca da to priušte. Nama preostaje da pooštrimo kontrole i pravila za lov i na taj način to uvedemo u civilizovani nivo – smatra Mrdak.
Navodi da je Crna Gora proglašena ekološkom i da je sreća što nemamo industriju jer ako izuzmemo urbanističke promašaje u Budvi, po njegovim riječima, naša zemlja jeste ekološka.
– Imamo nesreću u sreći da nemamo industriju, jer u suprotnom ovo ne bi sačuvali. To da li ćemo biti ekološka ili ne, zavisi od tipa razvoja koji ćemo da odaberemo u budućnosti – tvrdi Mrdak koji smatra da je turizam ravan kockanju i predviđa da će u narednih 10 godina naša zemlja imati brz i dinamičan ekonomski razvoj.
– Hoćemo li biti ekološka zemlja zavisi da li ćemo raditi planski ili stihijski, da li ćemo imati cirkularne ekonomije koje ne ostavljaju ništa ili vrlo malo otpada i da li ćemo da razmišljamo da radimo fabrike i preduzeća gdje je to stvarno najbolje ili na mjestima gdje je politički interes… Smeće i otpad će da se riješi, htjeli ne htjeli, ali ono gdje možemo da napravimo grešku je razvoj koji moramo da isplaniramo precizno jer u Crnoj Gori nemamo mnogo prostora – poručuje Mrdak i na kraju dodaje da sve što radimo u prostoru mora biti odmjereno, pametno i dugoročno planirano i da jedino tako možemo da opstanemo kao ekološka država.
Nijesu krivi građani nego inspekcije koje ne kažnjavaju
Kada je u pitanju otpad, Mrdak kaže da je najlakše reći ne valjaju nam građani, ali da nije baš tako. I na Zapadu imate iste te građane, ali kada ga inspekcija adekvatno kazni, ne pada mu na pamet da opet to uradi.
– Evidentno je da je naša kultura življenja jako loša, u smislu da smo skloni da bacimo smeće, ali vjerujte da ni druge nacije evropske nijesu ništa bolje, ako bi ih pustili da ih niko ne kažnjava. Sve imamo predviđeno zakonom i kazne… i sve, ali nam je primjena loša – poručuje Mrdak.
Gosti i posjetioci Portonovog će do 29. decembra, moći da uživaju u pravom laserskom, muzičkom i svjetlosnom performansu.
Tim Portonovi rizorta se i ove godine pobrinuo da svaki gost i posjetilac doživi jedinstveno praznično iskustvo. Od decembra svijetla u Portonovom su jača, ukrasi veći, a praznični duh, kroz Portonovi praznični bazar, dnevne koncerte i zabavu za svaku generaciju, ući će u svaki kutak rizorta.
Raznovrsni događaji i nesvakidašnje proslave, pružiće svima nezaboravno iskustvo.
-Centralni dio kompletne praznične priče u Portonovom je light show-u. Radi se o nečemu što do sad nije rađeno u Crnoj Gori i svake večeri, tri puta tokom noći, svi koji budu u Portonovom uživaće u jednom jedinstvenom performansu-kazala je menadžerka za marketing i komunikacije u Portonovom Adrijana Husić.
Pored „igre svjetlosti“ koju možemo vidjeti u Portonovom, Husić napominje da svi koji do 9. januara posjete rizort mogu da uživaju u jedinstvenoj dekoraciji, koja je u Crnu Goru donijela duh velikih gradova.
Portonovi
-Pored toga, aktuelan je Portonovi Prazični bazar, dok nažalost zbog aktuelnih mjera nijesmo u mogućnosti da radimo nastupe na otvorenom-podsjetila je Husić.
Ipak, kako je dodala, bogata ponuda restorana i kafića u Portonovom omogućava onima koji su zainteresovani da lijepo provedu praznike.
Husić je kazala i da hotel One&Only nudi zanimljiv program za goste, kao i doček Nove godine.
-Nadamo se lijepom vremenu kako bi uz poštovanje epidemioloških mjera radili i aktivnosti koje se dešavaju na otvorenom-rekala je Husić.
Prema njenim riječima, raduje činjenica što gosti i posjetioci lijepo reaguju na sve ono što je pripremljeno u rizortu ove godine.
-Ponosni smo što Herceg Novi i Portonovi stavljamo na jednu svjetsku mapu kada su upitanju ovakve proslave, koje su jako bitne u kontekstu produžene turističke sezone-navela je Husić.
