Građani Budve apeluju na nadležne službe da se aktivnije uključe u rješavanje ovog problema koji je iz dana u dan sve izraženiji.
“Preduzimamo mjere iz naše nadležnosti i opominjemo neodgovorne vlasnike pasa i po potrebi uključujemo šintersku službu”, saopštio je za naš portal Darko Čelebić, načelnik Komunalne inspekcije i policije.
Kako riješiti problem velikog broja pasa lutalica na ulicama Budve, pitanje je sa kojim je naš grad suočen godinama.
“Upoznati smo sa problemom napuštenih pasa u većini naselja u Budvi. Procedura rješavanja ovih problema kreće od Komunalne policije. Naime, komunalni inspektor, po pozivu građana, izlazi na teren, pravi se zapisnik (da li je lutalica, vlasnički pas itd…) a onda naša šinterska služba zbrinjava psa”, saopštili su portalu RTV Budva iz Komunalnog preduzeća.
Komunalna policija preduzima mjere u rješavanju problema napuštenih pasa.
“Povodom ovog problema reagovale se NVO, imali smo pozive građana, izlazili na lice mjesta, preduzimali mjere i radnje iz svoje nadležnosti u vidu upozorenja. Takođe smo imali dežurstva policajaca ispred Druge osnovne škole i napisano je par kazni”, kazao je u izjavi za naš portal Darko Čelebić, načelnik Komunalne policije.
Krajem prošle godine javnost je bila upoznata sa nemilim događajem u dvorištu Druge osnovne škole kada je jednog dječaka ujeo pas lutalica.
“Nastavićemo i dalje sa mjerama, s tim što je upozorena Uprava škole da je nabolje rješenje da oni zatvore kapije po završetku nastave kako bi onemogućili ulazak pasa”, rekao je Čelebić.
On je istakao takođe da je praksa Komunalne policije da kada zatekne psa na ulici bez gazde i povodca, izda nalog šinterskoj službi da reaguje i psa skloni u azil.
Igor Pejović, upravnik Skloništa za napuštene i izgubljene životinje na Paštrovskoj gori naglasio je da problem napuštenih pasa postaje sve veći.
Nadamo se da će vlasnici pasa biti odgovorniji prema svojim ljubimcima i da će voditi adekvatnu brigu o njima kako se ne bi našli na ulici, ugrozili nečiju bezbijednost i bili na meti šinterske službe.
Građani takođe apeluju na nadležne službe da se aktivnije uključe u rješavanje ovog problema.
Hrvatska u petak od Španjolske preuzima predsjedanje Hidrografskom komisijom za Sredozemno i Crno more, jednom od ukupno 15 regionalnih komisija za međunarodnu suradnju u hidrografskim i kartografskim aktivnostima.
“Za Hrvatsku je to čast i obveza”, odgovorili su Hini iz kabineta ravnateljice Hrvatskog hidrografskog instituta (HHI).
S tog instituta sa sjedištem u Splitu iduće dvije godine će se predsjedati Komisijom.
Hidrografska komisija za Sredozemno i Crno more razmjenjuje nautičke informacije, karte i istraživanja među 23 zemlje koje izlaze ili imaju interes na ta dva mora.
Ravnateljica Hrvatskog hidrografskog instituta Vinka Kolić dosad je bila potpredsjednica Komisije osnovane 1978. godine, a danas će joj postati predsjednicom.
Ona od utorka do petka sudjeluje na 23. konferenciji Hidrografske komisije za Sredozemno i Crno more koja se održava u Ljubljani.
“Za Hrvatsku je čast i obveza da u narednom dvogodišnjem razdoblju koordinira provedbu usvojenih odluka i aktivnosti s konferencije u Ljubljani”, kažu s Hrvatskog hidrografskog instituta.
Hidrografija se bavi mjerenjima i opisom fizikalnih značajki oceana, mora, obalnih područja, jezera, rijeka te predviđanjima njihovih promjena. Koristi se za sigurnost plovidbe, ali i za druge aktivnosti na moru poput obrane, istraživanja i zaštite okoliša.
Hidrografska komisija za Sredozemno i Crno more (MBSHC) dio je Svjetske hidrografske organizacije (IHO) čije je sjedište u Monaku.
“Regionalne komisije djeluju u skladu s pravilima IHO-a svojim statutom, a program im se temelji na radnim programima IHO-a. Realizacijom programa na regionalnoj razini doprinose realizaciji ciljeva organizacije na svjetskoj razini”, kažu s instituta u Splitu.
Komisija za Sredozemno i Crno more je s 23 zemlje najjbrojnija regionalna komisija.
Hrvatska je već predsjedala njome od 1999. do 2001. godine.
Zemlje se svake dvije godine rotiraju na predsjedničkom mjestu, a Španjolska je iz južnog grada Cádiza predsjedala od lipnja 2019. godine. Prošle godine je njeno predsjedanje produženo jer nije bilo kandidata spremnih za preuzimanje uloge.
Split će biti sjedište Komisije do lipnja 2024. godine.
Članice Hidrografske komisije za Sredozemno i Crno more su Alžir, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Egipat, Francuska, Gruzija, Grčka, Italija, Libanon, Malta, Monako, Crna Gora, Maroko, Rumunjska, Rusija, Slovenija, Španjolska, Sirija, Tunis, Turska, Ukrajina te Srbija koja nema izlaz na more.
Kruzer Ambience-Rijeka-Foto: Marko Gracin / Novi list
Kruzer koji je prije godinu i pol dana dospio u fokus svjetske javnosti intencijom da ga se pretvori u plutajuću rezidenciju globalne kripto zajednice, što se na kraju izjalovilo, danas je nakon više od pet mjeseci radova i obimnih zahvata isplovio iz Brodogradilišta “Viktor Lenac” prema londonskoj luci Tilbury odakle će 20. travnja na svoje prvo inaguracijsku plovidbu, sada pod novim imenom “Ambience”.
Ovaj 245-metara dugačak kruzer početkom proljeća prošle godine kupila je britanska kompanija Ambassador Cruise Line, kojoj je to prvi brod u floti, piše Novi list.
U jeku korona pandemije, ovaj kruzer nakon tri desetljeća plovidbe za neke od najvećih imena svjetske kruzing industrije, bio je na putu da završi u rezalištu, no britanski vlasnik odlučio ga je temeljito obnoviti i ponovno staviti u funkciju.
Brod je u “Viktor Lenac” stigao sredinom listopada prošle godine kao “Satoshi”, što je bio podsjetnik na nerealiziranu ambiciju ranijeg vlasnika, kompanije Ocean Builders, koji su ovaj kruzer bili zamislili kao tehnološko središte i dom digitalnim nomadima, osnivačima raznih startup-ova i usvojiteljima bitcoin valute.
Međutim, plan se raspao zbog problema s osiguranjem i panamskim pomorskim vlastima.
Ovaj je kruzer tijekom proteklih mjeseci i u velikom doku “Viktora Lenca” prošao obimne zahvate, među kojima i ugradnju novih uređanja i postrojenja, od scrubbera za pročišćavanje ispusnih plinova do sustava proizvodnje pitke vode te tretmana otpadnih, kao i balastnih voda.
Puno je toga bilo potrebno učiniti na ovom brodu da bi mu se obnovili svi istekli certifikati, bilo je – kako doznajemo – i naknadno ugovorenih radova koji su se otvorili tek kad se “ušlo” u brod.
Najmanje je posla, kako doznaje Novi list, bilo oko samog interijera broda koji je bio u dosta dobrom stanju, no i taj je dio britanski brodovlasnik odlučio osvježiti.
Upravo zbog tih obimih i naknadno detektiranih potrebnih zahvata, kao i globalnih problema u opskrbi i dobavi potrebne opreme, razlog je što je “Ambience” zadržao nešto duže u “Viktor Lencu” od prvotno planiranog, a što je i razlogom da se inauguracijska plovidba pomakla sa 6. na 20. travanj.
Prema onom što se može saznati na službenoj web stranici, “Ambience” će svojim gostima pružati višetjedne ture po Crnom moru i Meditaranu, skandinavskim fjordovima, Grenlandu, Islandu i Kanadi.
Ovaj kruzer raspolaže sa 777 kabina, u kojima može ugostiti 1.400 putnika i 600 članova posade, a oglašena cijena putovanja kreće se od 800 funti za 14-dnevnu turu.
Inače, kruzer “Ambience” proteklih je desetljeća plovio pod imenima “Regal Princess” i “Pacific Dawn”. Izgrađen je 1991. godine u talijanskom brodogradilištu Fincantieri u Monfalconeu, a u njegovom dizajnu participirao je i poznati talijanski arhitekt Renzo Piano što je izrodilo i karakterističnom bočnom linijom ovog broda koja imitira glavu i leđa dupina.
Želim da imamo snažne i bolje odnose s Hrvatskom i dat ću sve od sebe da to napravimo, poštivajući sve naše razlike, poručio je u nedjelju navečer srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nakon što je u stranačkom izbornom stožeru proglasio pobjedu na predsjedničkim i parlamentarnim izborima.
Komentirajući rezultate parlamentarnih izbora Vučić je rekao kako mu je “neobično drago” i što će u parlamentu biti predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.
Koalicijska lista Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani koju je predvodio Žigmanov je, prema neslužbenim rezultatima, izborila mjesto u Skupštini Srbije, udružena s Ligom socijaldemokrata Vojvodine Nenada Čanka i više uglednih pojedinaca i hrvatskih udruga u Vojvodini.
Listu Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani, DSHV i Žigmanova uoči izbora podržala je hrvatska vlada priopćenjem Ministarstva vanjskih i europskih poslova koje je službeno pozvalo “sve pripadnike hrvatske nacionalne zajednice da glasuju za listu na kojoj je istaknut kandidat Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov”.
Ta lista je, prema priopćenju MVEP-a, “dobila potporu hrvatskih legitimnih političkih predstavnika okupljenih u Hrvatskom nacionalnom vijeću u Srbiji i predvođenih predsjednicom Jasnom Vojnić”.
Listu je podržala i “većina političkih i društvenih institucija koja okupljaju Hrvate iz te države”, naveo je MVEP.
Prema dosad objavljenim rezultatima nedjeljnih predsjedničkih i parlamentarnih izbora, za Vučića je glasalo 59,9 posto, odnosno 2,25 milijuna od oko 6,5 milijuna upisanih birača. “Nitko u Srbiji to nije nikada uspio i to znači da sam jedini koji je dva puta pobijedio u prvom krugu, a da nijednom nije bilo tijesno”, rekao je Vučić, naglasivši da je na izbore izišlo oko 3,84 milijuna ljudi.
“Izbori su potvrdili demokratsku prirodu srpskog društva”, ocijenio je Vučić.
Istodobno, Vučić je priznao kako su izbori pokazali da se Srbija “dramatično pomaknula udesno”, ocijenivši da je “utjecaj ukrajinske krize bio ogroman na rezultate izbora”.
Koalicija “Zajedno možemo sve”, predvođena Vučićevom Srpskom naprednom strankom osvojila je 43,95 posto glasova što će joj osigurati 124 do 125 mandata, i dovesti na rub da može i samostalno formirati vladu.
Hotel Kumbor – biće otvoren 10. aprila (Foto: eKapija)
Hoteli Park i Delfin, koji posluju u okviru kompanije Carine bilježe odličnu popunjenost u predsezoni. Riječ je o inostranim gostima koje očekuju i u postsezoni.
Hotel Park je otvoren krajem februara, a popunjen je od 80% kapaciteta, što je u ovom trenutku odlično, ocjenio je vlasnik kompanije Čedo Popović, koji ističe da sve ide po planu.
– Gosti u Parku su Njemci, Englezi i Francuzi. Riječ je o starijoj klijenteli koja će dolaziti u post i predsezoni. Očekujemo ih i sredinom oktobra, a dolaziće do 10. decembra. Hotel Delfin bilježi takođe popunjenost 80%. Ovaj period predsezone je za nas vrlo dobar. Hotel Kumbor otvaramo 10. aprila – najavljuje Popović.
Kada je riječ o najavama za sezonu, kompanija je u stalnom kontaktu sa stalnim turuperatorima. Popović ističe da će se situacija u Ukrajini odraziti na sezonu, ali moraju biti optimisti.
– Kao što je svakoga poremetila, situacija u Ukrajini sigurno će se odraziti na sezonu u Crnoj Gori, ali će vjerovatno dolaziti gosti iz regiona. U narednim danima znaćemo i šta će se događati kada je riječ o zapadnom tržištu, jer od njih dobijamo upute. Moramo biti optimisti. Ni prošle godine nismo očekivali dobru posjećenost, pa se desila – kazao je on.
Popović ističe da je ove godine zadovoljan radnom snagom i da u njegovoj kompaniji radi oko 150 zaposlenih iz Herceg Novog.
– Riječ je o izuzetno dobrim kadrovima. Ponudili smo dobre uslove i kada ne budemo radili svi ti ljudi primaće 450 eura. Mislim da se treba bazirati na domaću radnu snagu i školstvo i obrazovanje upodobiti potrebama – smatra Popović.
U planu je, kako je kazao, i izgradnja još jednog kompleksa u Đenoviću, ali ističe da je za to neophodna izmjena PUP koji se radi na nivou Herceg Novog.
Baltičke države su prekinule uvoz ruskog gasa, javlja AFP, pozivajući se na generalnog direktora letonskog operatera gasno-transportnog sistema Conexus Baltic Grid Vildisa Barisa.
Baris je Letonskom radiju saopštio da se gas “od 1. aprila ne transportuje u Letoniju, Estoniju i Litvaniju”.
Ranije je Ministarstvo energetike Litvanije potvrdilo da republika više ne dobija gas iz Rusije. Kako je saopštio ovaj resor, pozivajući se na nacionalnog operatera gasno-transportnog sistema Amber Grid, uvoz ruskog energenta na litvansko-bjeloruskoj granici bio je ravan nuli 2. aprila.
Potvrđeno je to juče “Vijestima” iz menadžmenta Morskog Dobra uz napomenu da je u sklopu svojih redovnih aktivnosti, Služba za kontrolu i održivi razvoj zone morskog dobra 28.marta izvršila kontrolu na području opštine Tivat, lokacija Pržno i sačinila službenu zabilješku.
“Službenom zabilješkom je konstatovano da je korisnik kupališta 12A1 i 12A2 iz Atlasa crnogorskih plaža i kupališta za opštinu Tivat za period od 2019-2023. godine, kompanija “Qatari Diar Hotel and Property Investment Montenegro”, obavlja radove na pripremi kupališta za sezonu. Navedeni radovi su podrazumjevali utovar pijeska iz mora, te istovaranje istog na predmetnim kupalištima uz korišćenje bagera i teretnog motornog vozila. Navedeni radovi su obavljani bez saglasnosti Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.”- rečeno je “Vijestima” u ovom JP.
Morsko Dobro je na osnovu navoda iz službene zabilješke svojih kontrolora, uputilo zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora Upravi za inspekcijske poslove – Odsjeku za ekološku inspekciju i Sekretarijatu za inspekcijski i komunalni nadzor opštine Tivat.
Tivatska Komunalna isnpekcija je pet dana prije reagovanja kontrolora Morskog Dobra, po prijavi građana da se na kupalištu Plavi horizont u moru nalazi bager, 23.marta izašla na lice mjesta i tom prilikom zatekla bager u moru koji je vršio utovaranje sitnog pijeska iz vode u zapadnom dijelu akvatijuma uvale Pržna, u specijalno teretno motorno vozilo. Uslijed toga je, kako je saopšteno iz Opštine Tivat “došlo i do obimnog zamućenja vode”, a Komunalna inspekcija je evidentirala da se iz mora izvađeni pijesak zatim istovarao na obalu, “u cilju ravnanja plaže”.
Inspekcija je utvrdila da radove vrši građevinska kompanija “Gugi Commerce” iz Budve. Sa nalazima svoje kontrole, Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat je prijavu građana, zajedno sa fotografijama sa lica mjesta, proslijedio je 23.marta na dalje postupanje Upravi za inspekcijske poslove, Ekološkoj, kao i Inspekciji za vode, radi preduzimanja mjera iz svoje nadležnosti. Ove državne inspekcije se do danas međutim, nisu tim povodom oglašavale.
Reagujući na saopštenje koje je medijima dostavila Opština Tivat iz kompanije “Gugi Commerce” čiji je vlasnik pravosnažno osuđivani pripadnik budvanske organizovane kriminalne grupe Svetozara Marovića, kontroverzni biznismen Branislav –Gugi Savić, saopštili su da je riječ o “pretencioznim tvrdnjama novinara”.
“Novinaru je glavni cilj (stiče se utisak i uža specijalnost) a što se pokazalo proteklih godina, da neprovjerenim i netačnim informacijama narušava poslovni ugled “Gugi Commerce” doo i ostalih privrednih društava koja posluju na Crnogorskom primorju, a naročito u Boki Kotorksoj.”- rečeno je iz te kompanije, juz napomenu da se radovi na Plavom horizontu ne vrše po nalogu te kompanije, već da je nju kao izvođšača angažovao zakupac tog kupališta.
“Posjedujemo svu neophodnu dokumentaciju kao i ugovor sa zakupcem plaže, čiji sadržaj zbog klauzule o povjerljivosti informacija ne smijemo još uvijek objaviti. Za sada možemo samo reći da su to radovi na uređenju plaže koji se izvode decenijama. Radovi na uređenju plaže prije turističke sezone se izvode da bi se na kvalitetan način sačekala ljetnja turistička sezona i gosti koji dolaze.”- rekli su iz “Gugi Commerca” Radio Tivtu.
Ispostavilo se međutim, da zakupac plaže i izvođač radova na kopanju morskog dna bagerom, nemaju saglasnost Morskog Dobra za te aktivnosti, te je to preduzeće koje u ime države upravlja ovim resursom, zatražilo intervenciju nadležne državne inspekcije. Iz Morskog Dobra “Vijestima” su na pitanje ko je zvanični zakupac ovog kupališta kazali da je to kompanija “Qatari Diar” i da JPMD “do ovog momenta nije dalo saglasnost da se kupalište Plavi horizont da u podzakup trećem licu za 2022.godinu.”
“Gugi Commere” inače, već na podrčjju opštine Tivat ima pozamašnu “istoriju” sličnih nelegalnih građevinskih aktivnosti u akvatorijumu Tivatskog zaliva i gradnji bespravnih objekata u pojasu morskog dobra. Vlasnik ove kompanije Branislav –Gugi Savić, jedan od aktera budvanskih kriminalnih afera koje je istraživalo i procesuiralo Specijalno državno tužilaštvo. Savić je prije par godina, nakon pet mjeseci provedenih iza rešetaka, izašao iz Istražnog zatvora u Spužu, jer se nagodio sa specijalnim tužiocem da prizna krivicu u višemilionskim malverzacijama u Budvi. Savić, kum nekadašnjeg gradonačelnika Budve i nekadašnjeg ključnog svjedoka saradnika u budvanskim korupcionaškim aferama, pokojnog Rajka Kuljače, po tom sporazumu trebao je da nadoknadi milionsku štetu Opštini Budva. Firma “Gugi commerc” bila je angažovana na izgradnji koncertnog platoa na Jazu. Vještaci tužilaštva su u tom poslu utvrdili štetu od 2.100.000 eura. Savić je navodno priznao krivicu i u poslu gradnje donjeg bulevara od gradske Pošte do Jadranskog sajma. U tom poslu Opština je oštećena za 3.706.140,57 eura, a u trećem sumnjivom poslu – gradnja seoskog puta ka Krapini, šteta je 1.150.457,67 eura.
Povodom obilježavanja 2. aprila – Svjetskog dana dječije knjige JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor / Gradska biblioteka i čitaonica organizuju promociju romana “Milan, Vesna i jedna kuća tesna” autorke Jelene Vukić.
Promocija će se održati u Press sali Kulturnog centra, u utorak 5. aprila 2022. godine sa početkom u 12 sati. Sa autorkom će razgovorati Jelena Vukasović, bibliotekarska savjetnica.
Ukrajina je u nedjelju optužila Rusiju za “genocid”, ustvrdivši da je pronašla tijela 410 civila u okolici Kijeva koju je ovih dana vratila pod svoju kontrolu, što je zločin koji je zgrozio javnost u Evropi i u Sjedinjenim Državama.
“Da, to je genocid. Istrjebljenje čitavog naroda i ljudi (…) I to se događa u Evropi u 21. stoljeću”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij za američku mrežu CBS. Kako je rekla ukrajinska državna tužiteljica Irina Venediktova, tijela 410 civila pronađena su u okolici Kijeva koju su ukrajinske snage oslobodile ovih dana. Washington, Pariz, Berlin i London zaredom su osudili “strahote”, pa i “ratni zločin” počinjen u Buči, gradiću sjeverozapadno od Kijeva, gdje se na ulicama mogao vidjeti velik broj mrtvih tijela.
KIJEV – Više od pola miliona ljudi vratilo se u Ukrajinu
Više od pola miliona ljudi vratilo se u Ukrajinu od početka ruske invazije, saopštilo je u nedjelju ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova.
“Protekle sedmice iz Ukrajine su otišle 144.000 ljudi, a 88.000 je došlo. Ukupno (…) oko 537.000 naših sunarodnjaka vratilo se u Ukrajinu”, saopštilo je ministarstvo, pozivajući se na podatak Državne granične službe. UN-ovo Visoko povjereništvo za izbjeglice (HCR) u subotu je pak evidentiralo 4.176.401 Ukrajinca koji je izašao iz zemlje od početka invazije 24. veljače, što je za 38.559 više nego u izvješću dan ranije. Evropa nije doživjela takav izbjeglički val od Drugog svjetskog rata.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, stropovane književnosti, istorije, arhitekture, gastronomije, prevodne folklorističike i knjiga za djecu.
Ja nemam svoje ime autora Ju Hue zbirka je koja obuhvata priče nastale u drugoj polovini prošlog vijeka. Rijetki su savremeni kineski, a i svjetski pisci koji tako dosljedno i hrabro ukazuju na probleme s kojim se suočava ugroženi i marginalizovani dio društva. Ju Hua u svom stvaralaštvu preuzima imena svih onih potlačenih Kineza koji nemaju mogućnost da progovore o teškom položaju koji im je namijenio protivurječni društveni sistem, podsjećajući nas pritom da su, u stvari, istinski bezimeni svi oni koji do sopstvene sreće dolaze gazeći po dostojanstvu drugih, jer ne zaslužuju da se nazovu čovjekom. Izdavač je Geopoetika.
Gorski vijenac u stripu: Urednici ovog specifičnog izdanja su, kao ljudi posvećeni stripu, dugo vrebali priliku i pregovarali sa raznim autorima da bi do ovakvog specifičnog izdanja došlo. Dodatno su bili podstaknuti saznanjem da većina učenika u školi ne pročita Gorski vijenac do kraja, ponajviše zbog nerazumijevanja arhaičnog jezika. Slikovni prikaz će većini približiti lakše razumijevanje i djelo približiti mladim naraštajima. Crteže potpisuje Geza Šetet, a izdavač je Forma B.
Knjiga Albanci Petera Bartla jedan je od onih istorijskih priručnika koji daju opšti uvid u glavne tokove istorije albanskog naroda od srednjeg, do kraja 20. vijeka. Ovo je dragocjen prilog proučavanju nacionalne istorije jednog naroda koji je u evropskoj javnosti dugo bio zanemaren, a imao je važnu ulogu u prošlosti jugoistočne Evrope. Bartl je burnu, a ponekad i dramatičnu istoriju albanskog naroda dopunio mnogobrojnim ilustracijama, kartama i kratkim biografijama važnih ličnosti postavivši se kao hronolog i kloneći se iznošenja subjektivnih tumačenja i istorijski nepotvrđenih stavova. Izdvač je Klio.
Gradimo u kamenu priručnik je o suhozidnoj baštini i vještini gradnje. Oplemenjivanje okoline oduvijek je bila ljudska misija kao što je poštovanje tradicija bila odgovornost. U ovoj knjizi je detaljno pokazano šta se sve može napraviti kada se pravi kamen nađe u pravim rukama. Svi podaci i uputstva u njoj oslanjaju se na izvorno i održivo. Opisane su karakteristike i tehnike vađenja i prenošenja kamena, odabir lokacije, priprema terena, gradnja zidova, krovnih konstrukcija. Iz knjige ćemo saznati sve i o izoriranju i završnoj obradi kao i o održivom korišćenju energije i vode. Izdavač je Slobodna Dalmacija.
Mrsni kuvar bez mesa priredila je monahinja Atanasija Rašić iz manastira Rukumija. Ono što je u kuvaru napisano i ilustorvano bez sumnje će biti od koristi pred nastupajuće praznike. Knjiga počinje receptima za paštete: od tunjevine, od sardina, oraha i krompira, pašteta od pasulja. Uz to saznaćemo kako da napravimo sos od suncokreta i badema. Zatim dolaze razna jela od jaja; sa pečurkama, sirom, pečenom paprikom, potom pohovane tikvice, šnicle od krompira. Naučićemo spremati majonez od badema, kačamak i poparu na mlijeku. Što se tiče glavnog jela tu su recepti za riblju čorbu, supu od zeleni, musaku od karfiola i još mnogo toga. Izdavač je Kolor Pres.
Srpske narodne bajke – Serbian folk tales knjiga je na srpsko i engleskom jeziku koja nam omogućava da zakoračimo u čudesan svijet srpskog folklora. Čitaćemo o djevojci koja je bila mudrija od cara, o vladaru koji se stidio svog izgleda i o čovjeku koji je krenuo u potragu za svojom sudbinom. U ovom ljupko ilustrovanom dvojezičnom izdanju uživaće čitaoci svih uzrasta koji vole da maštaju ali i da unaprijede svoje poznavanje engleskog jezika. Izdavač je Laguna.
Arhitektura i čuvene građevine bogato je ilustrovana knjiga za mlađe čitaoce u kojoj se nalazi apsolutno sve na ovu temu, od praistorije do danas. Saznaćemo mnogo zanimljivih stvari o čudima prošlosti, neobičnim kućama, neboderima, mostovima, tornjevima, katedralama, dvorcima. Stounhendž, Kineski zid, Koloseum, Aja Sofija,Tadž Mahal, Versajski dvorac, Big Ben, Bijela kuća, Kip slobode, Ajfelova kula, Luvr, samo su neke od građevina sa kojima ćemo se upoznati. Knjiga je idealna i kao poklon jer je na samom njenom početku predviđeno mjesto da se upiše kome knjiga pripada. Izdavač je Publik praktikum.
*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
