Brod Dakota danas sa gritom isplovljava iz Boke- foto čitalac
Brod Šenon River (Shannon River), koji plovi pod panamskom zastavom, a koji će odvesti poslednjih 6.000 tona opasnog grita, u okviru projekta „Remedijacija i čišćenje zemljišta Brodogradilišta Bijela“ uploviće u Bijelu u subotu, 29. januara, informišu iz Valga.
Nakon više od 40 godina prostor nekadašnjeg Brodogradiliša biće očišćen od grita, koji se odvozi na deponiju u Sevilji. Za kontaminiranu zemlju biće potrebno sedam ili osam brodova, a taj teret će takođe biti transportovan na istu lokaciju.
Kada je riječ o ulju koje je preostalo nakon zatvaranja pogona Brodogradilišta, ono će biti prevezeno kamionima u Grčku, tečni zauljeni otpad u Austriju, preostali azbest za Njemačku, dok će u Portugal biti transportovane opasne vreće.
Prema aneksu ugovora, čitav posao bi trebalo da bude završen do 30. juna ove godine, što je obaveza francuske kompanije Valgo, koja je izabrana na tenderu.
Brod Dakota, koji plovi pod zastavom Malte isplovio je danas za Sevilju sa ukupno 7,5 hiljada tona kontaminirane zemlje, koja je iskopana na prostoru bivšeg Brodogradilišta u okviru sanacije i čišćenja prostora.
Riječ je o prvom brodu sa ovom vrstom tereta, koju karakterišu visoki sadržaju ulja, mazuta, karbon dioksida i karbon monoksida.
Podsjećamo, ove sedmice iz Bijele je već isplovio jedan brod sa otpadom. Kako su kazali iz Valga, uz brod koji uplovljava u subotu, znači da će u roku od 10 dana iz Crne Gore ka Evropskoj uniji biti izvezena tri broda sa opasnim teretom.
Svjetska banka je za saniranje „crne ekološke tačke“ u Bijeloj obezbijedila 23 miliona eura, posao je povjeren francuskoj kompaniji Valgo.
Na prostoru nekadašnjeg brodogradilišta biće izgrađen Centar za remont jahti i mega jahti.
Posao na prostoru nekadašnjeg Brodogradilišta počeo je u julu 2018. godine, a izvoz grita zaustavljen je u dva navrata. Prvi put u avgustu 2019. zbog dozvola za izvoz a potom i prošle godine, par mjeseci pošto je posao nastavljen.
Konkurencija za ulov godine 2021. bila je veoma jaka, pa je žiri bio ‘na slatkim mukama’. Pored tri dobitnika za ULOV GODINE 2021, dodijeljene su i dvije specijalne nagrade za izuzetan ulov, saopšteno je iz kompanije Una koja organizuje nagradnu igru.
Kao što je i do sada bio običaj, pobjednici će dobiti vaučere za kupovinu, a takođe će ih pripasti i simbolična diploma firme UNA.
Prvo mjesto i vaučer u iznosu od 150 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru, osvojio je Predrag Đuković koji je u aprilu u Krašićima ulovio ugora teškog 25kg. Peđi je u ovom izazovnom lovu pomogao profesionalni ribolovac i kuvar Milan Popović iz Bara, pa se prisjećamo njegovog doživljaja:
“Takav plijen u moru bio je izuzetno opasan za lov, zbog svoje nevjerovatne snage. Kod nas su uglavnom lovljeni ugori čija je težina dva, tri kilograma, a najveći ulovljeni imao je deset. Ugor kojeg je Peđa ulovio imao je preko 25 kilograma. Pored toga što je ovo prava atrakcija, imali smo sreće da ga ulovimo na dubini od 10 metara, s obzirom da se ova vrsta nalazi obično mnogo dublje u moru.”, rekao je tada Popović.
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 100 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru, osvojio je Miloš Magud sa ulovljenim brancinom od 8kg. Miloš nije dugo čekao da svoj doživljaj podijeli sa zaposlenima u UNA Marine Centru u Radanovićima, koji su imali priliku da svjedoče nesvakidašnjem ulovu. Pohvalio se tim putem kako je kompletnu opremu za ovaj ulov trgovao upravo u SIPA prodavnicama.
Novembar-prvo-mjesto-Milos Magud
Prema njegovim riječima, brancin je uhvaćen tehnikom spinning sa obale u Tivatskom zalivu, a tom prilikom korištena je varalica gavica.
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru, osvojio je Goran Vukčević sa ulovljenom tunom od 80kg.
Trece mjesto Goran Vukcevic
Tuna je ulovljena 29. jula u Baru. U čamcu je završila poslije svega 20 minuta borbe…
Oprema koja je tom prilikom korištena: štap – Okuma Makaira 50 lbs, mašinica – Shimano Tiagra 30lbs, najlon – Varivas 100 lbs, predvez – Seguar 100 lbs
Mjesto ulova – Ponta Voluice na 200m od obale, ješka – živi širun. Goran je član RSK Lampuga iz Dobre Vode, Bar.
Specijalnu nagradu i vaučere u iznosu od 30 eura koje mogu potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru, osvojili su Goran Kovačević sa ulovljenim šanpjerom od 2,4kg i Boško Jovanović sa ulovljenom bukvom od 452 gr.
Jun prvo mjesto – Goran Kovačević – šanpijer 2,4kg
Goran, koji je član KSR „Jugole Grakalić” iz Herceg Novog, opisao je svoj ulov sljedećim riječima:
„Dana 12.06. oko 19 časova ulovio sam u Bokokotorskom zalivu u blizini rta Kobila šanpjera 2,4 kg. Štap je bio Tubertini Seacore 3,2m, mašinica Shimano Saragosa 5000 a fluorokarbon Varivas 0,285 mm. Njeska je bila svježa sardela.”
Februar 1 mjesto – Bosko Jovanovic – bukva 452g
Boško je svoj kapitalni primjerak bukve, koja inače naraste do pola kila, uhvatio štapom sa obale u Lastvi u Tivtu. Oprema koju je koristio pri ulovu bila je sljedeća: najlon 0.25, udice mustad 4, mamac piletina.
Po drevnom običaju 27. januara građani Kotora i Boke Kotoraske, u duhu suživota i tolerancije, ispred hrama Svetog Nikole obilježili su Savin dan, a nešto kasnije svi zajedno uz zvuke Kotorske gradske muzike prešli su ispred katedrale Svetog Tripuna, gdje je Mali admiral izgovaranjem Loda (pohvala svecu) označio početak Tripundanskih svečanosti.
Nakon što je Gradska muzika Kotor izvela Himnu Svetom Savi, okupljenim građanima i građankama obratio se arhijerejski namjesnik kotorsko-tivatski, paroh kotorski protojerej Nemanja Krivokapić.
“Ima li ljepšega primjera života u slozi od današnjega praznika, danas kada pravoslavni vjernici po svom kalendaru proslavljaju svetitelja Savu, a naši sugrađani rimokatolici na isti dan proslavljaju Svetoga Tripuna. Sve objedinjuje naša kotorska Gradska muzika, koja je uvijek bila divni vijenac koji povezuje ta dva praznika, pozdravljajući narod ispred crkve Svetog Nikole, a zatim ispred katedrale Svetog Tripuna. I to je primjer koji pokazujemo svima, kojim se ponosi naš grad, zajedničko proslavljanje i zajedničko slavljenje. I kad bi gospod Bog dao da ostanemo na tom putu i da proslavljamo uvijek ovako lijepo, zajedno naše svetitelje koji nam pokazuju put koji vodi u život. Da živimo svi u slozi Sveti Savo ti pomozi”, poručio je Krivokapić.
U programu proslave učestvovao je dječiji hor Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo” iz Kotora.
Sa trga ispred crkve Svetog Nikole građani, članovi odreda Bokeljske mornarice i predstavnici političkog života Kotora, uz zvuke Gradske muzike, uputili su se na trg ispred katedrale Svetog Tripuna gdje je tačno u podne sa lođe mali admiral Tomislav Radović, iz Kotora, izgovorio Lode, pohvale u čast sveca zaštinika grada Kotora, nakon čega je podignuta zastava Svetog Tripuna, što i simbolično označava početak Tripundanskih svečanosti u Kotoru.
“Na ovu višestoljetnu tradiciju ponosni smo kao narod, koji je vrata svojih srdaca, domova i crkava uvijek držao otvorenim kako bi se u njima svi, bez obzira na različitost vjere ili nacije mogli dobrodošlo i slobodno osjećati”, poručio je kotorski biskup Ivan Štironja.
Obilježavanju Savindana i Loda prisustvovali su čelnici Opštine Kotor.
/M.M/
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
Od posljedica koronavirsa u Crnoj Gori preminulo je još šest osoba, a registrovano je 906 novih slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Preminula su dva pacijenta iz Podgorice, i po jedan iz Nikšića, Bara, Pljevalja i Danilovgrada, od kojih je najmlađi imao 40, a najstariji 85 godina. Oporavak je prijavilo 1525 pacijenata, a analizirano je 2708 uzoraka na novi koronavirus. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 7374.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda 26.01.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2708uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 906 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, istakli su iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
264
Bar
124
Nikšić
113
Herceg Novi
64
Budva
52
Ulcinj
49
Pljevlja
45
Bijelo Polje
34
Tivat
31
Kotor
30
Cetinje
24
Danilovgrad
18
Berane
13
Mojkovac
9
Rožaje
9
Tuzi
9
Žabljak
6
Plužine
4
Kolašin
3
Šavnik
3
Andrijevica
1
Plav
1
UKUPNO
906
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 26.01.2022. godine je iznosio 33,5 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2541.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 216856.
Dana, 26. januara 1930. godine, u olujnom nevremenu oko 11 nautičkih milja sjeverozapadno od Viga u Španjolskoj, odnosno 30 nautičkih milja jugozapadno od rta Finisterre, potonuo je teretni parobrod Daksa. U toj havariji poginulo je svih 38 članova posade.
Bio je to jedan od najsuvremenijih i najvećih brodova u Hrvatskoj i u cijeloj Kraljevini Jugoslaviji. Brodom je zapovijedao kapetan Vlaho Baletin. Tragedija Dakse bila je prva i najveća pomorska nesreća u povijesti hrvatskog parobrodarstva.
Brod je izgrađen 1911. godine u brodogradilištu John Readhead & Sons u gradu South Shields u Ujedinjenom Kraljevstvu. Bio je dug nešto više od 113 metara, širok 15,7 metara, a mogao je prevoziti do 7.500 tona tereta. Mogao je postići brzinu od 11 čvorova, što je za to vrijeme bilo poprilično brzo.
Kupac je bila Navigazione a Vap Unione (Unione Raguseo) iz Dubrovnika i plovio je pod austro-ugarskom zastavom. U Dubrovniku, svojoj matičnoj luci, svečano je dočekan 6. travnja 1911. godine. Godine 1916. brod je promijenio ime u Santa Rosa i sljedećih sedam godina plovio je za Talijane. Godine 1923. došao je u vlasništvo hrvatskog brodara Dubrovačke parobrodarske plovidbe i promijenio je ime u Daksa.
Na posljednje je putovanje Daksa je isplovila 10. januara 1930. godine iz Gruža. U Vranjicu je ukrcan cement, a u tuniškoj luci La Goulette preuzeo je teret željezne rudače te je 19. siječnja zaplovio put Rotterdama. Dana 22. januara prošao je Gibraltar, a ciklon ga je zahvatio 26. siječnja oko 13 sati prije uplovljavanja u Biskajski zaljev.
Biskajskim zaljevom divljale su oluje, a more, nebo i vjetar bivali su sve gori i gori. Brojni su brodovi zatrpali obalne radijske postaje pozivima u pomoć. Nebo je bilo posve crno, silovita grmljavina, golemi valovi, a vjetar je udarao brzinom od 120 čvorova. U 13:07 sati radio-telegrafist s Dakse poslao je poziv u pomoć kad je jedan golemi val probio pokrov na skladištu broj 1, nakon čega je u skladište počelo prodirati more. Nepuni sat poslije, u 13.58 sati opozvali su poziv u pomoć. Dva sata poslije, u 15:19 sati, opet su poslali poziv u pomoć i to je bio posljednje što se čulo s Dakse.
Već dva dana nakon brodoloma ukazali su se tragovi s Dakse. Ribari iz portugalskih gradića Viane do Castelo i Castela do Neire 28. siječnja 1930. godine naišli su na ostatke dijelova zapovjednog mosta, čamaca, pojaseva za spašavanje, kolute za spašavanje i mali čamac s natpisom “Dubrovnik”.
Vijesti su sporo dolazile, pa se tek 30. januaraa preko uprave Dubrovačke parobrodarske plovidbe saznalo za nesreću. Još uvijek su postojale nade da će Daksa doploviti u Rotterdam. Još 29. januara vjerovalo se da je Daksa prošla Land’s End, što je opovrgnuto 4. februara kada je utvrđeno da se radilo o P/B Istina.
Stradalo je svih 38 članova posade, koji su bili iz Dubrovnika, Hvara, Brbinja, Sukošana, Splita, Paga, Vranjica, Baške Vode, Kukljice, Stona, Privlake, s Kaprija, Betine i drugih mjesta.
Dani žalosti bili su proglašeni u Dubrovniku od 9. do 13. februara 1930. godine. Brojni su gradovi postavili u stolnoj crkvi posmrtni odar koji su uresili pojasima za spašavanje s Dakse, brodskim feralima, brodskim konopima, zastavama “DPP”, te prigodnim epigramima i osmrtnicama. Dubrovačka parobrodarska plovidba odredila je iznos od 300.000 dinara za pomoć obiteljima stradalih, a akciju prikupljanja pomoći organizirale su Dubrovačka parobrodarska plovidba i Jadranska straža. Zagrebački Nogometni savez organizirao je utakmice čiji je prihod bio namijenjen obiteljima stradalih, a osnovane su, uz staro bratstvo Sv. Nikole u Gružu, karitativna sekcija za osnivanje fonda pomoći mornarima i prosvjetna sekcija za osnivanje pučke biblioteke.
Postoje razna mišljenja o razlozima nesreće. Prema jednima, Daksa je bio stariji brod koji nije izdržao manevar prilikom okretanja, a kapetan je navodno bio mlad i neiskusan za vođenje broda u olujnim uvjetima. Drugi pak smatraju da se brod prevrnuo zbog prodora mora u skladište br. 1. Treći mogući scenarij, koji je manje vjerojatan, jest udar o stijene.
Tragedija Dakse ostala je duboko urezana u pamćenje Dubrovčana kao podsjetnik na sve opasnosti koje kriju more i pomorski zanat koji je proslavio Dubrovnik i dubrovačke krajeve.
Novi turbo-elisni avion tipa ATR 72-600, oznake YU-ALY, trebalo bi danas da stigne iz Tuluza u Beograd, a ovim avionom koji će Air Serbia koristiti na regionalnim letovima, bit će doprinijeto obnavljanju flote, saopštilla je ova kompanija. Dodaje se da će podmlađivanje regionalne flote biti završeno do kraja godine.
– U predstojećem periodu zamijenit ćemo sve avione ATR 72-200, kojih trenutno imamo tri, kao i dva ATR 72-500, najsuvremenijim ATR 72-600. To će značajno unaprijediti našu operativnu efikasnost, kao i usluge koje pružamo putnicim“, izjavio je generalni direktor Air Serbia Jiri Marek.
Air Serbia će novim avionima tipa ATR 72-600 letjeti na redovnim linijama iz Beograda za Banjaluku, Beč, Bukurešt, Ljubljanu, Podgoricu, Prag, Sarajevo, Skoplje, Sofiju, Solun, Tivat, Tiranu i Zagreb, kao i na sezonskim linijama do Dubrovnika, Pule, Splita i Zadra.
Letovi novim avionima će se realizirati i na redovnoj liniji iz Niša do Ljubljane, sezonskoj do Atene, kao i na redovnoj liniji iz Kraljeva do Istanbula i sezonskim do Tivta i Soluna.
Poznati prirodnjak i zaštitnik Orjena, arheolog Željko Starčević će u petak 28. januara sa početkom u 19 časova, u okviru programa „Čuvari kamena“, u Paviljonu Gradske muzike, održati predavanje o značaju očuvanja suvomeđe kao dijela kulturne baštine i kulturnog pejzaža.
Starčević već četiri godine na Orjenu organizuje, jedinstveno Prvenstvo Crne Gore u gradnji suvomeđe, a SPD “Subra“, čiji je član, svake godine održava volonterske radionice gradnje u kamenu u tehnici na suvom, gdje učesnici na licu mjesta uče tehniku i obnavljaju pojedine segmente terasastih njiva, pješačkih puteva i nekadašnjih vojnih položaja.
Ovaj tip gradnje karakterističan je ne samo za hercegnovsko zaleđe i druge dijelove Crne Gore, već i Mediterana. Vještina gradnje u tehnici na suvo podrazumijeva obradu i slaganje kamena jedan na drugi bez upotrebe vezivnog materijala. Stabilnost strukture osigurava se pažljivim izborom i slaganjem kamena, a gradnjom na suvo su oblikovani različiti kulturni pejzaži od praistorije do danas.
Suvomeđa i vrh Orjena
Vještina gradnje na suvo, na inicijativu Kipra, Francuske, Grčke, Hrvatske, Italije, Slovenije, Španije i Švajcarske, zvanično je 2018. godine upisana u UNESKO-vu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Organizator programa je Ksenija Matović, koordinator programa kulture u Paviljonu Gradske muzike. Podršku programu, dala je Opština Herceg Novi.
Vojnik ukrajinske Nacionalne garde pucao je na zaštitare u vojnoj tvornici u središnjoj Ukrajini iz nepoznatih razloga, ubivši pet osoba i ranivši petero. Napadač je otvorio vatru iz jurišne puške, a potom pobjegao s mjesta događaja.
Incident se dogodio u četvrtak u ranim jutarnjim satima u Dnjepru u tvornici projektila Pivdenmash kada je na početku smjene stražarima predavano oružje, stoji u policijskom saopštenju.
Napadač je otvorio vatru i nakon toga pobjegao s mjesta događaja, saopštilo je ministarstvo unutarnjih poslova i dodalo: “Uslijed toga je pet osoba poginulo, a pet je ozlijeđeno.”
Crna Gora će se uskoro pridružiti Evropskoj organizacije morskih luka (European Seaports organization ESPO) i započeti i konkretne aktivnosti, saopštila je Tanja Janović, generalna direktorka Direktorata za pomorski saobraćaj i unutrašnju plovidbu u Ministarstvu kapitalnih investicija (MKI).
Iz MKI je saopšteno da su državni sekretar MKI Zoran Radunović i Janović danas održali online sastanak sa generalnom sekretarkom ESPO Izabel Rikbost vezano za podnošenje aplikacije za prijem Crne Gore u članstvo ove evropske institucije.
“Podsjećamo da se delegacija Ministarstva kapitalnih investicija susrela sa predstavnicima ESPO na konferenciji održanoj u Tirani u drugoj polovini 2021. godine i tom prilikom razmatrane su mogućnosti saradnje crnogorske pomorske administracije i radnih tijela ESPO”, piše u saopštenju MKI.
Iz tog Vladinog resora su naveli da je Rikbost predstavila aktivnosti i radna tijela ESPO kao i mogućnosti konkretne saradnje u raznim oblastima.
Luka Kotor – objektivom reportera – Zoran Nikolić
“Riječi je bilo i o narednim koracima koje Crna Gora treba da ispuni kako bi se sprovele procedure vezano za status naše zemlje kao posmatrača u ovoj organizaciji”, piše u saopštenju MKI.
Radunović je istakao značaj saradnje budući da komiteti u okviru ESPO pružaju mogućnost tehničke ekspertize i savjetovanja i to u oblastima u kojima Crna Gora ima namjeru dalje da vodi razvojnu politiku u oblasti pomorstva.
Janović je istakla da ne postoje prepreke za formalizovanje saradnje u narednom periodu i da će se Crna Gora uskoro pridružiti ESPO i započeti i konkretne aktivnosti.
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
Tipundanske svečnosti u Kotoru počinju u četvrtak 27. januara, kada će tačno u podne Mali admiral Bokeljske mornarice sa lođe katedrale Svetog Tripuna izgovarati Lode – pohvale zaštiniku grada Kotora i Kotorske biskupije Svetom Tripunu, koji se slavi 3. februara.
Tradicionalno Bokeljska mornarica na dan Karika (13. januar) izabrala je Malog admirala. Ove godine to je Tomislav Radović, iz Kotora.
Porijeklo naziva Lode proizilazi iz latinskog laudes ili acclamationes, što u prijevodu znači pohvale i predstavlja dio brevijara, molitvenika koji se moli u zoru. Osim toga laudes – pohvale mogu biti i niz poklika (acclamationes) u čast Bogu, Bogorodici, svecima mučenicima, zaštitnicima gradova, crkvenim i političkim dostojanstvenicima.
U srednjovjekovnim gradovima istočno-jadranske obale ostali su sačuvani tekstovi Loda (pohvala) svecima zaštitnicima u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru.
Danas se izgovaraju samo u Kotoru uoči blagdana Svetog Tripuna.
U Kotoru Lode izgovara mali admiral od XVI. stoljeća kada je Mornarica preuzela Vanjsku proslavu Svetog Tripuna, te se izgovaraju prije podizanja gradske zastave. I ove svečanosti Kotor povezuju s gradovima istočno-jadranske obale istim kulturnim, civilizacijskim i vjerskim miljeom, koji odražava utjecaje Istoka i Zapada, povezujući tako istočno-jadransku obalu s cjelokupnim Mediteranom i Evropom.
