Otvorena izložba Božidara Vukičevića na Peškariji

0
Foto PAUN PAUNOVIĆ/CROPIX

Izložba “Šotografija” Bože Vukičevića, fotoreporetera Slobodne Dalmacije, otvorena je u četvrtak na otvorenom, pred splitskom Peškarijom i na sjevernom zidu zgrade.

Tridesetak panoa s prizorima hrvatskog podmorja otkriva svijet koji mali broj ljudi uživo može vidjeti. Božo, oduševljeni ronioc i majstor svoga zanata, na ovaj je način izvukao iz dubina brodske olupine, amfore, koralje, gorgonije, ribe, rakove i zadivljući biljni svijet pod morem.

Uostalom, vodio se pricipom svih pravih ronioca – na dnu se ne ostavlja ništa. “Uzimaju” se samo slike.

Fotografije su nastale kroz zadnjih petnaestak godina duž obale, od rta Kamenjak u Istri do Molunata u Konavlima.

Otvorena izložba Božidara Vukičevića na Peškariji
Foto PAUN PAUNOVIĆ/CROPIX

– Počeo sam se ovim intenzivno baviti još 2006. godine, kada smo objavili prvo izdanje Otvorenog mora čiji je urednik bio Ivica Flesch. Tada smo izdanje predstavili i na Nautičkom sajmu u Zagrebu.

Flesch je znao da ronim, a kako je ideja bila da budemo drugačiji, originalni, odlučili smo čitateljima približiti svijet u koji pristup imaju samo ronioci. Trebalo je, naravno, svladati nove tehničke vještine, a i sama oprema za takvo snimanje je veoma skupa, ali, sve se to vratilo i isplatilo.

Otvorile su nam se nove teme, moglo se pisati o podvodnom ribolovu, podvodnoj arheologiji, sportovima poput ronjenja na dah – i sve to dokumentirati slikom, kaže Vukičević.

Snimanje pod morem, napominje on, ima i ograničenja, u prvom redu tehničkih – oprema se ne može mijenjati i prilagođavati kao na suhom, a bez blica sve bi one žarke boje morskih organizama bile sive.

Foto PAUN PAUNOVIĆ/CROPIX

Osobito ga pak privlače arheološka otkrića, i s arheolozima surađuje već niz godina.

– To je nešto posebno, kada se otkrije, recimo, antički brodolom. Kada ga arheolozi pronađu – u pravilu slučajno – biti možda treća ili peta osoba koja dolazi u kontakt s predmetima koje je more čuvalo daleko od ljudskih očiju dvije tisuće godina – evo, sav se naježim, kaže Božo.

Njegovu su izložbu posjetli kolege fotografi i novinari svih generacija, a direktor Slobodne Dalmacije Miroslav Ivić na otvaranju je kazao kako ovakvom događaju ne treba buka ni razglas; ovakvu ljepotu treba promatrati u tišini.

Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice Split, dodala je kako ovi radovi odlično prezentiraju ljepote našega mora i obale a i sama Turistička zajednica koristi ih u svojim propagandnim materijalima.

Foto PAUN PAUNOVIĆ/CROPIX

Božin posao je i fizički naporan – svjedoči o tome fotografija koju mu je darovao Ivica Flesch, a nastala je nakon izrona. Flesch joj je dodao i par simpatičnih stihova. Što se već spomenutog mira i tišine koja se osjeća na radovima tiče, Ante Verzotti je citirao Božnu mudrost:

“Kad se posvađaš s ženom, zaroni”.

Uz svaku fotografiju je QR kod i svaki posjetitelj može pomoću njega “kliknuti na more“ te na portalu Slobodne Dalmacije pročitati zanimljivu priču vezanu uz pojedini rad.

Izložba je dio adventskog programa Kliknimo na kulturu, a organizirana u suradnji TZ Splita, Grada Splita i Slobodne Dalmacije.

Moći će se razgledati do 7. januara.

Medoks: Stvaranjem mreže novinarki kreirati siguran prostor za dugoročne promjene

0
Foto Milovan Grba

Britanska ambasadorka u Crnoj Gori Karen Medoks danas je bila domaćin regionalnog događaja na kojem je ugostila učesnike regionalnog projekta „Media for All“ kako bi razgovarali o izazovima, barijerama i mogućnostima za stvaranje mreže za novinarke u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu.

Britanska ambasadorka Karen Medoks je izjavila da je potrebno da iskoristimo ovu priliku koju daje program “Media for All” da kreiramo mrežu za podršku i saradnju. „Kao žene na uticajnim pozicijama, moramo da podržavamo jedna drugu i ohrabrujemo druge da preuzmu ove važne uloge.“

„Od mog dolaska prije nešto više od godinu dana u medijima je bilo više slučajeva nasilja nad novinarkama. Prijetnje novinarima, bilo onlajn ili fizičke, predstavljaju prijetnju demokratiji. Posao koji radite može biti izazovan, a ponekad i opasan. Ali imate značajnu i važnu ulogu u demokratskom društvu. Zato ovaj projekat ima za cilj da vas podrži – stvaranjem mreže novinarki kako bi se kreirao siguran prostor za dijeljenje izazova i rješenja za dugoročne promjene“, dodala je ambasadorka Medoks.

Medoks: Stvaranjem mreže novinarki kreirati siguran prostor za dugoročne promjene
Ambasadorka Medoks – foto Milovan Grba

Direktorica Britanskog savjeta Vanja Madžgalj je izjavila: „Naše novinarke i oni u njihovim mrežama podrške okupile su se danas ovdje da nas sve inspirišu da kroz solidarnost krenemo putem osnaživanja, jer smo svi posvećeni osiguravanju bezbjednosti i dobrobiti svih novinarki širom našeg regiona. Ali umrežavanje nije jednostavan poduhvat. To zahtijeva trud, posvećenost, vrijeme, odlučnost, znanje i vještine. Mnoge mreže se pojavljuju i nestaju. Naša društva treba da čuju glasove novinarki koje uglas govore o onlajn i fizičkom nasilju, rodno zasnovanom nasilju, seksizmu, uznemiravanju i diskriminaciji. Kada novinarke govore o nasilju i diskriminaciji, one govore u ime svih žena. Upravo zato su njihovi glasovi još važniji.”

Ključne preporuke današnjeg skupa su bile:

  • Dalje angažovanje i osnaživanje novinarki da uspostave nacionalne i regionalne mreže;
  • Veće korištenje veza i mogućnosti za stvaranje mreža mladih novinarki koje su dio mentorskog programa „Media for All“;
  • Dijeljenje istraživanja i veza uspostavljenih kroz program „Media for All“ kako bi se podržao razvoj trajnih mreža.
  • O projektu
  • Kroz ovaj program podržavamo medije kako bi bili finansijski i strukturno otporniji, kako bi poboljšali rodnu ravnopravnost na radnom mjestu i kako bi proizvodili kvalitetniji, relevantniji, rodno osjetljiviji sadržaj koji privlači i uključuje novu publiku, posebno žene, mlade i marginalizovane grupe. Za sve detalje o projektu, možete posjetiti vebsajt Britanskog savjeta u Crnoj Gori.
  • Program „Media for All“ okupio je grupu stručnjaka za medije i rodna pitanja iz cijelog regiona Zapadnog Balkana kako bi razgovarali o izazovima sa kojima se suočavaju žene u medijima i društvu. Novinarke se suočavaju sa nejednakostima na svojim radnim mjestima i doživljavaju rodno zasnovano nasilje i govor mržnje, često znatno lošije od njihovih muških kolega, na terenu i na mreži. Stručnjaci su razmotrili mogućnosti koje nudi umrežavanje u odnosu na ove uobičajene izazove.
  • „Media for All“ pokušava da osigura jednake uslove za žene i manjine u medijskim profesijama i omogući im da imaju iste šanse u svim rangovima profesije. Žene u medijima treba pozvati da izraze svoje stavove kao ekspertkinje, aktivne članice društva i kao članice publike.
  • Novinari i novinarke dijele pritiske i rizike profesije ali su novinarke izložene rizicima – jer su žene – kojih su njihove muške kolege pošteđene. Naš rad na integraciji rodnih pitanja u razgovore o zaštiti muškaraca i žena na terenu, u redakciji i onlajn prostorima poboljšava bezbjednost svih zaposlenih.
  • Naš rad na politikama, mentorstvu i jačanju mreža podrške daje važne alate za lični i profesionalni razvoj žena koje rade u medijima i trebalo bi da bude kontinuirano dostupan u medijima.
  • Mehanizmi podrške kao što su politike, mentorstvo i umrežavanje će smanjiti rodnu nejednakost, ali nijesu dovoljni. Svi mi, muškarci i žene novinari i urednici, imamo odgovornost da osiguramo da se rodne podjele rješavaju i da se jednakost i pravičnost sprovode u praksi.

Portal Boka News je sa vama u novom, redizajniranom obliku

0

Poslije sedam godina uspješnog rada, portal Boka News je sa vama u novom, redizajniranom obliku.

Za naš novi izgled zaslužni su pokrovitelji projekta Media for all, UK Government, British Council i British Embassy Podgorica sa partnerskim organizacijama Thomson Foundation, INTRAC i BIRN

HRS podržava potpisivanje Memoranduma o saradnji

0

HRS podržava potpisivanje Memoranduma o saradnjiIz Hrvatske Reformske Stranke saopštili su da podržavaju potpisivanje Memoranduma o saradnji između dijela vlasti i manjinskih parlamentarnih partija.

Kako su kazali, smatraju da je to veliki iskorak građanske Crne Gore, u kojoj i manjinski narodi neprekidno doprinose razvoju građanske i demokratske države.

“Kao manjiska stranka zalažemo se za saradnju i otvorenu komunikaciju koja u prvi plan stavlja prosperitet našeg društva zasnovan na jednakosti i demokratiji, što su i osnovne smjernice programa Hrvatske reformske stranke”, navodi se u njihovom saopštenju.

Lokalna uprava Tivta podigla dvije krivične prijave protiv jednog od nesavjesnih farmera

0
Lokalna uprava Tivta podigla dvije krivične prijave protiv jednog od nesavjesnih farmera
Opština Tivat – foto Boka News

Opština Tivat podnijela je danas Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, dvije krivične prijave protiv Tivćanina Ratka Lukovića, jednog od vlasnika krupne stoke koja je godinama pravila probleme mještanima jugoistočnog dijela Tivta, a zbog prijetnji koje je on preko društvenih mreža uputio službenim licima i rukovodiocima Opštine, odnosno izazivanja opšte opasnosti.

Lokalna uprava Tivta je proteklih mjeseci u nekoliko akcija, pohvatala tridesetak grla goveda koja pripadaju Lukoviću, a koja on godinama pušta da slobodno lutaju obroncima Vrmca i širimm agtarom tivatskih naselja Gradiošnica i Dumidran.

U nekoliko video poruka koje je snimio i objavio na društvenim mrežama nakon što mu je stoka zaplijenjena i shodno zakonu, odvedena na farmu UIKS-a u Spužu, Luković se vrlo uvredljivo obraćao čelnicima Opštine Tivat i prijetio im.

„Evo očekujem da će tokom Nove godine biti oslobođenje. Živjeli svi koji misle tako. Na padinama Vrmca se očekuje tako oslobođenje od ovih bitangi u Tivtu koji misle zlo Crnoj Gori. Ali, oslobođenje dolazi dio Nove godine- da išćeramo ove bitange. Ove bitange da maknemo iz Crne Gore, da ne misle zlo ni sebi“- kazao je između ostaloga, u jednoj od tih video-poruka Luković.

Time je on, po mišljenju rukovodstva Opštine, „uračunjlijjv, svjestan svoje radnje i želeći njeno izvršenje, prijetnjama  da će neposredno upotrebiti silu i vrijeđanjem, spriječio službena lica u vršenju službene radnje koju preduzimaju u okviru svojih obvlašćenja“, čime je Luković počinio krivično djelo iz člana 375 Krivičnog zakonikia Crne Gore. U prijavi se podsjeća na aktivnosti koje su Ošptina i Komunalno preduzeće Tivat preduzeli da uhvate brojna goveda  i spriječe veliku materijalnu štetu kloju su ona izazivala građanima, ali i opštu opasnost jer se zbog njih desilo i više saobraćajnih nesreća na Jadranskioj magistrali, kao i na činjenicu da je Luković već tada prijetio predsjednici Odbora direktora Komunalnog, Jeleni Jović. Podsjeća se i da je Tužilaštvo dbacilo krivičnu prijavu koju je Opština tada podnijela protiv Lukovia, a što je, kako se ističe, njega ohrabrilo da nastavi da vrijeđa i prijeti tivatskim zvaničnicima preko Vibera i drugih društvenih mreža.

„U konkretnom slučaju, sasvim je jasna prijeteča konotacija riječi „maknuti“ i riječi „išćerati“ uz najavu nadvodnog oslobođenja. Komunalni inspektori u nadležnim komunalnim službama Opštine i rukovodstvo Opštine Tivat ove prijetnje shvatili su kao ozbiljne i kao opasnost za njihove živote, tim prije što je prijavljeni (Ratko Luković-prim.aut.) član DPS-a i što je godinama uživao prećutnu zaštitu bivših vlasti.“- piše u krivičnoj prijavi.

Zbog tih prijetnji, kako se navodi, više ovlašćenih službenika Opštine nije željelo da potpiše krivučn prijavu protiv Lukovića zbog izazivanja opšte opasnosti iz člana 327 Krivičnog zakonika „zbog činjenice da je opšte opasnom radnjom i puštanjem domaćih životinja da se kreću bez nadzora, izazvao opasnot za život i tijela ljudi, ali i za imovinu veće vrijednosti“. Stoga je protiv Lukovića krivičnu prijaviu za izazivanje opšte opasnosti, podnio lično predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović. U toj prijavi stoji da je Luković od aprila 2019. do sredine decembra 2021. „opšteopasnom radnjom koja se sastoji u puštanju na uspašu domaćih životinja, uglavnom goveda i koza, bez ikakvog nadzora, izazvao opasnost za život i tijelo ljudi i za imovinu već vrijednosti“. Poddsjeća se da je njegova stoka uzrokovala više saobraćajnih nesreća na Jadranskoj magistrali u blizini aerodroma Tivat a u kojima je bilo više povrijeđenih ljudi i pričinjena velika materijalna šteta, zbog koje su akteri tih udesa onda tužili Opštinu Tivat, tražeći nadoknadu pretrpjene štete. Lukovićeva goveda su takođe, pričinila i veliku štetu na privatnim imanjima i u dvorištima brojnih građana – mještana Gradiošnice i Dumidrana.

Najnovije informacije: Hrvatski pomorac pušten na slobodu, stižu novi detalji o nesreći

0
Najnovije informacije: Hrvatski pomorac pušten na slobodu, stižu novi detalji o nesreći
Foto: gCaptain

Kompanija Scotline Marine Holdings Limited, vlasnik i upravitelj teretnog broda M/V Scot Carrier, u utorak je izdala priopćenje u kojemu iznosi neke detalje u vezi kobnog sudara teretnjaka s teglenicom Karin Hoj, koji se dogodio u ponedjeljak kod obale Švedske.

Prema navodima tvrtke, nakon sudara na teglenici je aktiviran sustav EPIRB (Emergency Position Indicating Beacon). Švedske vlasti zatim su kontaktirale posadu Scot Carrier-a za daljnje informacije, javlja gCaptain. Međutim, teretni brod je plovio dalje, a nakon 25 minuta promijenio je kurs i vratio se na mjesto sudara.

Drugi časnik, koji je u to vrijeme bio na mostu, zatražio je od zapovjednika da dođe na most Scot Carriera, gdje je prijavljeno da je brod kontaktirala švedska obalna straža, rekli su iz kompanije.

Nakon što su svi članovi posade popisani te nakon što je završena početna procjena štete, Scot Carrier vratio se na mjesto sudara i ispustio čamac za spašavanje, a posada je zatim sudjelovala u akciji traganja i spašavanja. Podrazumijeva se da je od trenutka sudara do promjene kursa Scot Carriera prošlo manje od 25 minuta.

Scot Carrier je nalazi se u luci Ystad u Švedskoj, a posada i brodarska kompanija u potpunosti surađuju u istrazi koju provode švedske, danske i britanske vlasti.

Podsjetimo, MV Scot Carrier, teretni brod izgrađen 2018. godine, sudario se s 55-metarskom teglenicom ‘Karin Hoj’ kod otoka Bornholma u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak, nakon čega se teglenica prevrnula. Jedan član posade s teglenice je poginuo, a drugi je nestao.

Nakon testiranja na alkohol i droge, utvrđeno je da su dva člana posade na britanskom teretnom brodu imala nedopuštenu količinu alkohola u krvi. Hrvatski pomorac uhićen je zajedno s britanskim kolegom, a tamošnje tužiteljstvo sumnja da su počinili nekoliko kaznenih djela: nemar u pomorskom prometu, ubojstvo iz nehaja i pijanstvo.

Kako su prenijeli brojni hrvatski mediji jutros, hrvatski pomorac danas je pušten iz pritvora. Njegov kolega, britanski državljanin, i dalje se nalazi u pritvoru.

Neki hrvatski mediji neslužbeno su naveli da je hrvatski pomorac zapovjednik britanskog teretnog broda, a Britanac časnik palube koji je u trenutku nesreće bio na plovidbenoj straži na komandnom mostu broda. Međutim, The Maritime Executive prenosi službenu objavu kompanije, u kojoj se navodi da je hrvatski pomorac ipak bio prvi časnik.

Grad Dubrovnik postao većinski vlasnik Luke Dubrovnik

0
Grad Dubrovnik postao većinski vlasnik Luke Dubrovnik
Dubrovnik – foto Boka News

Grad Dubrovnik postao je, s 51,32 posto dionica, većinski vlasnik društva Luka Dubrovnik d.d., objavio je u četvrtak dubrovački gradonačelnik Mato Franković, ocijenivši to važnim za budućnost Luke i gospodarenja prostorom gruškog akvatorija.

Grad Dubrovnik još ranije stekao je 48,57 posto dionica Luke, a proteklih je dana društvo u gradskom vlasništvu UTD Ragusa steklo još 2,75 posto dionica, čime je dostignut vlasnički udio od 51,32 posto. Uz to je društvo Luka Dubrovnik d.d. na glavnoj skupštini 22. studenoga dobilo ovlast za stjecanje 8,99 posto vlastitih dionica od Atlantske plovidbe.

Gradonačelnik Franković na konferenciji za medije u dubrovačkoj gradskoj upravi istaknuo je kako je riječ o povijesnom danu i odluci za budućnost Luke Dubrovnik i gospodarenja prostorom gruškog akvatorija.

“Prethodnih godina pokušalo se obezvrijediti Luku Dubrovnik i projekt terminala za kruzere dodijeliti nekoj drugoj tvrtki. Time bi budućnost Luke bila upitna, a sad smo sve to promijenili”, rekao je Franković.

Podsjetio je kako su nakon 15 godina ispunjene obveze prema Vladi RH i u suradnji s njom pokrenut postupak dodjele koncesije za izgradnju terminala za kruzere na području luke. “Nadam se da će Luka Dubrovnik uskoro dobiti prioritetnu koncesiju za izgradnju terminala za kruzere”, istaknuo je Franković.

Direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž najavio je kako su idući korak izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja gruškog akvatorija kako bi se dopunila koncesija.

“Imamo želju biti nositelji projekta izgradnje terminala i u idućih godinu dana trebamo stvoriti preduvjete”, rekao je Raguž. Dodao je da će s ovim okrupnjavanjem vlasničkog udjela Luka Dubrovnik lakše nastupati prema svim dionicima u postupku izmjene i dopune koncesije za grušku luku.

Istaknuo je i da će Luka Dubrovnik 2021. godinu završiti s više od dva milijuna kuna dobiti. “Ove smo godine imali pravu sezonu tek sredinom srpnja, a iduće godine sezona će početi već u travnju”, najavio je Raguž.

Migranti koje je odabrao Papa kreću u Italiju

0
Migranti koje je odabrao Papa kreću u Italiju
Papa Franjo s migrantima na Cipru, 3. decembra Foto: VATICAN MEDIA / REUTERS

Nekoliko dana prije Božića, šestero tražitelja azila stići će s Cipra u Italiju, s nadom da će ondje započeti novi život, a dolaze na poziv pape Franje koji je početkom decembra posjetio taj mediteranski otok.

Vatikanski izvor rekao je da prva skupina od desetak migranata s Cipra treba stići u četvrtak u Rim.

Transfer koordinira Zajednica svetog Egidija koja redovito organizira tu vrstu akcija putem humanitarnih koridora. Migranti bi u petak trebali biti primljeni u Vatikanu na privatnoj audijenciji.

Ciparske vlasti objavile su da je od 12 od 50 tražitelja azila koje je tokom posjeta izabrao papa Franjo krenulo na put i da će biti primljeni u Vatikanu.

Među njima su 25-godišnja Somalka Hinda Warsame i njezine sestre Nama i Fadoumo u dobi od 22 odnosno 19 godina.

Odrasle su u Saudijskoj Arabiji i zatim deportirane u Somaliju. Pobjegle su sa studentskim vizama u Tursku Republiku Sjeverni Cipar i zatim prešle u Republiku Cipar, članicu EU-a koja ima najviše tražitelja azila po stanovniku.

U Italiju će i Issa Chamma (37) koji je s obitelji pobjegao iz Sirije u Libanon 2017., ali ondje nije bilo budućnosti za njegovu djecu.

Ciparske vlasti presrele su ih na moru i razdvojile ga od sinova u dobi od 12, devet i dvije godine. Djeca su vraćena u Libanon, a on je smješten u ciparsku bolnicu. Nada se da će ih uspjeti dovesti u Italiju.

Spomenuti migranti su muslimani i vrlo su zahvalni Papi što ih je izabrao.

S druge strane, Grace Enjei (24) i Daniel Ejube (21) kršćani su iz Kameruna, gdje se vode žestoki sukobi.

Grace se nada da će u Italiji nastaviti studirati, a Daniel želi postati nogometaš.

IJZ: Dvoje preminulo, 187 novoinficiranih, H.Novi 12, Kotor 11, Tivat 10

0
IJZ: Dvoje preminulo, 187 novoinficiranih, H.Novi 12, Kotor 11, Tivat 10
covid19

Još dvije osobe preminule su od posljedica koronavirusa u Crnoj Gori. Preminula su dva pacijenta iz Bijelog Polja, od kojih je mlađi 69, stariji 72 godine, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Registrovano je 187 novooboljelih, a prijavljen je oporavak kod 160 pacijenata. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 1812.

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda, 15.12.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1757 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 187 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, naveli su iz IJZ.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 86
Cetinje 12
Herceg Novi 12
Kotor 11
Berane 10
Tivat 10
Bar 9
Bijelo Polje 7
Budva 6
Nikšić 5
Pljevlja 4
Danilovgrad 3
Tuzi 3
Ulcinj 3
Kolašin 2
Mojkovac 2
Plužine 1
Šavnik 1
UKUPNO 187

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 15.12.2021. godine je iznosio 10,64 odsto.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2367.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 160457.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 693
Nikšić 143
Herceg Novi 135
Bar 113
Kotor 98
Budva 93
Tivat 93
Bijelo Polje 73
Berane 70
Danilovgrad 62
Cetinje 58
Pljevlja 48
Mojkovac 37
Ulcinj 22
Kolašin 18
Andrijevica 17
Tuzi 17
Plav 5
Petnjica 4
Rožaje 4
Šavnik 4
Žabljak 3
Plužine 2
Gusinje 0
Crna Gora 1812

Bokeljska mornarica je kulturno dobro čovječanstva!!!

0
Bokeljska mornarica je kulturno dobro čovječanstva!!!
Bokeljska mornarica foto Boka News

Na Konferenciji UNESCO-a  je 16 decembra odlučeno da se Bokeljska mornarica Kotor upiše na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva , kao prvo nematerijalno kulturno dobro  iz Crne Gore.

 Inicijativu za ovu kandidaturu je pokrenula sama Mornarica prije više od jedne decenija, ali su uslovi za to stvoreni tek 2013 g. kada je ona proglašena za nematerijalno kulturno dobro Crne Gore. Rukovodstvo Mornarice, izabrano 2016. g., je u svome planu aktivnosti kao jedan od glavnih ciljeva postavilo kandidaturu za upis na listu UNESCO-a  i angažovalo se da to realizuje. U tome je naišlo na podršku Vlade, posebno Ministarstva kulture, i 2017. g. je počeo složeni posao izrade Nominacionog dosjea za tu kandidaturu.  Radilo se o veoma kompleksnom poduhvatu, pogotovo što niko u Crnoj Gori nije u tome imao iskustva.  Na izradi dosjea su radili zajednički stručni tim Ministarstva kulture (Milica Nikolić, Milica Martić, Tanja Vujović, Jelena Žarić, Jelena Vidović i Maja Dragićević) i članovi rukovodstva Mornarice (Antun Sbutega,  Ilija Radović, Aleksandar Dender i Saša Milošević).

Admiral Bokeljske mornarice Antun Sbutega foto Boka News

Kada je izrada dosjea bila u završnoj fazi situacija je postala kompleksna jer su počeli politički, diplomatski i medijski  pritisci iz  Hrvatske i od strane nekih hrvatskih institucija u Crnoj Gori kojima se osporavalo pravo Crnoj Gori da samostalno, bez Hrvatske, kandiduje Mornaricu, jer se tvrdilo da je ona kulturno dobro Hrvata.  Ne negirajući doprinos Hrvata, Bokeljska mornarica Kotor je afirmisala svoj multietnički karakter i  Nominacioni dosje je predan UNESCO-u 31 marta 2018. Evaluaciono tijelo, tim eksperata koji ocjenjuje kanidature kulturnih dobara, je tada ocijenilo da, iako je Bokeljska mornarica izuzetno vrijedno kulturno dobro, njen dosje nije ispunio potrebne kriterije, te da ga zato treba dopuniti. Delegacija Crne Gore na konferenciji Međuvladinog komiteta za zaštitu nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a u Bogoti u decembru 2019. ( Aleksandar Bogdanović, Antun Sbutega, Milica Nikolić, Aleksandar Dajković, Božidar Božović, Veljko Milonić i Andro Radulović) je pokušala dati dopunska objašnjenja kako bi Mornarica tada bila upisana na Reprezentativnu listu. Iako je delegacija naišla na simpatije i razumijevanje usvojeni kriteriji nijesu omogućili da se tada postigne cilj. No, stečeno je veliko iskustvo i dobijene su dragocjene sugestije, što je poslužilo  da radni tim Ministarstva i Mornarice dopuni dosje  i preda ga 31. marta 2020 g.

Bokeljska mornarica - kolo foto Boka News
Bokeljska mornarica – kolo foto Boka News

Iz UNESCO-a je 15. novembra o.g. stigla vijest da je ovoga puta Evaluaciono tijelo ocijenilo da je Nominacioni dosje zadovoljio sve predviđne kriterije i preporučio da Bokeljska mornarica bude upisana na Reprezentativnu listu. Ovogodišnja konferencija Međuvladinog komiteta za očuvanje nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a je  zbog pandemije održana  u video formatu.

U Domu Mornarice u Kotoru su konferenciju i proglašenje pratili članovi i prijatelji Mornarice, članovi stručnog tima koji je izradio Nominacioni dosje i predsjednik Opštine Kotor sa saradnicima, dok je admiral Sbutega pratio konferenciju iz San Franciska. Odluka o proglašenju Mornarice  za kulturno dobro čovječanstva  je burno pozdravljena i proslavljena.

Bokeljska mornarica- foto Miro Marušić

Tako je ostvaren san članova Bokeljske mornarice a uporan i naporan rad svih koji su bili uključeni u izradu Nominacionog dojesa i podrška brojnih građana i institucija su rezultirali izvanrednim uspjehom. Ovo je kruna bogate  istorije Mornarice duge 1212 godina, tokom koje je  ona stvorila brojne elemente nematerijalnog kulturnog dobra a bila i glavni faktor stvaranja materijalne kulture Kotora i Boke, zahvaljujući kojoj su oni 1979.g.  proglašeni od UNESCO-a kulturnom baštinom svijeta. To je rezultat aktivnosti hiljada članova brojnih generacija Mornarice koji su tokom vjekova, često u dramatičnim okolnostima i uz velike žrtve, stvarali, čuvali i razvijali sitem duhovnih, moralnih i kulturnih vrijednosti koje su danas prepoznate kao univerzalne. Upis na listu UNESCO-a će svakako znatno doprinijeti daljem razvoju i valorizaciji Mornarice i njenoj promociji u svijetu, kao i promociji Kotora, Boke i Crne Gore

Među brojnim elementima nematerijalnog kulturnog dobra (tradicija, kultovi sv Nikole i sv Tripuna, kolo, muzika itd) je i legenda o osnivanju Mornarice 13. januara 809 godine. No, istorija Mornarice se temelji na pouzdanim istorijskim izvorima i arhivskim dokumentima i prošloga mjeseca je objavljeno djelo „Bokeljska mornarica u arhivskim dokumentima. Zbornik dokumenata od nastarije sačuvanih do danas“ u kome je objavljeno 777 dokumenta od ranog srednjeg vijeka do 2020 godine a uskoro treba da bude objavljena i monografija „Bokeljska mornarica, nematerijalno kulturno dobro čovječanstva“ čiji je autor admiral  Antun Sbutega.