Prodajna izložba slika hercegnovskih autora „Zdravlje je umjetnost življenja –za zdravu bolnicu Meljine“ biće organizovana 7. februara i trajaće dvadesetak dana.
Riječ je o akciji čiji je prihod namjenjen Bolnici Meljine, a pokrenuta je na inicijativu Hercegnovskog pozorišta i Herceg festa. Kako navode organizatori zainteresovani učesnici radove mogu da dostave do 4. februara u Dvoranu Park, svakog radnog dana od 10 do 14 sati, a za detaljnije informacije mogu se informisati pozivom na 067 527 181 ili 069 797 990.
Predsjednik odbora direktora JP „ Morsko dobro“ Blažo Rađenović i direktor ove državne kompanije Mladen Mikijelj danas u otvorili svečano radove na partnerom uređenju rive u Pržnu, čime će ovo primorsko mjesto do sredine maja dobiti novo, uređeno i opremljeno šetalište sa manjim trgom.
Prema riječima Rađenović JP „Morsko dobro“ mijenja imidž svoga poslovanja, svoje poslovne politike.
„Saradnja odbora direktora i menadžmenta preduzeća daje pune rezultate. Na početku mandata smo kazali da sva sredstva koja se budu „ubrala“ sa teritorije svih šest opština na primorju, biće vraćena kroz infrastrukturne projekte.
Rekonstrukcija šetališta u Pržnu je jedan u nizu projekat koje planiramo da završimo ove godine i već na početku ljetnje sezone građani svih gradova na crnogorskom primorju će imati prilike da vide jedna novi vizuelni identitet kompletne obale .Na taj način sama turistička ponuda će biti na većem nivou , nego što je to bilo u prethodnom periodu. Radimo punim tempom.Neće biti više praznih piča i obećanja , kao što je to nekada bilo, već isključio na terenu će građani vidjeti šta Morsko dobro radi“, kazao je Rađenović.
Radove je pozdravio i predsjednik Mjesne zajednice „ Sveti Stefan“ Vladislav Mitrović navodeći da mještanima mnogo znači da se rekonstruiše riva.
Morsko dobro početak radova u Pržnu-Foto V.Lajović
„Mi dugo čekamo sređivanje ovog šetališta koje je pojeo zub nevremena. Dugujem veliku zahvalnost Morskom dobru što je uvidjelo problem našeg mjesta“, naglasio je Mitrović.
Mikijelj je kazao da je stav preduzeća bio prošle godine da se pronađu sredstva koja bi se realizovalo kroz kapitalne projekte.
„Kao što znate prošle godine smo pomogli oporavku turističke privredu, jer smo smanjili smo zakup u zoni morskog dobra, a sada je fokus na realizaciji kapitalnih projekata. Ove godine na realizaciju kapitalnih pojekata Javno preduzeće će potrošiti oko osam miliona eura , što je značajno više novca nego svih prethodnih godina“, poručio je Mikijelj, koji je sa saradnicima obišao radove.
Morsko dobro početak radova u Pržnu-Foto V.Lajović
On je naglasio da jedna od najznačajnijih projekata koji će ove godine biti realizovan na području budvanske opštine je rekonstrukcija šetališta u Pržnu u šta će Morsko dobro uložiti 305 hiljada eura.
„Na trasi od 270 metara na betonskoj podlozi biće postvaljen nov kamen. Plan je da se napravi manja pijaceta u proširenom dijelu šetališta ,što će značajno promijeniti izgled samoga mjesta.
Nekoliko ljudi ranjeno je u ponedjeljak u napadu muškarca vatrenim oružjem u amfiteatru na Sveučilištu Heidelberg u jugozapadnoj Njemačkoj, priopćila je lokalna policija, dodajući da je napadač djelovao sam te da si je potom oduzeo život.
– Jedna osoba je ranila nekoliko ljudi u amfiteatru dugim oružjem, navodi se u priopćenju policije iz Mannheima, koja dodaje da se je napadač potom ubio. Za sada se ne navodi točan broj ranjenih niti koliko su ozbiljno ranjeni. Lokalni list Rhein-Neckar Zeitung javio je da je ranjeno četvero ljudi.
Prema informacijama javnog servisa Südwestrundfunk (SWR), sveučilište je putem e-pošte zamolilo svoje studente da za sada ne idu u kampus u četvrti Neuenheimer Feld. Međutim, prema SWR-u “više ne bi bilo neposredne prijetnje”.
Kako javlja dnevnik Bildt, napadač je student, koji je nakon ranjavanja više ljudi oružje okrenuo k sebi. Istražitelji ocjenjuju da napadač nije imao vjerski ili politički motiv, dodaje Bild.
Policija smatra da je napadač djelovao sam
Njemački zakoni o vatrenom oružju pooštreni su nakon dva napada na škole u Erfurtu u travnju 2002. i u Winnendenu u ožujku 2009. godine. Policija je ranije priopćila da je rasporedila jake snage i hitne službe na poprištu događaja u dijelu grada u kojem se napad dogodio.
Sveučilište u Haidelbergu najstarije je njemačko sveučilište, osnovano 1386.
Tri Britanke, od kojih jedna ima neizlječivi rak, srušile su svjetski rekord u veslanju preko Atlantika, prenijela je njemačka novinska agencija dpa.
Kat Cordiner, kojoj je dijagnosticiran sekundarni rak jajnika, s veslačicama Abby Johnston i Charlotte Irving, stigla je na otok Antiguu u nedjelju navečer.
Žene su završile prijelaz dug 4800 kilometara od La Gomera na Kanarskim otocima do engleske luke za 42 dana, sedam sati i 17 minuta, skrativši za nevjerojatnih sedam dana vrijeme prethodnog rekorda ženskog tria u Talisker Whisky Atlantic Challengeu. Ženama su obitelji i prijatelji, koji su doputovali na otok, priredili emocionalnu dobrodošlicu na doku.
Kad su prvi put nakon 12. prosinca stupile na kopno, rekle su da se osjećaju “ganuto i sretno” i da imaju osjećaj ljuljanja.
Veslanje preko drugog najvećeg oceana na svijetu priznato je kao golemi test izdržljivosti.
Više ljudi popelo se na Mount Everest nego što je uspješno preveslalo Atlantik, a manje od 20 posto oceanskih veslača su žene.
Smatra se da je Cordiner prva osoba koja se uhvatila u koštac s tim izazovom kao osoba oboljela od raka.
Žene prikupljaju novac za organizacije za borbu protiv raka – Cancer Research UK, Macmillan Cancer Support i The Royal Marsden Cancer Charity.
Organizatori utrke rekli su da su pokazale da je nemoguće moguće.
Cordiner (42), Irving (31) i Johnston (32) bile su na brodu od 7,6 metara zvanom Dolly Parton i veslale su naizmjenice po dva sata uz dva sata odmora.
Kad su krenule, Camilla, vojvotkinja od Cornwalla, poslala im je rukom napisanu poruku u kojoj im je poželjela dobro more.
Tijekom svog epskog putovanja doživjele su ogromnu vrućinu, ogromne noćne valove, nesanicu, žuljeve na rukama i morske pse koji su pratili njihov mali brod.
Međutim, izdržale su zahvaljujući odlučnosti.
Na putu su proslavile i Katin 42. rođendan uz bocu prosecca.
Cordiner je oboljela od raka vrata maternice 2019. i liječnici su joj odstranili maternicu no ostavili su jajnike jer je željela zalediti jajašca. Nakon toga su joj i jajnici odstranjeni. No, u lipnju 2020. pojavili su se bolovi u abdomenu i metastaza na srcu.
Operirana je, prošla je hemoterapiju i sad je u remisiji.
Crnogorski muzičari organizovali su danas protest ispred Skupštine sa kojeg su od nadležnih organa zatražili da im se omogući da rade.
Član Muzičkog udruženja estradnih umjetnika, Marko Popović, rekao je da treba da im se omogući da rade, jer su, kako je dodao, svi uredno vakcinisani protiv koronavirusa.
On je poručio da će, ukoliko epidemiološke mjere ne budu ublažane, nastaviti sa protestima.
„Moram da naglasim da smo mi ljudi koji kroz svoju profesiju uveseljavamo druge, tako da ovim protestom ustvari želimo samo da postignemo da nam se omogući da radimo“, kazao je Popović novinarima.
On je napomenu da je u posljednje dvije godine bilo više da ne rade, nego što su radili.
„Mjesec dana radimo, pa dva ne radimo. Svima je već kristalno jasno kakva je situacija“, rekao je Popović.
Pjevač Igor Đurović je ponovio je da su svi vakcinisani.
„Ja sam učinio sve što je bilo do mene, ali evo zabranjen nam je rad po ko zna koji put. Čekamo sljedeće mjere i da li će nadležni uspjeti da nađu neko rješenje za nas“, rekao je Đurović.
Prema njegovim riječima, muzičari samo traže da rade kako bi svojim porodicama mogli da omoguće dostajnstven život.
„Ako već restorani i kafići mogu da rade do ponoći, onda moraju da nađu neki način da i nas u to uvrste, kako bi mogli da doprinesemo svojim porodicama i državi“, kazao je Đurović.
Estradni umjetnik Bato Vujošević pitao je od čega da žive kada ne mogu da nastupaju i istakao da ne primaju subvencije.
Partnerske organizacije Lokalnog partnerstva – Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo i Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, Zavod za zapošljavanje Crne Gore – područna jedinica Herceg Novi, Fakultet za menadžment Herceg Novi, NVO Ksena, „Perla“ doo pozivaju sve zainteresirane nezaposlene ženske osobe koje žele pokrenuti vlastiti posao da se prijave za učešće u programu podrške razvoju ženskog preduzetnišva.
Program podrške realizuju partneri u okviru projekta „PODRŠKA RAZVOJU ŽENSKOG PREDUZETNIŠTVA“ koji se sprovodi u okviru programske šeme „World of Work in Montenegro: Paving the Road to Recovery“, koju finansira Fond za dobro upravljanje, jedinica Kancelarije za vanjske poslove, Commonwealth i razvoj (FCDO) vlade Velike Britanije, a realizuje Međunarodna organizacija rada (MOR). Cilj projekta je dalji razvoj preduzetništva u lokalnoj zajednici i poboljšanja inkluzivne preduzetničke strukture, na području opštine Herceg Novi.
Do kraja projektne realizacije očekuju se unapređenje kapaciteta najmanje 25 nezaposlenih žena u poslovnom planiranju kao i sedam funkcionalnih novo-registrovanih samostalnih djelatnosti ili društava.
Javni poziv je usmjeren prema nezaposlenim ženama sa područja opštine Herceg Novi koje žele pokrenuti vlastiti biznis uz finansijsku i savjetodavnu podršku navedenog partnerstva.
Crnogorska nacionalna avio-kompanija, Air Montenegro, povećava broj frekvencija za sve postojeće destinacije.
„U odnosu na prethodno ljeto, Air Montenegro će iz Podgorice i Tivta ka Beogradu imati više dnevnih polazaka. Na sedmičnom nivou za Ljubljanu umjesto tri biće četiri leta, a za Banjaluku, umjesto dva leta sedmično, ove sezone će biti tri“, navodi se u saopštenju kompanije.
Svakodnevni letovi planirani su iz Tivta za Istanbul, pa će tako pored Beograda ovo biti ruta sa najfrekventinijim saobraćajem.
„Osim dodatnih letova na postojećim, uskoro će na sajtu kompanije Air Montenegro, kao i putem ostalih kanala prodaje, biti dostupne i nove destinacije“, zaključuje se u saopštenju.
Nakon više od godinu dana radova i uloženih tri miliona kuna završeni su radovi na rekonstrukciji dubrovačkog akvarija, smještenog u jedinstvenom prostoru tvrđave Sveti Ivan.
Prizemlje impozantne tvrđave svetog Ivana, u sklopu dubrovačkih zidina, već je 70 godina dom brojnih morskih organizama. U rekonstrukciji akvarija obnovljena su tri najveća bazena.
– Prije su bili ukopani u zemlji, bili su na neka 2 metra dubine. Sad su oni zatrpani i dignuti su na dva i po metra visine. Zapremina je ostala ista. Organizmi su manje-više slični koji su bili, kaže dr. sc. Nenad Antolović, ravnatelj Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.
Uvijek ih je između 80 i 100, a najviše pozornosti izazivaju veliki primjerci.
– Trenutno su naši najveći organizmi su kirnje. Svaka prelazi 20-25 kilograma i to su normalno mužjaci jer je u toj starosnoj dobi kirnja već promijenila svoj spol i prešla u muški spol, objašnjava dr. sc. Valter Kožul, znanstveni savjetnik u Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku.
Radovi su trajali malo više od godinu dana i uloženo je više od 3 milijuna kuna, uglavnom iz europskih fondova. Sad je njegov jedinstveni ambijent još više istaknut.
– Kad se uđe, čisto taj doživljaj kad znate da ste u tvrđavi koja je stara oko 500 godina, sve kamen oko vas, svodovi od 7-8 metara – stvarno je poseban doživljaj, kaže Antolović.
Osim one turističke, akvarij ima i edukacijsku ulogu pa se još čekaju nove informativne ploče te audiovodič na sedam jezika.
– Kako je akvarij u sklopu Instituta, akvarij ne služi samo za prezentaciju građanima, već je to našim znanstvenicima vrlo interesantno područje gdje se ovaj isječak iz prirode može proučavati, kaže Kožul.
Dubrovački će akvarij vrata otvoriti u veljači, što će, bez sumnje, posebno razveseliti najmlađe posjetitelje.
Omikron je označio početak nove faze u pandemiji covida 19, a možda i njezin kraj u Evropi, izjavio je u nedjelju čelnik evropskog ogranka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
“Može se zaključiti da se regija bliži svojevrsnoj završnoj fazi pandemije”, izjavio je Hans Kluge u razgovoru za AFP, dodavši da bi se do ožujka omikronom moglo zaraziti 60 posto Evropljana.
Kada se stiša aktualni val zaraze omikronom u Evropi, “bit će uspostavljen globalni imunitet koji će trajati tjednima i mjesecima, što zahvaljujući cjepivu što zahvaljujući imunitetu koji su ljudi stekli zarazom što zahvaljujući smanjenoj sezonalnosti”, tumači Kluge.
“Očekujemo razdoblje mira, a onda bi se krajem godine covid 19 mogao vratiti, ali ne nužno i pandemija”, dodao je čelnik WHO Evrope.
Nakon pada broja slučajeva zaraze na sjeveroistoku SAD-a, moguć je zaokret i u cijeloj zemlji, iako ne bismo trebali pretjerano mirni, naglasio je.
Regionalni ured WHO-a za Afriku objavio je pak prošlog tjedna da se broj slučajeva zaraze naglo smanjio na Crnom kontinentu i da broj smrtnih ishoda pada prvi puta otkada je četvrti val pandemije, u kojem dominira omikron, dosegnuo vrhunac.
Moguća iznenađenja
Čelnik europskog ureda upozorava da je ipak prerano da se covid 19 proglasi endemskom bolesti, poput gripe.
“Puno se priča o endemiji, ali endemija znači… da možete predvidjeti kako će se stvari razvijati. Virus nas je već nekoliko puta iznenadio pa moramo biti jako oprezni”, naglašava Kluge.
Omikron se jako brzo širi, a mogle bi se pojaviti i nove varijante, dodaje.
Povjerenik EU-a za interna tržišta Thierry Breton, čiji portfelj uključuje i proizvodnju cjepiva, izjavio je u nedjelju da će biti moguće prilagoditi ih eventualnim novim varijantama virusa.
“Bit ćemo otporniji, između ostalog i na nove varijante”, izjavio je Breton za francusku televiziji LCI.
“Bit ćemo spremni za prilagodbu cjepiva, posebno onih baziranih na mRNK tehnologiji, bude li potrebno prilagoditi ih zaraznijim varijantama (virusa)”, dodao je povjernik EU-a.
Transmisija neizbježna
U europskoj regiji WHO-a, koja obuhvaća 53 zemlje, uključujući nekoliko njih u središnjoj Aziji, omikron je do 18. siječnja činio 15 posto novih slučajeva zaraze, u usporedbi sa 6,3 posto tjedan dana ranije, ističu u organizaciji.
Ta je varijanta koronavirusa sada dominantna u Evropskoj uniji i u Europskom ekonomskom području, objavila je prošlog tjedna agencija EU-a za zdravlje ECDC.
Budući da se vrlo brzo širi, Evropa se ne bi trebala fokusirati na mjere zaustavljanja transmisije već nastojati što više smanjiti poremećaje u bolnicama, školama i gospodarstvu i ulagati velike napore u zaštitu ranjivih, poručio je.
Građani bi pak morali biti odgovorni. “Ako se ne osjećate dobro, ostanite kod kuće i testirajte se. Ako ste pozitivni, izolirajte se”, tumači.
Spašavanje zdravstva
Prioritet je stabilizirati situaciju u Europi gdje stope procijepljenosti kreću od 25 do 95 posto, što znači i različiti stupanj optrećenosti bolnica i sustava zdravstvene zaštite.
“Stabilizacija znači da zdravstveni sustav više nije blokiran zbog covida 19 i da može pružati osnovne usluge zdravstvene zaštite, koje su, nažalost, ozbiljno narušene kada su u pitanju rak i kardiovaskularne bolesti i rutinska imunizacija”.
Upitan je li potrebna i četvrta doza cjepiva da se dokonča pandemija, oprezno odgovara tek da “znamo da imunitet snažno ojača nakon svake doze cjepiva”.
Gotovo 5,6 miliona ljudi umrlo je do sada u svijetu od zaraze koronavirusom, od čega njih 1,7 milijuna u Evropi, pokazali su izračuni agencije AFP.
