Šteta od zatvaranja Opšte bolnice Meljine i Instituta Dr Simo Milošević bila bi ogromna, u brojnim oblastima, socijalnoj, ekonomskoj, a posebno u oblasti zdravstva. Zbog toga je potrebno hitno rješenje za te ustanove.
Institut pred stečajem, Meljine pred zatvaranjem, nezamisliv scenario koji briše sve razlike među političkim akterima i građanima u Herceg Novom. Razmjere štete u ekonomiji, zdravstvu, turizmu, ali i socijalne posljedice ne bi bile samo lokalne.
– U prosjeku bi oko 600 ljudi bi ostalo bez egzistencije, grad bi ostao bez nekada eminentne ustanove i bez zdravstvene zaštite – rekla je za RTCG Slavica Drobnjak, predsjendica Sindikata bolnice Meljine.
Ekonomski analitičar Oleg Filipović smatra da bi se gašenjem ove dvije ustanove izgubili sasvim solidni prihodi koje je obezbjeđivao zdravstveni turizam.
– Sa druge strane, imaćete sa socijalnog aspekta veliki broj ljudi na birou za zapošljavanje, tako da ne vidim da je nekome u interesu da se gase Meljine i Institut – navodi ekonomski analitičar Oleg Filipović.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić smatra da država, ukoliko želi i hoće da pomogne Institutu Igalo, mora više nego da duplira fondovske cijene ka toj ustanovi.
– I mora da opredijeli neku vrstu državne pomoći, da li kroz plan restrukturiranja ili eventualno kroz plan neke direktne subvencije – kazao je Katić.
Realna revizija stanja uz ozbiljan program revitalizacije prvi je korak u sanaciji, smatraju sagovornici RTCG.
Potencijal je ogroman, Institut ima 90.000 m2 pod objektima, bolnica Meljine upola toliko, na najatraktivnijim lokacijama.
Institut-Igalo
– Veoma su kompleksni problemi i Institutua i bolnice Meljine koji zahtijevaju da se na tim slučajevima radi svakodnevno – naveo je Katić.
– Najprije im treba jedna dobra revizija, ali realna, ne ono što smo imali do sada, da se neko stanje malo uljepštava. Zatim pronalazak partnera i razgovor sa sindikatom – smatra ekonomski analitičar Oleg Filipović.
U Institutu su konačno priveli kraju kolektivni ugovor kojim će se njihove plate izjednačiti sa prosjekom u crnogorskom zdravstvu. Nevjerovatno je da će tako uštedjeti, jer neće više plaćati ogromne sudske sporove radnicima koji godinama opretrećuju njihov inače opterećen budžet i povećavaju dugove koji ukupno premašuju 30 mil EUR.
Ove jeseni i zime, Budva će sijati svojim ljetnjim sjajem! Turistička organizacija opštine Budva pripremila je program nove manifestacije pod nazivom „Budi u Budvi“ sa ciljem da u periodu van ljetnje sezone obogati turističku ponudu grada, organizuje niz lijepih događaja za sve generacije, a posebno one najmlađe, i učini boravak i život u Budvi sadržajnim i tokom jesenjih i zimskih mjeseci!
Program manifestacije podrazumijeva dječje predstave koje se realizuju u saradnji sa bioskopom „Cadmus Cineplex“ gdje će se i održavati, zatim koncerte, folklorne nastupe, kreativne radionice i druga zabavna i sportska dešavanja na trgu ispred Starog grada, a trajaće tokom cijelog novembra i decembra.
U zoni Starog grada već su postavljeni tereni za košarku i stoni tenis, pa djeca, a i odrasli, svakog sunčanog dana u velikom broju uživaju u sportskim aktivnostima, a na ovim terenima će uskoro biti organizovana i razna takmičenja.
Program za najmlađe počinje u nedjelju, 6. novembra, predstavom „Niko se nije naučen rodio“ u produkciji NVU „Arlekin“ iz Podgorice i igraće se od 12 sati u sali 3 bioskopa „Cadmus Cineplex“. Ulaz je besplatan, bioskop će obezbijediti kokice i vodu za najmlađe, a zbog ograničenog broja mjesta rezervacije se vrše putem telefonskog broja 067 142 154 do subote do 15 sati.
U nastavku realizacije manifestacije „Budi u Budvi“ tokom novembra, subotom će program na trgu ispred Starog grada počinjati u 11 sati, biće održane još dvije predstave u bioskopu, u nedjelju, 13. novembra i nedjelju, 20. novembra od 12 sati, dok će na trgu ispred Starog grada istog dana u nedjelji biti održani razni muzički nastupi od 14 sati. Detaljan program nalazi se na sajtu Turističke organizacije opštine Budva – www.budva.travel
Jadrolinija je raspisala javni tender za putnički brod ‘Dubrovnik’.
Kako je objavljeno u sklopu natječaja koji vrijedi do ožujka 2023. godine, brod se prodaje po cijeni od 2.850.000 eura, a koja će biti sudbina broda, hoće li biti prodan ili ide u rezalište, zasad nije poznato, piše Dubrovački Dnevnik.
Više dubrovačkih građana je potvrdilo kako su vidjeli kako se iz broda iznosi inventar s logom Jadrolinije.
Inače, legendarni brod je izgrađen 1979. godine, dug 122, a širok 18,8 metara. Kapacitet putnika iznosi 1300, a kapacitet kabinskog osoblja 457. Kapacitet osobnih vozila iznosi 300.
Brod plovi na relaciji između Hrvatske i Italije, najčešće na relaciji Dubrovnik-Bari.
Auto-putem Princeza Ksenija je od njegovog otvaranja, polovinom jula, prošlo 875.677 vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 30. oktobra do 6. novembra iznosio 38,874 hiljada.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula, a narednog dana je puštena u saobraćaj. Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Ko iole poznaje predistoriju i prethodne pokušaje privatizacije Instituta Dr Simo Milošević u Igalu i aktere, zna da razlozi za nezakonito postupanje Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte nijesu u ekonomskoj sferi, a još manje je to briga pravne sigurnosti i dovođenja ozbiljnih investitora i kompanija u Crnu Goru. Institut je danas pred stečajem, sa blokiranim računom, neraspoređenim gubitkom većim od 26 mil EUR, ukupnim obavezama koje premašuju 32 mil EUR i više od 600 radnika koji su pred gubitkom posla.
To je za Vijesti kazao privrednik Žarko Rakčević čija je kompanija Vila Oliva, zajedno sa češkom kompanijom Philibert.a.s., u konzorcijumu bila jedini ponuđač na tenderu za prodaju većinskog državnog paketa akcija države u Institutu Dr Simo Milošević u Igalu. Njihova ponuda proglašena je ispravnom i da zadovoljava tenderske uslove.
Vladin Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte, kojim je predsjedavao Duško Marković, odbio je krajem januara 2020. predlog Tenderske komisije, na čijem čelu je bila tadašnja ministarka ekonomije Dragica Sekulić, da se potpiše ugovor sa češko-crnogorskim konzorcijumom.
Upravni sud Crne Gore presudio je u septembru ove godine da je Markovićev Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte donio nezakonito rješenje u vezi s prigovorom češko-crnogorskog konzorcijuma kojim je osporena odluka tadašnje izvršne vlasti da obustavi prodaju većinskog paketa akcija države.
– Drago mi je što je Upravni sud poslije dužeg vremena donio presudu da je u januaru 2020. godine nezakonito zaustavljen proces privatizacije Instituta. Dakle, Savjet za privatizaciju na čelu sa Duškom Markovićem je nezakonito proglasio tender neuspješnim. Oni koji su nezakonito djelovali, ali i razni dušebrižnici, politički demagozi i pojedini eksperti – sveznajuće neznalice, neće snositi odgovornost, ali bi trebalo da odgovore gdje je danas poslije tri godine Institut? Da li je došlo do bolje valorizacije tog vrijednog resursa, kako su obrazlagali svoje nezakonito postupanje, ili je, nažalost, Institut usljed višegodišnjeg lošeg upravljanja danas blokiranog računa, pred stečajem, a preko 600 radnika i njihovih porodica pred gubitkom posla. Uzaludna su bila upozorenja i prijedlozi manjinskih akcionara na sjednicama Odbora direktora. Predstavnici većinskog državnog kapitala u Odboru i menadžmentu u aktuelnom političkom haosu nijesu imali ovlašćenja, a neki ni dovoljno znanja i volje da zaustave sunovrat Instituta. Neraspoređeni gubitak je preko 26 mil EUR, a ukupne obaveze preko 32 miliona – istakao je Rakčević.
On je pitao odakle novac za pokriće gubitaka i plaćanje dospjelih obaveza, za neophodne investicije u medicinsku opremu, za neophodnu rekonstrukciju i renoviranje ruiniranih soba i objekata, za opravku krova zatvorenog bazena….
– Institut nije dio javnog zdravstvenog sistema, nije javna zdravstvena ustanova. On se ne finansira iz budžeta već mora da se izbori na tržištu za svoju poziciju i da zaradi novac za zarade i sve ostale troškove. Bruto-zarade u Institutu čine preko 80% ukupnog prihoda. Takva situacija bez investicija i znalačkog povećanja prihoda je neodrživa. Stečaj po već viđenom scenariju je najgora opcija. Nikad se više Institut neće oporaviti, kao što se nije oporavio poslije uvođenja stečaja nijedan veliki sistem u Crnoj Gori. Prodavaće se dio po dio imovine. Uz štrajkove radnika par godina će se dijeliti neke plate i kraj. Decenije stvaranja kadrova, nataloženo znanje, infrastruktura, objekti i postojeća oprema biće razvučeni i uništeni. Treba preuzeti odgovornost za stečaj Instituta – poručio je Rakčević.
Prema njegovim riječima, zdravstveni turizam u Crnoj Gori nije isprazna parola, zdravstveni turizam je Institut kao okosnica – njegov oporavak i snažan povratak na međunarodno tržište.
– Vodeći član našeg konzorcijuma Philibert je u vrhu zdravstvenog i rehabilitacionog sistema Češke Republike. Investitora sa takvim bilansima i reputacijom je trebalo otjerati. Gotovo godinu i pet mjeseci se detaljno snimala situacija u Institutu, pravili biznis planovi i finansijska konstrukcija za oporavak i razvoj Instituta. Druga dva ozbiljna interesenta su poslije snimanja stanja odustali od učešća na tenderu. Ispunili smo sve tražene uslove na međunarodnom tenderu po pitanju cijene i investicija. Prihvatili smo da snosimo troškove spora sa Jugobankom koji su gotovo devet miliona eura, iako je ta obaveza prvi put nametnuta kupcu (prethodne četiri neuspješne privatizacije Vlada-prodavac je preuzimao obaveze iz spora sa Jugobankom). Prihvatili smo da snosimo sve troškove radnih sporova koji su blizu šest miliona eura. Prihvatili da se nastavi program rehabilitacije za građane Crne Gore do 100.000 tretman dana godišnje po ultra niskim cijenama (nikad godišnji broj tretman dana nije bio preko 90 000). Prihvatili i brojne druge skrivene kosture iz ormana. Pripremio se prijedlog ugovora. Tenderska komisija dala zeleno svjetlo, a onda na Savjetu za privatizaciju poslije toliko izgubljene energije i novca nezakonito proglašenje tendera neuspješnim – kazao je Rakčević.
On je poručio da ko iole poznaje predistoriju i prethodne pokušaje privatizacije i aktere, zna da razlozi za nezakonito postupanje Savjeta nijesu u ekonomskoj sferi, a još manje je to briga pravne sigurnosti i dovođenja ozbiljnih investitora i kompanija u Crnu Goru.
– Vlasnici Philiberta nijesu mogli da vjeruju da je poslije mjeseci pregovora, ispunjenih svih traženih uslova, tender proglašen neuspješnim. Bruka i sramota. Smatrali su da treba iscrpiti sve domaće pravne ljekove, a onda dobiti pravdu i oštetu pred međunarodnim sudovima. Danas je, na žalost svih dobronamjernih i mislećih ljudi, Insitut Simo Milošević pred stečajem.
Rakčević je u avgustu 2018. kupio skoro 26% akcija Instituta, koje su bile u vlasništvu države Srbije, za 2,8 mil EUR.
Prema podacima sa Montenegroberze tržišna vrijednost Instituta je 7,7 mil EUR, a vrijednost jedne akcije je 18 EUR.
Komunalna policija Opštine Tivat započela je akciju uklanjanja vozila, odnosno djelova vozila koji se ne upotrebljavaju u saobraćaju zbog dotrajalosti, oštećenja, koja su bez registarskih tablica i neregistrovana, a ostavljena na javnoj površini duže od sedam dana.
Na teritoriji opštine Tivat evidentirano je ukupno 16 takvih vozila na lokacijama u centru grada, Lepetanima, Radovićima i na Seljanovu. Na svako vozilo ostavljeno je pismeno naređenje ovlašćenog službenog lica vlasniku da, u roku od sedam dana, ukloni vozilo ili dio vozila sa javne površine. Ukoliko vlasnik vozila ne postupi po naređenju, komunalni inspektor donijeće rješenje kojim nalaže vlasniku da, u roku od sedam dana, ukloni ostavljeno vozilo. Rješenje će biti vidno istaknuto na vozilu ili dijelu vozila koji je na javnoj površini, i biće objavljeno na oglasnoj tabli Opštine.
Iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor ističu da će, u slučaju da vlasnik ili korisnik ne ukloni vozilo ili dio vozila, uklanjanje biti izvršeno putem trećeg lica, o trošku vlasnika.
Opština Tivat počela je minulog vikenda sa radovima na probijanju novog makadamskog kolskog puta na Vrmcu, na potezu od sela Bogdašići prema naselju Kavač na teritoriji opštine Kotor. U pitanju je dionica dužine oko 1.200 metara, a koja će, ukoliko to vremenski uslovi dozvole, biti probijena i završena za dvadesetak dana.
Riječ je o proširenju postoječeg, starog austrougarskog puta čime će biti omogućen lakši pristup imanjima porodica Brkan i Marović u blizini Bogdašića, ali i jednostavniji i brži pristup ovom reonu terenskih vatrogasnih vozila u slučaju požara ili neke druge vremenske nepogode.
“Izgradnjom tog dijela puta dobićemo prsten koji će omogućiti da u slučaju hitnih potreba, tipa požara, možemo prići Vrmcu sa dvije strane. Do sada smo mogli prići samo preko Gornje Lastve, a ovako ćemo moći i sa strane Kavča. Ovaj put se gradi na inicijativu stanovnika zaselaka Brkani i Marovići koji se nalaze na tom dijelu Vrmca, a do kojih je do sada, postojećim putem, bilo teško doći“- kazao je sekretar za privredu Opštine Tivat Vedran Božinović, dodajući da će novi put istovremeno služiti i kao pješačka planinarska i staza za razne druge vidove rekracije.
Vrijednost radova koji se finansiraju iz budžeta grada je 33 hiljade eura bez PDV-a, a izvodi ih komapnija “Tujko” iz Grblja čija je ponuda bila najpovoljnija na tenderu što ga je raspisala lokalna uprava Tivta.
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat, najstarija institucija kulture u gradu, u utorak 8.novembra u 16,15 sati promenadnim koncertom ulicama grada obilježava 113 godina od osnivanja.
GDP Tivat formirano je 1909. godine nastojanjem i zalaganjem nekolicine entuzijasta. lija Sindik, Šime Staničić i Filip Vuksanović bili su Tivćani kadri da tu svoju želju zapišu, da formulišu svoju namjeru da osnuju orkestar, i skupili hrabrosti da tu svoju ideju predstave tadašnjem gradonačelniku, kapetanu u penziji Marku Krstoviću, čovjeku koji je funkciju gradonačelnika obavljao na volonterskoj osnovi. Uspjeli su da sazovu Gradsko vijeće, i to Vijeće je donijelo Odluku o osnivanju Glazbeno prosvjetnog društva.
Gradska-muzika-Tivat-30-tih-godina-20.vijeka
Tadašnji predsjednik Opštine Tivat kapetan Marko Krstović, prepoznajući značaj formiranja Gradske muzike za kulturu i jačanje muzičke prosvećenosti žitelja ovog kraja, prihvatio je zahtjev svojih sugradjana i u Češkoj kupio prve i veoma skupe instrumente za gradski limeni orkestar, iako je zbog toga Opšina Tivat tada, prvi i jedini put u svojoj istoriji i bankrotirala…
“Po riječima svjedoka tog vremena, gradonačelnik je malo zakukao, i rekao: „Jadna djeco, znate li što činite?!“ Mislim da je to blizu istine, jer je te godine kompletan budžet opštine Tivat upućen za nabavku instrumenata, nije preostalo nikakvih sredstava za druge aktivnosti. Činilo se tada da je htijenje veće od mogućnosti, ali je gradska glazba ipak tada zasvirala u Tivtu, a evo svira i dan-danas”- prisjeća se njegov aktuelni predsjednik i glavni spiritus movens, Boris Lanceroti.
GPD Tivat proslava 110 godina
Osim kulturološkog i umjetničkog, Glazba za Tivat i njegove građane ima i jak simbolički i emotivni značaj. Sa gradom u sreći i veseljima, sa njegovim građanima tokom najtežih dana, muzika gradske Glazbe je postala nešto što generacije Tivćana već više od vijeka, bukvalno nose u svojim genima.
Veliko nam je zadovoljstvo da najavimo našu novu Jesenju feštu, jesenji festival planiran za vikend 19-20. novembra, poručuju iz NVO Ruke, Herceg Novi.
Program obećava da će biti bogat i raskošan kao i ovo godišnje doba, uz neke stare ali i nove sadržaje. Izložbeni dio će se održati u subotu 19. novembra pa ovim putem pozivamo sve zainteresovane izlagače da prijave učešće u Inbox NVU RUKE, uz opis i sliku svojih radova. Kao i uvijek dio asortimana i/ili prezentaciju treba prilagoditi temi.
A kako svoje projekte težimo da približimo ekološkim standardima, već sada sugerišemo da ambalažu i prisutne materijale planirate u skladu sa tim (bez plastike), poručuju organizatori NVO Ruke iz Herceg Novog.
Indonezijsko ministarstvo ribarstva pokrenulo je mjesečni program plaćanja ribarima za skupljanje plastičnog otpada iz mora. Inicijativa je dio širih napora da se plastično onečišćenje mora u Indoneziji smanji za 70 posto do 2025. Ova zemlja najviše pridonosi krizi plastičnog otpada u oceanu, prenosi Green.hr.
Indonezijska vlada pokrenula je program koji će plaćati hiljade lokalnih ribara da skupljaju plastični otpad iz mora. Ministarstvo mora i ribarstva priopćilo je da je u proračunu izdvojilo 1,03 milijarde rupija (više od 500 hiljada kuna) za plaćanje 1.721 ribara diljem arhipelaga za plastično smeće koje će svakodnevno skupljati do konca mjeseca. Rečeno je da će novac, koji iznosi oko 150.000 rupija (oko 80 kuna) po ribaru tjedno, služiti kao kompenzacija za to što neće loviti ribu tokom tog razdoblja. To je nešto više od 140.000 rupija (70 kuna) sedmično koliko ministarstvo procjenjuje da zarađuju od ribolova.
Ova aktivnost je vrlo jednostavna”, rekao je Sakti Wahyu Trenggono, ministar ribarstva, na konferenciji za medije u Jakarti, dodajući da se ne očekuje da će ovo biti čarobno rješenje za problem morskog otpada u zemlji. “Ovo će barem podići svijest među dionicima na moru i ljudima diljem svijeta”. Ministarstvo ribarstva kaže da očekuje da će svaki ribar prikupiti do 4 kilograma plastičnog otpada dnevno tijekom trajanja programa. Sudionici se nalaze na svim glavnim otocima Indonezije.
