Francuska fregata zaplijenila je 5.919 kilograma kokaina, procijenjene vrijednosti oko 320 milijuna eura, tijekom operacije prošlog petka u međunarodnim vodama Atlantskog oceana kod Zapadne Afrike.
Zapljena je uslijedila nakon što je francuski Ured za borbu protiv narkotika (OFAST) zatražio pomoć mornarice na temelju obavještajnih podataka koje su podijelili međunarodni partneri, uključujući MAOC-N (Maritime Analysis and Operations Centre), britansku Nacionalnu agenciju za kriminal (NCA) i američku DEA, piše gCaptain.
Francuske vlasti istaknule su kako je suradnja nacionalnih i međunarodnih institucija bila ključna za uspjeh ove akcije, koja potvrđuje učinkovitost francuske države u zaštiti vanjskih granica i borbi protiv organiziranog kriminala na moru.
Misija Corymbe simbolizira stalnu prisutnost Francuske u Zapadnoj Africi i Gvinejskom zaljevu, gdje francuska mornarica surađuje s afričkim partnerima u borbi protiv piratstva, oružanih pljački i krijumčarenja. Operacije se provode uz redovite zajedničke vježbe s afričkim mornaricama.
Ova zapljena događa se u trenutku pojačanih međunarodnih operacija protiv krijumčarenja droga na Atlantiku. Samo nekoliko dana ranije, američke snage provele su kontroverznu vojnu akciju protiv venezuelanskog plovila osumnjičenog za krijumčarenje droge u Karibima, pri čemu je poginulo 11 osoba. Taj potez izazvao je osude stručnjaka za međunarodno pravo koji tvrde da je prekršio temeljna načela međunarodnog prava.
Milivoj DUKIC, Laser Olympic Sailor from Montenegro, visiting Ocean Live Park during Leg 4 of The Ocean Race Europe 2025 in Genova, Italy on September 03, 2025. (Photo by Jean-Louis Carli / The Ocean Race Europe 2025)
Četvorostruki olimpijac i sportski simbol Crne Gore promoviše jedrenje i održive vrijednosti
The Ocean Race Europe 2025 zvanično je saopštio da je crnogorski olimpijski jedriličar Milivoj Dukić imenovan za ambasadora finala regate The Ocean Race Europe 2025, koje će se održati u Bokokotorskom zalivu, u Tivtu od 15. do 21. septembra.
Dukić, četvorostruki olimpijac i najtrofejniji jedriličar Crne Gore, trenutno je peti na svjetskoj ILCA 7 rang listi (maj 2025). Njegovo imenovanje odražava ne samo izvanredne sportske rezultate, već i predanost razvoju jedrenja u regionu i promociji vrijednosti očuvanja okeana.
Vijest je saopštena dok se Đenova pripremala da ugosti IMOCA flout na četvrtoj etapi trke, na putu iz Nice. Dukić se nalazi na licu mjesta, gdje pomaže timovima da se pripreme za dolazak u Boku, jedinstvenu završnicu koja će po prvi put ugostiti ovaj prestižni događaj.
Rođen 1993. godine u Herceg Novom, u neposrednoj blizini ciljne linije finalne etape, Dukić je prve korake u jedrenju napravio u legendarnom Jedriličarskom klubu “Jugole Grakalić”. Od tada, njegova karijera traje više od dvije decenije, sa zapaženim rezultatima na Svjetskim kupovima, evropskim i svjetskim prvenstvima.
Pored sportskih uspjeha, Dukić aktivno učestvuje u unapređenju sporta u Crnoj Gori kroz ulogu predsjednika Komisije sportista Crnogorskog olimpijskog komiteta. Godine 2024. proglašen je i za najboljeg sportistu Crne Gore.
U ulozi ambasadora finala The Ocean Race Europe 2025, Dukić će biti glasnik vrijednosti trke: održivosti, zaštite okeana i osnaživanja mladih, ali i autentične pomorske tradicije Crne Gore.
„Velika mi je čast da predstavljam Crnu Goru kao ambasador ovog jedinstvenog sportskog događaja. The Ocean Race je više od takmičenja, to je globalni pokret koji spaja ljude, štiti okean i inspiriše buduće generacije. Radujem se što ćemo svijet jedrenja dočekati na našoj obali i pokazati im dušu Boke“, izjavio je Dukić.
Finale The Ocean Race Europe 2025 održaće se u Tivtu, u Porto Montenegru i označiće prvi dolazak ove trke u Crnu Goru i na Jadransko more. Sa bogatom pomorskom istorijom i strateškom pozicijom na Mediteranu, Crna Gora, Tivat i cijela Boka Kotorska nude savršenu pozornicu za završni čin trke.
Milivoj DUKIC, Laser Olympic Sailor from Montenegro, visiting Ocean Live Park during Leg 4 of The Ocean Race Europe 2025 in Genova, Italy on September 03, 2025. (Photo by Jean-Louis Carli / The Ocean Race Europe 2025)
„Milivoj Dukić savršeno oslikava duh The Ocean Race Europe 2025 – strast, istrajnost i viziju,“ izjavio je Rišar Brisijus, predsjednik The Ocean Race-a. „Počastvovani smo što će upravo on biti ambasador finala i radujemo se zajedničkom radu na povezivanju zajednica i jačanju uticaja ove trke u regionu.“
The Ocean Race Europe 2025 obuhvata 4.500 nautičkih milja i šest nedjelja takmičenja, sa etapama od Kiela do Portsmoutha, preko Kartahene, Nice i Đenove, sve do završnice u Bokokotorskom zalivu, uključujući i priobalnu trku 20. septembra.
Prenos trke obezbijeđen je u saradnji sa Warner Bros. Discovery na evropskim platformama, dok će publika van Evrope moći da je prati putem TNT Sports UK YouTube kanala.
Pored sportskog uzbuđenja, trka kroz svoj program „Racing for the Ocean“ ima i edukativni i aktivistički karakter, sa ciljem podizanja svijesti o zaštiti mora i okeana.
Slavna lisabonska uspinjača iskočila iz tračnica Foto: Pedro Rocha / REUTER
Najmanje 15 ljudi poginulo je, a 18 ozlijeđeno kada je lisabonska uspinjača Gloria, popularna među turistima, iskočila iz tračnica, rekao je glasnogovornik hitne medicinske službe novinarima.
Portugalske vlasti zasad nisu identificirale žrtve niti otkrile njihova državljanstva, ali su rekle da su među poginulima neki strani državljani.
– Ovo je tragičan dan za naš grad. … Lisabon je u žalosti, ovo je tragičan, tragičan incident, rekao je novinarima Carlos Moedas, gradonačelnik portugalske prijestolnice. Slavna žuta uspinjača slična tramvaju iskočila je iz tračnica u poslijepodnevnim satima, prenosi CNN Portugal. Snimke s mjesta nesreće prikazuju uništenu uspinjaču koja inače ima kapacitet za 43 ljudi, te hitne službe kako izvlače ljude.
Očevici su rekli da se nekontrolirano spuštala niz padinu.
BREAKING: At least three people are dead after Lisbon’s iconic Glória Funicular, also known as Elevador da Glória, derailed, CNN Portugal reports. pic.twitter.com/kcWBVIArfw
Portugalski predsjednik Marcelo Rebelo de Sousa u izjavi je izrazio žaljenje zbog tragične nesreće, izrazivši nadu da će vlasti uskoro utvrditi uzrok nesreće.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izrazila je sućut na platformi X.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola poručila je kako je Europa u solidarnosti sa žrtvama, njihovim bližnjima i cijelom zajednicom u Lisabonu.
Linija, otvorena 1885. godine, povezuje centar Lisabona u blizini Trga Restauradores s Bairro Altom, četvrti poznatoj po živopisnom noćnom životu.
Uspinjačom upravlja gradska tvrtka za javni prijevoz Carris. Njezina dva vagona pričvršćena su na suprotne krajeve vučnog užeta, a vuču osiguravaju elektromotori na dva vagona.
Vagon na dnu linije činio se neoštećen, ali CNN Portugal je izvijestio da su putnici morali iskočiti kroz prozore kada se incident dogodio.
Publico piše kako nije riječ o prvom iskakanju Glorije iz tračnica, iako je današnja nesreća daleko najteža. Posljednje iskliznuće se zbog ozbiljnog kvara dogodilo u svibnju 2018. godine, no tada nije bilo prevrtanja vagona niti žrtava.
Gloria poslije te nesreće nije vozila mjesec dana.
Fantastičan susret olujnog oblaka i duge, pred kišu u srijedu, 3. septembra uveče, izazvao je oduševljenje ljudi koji su posmatrali ovaj jedinstveni prirodni fenomen sa obale.
Sjedeći na pontama, gledajući sa prozora, terasa, mještani i gosti sa obale Mula, Prčanja, Stoliva, bili su podjednako ushićeni igrom vlažnog vazdušnog talasa koji se na more spuštao sa obronaka Gornjeg Orahovca i zraka svjetlosti Sunca na zalasku.
Božanska tvorevina te igre bila je duga, koja je uporno parirala oblacima i kiši, zadržavajući se postojano jednim lučnim krakom na Svetom Stasiju, a drugim na obroncima Lovćena. Duga je izgledala kao nebeski portal otvoren iznad Boke Kotorske.
Boka Kotorska – foto M.D.P.
Nakon što je pljusak stao, po zalasku sunca na horizontu iznad Orjenskog masiva nebo je poprimilo purpurnu boju. Taj trenutak pamtiće mnogi koji ovih dana provode dane odmora u Boki.
Fotografije su zabilježile ovaj fenomen, ali one ne mogu dočarati snagu doživljaja uživo. Ostaje dokumentovana još jedna prirodna čarolija, kakvih u Zalivu ima napretek, pogotovu kada je nebo prepuno oblaka, koji se magično ogledaju u moru.
Na trasi Šetališta pet Danica od Savine do Meljina, čija je rekonstrukcija završena u junu, postavljene su dodatne nove klupe, i samo na ovoj dionici sada ih je 16.
Klupe su prethodnih dana postavili radnici Komunalno-stambenog preduzeća, sektor za održavanje lokalnih puteva i vodotokova.
Iz Agencije za izgradnju i razvoj grada ističu da će narendih dana početi i radovi na postavljanju zaštitne ograde.
Vlado Perović, Iva Malešević i polaznici radionice u bašti doma porodice Ždraljević
Ulica Gabela, njena vrata i kamen pričaju priče koje su u centru pažnje “mladih istraživača Risna”
Polaznici prve radionice dokumentarnog filma “Kultura u kadru- objektivom kroz naslijeđe” predstavili su se projekcijama svojih radova na velikom platnu u dvorištu Palate Ivelić u okviru programa IV Festivala etnološkog filma (FEF) u Risnu. Po ocjeni Jelene Čečur, direktorke Festivala, radionica održana od 7. do 10. avgusta postigla je svoj cilj- da mlade, zainteresovane za filmsku umjetnost animira i nauči ih osnovama izrade dokumentarnog filma, kao i da ih nauči da cijene i vrednuju svoju kulturnu baštinu.
U radionici koju su vodili Vladimir Perović, reditelj i osnivač FEF-a, Elizabeta Koneska, etnološkinja iz S. Makedonije i organizatorka Iva Malešević, učestvovalo je devetoro polaznika, raspoređena u tri tima. Bilo ih je desetoro, ali jedan nije pristigao.
Djeca – poštovaoci nasljeđa
Svojim kratkim ostvarenjem “Istraživači Risna”- Saša Bilafer, Matija Mihaljević i Vasilije Stjepčević su riječju i slikom predstavili najatraktivnije kutke drevnoga grada.
Anđela Popović, Andrej Živković i Tomislav Radović predstavili su se 5-minutnim filmom “Ulica Gabela”. Prikazujući jednu od najstarijih ulica u Boki, staru preko 300 godina, pjacu koja je centar svega i odakle sve počinje, ulicu i trg koji su simbol života Risna, željeli su da pokažu kako uglačano kamenje, vjekovima utabano ljudskim koracima, čuva tragove vremena i predstavlja živi spomenik istorije mjesta.
Timski rad Petra Dragomanovića, Nađe Vušurović i Alekse Subotića je trominutni dokumentarni film “Vrata vremena”.
Polaznici radionice na platou
-Željeli smo da kroz filmski prikaz starih vrata predstavimo Gabelu kao ulicu u kojoj je nekad pulsirao život, jednu istoriju koja se krije iza tih vrata, iza kojih sada, možda više niko ne živi, da pokažemo koliko je važno čuvati našu kulturnu baštinu, kaže Nađa Vušurović i objašnjava da su snimali običnim mobilnim telefonima.
-To je bio izazov, imali smo kvalitetnije uređaje, pa smo se snašli. I to je dobar početak. Da bismo uradili bolje filmove, treba da počnemo od malih stvari. Ta četiri dana radionice bili su divno iskustvo, saradnja sa sjajnim mentorima probudila je u nama želju za stvaranjem filma, povezanu sa ovom ulicom i sa svim onim što ona predstavlja za žitelje. Nadam se da će se ponoviti iduće godine, da ćemo opet učestvovati na nekom sličnom događaju, kaže Nađa.
Osnivač Festivala Vladimir Perović objašnjava da su kao organizatori osjetili potrebu da ove godine upotpune program, te su dodali radionicu.
Gabela ovih dana
-Fascinantno je koliko su ta djeca brzo odreagovala i napravila svoje filmove. I, nije važno da li će oni biti reditelji ili neće. Možda neće niko od njih, za neke znam već u šta će se usmjeriti. Ali, razvijanje te vizualne kulture i kroz nju promišljanje sopstvenog nasleđa, u ovom slučaju arhitektonsko-urbanističkog, dakle, dio široke kulture, kulture postojanja, kulture bivanja u jednom prostoru, mislim da je bio vrlo važan i postao je dio njihove svijesti. Vi se iznenadite kad vidite koja su zrela razmišljanja djece, ističe Perović.
Mladi filmski stvaraoci i njihovi mentori bili su gosti Save i Beti Ždraljević, bračnog para koji je u bašti svog Eko domaćinstva u susjedstvu Palate Ivelić, dao prijateljsku ruku podrške kreativnom timu FEF-a.
Filmski stvaraoci iz Italije odmah su otišli da obiđu praistorijske crteže na okapini u Lipcima, a reditelj iz Irana je oglasio na sva zvona da je njegov film u Risnu, kao da je u Kanu
Publika na platou Ivelića uživala je u projekcijama 13 dokumentaraca na temu ”Graditi, ostaviti ljudski znak za sobom”, u odabiru vrsnog umjetnika Vlada Perovića, koji je uložio svoju svjetsku reputaciju laureata nagrada za mnoga dokumentarna filmska ostvarenja, kako bi filmove iz međunarodne produkcije obezbijedio za risansku priču IV Festivala etnološkog filma. I uspio je u tome, na ponos i zadovoljstvo “risanske komunitadi”, ali i šire zajednice.
U dvorištu Palate Ivelić ljubitelji filma i poštovaoci naslijeđa uživali su i u razgovorima sa filmskim stvaraocima. Ovi su, pak, imali priliku da razgledaju prirodno i kulturno naslijeđe Boke Kotorske i dive mu se.
-Priča o Risnu, priča o Boki, širi se, dolaze nam ljudi i pronose naše priče. Italijani iz ekipe filma “Na krovovima onih koji spavaju” (reditelj Antonello Murgia Pisano), koji govori o Tuvišeduu, najvećoj punskoj nekropoli na Mediteranu, odmah su se upustili u razgledanje svih znamenitosti. Danas ih je naš kolega Rašo morao voditi do pećinskih crteža u Lipcima. A do tih crteža se stiže kroz poskoke i kroz šipke i drače. Očito su se dobro obavijestili, to je zanimljiv detalj – pravi svjetski putnici sve saznaju što ima na nekom mjestu. Takođe, reditelj iz Irana je oglasio na sva zvona da je njegov film u Risnu kao da je u Kanu. Pa je molio za fotografije, koje širi preko Fejsbuka i Instagrama širi. Fascinantno, podijelio je sa nama svoje utiske Perović.
Vladimir Perović u razgovoru za Boka News
Dokumentaracem “Isatis” Alireze Dehghan iz Irana, koji skreće pažnju na opasnost od uništenja hiljadugodišnjega grada pod uticajem industrijskog razvoja i zagađenja životne sredine, otvoren je raskošan filmski program. Bila je prava avantura za selektora da dobije sve odabrane filmove, a usput je neke i digitalizovao.
– Interesantno je, počinjemo sa filmom “Isatis” iz Irana, a završavamo sa filmom “Zlatni most” iz Perua, koji sam ja vidio prije 20 i nešto godina u Krakovu i bila je velika borba da ga dobijem. Film su imali samo na 16 mm traci i davno ga nisu gledali ni oni iz ekipe. I onda je trebalo izboriti se da se taj film prebaci u digitalni format, da se skenira, digitalizuje i da ga dobijemo. I onda su nam i oni zahvaljivali kako je divno vidjeti film nakon 20 godina. A film je čudesan, možete zamisliti most ispleten od trave, most po kome ljudi gaze, sa oduševljenjem priča maestro Perović.
Pored pomenutih, prikazani su i filmovi: “Dom” Thomas Gleeson, Novi Zeland, o kući koja “putuje”, “Nekom svom” mladog reditelja Seada Šabotića iz Crne Gore, o Bihorskom kraju, odakle su mnogi otišli u inostranstvo i zaradili neki novac, ulagali u građevine, vjerujuću da će nekad doći, provoditi u njima vrijeme, ali to je samo iluzija- kuće ostaju prazne, tužne…;
Festival etnološkog filma Risan 2025.
Film “Mala Juga”- o našim ljidima u Švajcarskoj, koliko su se adaptirali, koliko su našli ili nisu našli svoj dom, kako se osjećaju, šta bi željeli; “Graditeljska”- osmominutni dokumentarac Vladimira Perovića koji baca “kosi pogled” na političare koji otimaju slavu i trud onima koji u znoju i krvi odrade čitav posao; “Njemački ašov na Kalemgdanu” Dimitrija Markovića iz Srbije, koji govori o nacističkom projektu izgradnje Olimpijskog stadiona; ironično djelo o društvu apsurda “Biljeg” Živka Nikolića, Crna Gora; “Snovi sela Daje” Shanta Nepali iz Nepala, o ženama podno Himalaja, koje se trudom, radom i ljubavlju za rodni kraj posvećeno bore sa klimatskim promjenama; “Ide život” Radmile Lizdek, Bosna i Hercegovina, o, načinu življenja jedne žene u hercegovačkom selu, koji opstaje u okruženju urbanizacije, ubrzanih tokova kapitala i ljudskih potreba; “Sjenka kralja” Hadi Shariati, Iran, o lovačkoj strasti koja dovodi do istrebljenja nekih vrsta divljih životinja, te “Sačuvaj bože” Dobrivoja i Dobrile Pantelić, Srbija, o pustoši koja ostaje kada se pola vijeka zaboravi rodno ognjište.
Eho festivala “čuće se” i vidjeti 4, 5. i 7. septembra kroz projekcije odabranih filmova u Domu starih Grabovac u Risnu, u Gornjem Morinju i Gornjem Grblju.
Bokeljska udruga muzičara A Capella Tivat, u saradnji sa Opštinom Tivat i Turističkom organizacijom Tivat organizuje u subotu 6.septembra u 20 sati u prelijepom ambijentu Otoka Gospe od Milosti, treću Smotru klapa pod nazivom “Još se digod skupe naši”.
Učešće će uzeti četiri renomirane klape iz Dalmacije Ivo Lozica-Korčula, Karmel-Turanj, Ventula –Split , Morbin-Brač, dvije iz Crne Gore Fiori-Tivat i Camerton-Podgorica i jedna iz Srbije Serafim Sarovski-Zrenjanin.
Koncert – Gospa od Milosti
Organizovan je prevoz sa gradske rive Pine brodovima Pajo u 19 sati i povratak po završetku smotre.
Kažu da sanjaju samo oni koji su hrabri. A vi ste pokazali da samo najbolji mogu da sanjaju i da osvoje zlato i bronzu, poručio je predsjednik Jakov Milatović mladim vaterpolistima koji su Crnoj Gori donijeli zlato i bronzu sa evropskih prvenstava
Na svečanom prijemu na Cetinju, Milatović je čestitao U18 reprezentaciji na tituli šampiona Evrope i U16 selekciji na osvojenoj bronzi. Vaterpolo reprezentaciji (U18) dodijelio je i državno priznanje za osvojeno prvo mjesto na Evropskom prvenstvu.
„Finale protiv Srbije? Oni povedu, vi odgovorite. U drugoj četvrtini 7:3. U trećoj – Bošković, Stupar bomba, Gojković sa peterca, Vukanić… i već plus šest. Od tog trenutka svi smo znali: titula je naša”, istakao je Milatović.
Predsjednik je naglasio da medalje nijesu stigle lako: „Hiljade sati u vodi, rano ustajanje, propušteni izlasci. Dok su drugi sanjali, vi ste san pretvarali u stvarnost. Zato medalje koje nosite imaju boje crnogorske zastave.“
Osvrnuvši se na podršku koju su igrači imali, Milatović je poručio: „Ovo nije samo vaša pobjeda. To je pobjeda vaših trenera, vaših porodica i cijele Crne Gore. Pokazali ste da kad vjerujete jedni u druge, nema protivnika koji vas može zaustaviti. Zato ste vi ponos naše zemlje. Od danas svako dijete koje uđe u bazen ima novi san – da bude kao vi.“
Zaključio je jasnom porukom: „Bronzani momci, vaš zadatak je da stignete starije. A vi, šampioni Evrope, zadali ste domaći zadatak. Sada Crna Gora od vas očekuje ono najveće: olimpijsko i svjetsko zlato.“
Reprezentativcima, stručnom štabu i rukovodstvu Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore uručeni su prigodni pokloni i vaučeri za sportsku opremu uz podršku kompanije Sport Vision.
Devetnaesto izdanje Hercegnovskog strip festivala (HSF) ove godine će se održati od 5. do 10. septembra na više lokacija u Herceg Novom i Boki Kotorskoj, ali i na Lovćenu jer se nastavlja saradnja sa sjajnim kompleksom Žičara Kotor – Lovćen.
Izuzetno bogat šestodnevni program, pored tipično likovnih i stripovskih sadržaja, kao što su izložbe radova specijalnih gostiju, crtanje za fanove, radionice za sve uzraste, prezentacije i predavanja, podrazumijeva i veoma kvalitetan muzički repertoar. Tokom trajanja festivala svih šest večeri HSF organizuje i vrhunske koncerte za koje je ulaz besplatan.
Specijalni gosti ovogodišnjeg festivala su: Eduardo Riso (Argentina), Fransoa Buk, Tristan Lagranž Triston, Žan Šarl Pupar (Francuska), Hari Randolf (SAD), Mark Simpson Džok (Velika Britanija), Alehandro Gonzales Ćermaniko (Španija), Juri Landman (Holandija), Maria Laura Sanapo, Marko Santući, Valeria Burzo, Luka Strati (Italije), kojima će društvo u Herceg Novom na devetnaestom izdanju HSF-a, praviti još 130 ne manje specijalnih umjetnika iz ukupno 25 zemalja svijeta.
19. HSF
Impresivan spisak svih autora koji dolaze i vraćaju se na Hercegnovski strip festival još jednom potvrđuju izuzetnu reputaciju koju ova manifestacija ima u evropskim i svjetskim okvirima.
