Anđela Popović, Marta Borović i Ena Božović, učenice Gimnazije Kotor i pobjednice debatnog takmičenja na temu vršnjačkog nasilja, koje je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), boravile su od 20. do 22. marta u studijskoj posjeti Novom Sadu, kao nagradi za osvojeno prvo mjesto. Tokom trodnevnog programa stekle su nova znanja, susrele se sa različitim perspektivama i dodatno produbile razvile društvenih procesa.
Boravak u Novom Sadu omogućio im je da se upoznaju sa radom institucija, važnim kulturnim i društvenim sadržajima, ali i primjerima građanskog aktivizma, u čemu je značajna podrška obezbijeđena od strane partnerske organizacije – Regionalne akademkije za razvoje demokratije (ADD).
U okviru programa organizovan je sastanak sa Saškom Radujkov, poslanicom u Skupštini AP Vojvodine, tokom kojeg su razgovarale o radu i funkcionisanju pokrajinskog parlamenta, poslaničkim aktivnostima i evropskoj perspektivi regiona.
Pobjednice debatnog kluba u Novom Sadu
„Studijsko putovanje u Novi Sad za nas je bilo dragocjeno iskustvo, jer smo kroz različite posjete i susrete imale priliku da vidimo i naučimo mnogo toga novog. Svako mjesto koje smo obišle otvorilo nam je drugačiju perspektivu i podstaklo nas da o mnogim temama razmišljamo šire i dublje nego ranije“, kazala je Marta Borović.
U kulturnom dijelu programa učenice su posjetile Galeriju Matice srpske, jednu od najznačajnijih kulturno-umjetničkih ustanova u Srbiji, gdje su kroz interaktivno vođenje i elemente društvene igre K(art)e na dinamičan način upoznale najvažnija djela iz bogate kolekcije ove institucije. Ovakav pristup podstakao ih je na aktivnije posmatranje i bolje razumijevanje umjetničkog izraza.
U Muzeju grada Novog Sada obišle su izložbu „Mileva: Mi smo stena“, posvećenu Milevi Marić Ajnštajn, koja kroz savremen i vizuelno snažan koncept približava njen lik i djelo. Kombinacija umjetničkih instalacija i novih tehnologija dodatno je obogatila njihovo iskustvo i približila spoj nauke, umjetnosti i savremene muzeologije.
Program je obuhvatio i obilazak Petrovaradinske tvrđave, jednog od najprepoznatljivijih simbola Novog Sada.
„Za mene je studijsko putovanje u Novi Sad bilo nezaboravno iskustvo. Kroz pažljivo osmišljen program upoznale smo istorijski, kulturni i društveni kontekst grada, ali i doživjele ovo putovanje na poseban i sadržajan način. Iako je posjeta bila kratka, naši dani su bili ispunjeni brojnim aktivnostima i novim iskustvima. Posebno nam je značilo što je cijeli program bio pažljivo organizovan, zbog čega smo se osjećale prijatno i sigurno. Zahvalne smo na prilici da kroz ovu posjetu bolje upoznamo kulturu i istoriju Vojvodine “, istakla je Ena Božović.
Pobjednice debatnog kluba u Novom Sadu
Važan segment posjete odnosio se na kulturu sjećanja i građansku odgovornost. Učenice su obišle Spomenik žrtvama racije na Keju žrtava racije, a kroz razgovor sa rediteljem Aleksandrom Reljićem dodatno su osvijestile značaj odgovornog odnosa prema prošlosti. Ovaj dio programa zaokružen je odavanjem pošte žrtvama stradalim usljed pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kao i upoznavanjem sa kontekstom studentskih protesta koji su uslijedili nakon te tragedije i otvorili važna pitanja odgovornosti, bezbjednosti i angažmana mladih.
„Ova studijska posjeta nam je bila posebno značajna jer smo kroz različite aktivnosti stekle nova znanja i bolje razumjele teme o kojima smo ranije učile. Direktni susreti, obilasci i razgovori omogućili su nam da određene društvene, kulturne i istorijske teme sagledamo iz više uglova“, ocijenila je Anđela Popović.
Program je uključio i posjetu organizaciji Kulturanova, jednoj od najaktivnijih nevladinih organizacija u oblasti rada sa mladima i umjetnosti. Tokom susreta sa Jelenom Božić, programskom koordinatorkom, učenice su se upoznale sa radom ove organizacije, ali i sa mogućnostima koje civilni sektor pruža mladima, posebno kroz inicijative koje podstiču kreativnost, participaciju i društvenu odgovornost.
Studijska posjeta realizovana je u okviru projekta „SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas“, koji CGO sprovodi u saradnji sa ADD iz Novog Sada, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
Seniorsko prvenstvo Crne Gore u karateu, održano u Danilovgradu, obilježili su sjajni nastupi Novljana koji su potvrdili visoku klasu u borbama. Nemanja Mikulić, član karate kluba Bijela, postao je prvak države u kategoriji do 84 kilograma, dok je Jovana Damjanović, takođe Novljanka koja nastupa za podgorički Omladinac, osvojila zlatnu medalju u kategoriji preko 68 kilograma. Damjanović je svoj uspjeh upotpunila i najsjajnijim odličjem u ekipnoj konkurenciji, gdje je sa klupskim koleginicama iz Omladinca, Helenom Backović, Nađom Boričić i Lanom Vukčević, podigla šampionski pehar.
Najuspješniji učesnik šampionata u sportskoj dvorani Policijske akademije bio je Bar sa šest zlatnih, dvije srebrne i sedam bronzanih medalja. Isti broj zlatnih odličja, ali uz manji broj srebrnih, pripao je Omladincu, dok je Iskra takmičenje završila sa tri zlata, srebrom i tri bronze. Pored Mikulića i Damjanović, u pojedinačnoj konkurenciji u borbama trijumfovali su Balša Vojinović (Iskra, do 60), Nenad Dulović (Omladinac, do 67), Lazar Jovović (Bar, do 75) i Lazar Potpara (Fokus, preko 84). Kod seniorki, titule su pripale i Lani Vukčević (Omladinac, do 50), Heleni Backović (Omladinac, do 55), Nađi Boričić (Omladinac, do 61) i Mariam Zahrane (Bar, do 68).
U katama pojedinačno dominirali su takmičari Bara, Vladimir Mijač i Mila Mraković, koji su bili najbolji i u timskoj konkurenciji. Muški kata tim Bara nastupio je u sastavu Vladimir Mijač, Arijan Kočan, Kenan Nikočević i Nikola Milić, dok su u ženskoj konkurenciji titulu osvojile Mila Mraković, Maša Đukanović, Jovana Milić i Arijana Kočan. U muškim ekipnim borbama trijumfovao je tim Iskre, za koji su nastupili Mihailo Gojaković, Balša Vojinović, Branko Lazović, Nikša Zejak i Đorđe Vuković. Na državnom prvenstvu u organizaciji Karate saveza učestvovalo je 67 takmičara iz 22 kluba.
Tradicionalna manifestacija “Fešta kamelija Stoliv 2026“ biće održana u nedjelju, 29. marta. Ovo je 41. manifestacija u čast cvijeta kamelije, koju su donjeli naši pomoraci prije nekoliko vjekova iz Japana.
Istovremeno, obilježava se 700 godina od prvog spominjanja naselja Stoliv u istorijskim spisima, gdje se navodi kao mjesto u kojem je notar Petar Vitin imao svoja imanja, kazao je predsjednik Udruženja, Romeo Mihović.
Iz NU “Kamelija” poručuju da već sada u Stolivu ima kamelija u izobilju.
Fešta kamelija 2023. – foto Boka News
“Dolaskom sunčanih dana, vrijedne Stolivljanke već su počele da uređuju svoje đardine u kojima kamelije zauzimaju posebno mjesto. U njima, pored najpoznatijih i najčešće uzgajanih odomaćenih sorti: crvenih, rozih, bijelih i šatiranih, mogu se vidjeti i rjeđi hortikulturni kultivari. Među njima se izdvaja takozvani „papagajev kljun“, velika kamelija sa karakteristično isturenim žutim prašnicima. Tu su i žuta kamelija blagog mirisa, kao i krupna roza kamelija poludvostrukog cvijeta, sa mnoštvom latica i tučkom koji podsjeća na grozd. Sve su to različiti kultivari koji svjedoče o bogatstvu i raznovrsnosti ove izuzetne biljke” – kazao je predsjednik Udruženja, Romeo Mihović.
Kamelija
Kamelije su u Stolivu posebno cijenjene, jer cvjetaju u periodu kada većina biljaka miruje, a njeno lišće i latice karakteriše svjež i elegantan izgled. Uzgajivačice iz Stoliva ističu da kamelija često prkosi vremenskim prilikama. Ova zima, sa čestim i obilnim padavinama, nije ih spriječila da procvjetaju više nego ikada.
Program:
Festa kamelija 2026 – plakat
Organizator poziva sve zainteresovane građane da prisustvuju ovoj tradicionalnoj manifestaciji u slavu cvijeta kamelije koja se održava već 41 godinu. Takođe, pozivaju uzgajivače kamelija da za izložbu u okviru ovogodišnje manifestacije, dostave svoje radove – bukete i aranžmane od cvijeta kamelije kako bi obogatili izlozbu a time i konkurisali za jednu od nagrada koje dodjeljuje organizator. za sve informacije mogu se obratiti na telefon 069 644 506
Ono što svake godine oduševi prisutne je kostmirani igrokaz koji prikazuje kako su prve sadnice kamelije stigle iz Japana u Boku. Nakon njega, gostoljubiti domaćini poslužiće goste priganicama, rakijom, suvim smokvama ali i ostalim domaćim poslasticama. Ova mala, ali autentična manifestacija, prava je prilika da iz Boke donesete sadnicu kamelije.
BIRN fact-check analiza pokazala je da Crna Gora i dalje nema avion za gašenje požara i da se oslanja na međunarodnu pomoć, dok je većina vatrogasnih vozila stara do dvije decenije
remijer Milojko Spajić je u avgustu 2024. najavio da će Crna Gora pronaći sredstva za kupovinu makar jednog kanadera, aviona za gašenje požara procijenjenog na oko 50 miliona eura. U jeku sezone požara u Crnoj Gori, Spajić je na svom X nalogu napisao da je Ministarstvo unutrašnjih poslova već popravilo jedan, a uskoro će još 2 stara, manja aviona za gašenje požara.
„Užasne scene u Paštrovićima i drugim mjestima širom Crne Gore nas obavezuju da odmah reagujemo. Ne možemo da trpimo doskorašnju nemoć države pred stihijom koja se ponavlja svakog ljeta… Vlada će pronaći sredstva da kupi makar jedan kanader za požare za koje decenijama nemamo rješenje”, poručio je tada Spajić.
Godinu kasnije, tokom požara u okolini Podgorice i na crnogorskom primorju, Spajić je kazao da je iz Italije krenuo kanader koji će mnogo pomoći u savladavanju požara. Tokom prošlogodišnje sezone požara dva kanadera iz Hrvatske i Italije stigla su kao pomoć preko Mehanizma civilne zaštite Evropske unije i NATO Centra za koordinaciju odgovora na katastrofe.
Fact-check analiza BIRN-a je pokazala da Vlada nije nabavila obećani kanader, dok je budžet sektora zaštite i spašavanja za 2026. godinu dodatno smanjen.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) nisu precizirali koliko će letjelica Avio-helikopterske jedinice biti operativno tokom ljetnje sezone.
“Trenutno su u toku radovi na tri vazduhoplova iz flote Avio-helikopterske jedinice. Na dva aviona AT-802 u toku su godišnji radovi, dok je helikopter u fazi vraćanja u plovidbeni status nakon radova na motoru helikoptera. U ovom trenutku nije moguće precizno definisati tačan datum završetka, ali se aktivnosti sprovode kontinuirano i prioritetno”, kazali su BIRN-u iz MUP-a.
Na pitanja BIRN-a o kupovini kanadera iz kabineta premijera Spajića su kazali da su za to pitanje nadležna ministarstva finansija i javnih radova. Iz Ministarstva javnih radova nisu odgovorili na pitanja BIRN-a, dok su iz Ministarstva finansija kazali da nijesu nadležni.
Prema podacima Evropskog sistema za informacije o šumskim požarima (EFFIS), u Crnoj Gori je tokom 2024. godine izgorjelo oko 16.000 hektara zemljišta, što je oko 1,2 odsto ukupne teritorije države. Prošle godine požarima je bilo zahvaćeno oko 21.920 hektara šuma i zemljišta u Crnoj Gori, a pripadnik Vojske Crne Gore Dejan Božović poginuo je kada se prevrnula cistjerna za vodu tokom gašenja požara u Kučima.
Spajić i Mujović tokom požara u Kučima. Foto: Vlada Crne Gore
Vatrogasna vozila stara, budžet smanjen
Vlada je u međuvremenu smanjila budžet Sektora zaštite i spašavanja, koji je ove godine iz državne kase dobio 1,4 miliona eura manje nego 2025. godine. Smanjen je i budžet za Avio-helikoptersku jedinicu sa predviđenih 2,3 na 2,2 miliona eura.
Iz MUP-a su kazali BIRN-u da je budžet planiran u skladu sa fiskalnim prioritetima države i strateškim planovima razvoja sistema zaštite i spašavanja. Dodaju da će se dio kapaciteta dodatno jačati kroz međunarodne projekte.
“Kroz saradnju sa partnerima iz Evropske unije obezbijeđena je nabavka ukupno 30 specijalizovanih vozila za potrebe sistema zaštite i spašavanja – 19 vozila za centralni i primorski region, kao i dodatnih 11 vozila za intervencije u šumskim požarima i operacije spašavanja u okviru projekta „Support to Montenegro Ground Forest Fires Prevention, Preparedness and Response Capacities“. Ukupna vrijednost opreme koja će biti isporučena iznosi približno 6 miliona eura”, kazali su iz MUP-a.
Dio sredstava i resursa sistema zaštite i spašavanja nalazi se na nivou lokalnih službi, koje planiraju i realizuju sopstvene budžete.
Predsjednik Struktovnog odbora vatrogasaca – spasilaca, Ratko Pejović, upozorava da je stanje opreme za zaštitu od požara, prvenstveno vatrogasnih vozila, loše jer su ona stara i do 40 godina.
“Poslednja značajna nabavka vatrogasnih vozila od strane države desila se posle velikih požara 2007. godine. Vozila koja su tada nabavljena već su stara 20 godina. Sve navedeno konstatuje se i u redovnim godišnjim izvještajima Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a, koji bi trebalo da alarmira donosioce odluka da je potrebno značajnije ulaganje u ove službe”, kazao je Pejović BIRN-u.
Prema podacima MUP-a, prosječna starost vozila službi zaštite i spašavanja iznosi oko 16 godina. Ukupan broj vatrogasno-spasilačkih vozila je 151, dok se u akcijama koristi još 79 drugih vozila. Iz MUP-a su kazali i da su u službama zaštite i spašavanja još 43 tehnički neispravna vozila, dok je kroz upitnik odgovoreno da im nedostaje još 47 vozila.
Najviše vozila ima Podgorica – 28, Budva i Kotor imaju po 12, dok ostale opštine raspolažu manjim brojem. Navodi se da je do kraja godine planirana nabavka 30 novih vozila.
„Sa ovom nabavkom značajno će se podići kapaciteti službi zaštite i spašavanja, pogotovu ako se zna da je posljednja veća nabavka vozila bila u periodu od 2009. do 2011. godine kada je kroz Vladin program nabavljeno 59 specijalnih vozila za gašenje požara i spašavanje”, kazali su iz MUP-a.
Pejović smatra da problem nije samo u novcu, navodeći da vatrogasci-spasioci u mnogim opštinama nemaju ni adekvatnu ličnu zaštitnu opremu – odijela za prilaz vatri, šlemove, zaštitne rukavice i čizme.
“Iako se radi o opremi koja je skupa, smatramo da razlozi malog ili nedovoljnog ulaganja u njenu nabavku nijesu finansijske prirode, već mislimo da se radi o nedovoljno razvijenoj svijesti o potrebi ulaganja u službe zaštite. Sve prethodno navedeno najbolje ilustruju slike sa terena, kada možemo da uporedimo našu opremu sa opremom vatrogasaca-spasilaca država koje su nam poslale pomoć u ljudstvu i tehnici”, tvrdi Pejović.
Tokom prošlogodišnjih požara javnost je mogla da vidi vatrogasce u majicama kratkih rukava i patikama, bez zaštitne opreme, dok su pored njih stajali vatrogasci iz Austrije i Švajcarske u punoj spasilačkoj opremi.
Prema zvaničnim podacima, Crna Gora ima 639 vatrogasaca-spasilaca, dok je u kategoriji ostalih zaposlenih u službama zaštite i spašavanja evidentirano još 177 ljudi.
Požar – foto Boka News
Nema registra piromana
Vlada ne planira uvođenje registra piromana, iako su prethodnih godina iz lokalnih vlasti u centralnom dijelu i na primorju tvrdili da su mnogi požari podmetnuti.
Iz Ministarstva pravde navode da ne razmatraju mogućnost osnivanja registra piromana, jer do sada nijesu dobili zvaničnu inicijativu.
“Kako inicijativa za uspostavljanje registra piromana nije formalno pokrenuta, Ministarstvo pravde nije provodilo analize niti konsultacije u vezi s tim pitanjem. Svaka inicijativa koja se odnosi na uspostavljanje novih registara mora biti praćena ozbiljnom i sveobuhvatnom analizom, uključujući pravne, institucionalne, i aspekte kako zaštite javnog interesa, tako i zaštite ličnih podataka”, kazali su iz Ministarstva pravde.
Prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, za krivično djelo izazivanja opšte opasnosti, u koje spada i podmetanje požara, predviđena je kazna od 6 mjeseci do 5 godina zatvora. U praksi, međutim, pravosnažnih osuđujućih presuda ima vrlo malo.
Osnovni sud u Herceg Novom je u avgustu 2022. osudio na godinu dana zatvora I.L. iz Herceg Novog zbog izazivanja 12 požara u čijem su gašenju učestvovali helikopteri Vojske Crne Gore i stotine mještana Herceg Novog. Prošlog jula ponovo je uhapšen zbog sumnje da je podmetnuo nove požare u tom primorskom gradu.
Analizom presuda za požare od 2020. do 2025. Radio Slobodna Evropa je utvrdila da su crnogorski sudovi donijeli oslobađajuće presude u 10 slučajeva, dok su u 30 odsto slučajeva izricane uslovne kazne.
Prema zvaničnim procjenama tokom prošle godine požari u Podgorici i okolini prouzrokovali su štetu od oko 1,7 miliona eura. Vatra je progutala oko 300 hektara šume, uništila više od 43.000 čokota vinove loze i oko 9.500 sadnica voća i povrća.
Ovaj tekst podržan je, u okviru projekta „Disinfo Watch: Fact-Checking for Resilient Communities“, od strane od strane SEECheck mreže, Udruženja građana i građanki “Zašto ne“ a finansiran od strane Evropske unije. Međutim izražena mišljenja i stavovi održavaju isključivo perspektivu autora, odnosno Balkanske istraživačke mreže – Crna Gora (BIRN Crna Gora), i ne predstavljaju nužno stavove SEECheck mreže, Udruženja građana i građanki “Zašto ne” i Evropske unije.
Uzgajalište na otvorenom moru u HR / FOTO / Boka News
Na 44. izdanju sajmu ribarstva u Sjevernoj Americi “Seafood Expo North America” predstavili su se izlagači iz 48 zemalja, a među njima i hrvatske tvrtke Cromaris, Jadran tuna, Kali tuna i Pelagos net farma, koji su izlagali u sklopu nacionalnog štanda pod kapom Hrvatske gospodarske komore (HGK).
“Nastupi na međunarodnim sajmovima izuzetno su važni, osobito u vrijeme tržišnih kriza, poput one na japanskom tržištu tune, koje je dugi niz godina bilo ključno za plasman visokokvalitetne hrvatske tune”, kazao je potpredsjednik HGK Dragan Kovačević.
Iz HGK u priopćenju navode kako je sektor ribarstva dugi niz godina bio jedan od rijetkih s pozitivnom vanjskotrgovinskom bilancom, no u prvih 11 mjeseci 2025. zabilježen je deficit, uz pokrivenost uvoza izvozom od 97 posto.
U tom razdoblju uvoz ribe količinski se povećao za 1,5 posto, a vrijednosno za 6,1 posto i iznosio je 231,3 milijuna eura. Istodobno se izvoz količinski smanjio za sedam posto, dok je vrijednosno porastao za 11,1 posto i dosegnuo 234,4 milijuna eura.
U istom razdoblju uvoz prerađenih proizvoda ribarstva količinski se povećao za 9,7 posto, a vrijednosno za 7,1 posto te je iznosio 58,2 milijuna eura. Izvoz ribljih prerađevina količinski je manji za 19,8 posto, a vrijednosno za 12,2 posto, na 46,4 milijuna eura.
U prošloj godini Hrvatska je najviše ribe izvezla u Italiju, gotovo 38 posto ukupne vrijednosti izvoza. Slijede Japan, gdje se još uvijek izvoze najveće količine tune, Slovenija, Španjolska i Njemačka.
Kod ribljih prerađevina, najveći dio izvoza odnosi se na Španjolsku, koja čini gotovo 30 posto ukupne vrijednosti izvoza, te Italiju, Sloveniju i BiH.
Smanjenje izvezenih količina ribe i ribljih prerađevina, prvenstveno je posljedica manjeg ulova sitne plave ribe, kazali su iz HGK. No ističu kako je pozitivan pokazatelj to što je, unatoč manjim količinama, zabilježen rast vrijednosti izvoza, kao rezultat boljeg vrednovanja domaćih proizvoda ribarstva te kvalitetne prezentacije i plasmana na zahtjevnim međunarodnim tržištima.
Tvrtke Jadran tuna i Pelagos net farma, lideri u proizvodnji smrznute tune sushi/sashimi kvalitete, već izvoze na američko tržište, a Kali tuna na to tržište plasira svježu tunu.
Direktor Jadran tune Leo Mandić ja kazao kako zbog slabog tečaja jena, japansko tržište, koje godinama otkupljuje hrvatsku tunu, više ne može osigurati održivu profitabilnost hrvatskim uzgajalištima zbog čega su se morali okrenuti novim tržištima. U tom je kontekstu američko tržište za njih izuzetno važno. “Prošlogodišnji nastup na zajedničkom štandu u organizaciji HGK pokazao se vrlo uspješnim. Upravo zato vidimo značajan potencijal u daljem predstavljanju na ovom sajmu”, rekao je Mandić.
Savjetnik Uprave tvrtke Kali tuna Miro Mirković od sudjelovanja na sajmu očekuju širenje mreže poslovnih partnera u SAD-u te daljnje jačanje poslovanja na tom tržištu. “Za to je bitna stalna prisutnost na tržištu, pa se nadamo da će organizacija zajedničkog štanda za hrvatske tvrtke u Bostonu postati redovita praksa. Kontinuirano izvozimo u SAD i povećavamo količine, a u planu nam je i cjelogodišnja prodaja svježe tune”, izjavio je Mirković.
Sajam u Bostonu prvi je od tri ovogodišnja sajma ribarstva na kojima HGK organizira zajednički nastup za svoje članice. Sljedeći sajam, Seafood Expo Global održat će se u Barceloni u travnju, a Conxemar u Španjolskoj u listopadu.
Promet vozila na trajektnoj liniji u Boki Kotorskoj od početka godine biljež rast u odnosu na isti period 2025. Tako je u januaru sa jedne na drugu stranu zaliva trajektima prevezeno 479.787 vozila svih kategorija što je pet odsto više nego u istim mjesecu lani, dok je u februaru promet iznosio 429.594 vozila što je 6,2% više nego u februaru 2025.
“Tokom marta, takođe, bilježimo uvećan priomet u odnosu na isti mjesec proše godine, zasada u prosjeku oko šest odsto”, kazao je rukovodilac Sektora za pomorski i priobalni transport u JP Morsko dobro kapetan Aleksandar Crvenko.
Dodao je da trenutno tokom dana na liniji Lepetane-Kamenari saobraćaju četiri trajekta “Teodo”, “Igalo”, “Grbalj” i “Perast” i da nema gužvi niti dužih čekanja na pristaništima.
Sektor za pomorski i priobalni transport je u punom jeku priprema za ljetnju turističu sezonu, pa je tako trajekt “Trideseti avgust” trenutno na remontu u brodogradilištu “Brodoremont Punat” u istoimenom mjestu na ostrvu Krk u Hrvatskoj, a u toku su tenderi i pripreme za redovne godišnje remonte trajekata “Lepetane”, “Kamenari” i “Ruka pravde”.
“Remont “Tridesetog avgusta” je posebno značajan jer će prvi put u posljednjih 19 godina na tom brodu biti obavljen i generalni servis oba njegova “voith schneider propulzora”. Trajekt je dokovan u Puntu kako bi se demontirala oba propulzora koja su već transportovana na servis direktno kod proizvođača u Hajdenhajmu u Njemačkoj. Nakon testiranja koje je u toku, oni će tamo biti “otvoreni” i u njima promijenjeno sve što treba od potrošnih djelova i materijala, te nakon toga ponovno testirani, vraćeni i ponovno ugrađeni na brod u Hrvatskoj. Na ovaj način će “Trideseti avgust” kojem prethodni vlansici tog broda u Hrvatskoj nisu poklanjali puno pažnje prilikom održavanja, biti u top formi da odradi još dosta godina vožnji na trajektnoj liniji u Boki Kotorskoj za koju se ovaj brod, baš zbog svojih “voith schneider” propulzora sjajnih manevarskih karakteriustika koje mu oni daju, pokazao idealnim u protekle tri godine”, kazao je Crvenko.
Crvenko je dodao da je specijalizovana firma “Iunvar” iz Tivta u međuvremenu obavila ultrazvučna mjerenja debljine i stanja limova na trupu, palubi i nadgrađu “Tridesetog avgusta” i da su sva ona, posebno ona najbitnija koja se tiču stanja čelika na konstruktivnim elementima i podvodnom dijelu broda, pokazala da je ovaj trajekt u dobrom stanju, a što je potvrdio i nalaz tehničkog inspektora registra čiju klasu brod ima.
Ova remont “Tridesetog avgusta” sa generalnim servisom njegovih VSP propulzora vrijedan je 268.920 eura bez PDV-a a brod bi se na liniju u Boki Kotorskoj trebalo iz Hrvatske da vrati početkom maja mjeseca.
Prema tenderskoj dokumnetaciji koju je pripremilo Morsko dobro, predstojeći redovni godišnji remonti trajekata “Kamenari” i “Lepetane” procijenjene su vrijednosti po 135.000 eura, dok je remont “Ruke pravde” koji podrazumijeva i demontažu i servis njenih “schottel propulzora”, procijenjene vrijednosti 308.512 eura.
Na redovne remonte svoje flote koju čini ukupno osam brodova, Sektor za pomorski i priobalni prevoz Morskog dobra u protekle tri godine, koliko obavlja trajektnu djelatnost u Boki, potrošio je ukupno 1,38 miliona eura. Prema riječima Crvenka, to je veoma dobar rezutat imajući u vidu stanje tržišta brodoremontnig usluga u regionu, odnosno zvanične ponude koje su dobijali na tendere od raznih brodogradilišta, a koje bi da su prihvaćene, za radove koji su izvedeni na floti, koštale od 1,86 do 2,1 milion eura. S.L.
Zbog fotografisanja trajekta, prijava hrvatskoj policiji
Crvenko je “Vijestima” potvdio da je Morsko dobro hrvatskoj policiji podnijelo prijavu protiv crnogorskog državljanima G. V. koji živi i radi u Kostreni u Hrvatskoj, zbog njegovog neovlašćenog ulaska u krug brodogradilišta Punat i prilaska trajektu “Trideseti avgust” dok je brod bio izvučen iz mora na travel liftu u Puntu.
G. V. je tom prilikom napravio fotografije trajekta i nekih njegovih djelova koje je objavio na društenim mrežama uz komentare da one navodno, potvrđuju loše tehničko stanje tog broda.
“Ništa od toga što je on plasirao na društvenim mređama i što su onda preuzimali i neki mediji u Crnoj Gori nije tačno, jer sve tvrdnje G. V. o navodno lošem stanju broda demantuju oficijalni nalazi sertfikovane kompanije “Invar” koja je obavila defektaciju stanja limova na “Tridesetom avgustu”, kao i nalazi inspektora klase broda”, kazao je Crvenko.
On je kazao da je fotografija korozijom nagrižene čelična zaštitne kutije na trupu broda, koju je dodatno oštetilo nevrijeme koje je “Trideseti avgust” nedavno pretrpio na putu ka Hrvatskoj zlonamjerna manipulacija zato što u pitanju nije konstruktivni elemenat koji utiče na strukturalni integrtitet i stanje brodskog trupa, već samo zaštitna kutija kroz koju prolazi cijev od sidrenog lanca broda i koja osim estetske, nema nikakvu drugu ulogu u konstrukciji broda.
“Stoga, a i zbog brojnih ranijih objava G. V. na društvenim mrežama u kojima je on plasirao brojne netačne tvrdnje o navodno lošem tehničkom stanju “Tridesetog avgusta” i opasnosti koju taj brod po njemu predstavlja za putnike, kao i više njegovih objava u kojima je rukovodstvo Sektora za pomorski i priobalni prevoz na najgrublji način vrijeđao na nacionalnoj i političkoj osnovi, protiv njega ćemo podnijeti prijavu i policiji u Crnoj Gori”, kazao je Crvenko.
Dodao je da je “dara prevršila mjeru” i da će se ubuduće tako postupati prema svakome ko bez uporište u stvarnosti, plasira tvrdnje o navodnoj nesigurnosti trajekata Morskog dobra za one koji se njima voze.
Malostonska-kamenica- Autori fotografija: Željko Tutnjević
Tradicionalni Dani malostonske kamenice održavaju se od 19. do 22. marta, u organizaciji udruge Stonski školjkari, a središnji i najsvečaniji dan manifestacije je upravo danas, kada se Mali Ston i Brijesta pretvaraju u veliko slavlje na otvorenom, posvećeno lokalnim vinima, zabavnoj glazbi i, naravno, ovom nezaobilaznom pelješkom specijalitetu.
Uz cjelodnevno kušanje svježih kamenica i vina, ova tradicionalna festa donosi druženje s lokalnim uzgajivačima te bogat glazbeni program. Đir Malim Stonom učinio je omiljeni dubrovački fotoreporter Željko Tutnjević te vam donosi dio atmosfere s rive gdje se okupila brojna čeljad kako bi uživala u malostonskim kamenicama, a za dobru atmosferu bili su zaduženi Branko Medak i Jexi Band.
Upravo ovaj spoj vrhunske namirnice, lokalne glazbe i neposrednog susreta s proizvođačima čini subotu vrhuncem festivala i glavnim razlogom dolaska brojnih posjetitelja. Kušanje kamenica i vina održavat će se i u nedjelju, 22. marta, od 11:00 do 15:00 sati na rivama u Malom Stonu i Brijesti.
Tijekom vikenda manifestacije, od petka do nedjelje, omogućen je besplatan ulaz na impozantne Stonske zidine, jednu od najdužih fortifikacijskih građevina u Europi. Iz Malog Stona organizirani su i izleti brodom do uzgajališta kamenica, gdje posjetitelji mogu iz prve ruke doživjeti proces uzgoja i kušati kamenice izravno iz mora.
Nedjelja je posvećena najmlađima uz kreativne dječje radionice, a posjetitelji će moći sudjelovati i u kostimiranim vodstvima kroz Ston.
Trump prijeti Iranu uništenjem elektrana ako ne otvore Hormuški tjesnac u 48 sati Foto: Ilustracija / Shutterstock
Američki predsjednik Donald Trump u subotu je zaprijetio da će “uništavati” iranske elektrane ako Teheran u potpunosti ne otvori Hormuški tjesnac u roku od 48 sati, što je dramatična eskalacija koja se dogodila jedva dan nakon što je govorio o “smirivanju” rata.
– Ako Iran POTPUNO, BEZ IKAKVE PRIJETNJE, ne otvori ponovno Hormuški tjesnac u roku od 48 sati od ovog preciznog trenutka, Sjedinjene Američke Države će napasti i uništiti njegove razne ELEKTRANE, POČEVŠI OD NAJVEĆE, napisao je američki predsjednik.
Prijetnja iranskim napadima spriječila je većinu brodova da prođu kroz tjesnac, uski plovni put koji služi kao kanal za oko petinu globalnih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog plina, prijeteći globalnim energetskim šokom. Njegovo gotovo zatvaranje dovelo je do porasta cijena plina u Europi za čak 35 posto prošli tjedan.
Prijetnja se pojavila kada je sukob ušao na opasno novo područje. Izraelski dužnosnici rekli su da su iranske snage prvi put ispalile rakete dugog dometa, proširujući rizik od napada izvan Bliskog istoka.
Iran je lansirao dvije balističke rakete dometa 4000 kilometara na američko-britansku vojnu bazu Diego Garcia u Indijskom oceanu, rekao je izraelski vojni zapovjednik Eyal Zamir.
– Ove rakete nisu namijenjene napadu na Izrael. Njihov domet doseže europske prijestolnice – Berlin, Pariz i Rim su svi unutar izravnog dometa prijetnje, rekao je Zamir u izjavi.
Izvor u britanskom ministarstvu obrane rekao je da se napad dogodio prije nego što je vlada u petak dala posebno odobrenje SAD-u da koristi britanske vojne baze za izvođenje napada na iranske raketne lokacije.
Više od 2000 ljudi ubijeno je u Iranu otkako su SAD i Izrael započeli napade. U Izraelu je 15 ljudi ubijeno u iranskim napadima od početka rata 28. veljače-
Kasno u subotu iranski projektili pogodili su južne izraelske gradove Dimonu i Arad, ozlijedivši desetke ljudi, uključujući djecu, u odvojenim napadima. Iranska revolucionarna garda izjavila je u nedjelju ujutro da su ciljali “vojne instalacije” i sigurnosne centre na jugu Izraela.
Glasnogovornik izraelske vojske, brigadni general Effie Defrin, poručio je u objavi na X-u da je zračna obrana zemlje funkcionirala, ali nije presrela napade.
– Istražit ćemo incident i učiti iz njega, rekao je.
Izraelski tajni nuklearni reaktor nalazi se oko 13 kilometara jugoistočno od Dimone. Oba grada nalaze se u blizini nekoliko vojnih lokacija, uključujući zračnu bazu Nevatim, jednu od najvećih u zemlji.
– Ovo je bila vrlo teška večer u bitci za našu budućnost, rekao je izraelski premijer Benjamin Netanyahu u izjavi koju je objavio njegov ured nakon napada na Arad.
– Odlučni smo nastaviti napadati naše neprijatelje na svim frontama, navodi se u izjavi.
Preokret Trumpove retorike
Subotnji ultimatum najoštriji je udarac do sada. Trumpova retorika preokrenula se od povlačenja do eksplicitnog odbrojavanja od 48 sati za napad na iransku energetsku infrastrukturu, a čini se da su američki birači sve zabrinutiji da bi se rat mogao proširiti. Šokovi cijena energije potiču inflaciju, teško pogađajući potrošače i poduzeća, što je velika politička odgovornost za Trumpa dok pokušava opravdati rat pred javnošću prije izbora u studenom na kojima je u pitanju kontrola nad Kongresom.
Trump je također optužio saveznike u NATO-u za kukavičluk zbog njihovog oklijevanja da pomognu u otvaranju tjesnaca. Neki saveznici rekli su da će to razmotriti, ali većina kaže da se ne žele pridružiti ratu koji je Trump započeo bez konzultacija s njima.
Iranski mediji izvijestili su da su američke i izraelske snage u subotu ujutro napale kompleks za obogaćivanje urana Shahid Ahmadi-Roshan u Natanzu. Tehnički stručnjaci nisu pronašli radioaktivna curenja, a obližnji stanovnici nisu bili u opasnosti. Izrael je rekao da nije bio svjestan takvog napada, dok je čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju rekao da istražuje.
Iranski mediji kasnije su izvijestili o napadima na putnički terminal u južnoj luci Bushehr i prazan putnički brod na obližnjem otoku Kharg. Otok, gdje Iran utovaruje gotovo sav svoj izvoz nafte, smatra se potencijalnom metom ako Washington odluči napasti iranski energetski sektor ili upotrijebiti kopnene trupe za njegovo uništavanje.
Iran je rekao da je ispalio dronove na američke baze u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kuvajtu koje su se koristile za izvođenje napada na iranske otoke u Zaljevu. Saudijska Arabija u subotu je naredila iranskom vojnom atašeu i četvorici drugih iranskih diplomata da napuste zemlju.
Izrael je također napao Bejrut, rekavši da cilja libanonsku miliciju Hezbolaha koju podržava Iran, što je dio najsmrtonosnijeg prelijevanja rata protiv Irana. Hezbolah je 2. ožujka pucao na Izrael u znak podrške Teheranu. Izrael je izjavio da su njegovi zrakoplovi napali lokacije za proizvodnju balističkih raketa oko Teherana. Tri člana obitelji poginula su u napadu na stambenu zgradu u gradu Ramsaru, izvijestili su iranski mediji.
Pizor iz predstave ”Smrt u Dubrovniku” – foto Krsto Vulović
Ono čime se pametan ponosi, Dubrovnik sakrije u kinu Sloboda – parafraza te narodne poslovice pala mi je na pamet nakon predstave Smrt u Dubrovniku, crnogorskog redatelja Petra Pejakovića a u produkciji Dramskog studija Prazan Prostor i Akcije za ljudska prava, odigrane prošlog vikenda u sklopu festivala ZNA-DU.
Na sceni progovaraju osobna sjećanja i arhivski materijal o strahotama na dubrovačkom ratištu, pljački konavoskih kuća, mučenjima u Morinju, potpunom moralnom rasapu, kontraadmiralu Krstu Đuroviću i njegovom protivljenju agresiji na Dubrovnik i Hrvatsku, smrti Milana Milišića i Pava Urbana… Potresno, iskreno, odvažno, katarzično, britko, ogoljeno – ali doslovno.
Takva predstava trebala je igrati tamo gdje po sadržaju, temi, odjeku pa i naslovu pripada – u Kazalištu Marina Držića. Ali ne. Hrabri umjetnici, predstavnici one razumne Crne Gore koju tamo skoro nijedna kazališna kuća ne želi gledati ni čuti, lani su u Splitu na Marulićevim danima ovjenčani titulom ‘najbolja predstava u cjelini’. U Dubrovniku su nagrađeni zatvorenim vratima KMD-a u cjelini i Grand prix šutnjom. Vodstvo KMD-a je, navodno, znalo da će predstava doći u Grad, ali su stalno smišljali nove izgovore da je ne prime: da nema slobodnog termina, da je raspored pregust, da im je pas pojeo zadaću… Na kraju je vuk pojeo magare, a ekipa iz Crne Gore vjerojatno progutala knedlu kad je shvatila s kakvim se nazovi uvjetima mora izboriti u Slobodi. Ali, nije odustala.
Od Crne Gore stalno tražimo da se nedvosmisleno odredi prema onome što se dogodilo u ratu, a kad to učini predstavom koja predstavlja uljuđenu, mirnu i samostalnu Crnu Goru kakva nam u susjedstvu treba, mi je sprašimo u kino koje nema dostojne uvjete ni za predstavu Maša i Medvjed!
Smrt u Dubrovniku korak je prema normalizaciji, pomirenju i zbližavanju – zato je Dubrovniku važna. Čemu strah od predstave? Je li se vodstvo KMD-a prepalo da će teatar uplesti u ljevičarski ton Zbora navodne avangarde Dubrovnik (ZNA-DU) i tako ražestiti vlast? Bi li mu to narušilo dosad uspješno realizirano programsko načelo “ne talasaj” zbog čega je to vodstvo nagrađeno, evo, već trećim mandatom?! Možda se pročulo da u predstavi ima previše golotinje pa bi to kod nekih osjetljivijih duša probudilo ‘traumatična sjećanja‘ na Elementarne čestice?
Drugo, gdje su u gledalištu te silne posvuduše, predstavnici vlasti čije face ‘vrište’ iz fotogalerije sa svakog domjenka? Gdje su ti političari, ‘kazališni znalci‘ i spasioci, ti Mitch Buchannoni dubrovačke kulture koji do podne spašavaju jednu, a od podne drugu javnu ustanovu u kulturi? Nema ih jer im je domet kazališnog ukusa Kafetarija – ne ona kultna iz 1978., već ona katastrofalna iz 2024.! Pohvalno, kolegama su došli dati podršku tek neki glumci, članovi ansambla KMD-a koji, ironično, imaju najmanje veze s onim o čemu predstava govori!
Smrt u Dubrovniku je anatomija jednog sramotnog autogola za Grad. Činjenica da se u sveopćoj polarizaciji hrvatskog društva u Dubrovniku već godinama bez incidenata, zabrana, opstrukcija lokalne vlasti, prosvjeda i smetnji održava festival koji okuplja intelektualce i umjetnike lijeve provenijencije, pa i srbijanske studente-disidente a da im pritom ni dlaka s glave ne fali, pohvala je i dika za slobodarski Dubrovnik. Time bi se svi, naročito oni koji Gradom upravljaju, trebali ponositi. Ali, ono čime se pametan ponosi, u Dubrovniku… A znate već!
Wizz Air, najveća avio-kompanija u Crnoj Gori, priprema se da 30. marta otvori svoju novu bazu na Aerodromu Podgorica, što predstavlja važan korak u daljem širenju kompanije u Crnoj Gori i donosi novi talas putničkih mogućnosti za putnike u zemlji.
Otvaranjem baze, Wizz Air će bazirati dva moderna aviona Airbus A321neo u Podgorici i pokrenuti 17 novih ruta koje povezuju glavni grad Crne Gore sa ključnim evropskim gradovima, a to su: Malme, Pariz, Hamburg, Mastriht, Katanija (Sicilija), Bratislava, Barselona, Bazel, Ržešov, Rim, Baden-Baden, Keln, Ljubljana, Poznanj, Viljnus, Gdanjsk i Vroclav.
Ovo proširenje donosi dodatnih milion sjedišta ove godine, značajno povećavajući povezanost Podgorice i olakšavajući putnicima istraživanje Evrope, dok istovremeno privlači veći broj međunarodnih posjetilaca u Crnu Goru.
„Ovaj mjesec predstavlja važnu prekretnicu ne samo za Wizz Air, već i za Crnu Goru. Ponosan sam što mogu da najavim da ćemo 30. marta zvanično otvoriti našu najnoviju bazu na Aerodromu Podgorica“, izjavio je izvršni direktor Wizz Air Hungary, Roland Tišner.
„Otvaranjem ove baze, Podgorica postaje 37. baza u rastućoj porodici Wizz Air-a, dodatno jačajući svoju poziciju ključne kapije između Crne Gore i ostatka kontinenta. U Wizz Air-u vjerujemo u povezivanje ljudi, stvaranje prilika i omogućavanje dostupnog putovanja svima. Crna Gora je zemlja sa velikim turističkim potencijalom i snažnom međunarodnom privlačnošću i ponosni smo što podržavamo njen dalji razvoj. Otvaranje ove baze nije samo širenje naše mreže, već dugoročna posvećenost Crnoj Gori, njenim građanima i njenoj budućnosti. Radujemo se što ćemo u narednim godinama dočekati još više putnika u Podgorici i dodatno ojačati veze između Crne Gore i Evrope“, kaže Tišner.
Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Roko Tolić saopštio je da su pred Aerodromima Crne Gore sada „slatke brige“.
“S jedne strane, radosni smo što smo uslišili želje i potrebe građana i privrede – a, 17 novih ruta koje smo ugovorili samo sa jednim avio-partnerom, Wizz Air-om, u jednom talasu je rezultat za koji, inače, trebaju godine i godine. Sa druge strane, svjesni smo da radimo u ograničenim infrastrukturnim kapacitetima, da će komfor putnika biti u drugom planu, ali će sigurnost i bezbjednost nastaviti da budu na maksimumu međunarodnih standarda, kao i do sad. Siguran sam da će naši zaposleni, kao prekaljeni profesionalci, odratiti ovaj promet i izazovnu sezonu koja je pred nama”, naveo je Tolić i dodao da je Aerodrom Podgorica spreman da radi skoro 24 sata.
“Za sada, posljednje slijetanje nam je najavljeno u 1.05 što praktično znači da će naši zaposleni na radnim mjestima biti do dva ujutru, jer kolege moraju ostati na svojim pozicijama sve dok se makar jedan putnik nalazi u terminalu, a prvo polijetanje je u 6, što znači da naši zaposleni moraju biti na radnim mjestima od 3.45 sati – petnaest minuta prije otvaranja šaltera za registraciju”, objasnio je Tolić.
Otvaranje baze, kako poručuju iz Wizz Air-a, donijeće, značajne benefite i lokalnoj ekonomiji. Razvoj će omogućiti, najavljuju, oko 80 direktnih radnih mjesta u Wizz Air-u i podržati približno 700 dodatnih radnih mjesta indirektno u turizmu, vazduhoplovstvu i lokalnim uslugama.
Foto Wizzair
Wizz Air kontinuirano širi svoje prisustvo u Crnoj Gori od pokretanja prvog leta između Podgorice i Milano Bergama 2016. godine, od kada su prevezli skoro dva miliona putnika ka i iz zemlje. Danas kompanija nudi 24 rute iz Podgorice ka 12 država, a otvaranjem baze Wizz Air će postati avio-kompanija broj jedan na Aerodromu Podgorica i najveći prevoznik u Crnoj Gori u cjelini.
Ovo proširenje dolazi u trenutku kada Wizz Air nastavlja rast širom Evrope. Tokom 2025. godine kompanija je dodala 42 nova aviona svojoj floti, pokrenula više od 320 novih ruta i prevezla 68,6 miliona putnika. Ulaskom u 2026. godinu, cilj kompanije je da opsluži više od 80 miliona putnika, dodatno učvršćujući svoju poziciju jednog od vodećih niskotarifnih avio-prevoznika u Evropi.
Pokretanjem novih ruta i otvaranjem baze u Podgorici za nešto više od sedam dana, Wizz Air će donijeti još bolju povezanost, više mogućnosti za putovanja i dodatne ekonomske benefite za Crnu Goru.
