Budvanska policija uhapsila je juče državljanina Bosne i Hercegovine D. P. (66) koji je gradom upravljao automobilom sa čak 4,4 promila alkohola u krvi.
Njemu je sutkinja Suda za prekršaje u Budvi Katarina Vujačić Vuksanović izrekla zatvorsku kaznu od 40 dana.
To je potvrdio predsjednik Suda za prekršaje u Budvi, sudija Marko Đukanović.
Državljanin BiH je juče oko 16.30 časova u ulici Bjelaštica vozio automobil „Ford Focus” pod dejstvom 4,44 promila alkohola u organizmu, što je policijska patrola koja ga je zaustavila utvrdila alkometrom. Time je učinio prekršaj iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Njemu je izrečena i zaštitna mjera – zabrana upravljanja motornim vozilom „B” kategorije u trajanju šest mjeseci.
Ispred 119 potpisnika peticije, ribara, koji su sastavljeni iz više udruženja, a čiji je jedan od predstavnika a ujedno i predsjednik Nacionalnog uruženja proizvođača ribe Crne Gore, Marko Kise, integralno prenosimo saopštenje:
Poštovani građani, Crna Gora je prema najavama Vlade pred zatvaranjem poglavlja 13. Ribarstvo sa EU.
Možda je država ispunila sve preduslove koje zahtjeva EU, ali nije riješila ni jedan problem koji bi olakšao poslovanje ribara.
Ribari iz Crne Gore od države ne traže ništa više niti manje od onoga što imaju ribari u zemljama EU.
Problemi koji su evidentni u ribarstvu Crne Gore su odavno rješeni u zemljama EU. Svi ribari u Crnoj Gori su za ulazak u EU i kamo sreće da smo ušli u EU mnogo prije. Smatramo da nije pošteno, humano i da nije praksa u EU da zatvori poglavlje 13. a da prethodno ne upozori državu Crnu Goru da probleme u ribarstvu mora riješiti u skaldu sa pravilima EU prije zatvaranja poglavlja.
Ako ja za EU bitna samo morska teritorija Crne Gore, a ne problemi, interesi i poštovanje zakonskih propisa usklađenih sa normama EU, onda ribari iz Crne u potpunosti razumiju politiku proširenja EU.
Ministarstvo poljoprivrede MPŠV je o svemu ovome dobro upozanto, ali EU nažalost nije. Dana 01.10.2025. sa svim problemima koji prate ribarstvo upoznata i skretarica Ministarstva za Evropske Integracije na sastanku u Baru prilikom javne rasprave za poglavlje 13 Ribarstvo. Do danas niko od predstavnika Ministarstva Evropskih Integracija nije kontaktirao naše legitimne predstavnike da se problemi pokušaju riješiti na nivou Crne Gore, bez da se sa njima upozna i Evropska Unija.
Marko Kise – foto Boka News
Na sastanku sa ministrom Jokovićem dana 08.09.2025. je dogovoreno da se oformi Radna grupa koja bi riješila sve probleme u ribarstvu.
Danas 05.12.2025. još nema radne grupe i ministar Joković prilikom gostovanja na televiziji PRVA izjavio da mu se sa “fromiranjem radne grupe uopšte ne žuri i nije mu jasno šta to ribari traže”.
Dana 10.11.2025. obratili smo se delegaciji EU u Crnoj Gori odnosno ambasadoru Johanu Salteru da nas primi na razgovor i da ga upoznamo sa stvarnim stanjem I problemima u crnogorskom ribarstvu, naravno da bi se zaustavilo zatvaranje poglavlja 13. prije riješavanja problema o ribarstvu. Evo 26 dana nikakvog odgovora od ambasadora nema.
Zbog toga smo se 24.11.2025. obratili za pomoć ombudsmanu Robertu Šumanu. Obratili smo se i Evropskoj Komisiji, gospođi Marti Kos. Obratili smo se i Evropskom Parlamentu kao i Komesaru za ribarstvo pri EU Kostasu Kadisu. Na kraju smo bili prinuđeni da se obratimo i gospodinu Toninu Piculi članu Evropskog Parlamenta iz Hrvatske.
Očekujemo da će Evropski Parlament prepoznati naše probleme i da će zahtjevati da država Crna Gora prvo riješi probleme ribara pa tek onda zatvori poglavlje 13. Ribarstvo kaže se u saopštenju koje potpisuje Nacionalnog uruženja proizvođača ribe Crne Gore, Marko Kise.
Omladina Crvenog krsta Kotora obilježila Međunarodni dan volontera i volonterizma
1 od 7
Volonteri ispred Staroga grada Foto. R.Maraš
Promocija principa Crvenoga krsta
Đir kroz grad
Promocija principa Crvenoga krsta
Na Rivi
Đir kroz grad
Donacije
Kotor – Volonterizam je lijep prije svega zbog pomaganja ljudima u potrebi, u skladu sa našim sloganom: “Vaše malo nekome je mnogo”. Često imamo akcije za posjetu Domu starih “Grabovac” u Risnu, Dnevnom boravku za odrasle i stare u Rakitama i to što sa njima provedemo dva, tri sata, uljepšamo im dan i bude im drago, a nama bude srce ispunjeno, samim tim što su drugi ljudi srećni, kaže za BN Marija Radusinović, aktivistkinja Crvenog krsta Kotor, koja je učestvovala u akciji obilježavanja Međunarodnog dana volontera i volonterizma, 5. decembra, održanoj na kotorskoj rivi i kroz Stari grad.
Učenici Srednje pomorske škole Kotor sa profesorkom Natašom Stojanović i ŠOSMO ,,Vida Matjan”, sa pedagoškinjom Milkom Matković napravili su “đir” kroz Stari grad, noseći transparente sa ispisanim principima Crvenoga krsta, kojih ima sedam: humanost, nepristrasnost, neutralnost, nezavisnost, dobrovoljnost i univerzalnost. Ovi principi, objašnjava nam Vasilije Ševaljević, predsjednik omladine i Kluba mladih Opštinske organizacije Crveni krst, potiču iz čuvene rečenice “Tutti fratelli˝ (Svi smo braća) koju je rekao Anri Dinan osnivač Crvenog krsta, vidjevši ranjenike i mrtve na bojnom polju blizu Solferina,1859.g. Ovaj slogan govori da pružanje pomoći ne poznaje bilo kakve podjele.
U radionici Srednje pomorske škole učenici su napravili keksiće koje su na rivi nudili za humanitarne priloge.
Promocija principa Crvenoga krsta
– Budimo humani, pomozimo jedni drugima, jer samo tako možemo učiniti ovaj svijet boljim mjestom. Naša je dužnost kao omladini i kao stanovnicima ove planete stvoriti bolju budućnost stvarajući bolje ljude, poručio je Ševaljević obraćajući se volonterima i simpatizerima na Rivi. Aktivno je 32 volontera, stalnih članova CK, od osnovaca i srednjoškolaca do onih starijih.
Zbog kišnog vremena otkazani su nastupi Ane Vulović iz Muzičke škole i Damjana Gledića iz Gimnazije, kao i benda “Outskirts˝, koji su bili najavljeni u saradnji sa Turističkom organizacijom Kotora.
Volonteri CKK su u zadnje vrijeme imali brojne akcije, od prikupljanja namirnica za socijalno ugrožene, preko predavanja povodom 1. decembra, Svjetskog dana borbe protiv HIV-a, do druženja sa starim osobama za Dan OSI, sa kojima će se družiti i za katolički Božić i za Novu godinu. Najavljuju i žurke za volontere Crvenoga krsta.
U okviru realizacije dva tendera, započeto je uređenje prilaza ka Dvorani Park i platoa kod bifea Beograd. Rok za završetak posla na obje lokacije je 30. decembar, a dva ugovora ukupne vrijednosti 78,770 eura sa PDV, potpisana su sa kompanijom Bilder foks.
Vrijednost ugovora za uređenje platoa kod bifea Beograd je 46 458 eura za PDV, a tenderom je predviđeno ukljanjanje i ponovno postavljanje kamenih ploča, prije čega će obaviti renivelaciju podloge. Kamen je potrebno pažljivo vaditi kako se ne bi oštetio uz adekvatno bilježenje brojevima svakog kamenog bloka i njegovo vraćanje na istu poziciji. Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, posao će biti obavljen prema uputstvu arhitekte konzervatora. Tenderom je predviđena i nabavka materijala i postavljanje kamenog stuba uz novoformirani stepenik na platou ispred bifea “Beograd”.
Postavljanje-ploča – foto RTHN
Vrijednost ugovora za uređenje prilaza Dvorani Park, koji je takođe potpisan sa kompanijom Bilder Foks je 32 312 eura sa PDV. Tenderom je predviđeno popločavanje kamenim pločama koje po boji, završnoj obradi, kvalitetu i karakteristikama moraju biti istovjetne sa kamenim pločama kojima je popločan trotoar u Njegoševoj ulici iznad prilaza. Projekat uključuje i izradu još četiri metra ogradnog zida uz same stepenice i Njegoševu ulicu, kao i rekonstrukciju postojeće rampe.
Rok za završetak uređenje prilaza Dvorani Park, kao i platoa kod bifea Beograd, ističe 30. decembra.
Nakon Kotora, Bara i Podgorice, izložba Matice crnogorske „Kult Blažene Ozane Kotorke“ otvorena je u Herceg Novom.
Izložbu je otvorio predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović koji je na samom početku odao počast jednoj od autorki teksta kataloga Milevi Pejaković-Vujošević, nedavno preminuloj predsjednici kotorskog Ogranka Matice crnogorske.
-To je veliki gubitak ne samo za Maticu crnogorsku već i za crnogorsku kulturu, imajući u vidu njen intelektualni i radni angažman, naročito njen doprinos sa pozicije dugogodišnje direktorice Pomorskog muzeja u Kotoru.
Iskreno posvećena svom poslu, zaštiti i prezentaciji kulturne baštine Crne Gore, svoju profesionalnu djelatnost je okončala projektom za koji je smatrala da je neophodno da bude sastavni dio naše kolektivne memorije – Kult Blažene Ozane Kotorke-rekao je Jovović.
Izložba je, prema riječima Jovovića, projektni zadatak Matice crnogorske koji je rađen s željom da tokove srednjovjekovne sakralne baštine Crne Gore, gdje Kult Blažene Ozane Kotorke zauzima posebno značenje, učine dostupnim, kako široj, tako i stručnoj javnosti, u zemlji i inostranstvu.
-Na ovoj postavci akumulirane su memoralije na Blaženu Ozanu Kotorku, koje su nastale tokom stoljeća u istorijskim spisima, književnim djelima, likovnoj i muzičkoj umjetnosti, uključujući fotografije nastale povodom ceremonije – poblaženja iz 1930. Godine-rekao je Jovović i dodao da izložba, uz prateći katalog predstavlja presjek društvenog života srednjovjekovnog Kotora, obuhvata najvažnije sastavnice Kulta Blažene Ozane Kotorke.
-Ova blaženica je, uz patrona grada i Kotorske biskupije Svetog Tripuna, i prije zvaničnog dekreta njenoj beatifikaciji od strane Svete Stolice 1927. godine, tokom minulih vjekova bila ličnost koja predstavlja neizostavni marker duhovnog identiteta Kotora, Boke i savremene Crne Gore.
Njen kult je bio prisutan i duž Dalmacije, kao i u rodnoj Crnoj Gori, Lješanskoj nahiji, selu Relezi, gdje su je pravoslavni nazivali „Svetom Odivom“, s kojom su, po narodnom kazivanju, mještani ovog sela bili u srodstvu-dodao je Jovović.
Katarina Kosić u dokumentima crkve, a u narodnom predanju Jovana Đujović, kao mlada crnogorska pastirica je došla u slobodni Kotor, s obzirom da je njena domovina pala pod osmansku vlast, i smjestila se u znamenitu kotorsku plemićku porodicu Buća, u kojoj je stekla prva znanja o katoličkoj vjeri.
Potom je postala „ponizna kćer svetog Dominika“, odnosno monahinja dominikanskog reda, što je ostala do kraja života, provodeći ga u pokori i strogom postu.
-Na osnovu više hagiografskih izvora, kao i brojne stručne literature, upoznati smo sa životom i djelovanjem Blažene Ozane, s obzirom da su njeni savremenici zabilježili da su od kotorskih biskupa, preko predstavnika civilnih vlasti, pa do običnih građana od ove blaženice tražili savjet, utjehu i preporuku.
Među svim tim radnjama i čudima, ostalo je zapisano jedno od njenih proročkih prikazanja upućeno Kotoranima prilikom opsade grada od strane osmanske vojske 1539. godine, predvođene Hajrudinom Barbarosom, gdje je smireno bodrila sugrađane riječima: „Borite se hrabro, budite uvjereni da će grad biti spasen”-rekao je Jovović.
Istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koautorka teksta kataloga, osvrnula se na najvažnije momente iz životopisa Blažene Ozane.
-Poput ptice, na svojim duhovnim krilima Blažena Ozana preletjela je beskrajno kameno more, vrhove Prokletija, zeleno plavu vodu Skadarskog jezera, Zetsku niziju i svoja krila svila u srednjovjekovnom Kotoru, pod vrletnim liticama brijega Sv. Ivan.
Njena milost teče i poslije tjelesne smrti, jer Bog ne gleda na plemstvo roda, nego na plemenitost duše.
Potrebno je još jedno njeno osvjedočenje u čudima pa da ova Blaženica dobije status svetice.
Bez vjernih duša, ona je poput kraljice bez trona, zato joj se s nadom i strepnjom molimo i ona će nam uslišiti molitve.
Na dan njenog upokojenja 27. aprila miriše pitasfor nadomak crkve, čini se miriše duša velike Blaženice.
Njeno porijeklo, mošti koje počivaju u Kotoru, na granici Istoka i Zapada, mjesto je sticanja sjedinjene braće, pripadnika obije crkve.
Poštovanje prema njoj najbolje ćemo izraziti naslijeđujući apostolsku ljubav prema Bogu i bližnjima.
Ona je i putokaz kako da podesimo zemaljski život razvijajući ljubav i smisao žrtve, kao preduslov vječnog spasenja-kazala je Abramović.
U muzičkom dijelu programa nastupili su klarinetistkinja prof. Lara Bubanja i pijanista prof. Đuro Poznanović.
Zainteresovani građani izložbu „Kult Blažene Ozane Kotorke“ mogu pogledati do kraja decembra.
Ugovor za nabavu 12 novih niskopodnih električnih autobusa za javnog gradskog prijevoznika Libertas Dubrovnik, vrijedan 9,57 milijuna eura, potpisan je u srijedu u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika.
Ugovor koji su potpisali direktor Libertasa Dubrovnik Pero Milković i predstavnik dobavljača tvrtke Auto Hrvatska Zvonko Gabud financiran je bespovratnim sredstvima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u sklopu projekta „Elektrifikacija javnog autobusnog prijevoza“. Uključuje nabavu 10 gradskih i dva gradsko-prigradska autobusa.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako je riječ o prvoj kupovini električnih autobusa u povijesti Dubrovnika.
„Uz ovih 12, kroz ITU mehanizam dobit ćemo još dva električna autobusa, što znači da smo od 2017. godine nabavili 86 vozila, od čega samo 11 vlastitim sredstvima. Siguran sam da ćemo imati jedan od najmlađih voznih parkova u Hrvatskoj“, rekao je Franković.
Najavio je optimizaciju poslovanja kroz rasterećenje vozača nabavom kartomata i ukidanje nepotrebnih troškova, prije svega spajanjem prigradskih linija, te zapošljavanje tridesetak stranih vozača.
„Mi smo na to, nažalost, primorani, a ne mislim da su razlog za to slaba primanja. Potrebni su nam stručni i iskusni vozači, koje je zahtjevno naći na tržištu. Libertas je s Lukom Dubrovnik potpisao ugovor o smještaju. Važno je da se dobro uklope u zajednicu i radnu sredinu te da budu na usluzi građanima“, objasnio je Franković.
Direktor Libertasa Dubrovnik Pero Milković najavio je da će novi električni autobusi na dubrovačkim prometnicama biti od kolovoza 2026. godine, ali još nije određeno na kojim linijama.
„Njihov domet je 300 kilometara, a moramo ih radi punjenja prilagoditi gradskoj vožnji“, kaže Milković.
Promocija kalendara “Morske olupine 2026.”, posvećenog podmorskoj baštini i potopljenim brodovima Jadrana, održana je u Kući kostrenskih pomoraca, interpretacijskom centru koji čuva identitet lokalne pomorske zajednice. Kalendar donosi izbor najzanimljivijih olupina Kvarnera, Kvarnerića i cresko-lošinjskog akvatorija, prikazujući podmorje kao svojevrsni arhiv pomorske povijesti, piše Novi List.
Publikaciju je realizirao Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze Primorsko-goranske županije. Pročelnica Izabela Linčić Mužić naglasila je da se kalendar nadovezuje na tradiciju izdanja mjesečevih mijena, ali u moderniziranom i vizualno snažnijem formatu. Istaknula je kako se brodske sudbine ne trebaju promatrati isključivo kroz prizmu tragedije, već i kroz mogućnosti turističke i kulturne valorizacije te važnost digitalizacije, uključujući i novu županijsku aplikaciju Open Sea.
Okupljenima su se obratili i zamjenik župana Robert Matić te ravnatelj Županijskog operativnog centra PGŽ-a Darko Glažar, naglašavajući važnost sustavnog praćenja i upravljanja olupinama, koje su istodobno i rizik i vrijedan dio pomorske baštine.
Središnji dio predstavljanja pripao je autoru fotografija, Danijelu Frki, dugogodišnjem roniocu i istraživaču jadranskog podmorja, koji već pola stoljeća dokumentira potonule brodove i prati njihovo stanje. Frka je podsjetio da njegov ronilački klub iz Kraljevice godinama surađuje s Primorsko-goranskom županijom na kontroli opasnih olupina te da je velik dio prikazanih brodova detaljno obrađen i u njegovoj knjizi “Potonulo blago Jadrana”.
Koncept kalendara zamišljen je kao putovanje podmorjem sjevernog Jadrana. Svaki mjesec donosi jednu olupinu, slaganu iz Frkine arhive fotografija: počinje se u Kvarneriću, zatim se prelazi u glavno kvarnersko područje, potom pred ulaz u Riječku luku, nakon čega se vizualni put proteže Vinodolskim i Velebitskim kanalom. Završnica pripada cresko-lošinjskom akvatoriju, gdje se nalazi najimpresivnija olupina sjevernog Jadrana – austrougarski bojni brod Szent Istvan, potopljen 1918. godine, a sagrađen 1915. u riječkom brodogradilištu. Bio je to u svoje vrijeme najveći ratni brod izgrađen u Rijeci, danas monumentalno podsjećanje na vojnu i industrijsku povijest ovoga kraja.
Kalendar 2026. tako postaje spoj dokumentarne fotografije, lokalne pomorske memorije i trajne obveze prema očuvanju podmorskih lokaliteta koji oblikuju identitet sjevernog Jadrana.
Napad na rafineriju u Sizranju Foto: Exilenova+ / Telegram
Ukrajina je nastavila s noćnim napadima na rusku logističku i energetsku infrastrukturu. Tijekom noći je pogođena luka Temrjuk na obali Azovskog mora, rafinerija Sizran u Samarskoj oblasti te tvornica kemikalija u Stavropolu.
Napad na rafineriju u Samarskoj oblasti
Stanovnici grada Sizrana u Samarskoj oblasti, udaljenog oko 700 kilometara od ukrajinske granice, prijavili su eksplozije u rafineriji nafte.
Na društvenim mrežama objavljene su snimke i fotografije koje navodno prikazuju napad.
Gradonačelnik Sizrana, Sergej Volodčenkov, potvrdio je napad dronom na grad, ali nije imenovao pogođene mete.
Rafinerija Sizran, otvorena 1942. godine, u vlasništvu je državne tvrtke Rosneft i ima godišnji kapacitet prerade od 8,5 milijuna tona nafte.
Oštećena lučka infrastruktura u Temrjuku
Lučka infrastruktura u gradu Temrjuku na obali Azovskog mora oštećena je u napadu ukrajinskog drona, priopćio je u petak lokalni centar za hitne slučajeve.
– Došlo je do požara… Specijalne i hitne službe rade na licu mjesta, navodi se u izjavi centra objavljenoj na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Rusko Ministarstvo obrane priopćilo je da su sustavi protuzračne obrane tijekom noći presreli i uništili 41 ukrajinski dron, uključujući jedan iznad Krasnodarskog kraja.
Pogođena tvornica kemikalija
Ukrajinska vojska kasno u četvrtak je izvijestila da su njezine snage napale veliki kemijski pogon u Stavropolskom kraju na jugu Rusije, što je izazvalo požar.
Glavni stožer vojske, pišući na Telegramu, rekao je da je pogon Nevinomiski Azot pogođen u četvrtak i dodao da pogon proizvodi komponente za eksploziv. Opisao ga je kao jedan od najvećih u Rusiji.
Nije bilo neposredne reakcije ruskih dužnosnika, a Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješće.
Privremena baza i odlagalište komunalnog kod aerodroma, Foto: Siniša Luković
Komunalno preduzeće Tivat tužilo je Privrednom sudu u Podgorici Komunalno preduzeće Kotor zbog nepoštovanja Kotorana za ugovor koji te dvije firme imaju u vezi sa predajom sakupljenog komunalnog otpada iz Tivta na pretovarnu stanicu Komunalnog Kotor na Lovanji.
Pravni prethodnici ova dva preduzeća su u maju 2013. potpisali ugovor kojim se Komunalno Kotor obavezalo da Komunalnom Tivat omogući nesmetanu predaju iz Tivta sakupljenog otpada bez ograničenja, na prostoru reciklažnog centra i pretovarne stanice na Lovanji. Tivatski komunalci nemaju ni reciklažno dvorište ni pretovarnu stanicu, pa je odredbama važećeg, ali i starog državnog plana za upravljanje otpadom, kao i lokalnih planova za upravljanje otpadom, pretovarna stanica na Lovanji projektovana i opredijeljena za prihvat i obradu miješanog komunalnog otpada kako sa teritorije opštine Kotor, tako i sa teritorije opštine Tivat. Nakon primarne selekcije i obrade na toj stanici, sakupljeni otpad se u velikim kontejnerima odatle transportuje i odlaže na regionalnu sanitarnu deponiju Možura kod Bara.
U tužbi Komunalnog Tivat koju je Odbor direktora te firme pripremio na sjednici 27. novembra i dao zeleno svjetlo da se ona odmah procesuira Privrednom sudu, a u koju su “Vijesti” imale uvid, navodi se da je za ugovorenu uslugu predaje miješanog komunalnog otpada iz Tivta na reciklažnu i pretovarnu stanicu na Lovanji, Komunalno Tivat dužno da Komunalnom Kotor plaća naknadu od 42,5 eura po toni donesenog otpada (20 eura po toni za usluge deponovanja na Možuri i 22,5 eura po toni za uslugu selekcije otpada). Komunalno Tivat je uredno izmirivalo sve obaveze po tom osnovu prema fakturama koje mu je izdavalo Komunalno Kotor, međutim i pored toga dešavalo se da kamioni sa smećem tivatskih komunalaca budu bez ikakve najave ili prethodnog upozorenja, vraćeni sa Lovanje bez da im je omogućeno da tamo u skladu sa ugovorom iskrcaju prikupljeni otpad.
“Takođe, tokom trajanja ugovora, suprotno ugovorenoj obavezi, predaja otpada na području reciklažnog centra konstantno je bila ograničena na samo određenu količinu koju je Komunalno Kotor kao davalac usluge samo određivalo bez prethodnih konsultacija ili dogovora. Ovakvo postupanje suprotno ugovorenim obavezama znatno je otežavalo proces rada Komunalnom Tivat, prouzrokovalo potrebu angažovanja dodatnih kapaciteta uz uvećani materijalni trošak. Pored otežanog rada, postupanje Komunalnog Kotor je ugrožavalo javni interes, s obzirom na to da je na navedeni način onemogućeno izvršavanje komunalne djelatnosti upravljanja otpadom na teritoriji opštine Tivat, kao djelatnosti od javnog interesa koja je nezamjenljiv uslov života i rada građana”, navodi se u tužbi.
Napominje se da je Komunalno Kotor nepoštovanjem važećeg ugovora sa Tivćanima i odbijanjem da prihvati kamione sa otpadom iz tog grada na Lovanji, postupilo suprotno ugovorenim obavezama i javnom interesu i zanemarilo stateške planske dokumente državnih i lokalnih organa kada je upravljanje otpadom u pitanju. Ističe se i da je ugovor iz 2013. koji Kotorani ne poštuju i na čijem sprovođenju tužbom Privrednom sudu sada insistira Komunalno Tivat, prethodio realizaciji projekta “Uspostavljenje kompostiranja i selektovanog odlaganja otpada” čiji su učesnici bila komunalna preduzeća ova dva grada i po osnovu kojeg su odobrena sredstva EU. Podvlači se da je po Zakonu o upravljanju otpadom utvrđeno da se upravljanje otpadom vrši u skladu sa državnim, odnosno lokalnim planovima upravljanja otpadom, a svi ti planovi definišu rješenje po kome se miješani komunalni otpad iz Tivta treba dovoziti na reciklažno-pretovarnu stanicu Komunalnog Kotor na Lovanji i tamo predavati na dalju obradu.
Menadžment tivatskog Komunalnog preduzeća navodi da je ovakvo postupanje njihovih kolega iz Kotora u međuvremenu pričinilo dosta organizaciono-tehničkih problema i dodatnih troškova Komunalnom Tivat koje je bilo prinuđemo da kupuje dodatna tehnička sredstva i vozila kojim bi miješani komunalni otpad samo vozilo na deponiju Možura, odnosno da na improvizovani način na prostoru nekadašnjeg poljoprivrednog dobra Montepranzo vrši primarnu selekciju tog otpada. Zbog toga su se stvarali i problemi sa pticama koje je privlačilo smeće i koje su uticale na sigurnost odvijanja aviosaobraćaja na Aerodromu Tivat, pa je tako u martu ove godine reagovala i Agencija za civilno vazduhoplovstvo organizujući sastanak radi rješavanja problema odlaganja miješanog komunalnog otpada na prostoru pretovarne stanice na Lovanji. Na tom sastanku je zaključeno da Opština Tivat, Komunalno Tivat i Komunalno Kotor međusobno usaglase pretovar miješanog komunalnog otpada na pretovarnoj stanici na Lovanji, a čelnici Komunalnog Kotor su se pred Agencijom za civilno vazduhoplovstvo tada obavezali da će Komunalno Tivat moći na njihovu pretovarnu stanicu da tokom turističke sezone dovozi miješani komunalni otpad u količini od najmanje 10 tona dnevno. Iako su Kotorani za to Tivćanimma ispostavili nove, uvećane cijene od 55 eura po toni, a ovi ih prihvatili i čak u julu mjesecu predložili aneks ugovora kojim bi se količina otpada iz Tivta što dolazi na pretovarnu stanicu smanjila na samo sedam tona dnevno, Komunalno Kotor na to do danas nije zvanično odgovorilo.
Ističu i da Konmunalno Kotor do sada nije odgovorilo na njihov zahtjev od 17. novembra za mirno rješavanje spora i ispunjenje ugovorenih obaveza.
Komunalno Tivat od suda traži da presudom obaveže Komunalno Kotor da ispunjava svoje obaveze po ugovoru iz 2013. i omogući Tivćanima da mu neometano predaju svoj miješani komunalni otpad na prostoru reciklažne i pretovarne stanice Lovanja, te da Komunalno Kotor nadoknadi materijalnu štetu koje je u međuvremenu pretrpjelo Komunalno Tivat “u iznosu koji će se utvrditi vještačenjem ekonomsko-finansijke struke”. Zatraženo je da sud zbog ugroženog javnog interesa i velike materijalne štete koju svakodnevno trpi Komunalno Tivat, do okončanja parničnog postupka, odredi i privremenu mjeru kojom bi obavezalo Komunalno Kotor da u roku od 24 sata omogući neometanu predaju otpada.
Arsić: Neka nađu vozače, ili preuzmu stanicu, pa ćemo im plaćati
Direktor Komunalnog preduzeća Kotor Vladimir Arsić kazao je “Vijestima” da nije upoznat sa činjenicom da ih je tužilo Komunalno preduzeće Tivat, sa čim je ističe, neprijatno iznenađen s obzirom na dosadanju uspješnu saradnju.
“Problem sam naslijedio od moje prethodnice i čudi me da kolege iz Tivta nisu imale strpljenja da ga pokušamo riješiti u narednom periodu na obostrano odgovarajući način, već su pribjegli tužbi nakon što sam na ovoj funkciji proveo samo tri mjeseca. Razlog zašto ne možemo preuzimati miješani komunalni otpad iz Tivta na pretovarnoj stanici Lovanja je nedostatak vozača za kamione kojim se otpad iz Kotora i Tivta treba prevoziti na sanitarnu depomiju Možura. Trenutno, svakodonevno na stanicu stigne u prosjeku 40 tona otpada iz Kotora koliko jedva da sa postojećim kadrovskim kapacitetima možemo nakon selekcije i izdvajanja reciklabilnih materija, prevesti abrol kiperima na Možuru tokom jednog dana. U takvim okolnostima jednostavno ne dolazi u obzir da pored kotorskog sa kojim se jedva možemo izboriti, na Lovanji primamo i smeće i Tivta”, pojasnio je Arsić.
On je naveo da je spreman da sa kolegama iz Komunalnog preduzeća Tivat u nađe najbolje rješenje.
“Ako oni imaju dovoljno vozača, neka nam ih ustupe da onda u dvije smjene vozimo abrol kipere sa Lovanje za Možuru, ili ako to žele, Komunalno Tivat može da u potpunosti preuzme reciklažno-pretovarnu stanicu na Lovanji i ono njom upravlja i organizuje prijem i dovoz smeća iz Tivta i Kotora, a mi ćemo onda njima plaćati za tu uslugu”, podvukao je Arsić.
