Učenici petog razreda Osnovne škole „Dašo Pavičić“ danas su sjeli u odborničke klupe Skupštine opštine Herceg Novi i dobili priliku da razgovaraju sa predstavnicima lokalne uprave. Na brojna pitanja novskih osnovaca odgovarali su predsjednik Skupštine opštine Ivan Otović, sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo, sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Vasilije Ćuković i direktorica Direkcije za imovinu i zastupanje Jelena Poledica.
Predsjednik Skupštine opštine Ivan Otović objasnio je đacima način funkcionisanja lokalnog parlamenta, od izbora odbornika, do pripreme sjednica i izglasavanja odluka.
Sekretarka Ana Zambelić Pištalo govorila je o istorijatu lokalne uprave, znamenitim načelnicima koji su ostavili poseban trag u razvoju grada, poput Jefta Gojkovića i Mirka Komnenovića, kao i o aktuelnim projektima za djecu i mlade u Herceg Novom.
Osnovci u parlamentu
Đacima pitanja nije falilo, a veliki broj ruku bio podignut i sa željom da kaže svoje mišljenje i da predloge.
Najviše ih je interesovalo pitanje uređivanja igrališta na teritoriji grada, kako dječijih tako i sportskih. Takođe, željeli su da saznaju više o podršci školama i sportskim klubovima, mogućnostima za zbrinjavanje pasa i mačaka, obnavljanju palmi i sadnji zelenila. Osim tema koje su se odnosile na Herceg Novi, osnovci su posebno zanimanje iskazali za smanjenje zagađenja i očuvanje životne sredine.
Posjeta je organizovana u saradnji Sekretarijata za kulturu i obrazovanje i Osnovne škole „Dašo Pavičić“, kao nastavak dobre prakse koja je uspostavljena tokom proteklih godina.
JU Muzej i galerija Tivat raspisuje konkurs za izlagačku 2022. godinu. Iz ustanove pozivaju sve zainteresovane likovne, primjenjene i multimedijalne akademske umjetnike/ce kao i udruženja umjetnika/ca koji su svojom profesionalnom biografijom stekli umjetničke reference da daju svoje prijedloge za organizovanje samostalnih i grupnih izložbi u slobodnim terminima u 2022. godini.
Na konkurs se prijavljuju autori koji nisu samostalno izlagali posljednjih 3 godine u galerijskim prostorima JU Muzej i galerija Tivat.
Konkuriše se isključivo sa radovima, koji će u dodjeljenom terminu biti izloženi. Radovi moraju biti adekvatno opremljeni i pripremljeni za izlaganje.
Izlagač je dužan da obezbjedi: transport radova, svu dodatnu opremu i tehničku podršku koja mu je potrebna, a Muzej i galerija je ne posjeduje, troškove puta i smještaja autora.
Takođe, izlagač je dužan da po sopstvenom izboru i procjeni ostavi jedan rad galeriji koji će biti trajno i adekvatno sačuvan u fundusu institucije.
JU Muzej i galerija Tivat obezbjeđuje: galerijski prostor, stručnu pomoć pri postavci izložbe, informativni katalog, pozivnicu, plakat, medijsku prezentaciju, fotografa i svečano otvaranje izložbe.
Odluku o izboru izlagača donosi umjetnički savjet galerije. O rezultatima konkursa svi kandidati će biti blagovremeno obaviješteni.
Konkurs je otvoren od 01. 11. 2021. godine do 01. 01. 2022. godine.
Potrebnu dokumentaciju moguće je dostaviti na adresu ili elektronskom poštom:
Povodom Međunarodnog dana umjetnika MSC Cruises pruža priliku umjetnicima i dizajnerima diljem svijeta da transformiraju trup broda MSC Euribia u ogromno platno s porukom važnosti zaštite okoliša, prenosi UHPA.
Ekološki najnapredniji brod u floti MSC Cruisesa je nazvan po grčkoj božici Eurybiji koja je koristila vjetrove, vrijeme i zviježđa kako bi ovladala morima. Jednako tako je vizija ovog broda da ovlada korištenjem najsuvremenijih održivih tehnologija za zaštitu i očuvanje dragocjenog morskog ekosustava. Međunarodni dan umjetnika je prilika za proslavu jedinstvenog načina na koji umjetnici vide svijet te njihovog doprinosa kulturnom obogaćivanju.
MSC Cruises poziva umjetnike iz čitavog svijeta da stvore jedinstveno umjetničko djelo inspirirano morem i njegovim važnim morskim ekosustavom, a koje će biti predstavljeno u obliku trajnog dizajna na trupu broda koji će ploviti svjetskim morima. MSC Cruisesu je ovo prvi put da je raspisao natječaj za dizajn, a isti odražava predanost kompanije zaštiti okoliša i postizanju neto nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine.
Prijave će ocjenjivati panel međunarodnih sudaca koji će uključivati umjetnika JBena, poznatog po svojim ogromnim efemernim reljefima od pijeska koji odlaze s plimom, arhitekta Martina Francisa i Pierfrancesca Vaga, izvršnog predsjednika Odjela za krstarenja MSC Grupe.
Samo jednom pobjedniku će se nasmiješiti sreća da njezino/njegovo umjetničko djelo bude izloženo na brodskom trupu – plovećoj galeriji na otvorenom. Dizajn pet finalista koji će se naći u užem izboru će biti prikazan na izložbi na brodu MSC Euribia gdje će gosti moći vidjeti njihova umjetnička djela i važnu poruku koju prenose.
Mi smo obiteljska kompanija s preko 300 godina pomorskog naslijeđa, a pomorstvo je jedino sa čime se bavimo. More je naš život i naša strast. Zbog ovog i brojnih drugih razloga od samog početka smo usredotočeni na brigu o moru i njegovom očuvanju za sljedeće generacije. Danas to znači da u MSC Cruisesu ne radimo samo na opremanju naših brodova najnovijim i najnaprednijim tehnologijama zaštite okoliša i rješenjima nego investiramo u istraživanja, podržavamo ubrzani razvoj rješenja novih generacija i uvodimo inovativne tehnologije kako bismo minimizirali naš utjecaj te zaštitili i očuvali naše dragocjene morske ekosustave, rekao je Pierfrancesco Vago, izvršni predsjednik Odjela za krstarenja MSC Grupe.
Rekordan rast zaraza koronavirusom u Njemačkoj je zazvonio na alarm, a ministri zdravlja 16 njemačkih pokrajina sastali su se u bavarskom gradu Lindauu kako bi razmotrili potrebne korake.
Broj zaraza koronavirusom u Njemačkoj u zadnja 24 sata zabilježio je novi rekordni rast od 33.949 slučajeva, što je za 172 više nego što je zabilježeno lani u prosincu. To je znatan rast i u odnosu na prošli tjedan kada je zabilježeno 28.037 slučajeva.
I ostale statističke vrijednosti pokazuju alarmantan trend. Sedmodnevna incidencija, koja je glavni indikator za Institut Robert Koch, porasla je na 154,5, dok je prije tjedan dana bila 130,2.
Dodatni razlog za zabrinutost je i porast broj hospitaliziranih, što se smatra ključnim indikatorom za restrikcije prema ukupnoj populaciji.
Bavarska je u međuvremenu pozvala na dostupnost treće doze cjepiva tzv. boostera svim građanima Njemačke, a tamošnji ministar zdravstva Klaus Holetschek kazao je da vlasti moraju ovladati situacijom.
U Njemačkoj je zdravstvena politika u velikoj mjeri prepuštena pokrajinama, iako je vlada kancelarke Angele Merkel nastojala koordinirati politiku u cijeloj zemlji.
– Moramo vrlo jasno razmotriti kako dalje nastaviti, rekao je bavarski ministar na početku susreta koji se po prvi put u više mjeseci održava licem u lice, a ne video vezom.
U središtu razgovora bit će posebice sektor društvene skrbi i problem medicinskih sestara, koje sve više napuštaju bolnice, smanjuju radne sate i prelaze na rad u agencije.
Razmotrit će se mogućnost redovitog testiranja u domovima za starije, s obzirom da je Njemačka do sada tijekom pandemije izbjegavala uvođenje obveznih mjera.
Zabrinutost izazivaju i stope procijepljenosti.
Ministar zdravstva Jens Spahn pozvao je u srijedu na primjenu booster doza, pozvavši savezne države da treću dozu ponude svima iznad 60 godina starosti.
To je u četvrtak ponovio i šef ureda kancelarke Merkel, Helge Braun, koji je u izjavi za tv kanal ZDF posebice ukazao na rastuću hospitalizaciju.
– Osobito su pod pritiskom bolnice u Turingiji i Saskoj, kazao je Braun dodajući da su stope cijepljenih u ovim saveznim pokrajinama relativno niske.
Prema podacima Instituta Robert Koch od četvrtka, u Njemačkoj je s obje doze cijepljeno 77,4 % stanovnika starijih od 18 godina, dok je gledano u ukupnoj populaciji cijepljeno 66,8 % stanovništva.
Njemačka se nalazi u specifičnoj situaciji u kojoj se vlada kancelarke Merkel u odlasku nevoljko upušta u poduzimanje radikalnih mjera, dok istodobno nema znakova da će se pregovori o novoj koalicijskoj vladi, koji su u tijeku, uskoro okončati.
Sarajevo obilne padavine – Foto: Denis Zuberi – AA
Kiša koja od jučer pada na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine izazvala je velike probleme u saobraćaju, dok su mnoga naselja u Sarajevu potopljena, a saobraćaj blokiran, javlja Anadolu Agency (AA).
Kiša koja je padala tokom noći poplavila je saobraćajnice u glavnom gradu BiH, a mnoga sarajevska naselja su jutros pod vodom.
U centru grada rijeka Miljacka je nabujala, a visok vodostaj primijećen je kod mosta Ćumurija i na Skenderiji.
Probleme su napravile i rijeke Željeznica i Tilava što je uzrokovalo poplave u naseljima Otes, Vlakovo, Butmir i drugim mjestima.
Usporeno i otežano je saobraćanje na širem području Sarajeva (na području: Bačića, Otesa i Dobroševića) zbog vode na kolovozu.
Zbog izljevanja vode na kolovoz i klizišta, obustavljen je saobraćaj na dionici Trnovo-Sarajevo, alternativni pravac je preko Igmana, saopšteno je iz Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK).
Saobraćaj je obustavljen i na dionici regionalnog puta Konjic-Boračko jezero.
Federalni hidrometeorološki zavod izdao je jutros crveno upozorenje za obilne padavine, olujan vjetar kao i pojavu klizišta.
Očekivana količina padavina na području Mostara je između 40 i 60, lokalno 80 litara po metru kvadratnom. Istovremeno, u Sarajevu se danas očekuje između 15 i 30 litara po metru kvadratnom.
Privredni sud priznao je odluku beogradskog suda kojom je Institut Igalo obavezan da Jugobanci u stečaju isplati 3,67 miliona eura duga za kredit od prije tri decenije, što je nedavno potvrdio i Apelacioni sud.
Prema ranijim procjenama sudskog vještaka, to bi sa kamatama od 2006. moglo koštati i osam miliona eura.
Iako je Vlada 2009. godine donijela zaključak da će, u slučaju da Institut izgubi spor, preuzeti dugove, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović se nedavno u mišljenju upućenom Ministarstvu finansija izjasnila da se iz te odluke ne može sa sigurnošću utvrditi takva obaveza države. Protokolom iz 2006. dug Instituta Vladi od 11 miliona eura za izmirene ino kredite pretvoren je akcijski kapital. Ćirović je za Pobjedu potvrdila da je Ministarstvu dala takvo mišljenje i ukazala da se obaveza države prema protokolu iz 2006. ne odnosi na 3,67 miliona eura dosuđenih Jugobanci. Kazala je da se u presudi koju je Privredni sud priznao navodi izjašnjenje Ministarstva finansija iz 2018. godine, da se ne može utvrditi da li je Crna Gora preuzela obaveze prema ino povjeriocu za sporni kredit, jer se ugovor o preuzimanju duga odnosi na kredite iz 1981. i 1987. godine od Međunarodne finansijske korporacije (IFC) iz Vašingtona.
– Ni donijeti zaključak Vlade Crne Gore ne predstavlja nedvosmislenu obavezu države za isplatu duga prema Jugobanci a.d. Beograd u stečaju – smatra Ćirović.
Ona je objasnila da Jugobanka, na osnovu priznate presude, ima pravo da prinudno naplati potraživanja od Instituta bilo novčano ili kroz prodaju nepokretnosti. Ukazuje da bi, ukoliko Jugobanka inicira prodaju, nadležni trebalo da vode računa o načelu proporcionalnosti, odnosno da se nepokretnost velike vrijednosti ne može prodati za nesrazmjerno potraživanje.
– Iako Jugobanka prinudnu naplatu može pokrenuti isključivo od Instituta označenog u presudi kao izvršni dužnik, a imajući u vidu da je Vlada većinski vlasnik, preporučili smo da se zajednički nađe najbolje rješenje za izmirenje duga kako ne bi došlo do dodatnog uvećanja kamata – kazala je Ćirović.
Ispunjeni uslovi
Institut je u žalbi na rješenje kojim je Privredni sud priznao stranu presudu ukazao da je sud nepotpuno i pogrešno utvrdio činjenice, a time pogrešno primijenio i materijalno pravo. Ipak, Apelacioni sud je stava da su za priznanje strane sudske odluke bili ispunjeni svi zakonski uslovi te da je vijeće Privrednog suda pravilno odlučilo kada je odbilo prigovor Instituta na rješenje kojim je priznata ta odluka. Zakonom o potvrđivanju ugovora između Crne Gore i Srbije o pravnoj pomoći predviđeno je priznanje i izvršenje presuda, time i izjednačavanje sa domaćim odlukama, kada je predlagač podnese uz dokaz da je pravosnažna.
Sudski postupak
Inicijalnu tužbu podnio je Institut tražeći da sud utvrdi da je 1. januara 1994. godine prestala njihova obaveza vraćanja 3,95 miliona tadašnjih njemačkih maraka u dinarskoj protivvrijednosti zbog hiperinflacije, a banka je uzvratila protivtužbom tražeći naplatu duga od 3,67 miliona eura. Postupak se prvobitno vodio u Privrednom sudu u Podgorici, koji je usvojio tužbu Instituta, ali je Vrhovni sud ukinuo presudu i postupak vratio na početak. Ipak, zbog stečaja u Jugobanci postupak je prekinut 2002, a nadležnost predata beogradskom sudu. Presudu u korist banke Privredni sud u Beogradu donio je u junu 2018, što je potvrdio i Apelacioni sud godinu kasnije. Zaštitnik je kao umješač u ovom sporu podnio reviziju Vrhovnom kasacionom sudu, ali je i ona prije godinu odbijena. U presudi se navodi da u sudskoj praksi preovlađuje mišljenje da se pravilima indeksne klauzule treba uspostaviti ravnoteža jednakih vrijednosti uzajamnih davanja, kako bi se otklonile posljedice inflacije iz devedesetih prošlog vijeka.
-Tužilac nije mogao jednostavno isknjižiti obavezu vraćanja kredita tako što je u svom knjigovodstvu izvršio preračun 3,95 DEM u vrijednost dinara pa tu vrijednost na dan 31. 12. 1993. godine sveo na nula dinara. Zaštitna klauzula ugovorena je u korist tuženog, odnosno očuvanja vrijednosti deviznog iznosa kredita koji se ne može umanjiti, a sigurno ne ugasiti prostim svođenjem vrijednosti deviznog iznosa u dinare koji u vrijeme inflacije nijesu imali vrijednost – stoji u odluci Privrednog suda u Beogradu.
Ugovor o kreditu
Prvobitni aranžman Institut je 1989. godine potpisao sa tadašnjom Hercegnovskom osnovnom bankom koja je kasnije postala filijala Jugobanke Beograd. Tim ugovorom predviđeno je obezbjeđenje sredstava za izmirenje kredita Instituta prema IFC-u za izgradnju druge faze. Prema navodima iz presuda, novac za izmirenje duga Instituta stigao je iz Beogradske banke iz Nikozije koja je 3,95 miliona njemačkih maraka uplatila beogradskoj Jugobanci, a ova IFC-u. Ugovorom između novske filijale i Instituta konstatovano je da je Jugobanka Beograd izmirila dospjeli dug Instituta koji se obavezao da za 90 dana vrati dug sa godišnjom kamatom od 8,25 odsto i provizijom od dva odsto na ugovorenu dinarsku protivvrijednost kredita. Naknadno je rok produžavan sve do kraja 1997. godine, kada je Institut tražio da sud utvrdi da obaveza vraćanja kredita više ne postoji.
Revizija odbijena
U reviziji zaštitnika koju je Vrhovni sud odbio, navodi se da u poslovnoj evidenciji Jugobanke nema ovih kreditnih aranžmana što je potvrdio i njihov stečajni povjerenik. Ukazali su da sud nije uzeo u obzir da je država preuzela obaveze Instituta za kredite nastale do 1992. godine te da je na osnovu sporazuma iz 2004. godine sa IFC-om za dva zajma Instituta iz 1981. i 1987. godine platila ukupno 9,5 miliona eura, a da je sud presudio bez utvrđenja da li su uzeta dva ili tri kredita.
Nakon kratke bolesti, u Kotoru je u 80. godini preminula profesorica Anita Rajčević Mažibradić, Tivćanka i Kotoranka, romanistkinja i arhivistkinja, u svom naučno-istraživačkom i prevodilačkom radu tokom decenija posvećena otkrivanju i odgonetanju segmenata prošlosti rodne Boke.
Profesionalnu karijeru je započela kao profesorica francuskog i latinskog jezika, a nakon petnaetogodišnjeg profesorskog iskustva i 23 godine staža u Istorijskom arhivu Kotor koje su uslijedile, penzionerske dane posvetila je publicističkom radu.
Više od dvije decenije rada u Istorijskom arhivu Anitu je u penziju odvelo sa brojim crticama iz istorije našeg zaliva, iz kojih su se, najčešće spontano, definisale teme o kojima je pisala. Iako je u svom publicističkom radu dosta pažnje posvetila kotorskim, prčanjskim, peraškim i hercegnovskim plemićkim i građanskim porodicama, te pisala o brojim drugim temama koje se tiču prije svega kulturne prošlosti Boke, Anita se ipak sa najvećim žarom posvećuje rodnom Tivtu i jedan je od malobrojih arhivista koji su pisali o ovom gradu.
Iako je primarno bila zadužena za istraživanje perioda francuske uprave nad Bokom, Anita Mažibradić se analizirajući građu Istorijskog arhiva i prevodeći notarske spise i zemljišne knjige bavila mnogo širim periodom. Po narudžbi Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, potpisuje monografiju „Hrvatsko kulturno društvo Ljudevit Gaj Donja Lastva“, objavljenu 2014.godine.
Uvijek s posebnom pažnjom notirajući detalje koji se tiču njenog Tivta i Tivćana, Mažibradić nas u izdanju HNV 2017. godine daruje kapitalnim djelom za sve buduće istrazivače koji se iz bilo koje perspektive budu bavili proslošću Tivta- knjigom „Tivat kroz stoljeca- mjesto kmetova i gospodara,“ koja je iste godine, nakon samo dva mjeseca, uz podršku Opštine Tivat, doživjela i svoje drugo izdanje.
Punoj kreativne energije, s nikad smanjenom voljom da uči i radi, Aniti je i u poznim godinama uspijevalo da održi korak sa savremenim tokovima i odgovori pozivima na saradnju mlađih istraživača i umjetnika. Bojazan da će se između nje i pisanja ispriječiti vrijeme, na kraju se obistinila. Iako na koncu osme decenije, otišla je prerano, ostavivši iza sebe započete radove i teme na kojima je željela raditi.
Profesorica Anita Rajčević Mažibradić biće sahranjena na Gradskom groblju Vrbice u Dobroti, 5. novembra u 14 sati.
Turistička organizacija Herceg Novi, organizuje događaj za djecu pod nazivom “Dječija maštovita fešta”. Događaj se realizuje u okviru projekta WONDER, koji finansira Evropska unija i ima za cilj promociju poboljšanja i razvijanja nove ponude za djecu kroz povećanje atraktivnosti i konkurentnosti destinacije zahvaljujući pristupima prilagođenim djeci.
U nedjelju, 07.11.2021. biće organizovan “Dječiji edukativni dan”. Okupljanje najmlađih učesnika je na Škveru kod Tvrtkovog spomenika u 11 časova. Planirano je da “Odred izviđača Orjen” i njegovi najmlađi članovi obučavaju svoje drugare osnovama čvorologije i slanja poruka zastavicama. Nakon toga, mališani će uz asistenciju animatora I upotrebu mape, obići hercegnovske tvrđave i Stari grad u potrazi za izgubljenim dijelovima misterioznog predmeta koje će nakon uspješnog završetka potrage svi zajedno sastaviti i doći do rješenja. U toku trajanja aktivnosti djeca će čuti osnovne informacije o tvrđavama i Starom gradu. Planirano je da se događaj završi do 14:30 časova.
Sljedećeg vikenda, u subotu 13.11.2021. mališani će imati priliku da uzmu učešće u dvočasovnoj aktivnosti “Grad, sport i ja” u parku ispod Titove vile. Od 11 časova, okupljena djeca će uz profesora fizičkog vaspitanja učestvovati u sportskim disciplinama i štafetnim igrama. Istog dana od 15:00 – 17:00 časova u Gradskoj kafani biće organizovana “Mala maštovita kužina” u kojoj će najmlađi Novljani, uz asistenciju iskusnog edukatora praviti i ukrašavati medenjake sa jesenjim motivima. Za najljepše ukrašene medene kolačiće slijedi nagrada. Broj djece za popodnevni dio događaja je ograničen, pa se roditelji mole da svoje mališane prijave putem telefona 068 466 274.
U nedelju 14.11. 2021. od 11 časova “Moj mali cirkus” gostovaće na Trgu Nikole Đurkovića. Mališani će uživati u druženju sa klovnovima, Mickey i Minnie Mouse, imaće priliku da se oprobaju u karaokama ili da urade “face painting” te da učestvuju u predstavi “Uhvati balon od sapunice”.
Osvježenje je obezbjeđeno za sve male učesnike tokom svakog dana trajanja Dječije maštovite fešte. Takođe, u okviru događaja, Turistička organizacija Herceg Novi je u saradnji sa stručnim licima kreirala Child friendly vodič kroz grad, koji je prvi vodič sa sadržajima prilagođenim djeci. Brošura će biti promovisana tokom svih dana dešavanja, a svi učesnici će je dobiti kao poklon.
Pozivamo sve zainteresovane mališane od 7 do 14 godina da uzmu učešće u Fešti i budu dio kreiranja i promocije diverzifikovane turističke ponude grada po mjeri djeteta.
Sve aktivnosti će biti fotografisane i snimane u cilju razvoja Herceg Novi child friendly destination, a materijal će koristiti Turistička organizacija Herceg Novi u promotivne svrhe.
U slučaju lošeg vemena, aktivnosti ce biti odložene za naredni vikend ali ćemo o tome blagovremeno obavijestiti.
Događaj će se održati u skladu sa važećim epidemiološkim mjerama.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) danas obilježava dvadeset godina rada.
“Nakon prve aktivnosti – mirne šetnje ulicama Podgorice novembra 2001. godine, u proteklih dvadeset godina CDPR je organizovalo niz korisnih akcija i projekata, među kojima kao prvo ističemo aktivnosti vezane za promjenu stava javnosti u Crnoj Gori prema upotrebi duvanskih proizvoda. Posebno smo ponosni na osamnaestogodišnji rad Savjetovališta za odvikavanje od pušenja gdje su mnogi uz nas u Podgorici i Crnoj Gori ostavili cigarete i pušenje. Svakako je isto veoma važno organizovanje povodom Svjetskog dana bez duvanskog dima dvadeset državnih Konkursa za učenike osnovnih škola iz cijele Crne Gore za književni i likovni rad o štetnosti pušenja, kao i izložbe najboljih i nagrađenih radova”, navode iz CDPR-a.
Podsjećaju da su izložbom ilustracija i karikatura o problemima i štetnosti pušenja obišli sve gradove i mjesta u Crnoj Gori. “Putem pedesetak edukativnih brošura koje smo štampali o raznim vrstama kancera, informisali smo građane i o načinima i koristima ostavljanja pušenja, načinima zdravog života, pravilnoj ishrani i neophodnoj stalnoj fizičkoj aktivnosti”, dodaju iz CDPR-a.
Ističu da su, pored niza predavanja o problemima i raznim vrstama kancera, kao i o štetnosti pušenja, 2004. bili i osnivači Lige za nepušenje Crne Gore. “Za ovo vrijeme organizovali smo osamnaest Nacionalnih konferencija o kontroli pušenja kako bi ovaj problem stavili u žižu interesovanja javnosti i doprinijeli buđenju društvene svijesti o dimenzijama i značaju problema pušenja kako iz zdravstvenog tako i iz ostalih aspekata”, dodaju u saopštenju.
CDPR je, podsjećaju, u okviru humanitarnih aktivnosti sopstvenim sredstvima značajno pomagao uređenje stare Klinike za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), ali i ostalih klinika te zdravstvene ustanove.
“Ponosni smo i na dvadeset posjeta i donacija Institutu za bolesti djece KCCG u Podgorici povodom Međunarodnog dana djece oboljele od kancera. Takođe svih ovih godina shodno svojim skromnim mogućnostima, donirali smo mnogobrojne zdravstvene, školske i socijalne institucije u Crnoj Gori”, zaključuje se u saopštenju.
Brod njemačke humanitarne organizacije na kojem je bilo 400 migranata pokupio je još 400 osoba iz drvenog čamca koji je u toku noći počeo da tone u Sredozemnom moru, prenosi agencija Beta pozvavši se na AP.
Humanitarna organizacija Sea-Eye koja upravlja brodom saopštila je u četvrtak kako je dobila poziv sa prepunog čamca koji je bio u vodama u nadležnosti malteških vlasti koje nisu odgovorile. Oblast u nadležnosti Malte obuhvata veliki prostor centralnog Mediterana, uključujući vode oko italijanskog ostrva Lampeduza i dio koridora između Libije i Sicilije.
Uvidjevši da niko drugi neće priteći u pomoć, spasilački brod Sea-Eye 4 putovao je oko šest sati do čamca sa migrantima koji je bio probušen, navela je njemačka organizacija.
Nekoliko ljudi je bilo u vodi bez pojasa za spasavanje i oni su spašeni direktno iz mora.
Drastično povećanje priliva migranata
Brod Sea-Eye 4 u četvrtak je plovio ka Lampeduzi, najbližoj sigurnoj luci, iako nije dobio potvrdu iz centra u Rimu da će mu biti dozvoljeno da se ukrca.
Italijanska obalska straža saopštila je kako je u srijedu naveče, u odvojenim operacijama, spasila oko 200 migranata u vodama blizu grada Kalabrija, na jugu države.
Priliv migranata u Italiju ove godine je drastično povećan u poređenju sa prethodne dvije, ali je i dalje znatno manji nego od 2014. do 2017. kada je godišnje dolazilo između 120.000 i 180.000 ljudi. U Italiju je ove godine stiglo oko 54.000 migranata, prošle godine 29.000, dok je 2019. došlo oko 10.000.
