Tužilaštvo istražuje zgradu Carevića na Krimovici

0
Tužilaštvo istražuje zgradu Carevića na Krimovici
Krimovica – Foto MANS

Kotorsko Osnovno državno tužilaštvo (ODT) istražuje da li je kompanija “Carinvest” porodice gradonačelnika Budve Marka Carevića nelegalno gradila objekat od 600 kvadrata u osnovi, na parceli u Krimovicama.

-U Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, na osnovu prijave Urbanističko-građevinske inspekcije, formiran je predmet protiv pravnog lica ‘C.’ doo iz Kotora i odgovornog lica u pravnom licu zbog krivičnog djela građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje iz člana 326a Krivičnog zakonika CG.

Predmet se nalazi u fazi izviđaja i nakon donošenja odluke, javnost će o istoj biti blagovremeno obaviještena-kazali su “Vijestima” iz ODT Kotor.

Urbanističko-građevinska inspekcija podnijela je krivičnu prijavu ODT Kotor protiv kompanije “Carinvest” i odgovorne osobe u toj firmi Milana Carevića 24. septembra prošle godine, nakon što ih je o nelegalnoj gradnji još krajem jula 2021. obavijestila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Iz Urbanističko-građevinske inspekcije su MANS-u 10. januara ove godine odgovorili da su “izvršili inspekcijski nadzor nad objektom na katastarskoj parceli 1140/1, LN 456, KO Krimovice Opština Kotor, i da je nakon sprovedenog postupka izrečena mjera zabrane građenja rješenjem UP I 12-284/1 od 7.9. 2021, kao i da je podnijeta krivična prijava protiv odgovornog lica u privrednom društvu doo “Carinvest” Kotor, Milana Carevića 24. 9. 2021. godine”.

Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac kazao je “Vijestima” da je “reakcija nadležne inspekcije iako ispravna, u potpunosti zakašnjela”.

-Jer je Careviću dozvoljeno prvo da zemljište uzurpira, pa onda da na njemu gradi.

Takvo njegovo ponašanje je direktna posljedica kontinuirane politike kažnjivosti čije benefite Carević godinama uživa i koji mu omogućavaju da se nesmetano bogati na račun javnog interesa-poručio je Milovac.

Inspekcija u rješenju navodi da se “zabranjuje privrednom društvu ‘Carinvest’ građenje objekta, AS konstrukcije, spratnosti tri nadzemne etaže, dimenzija u osnovi cca. 30 puta 20 metara “… jer se isti gradi bez prijave građenja i/ili dokumentacije iz člana 91 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata”.

-Objekat je zatečen u sivoj fazi radova, zatečen je građevinski materijal na gradilištu, a u trenutku kontrole nijesu izvođeni građevinski radovi.

Na licu mjesta je bio gospodin Milan Carević, izvršni direktor privrednog društva ‘Carinvest’, koji je izjavio da se radi o pomoćnom objektu, odnosno objektu od opšteg interesa za ruralni razvoj, kao i da je za isti nadležna lokalna samouprava…

Subjektu nadzora je ostavljen rok da se u prostorijama Ministarstva ekologije i prostornog planiranja izjasni na činjenice utvrđene zapisnikom, odnosno da dostavi dokumentaciju u cilju dokazivanja svoje tvrdnje da se radi o objektu od lokalnog opšteg interesa-stoji u rješenju inspekcije.

Iz inspekcije još navode i da je Milan Carević dostavio dokumentaciju, što je “postupajući inspektor uzeo u obzir”.

-… Ali je stava da je predmetni objekat, s obzirom na to da ne postoji odluka Skupštine opštine koja bi utvrdila predmetnu lokaciju kao lokaciju za lokalne objekte od opšteg interesa, u nadležnosti Urbanistčko-građevinske inspekcije, te da je potrebno podnijeti prijavu građenja sa dokumentacijom u smislu člana 91 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Prema članu 67 Zakona, građenje objekata je izvođenje radova (pripremni radovi, radovi na izradi građevinskih konstrukcija, građevinsko-inženjerski radovi…)-pojašnjeno je u rješenju, kojim je zabranjena gradnja objekta i podnijeta krivična prijava ODT Kotor.

Milovac ističe da je “slučaj Carevićeve uzurpacije državne imovine i nelegalne gradnje već nekoliko godina u fokusu javnosti i porazno je što su nadležne inspekcije odlučile da reaguju tek po dobijenoj inicijativi MANS-a, a ne samostalno i po službenoj dužnosti, na šta ih obavezuje zakon”.

-To je, nažalost, jasan pokazatelj da pogubna praksa prethodnog režima nije nikada napustila državne institucije, te da formalna promjena vlasti nije donijela prijeko potrebnim reformama u ovoj oblasti.

Time se i dalje šalje poruka javnosti da, iako su akteri promijenjeni, ‘pravila igre’ su ostala ista, a predsjednik budvanske opštine, Marko Carević, očigledno zna kako da u svakoj vlasti obezbijedi saveznike-zaključio je Milovac.

-Porazno je što je nova vlast uspjela da ‘normalizuje’ postojanje takozvanih tajkuna bliskih vlastima i nastavi da derogira bilo kakve napore u cilju ozdravljenja ovog društva od nepotizma, klijentelizma i teške korupcije.

Samo primjer Marka Carevića i njegove pohlepe je dovoljan za zaključak da smo u ovoj oblasti ipak dobili ‘zamjene, a ne promjene-poručuje Dejan Milovac (MANS).

/Tina Popović/

53. Praznik mimoze: Tokom februara i marta u Herceg Novom 43 programa   

0
Press 53. Praznika mimoze, 31. januar (1)_resize

Praznik mimoze biće održan 53. put u Herceg Novom od sredine februara do polovine marta i obuhvatiće 43 zabavna, kulturna i sportska programa, najavljeno je danas na konferenciji za novinare u foajeu Dvorane Park.

Svečano otvaranje zakazano je za 18. februar kada će na Trgu Nikole Đurkovića nastupiti Neda Ukraden, a na zatvaranju koje je najavljeno za 05. mart nastupiće Dejan Petrović i Big Band. Tradicionalno, u oba događaja će učestvovati Gradska muzika i mažoretke Herceg Novi, Mjesna muzika Đenović i Trombonjeri.

Bogat program 53. Praznika mimoze obuhvata dešavanja koja će početi već od 03. februara otvaranjem Hercegnovskog zimskog salona u galeriji „Josip Bepo Benković“, a trajaće do 08. marta. Pored ceremonija otvaranja i zatvaranja sa koncertima, očekuju nas: tradicionalna Berba mimoze na rivijeri, maskenbali za odrasle i djecu, Riblja večera, prepoznatljivi Picigin i Karotrc, Izložba cvijeća, predstavljanje prijateljskih gradova Novo Mesto, Sankt Peterburg i Beograd, Sajam vina, muzičko-gastronomska Otvorena ulica u Igalu, pet predstava, dvije izložbe, koncert Muzičke škole, pet književnih večeri i 14 sportskih programa.

„Trudili smo se da zadržimo sve ono po čemu je Praznik mimoze prepoznat svih prethodnih godina: ceremonije otvaranja i zatvaranja, sportski programi, tradicionalna fešta od mimoze, ribe i vina, maskenbali“, kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.

On je istakao da je Organizacioni odbor nekoliko mjeseci unazad radio na pripremi ovogodišnjeg praznika, s posebnom pažnjom prateći razvoj epidemiološke situacije. Ističući zadovoljstvo što je tradicija novske fešte održana uprkos pandemiji, izrazio je nadu da će ove godine program biti u potpunosti realizovan. Ukupan budžet ovogodišnjeg festivala je oko 100 hiljada eura, u šta je uključen i sportski program.

„Ovaj program je kompromis između mjera u vezi sa kovidom i želje našeg grada i svih onih koji učestvuju u programu da se sačuva tradicija Praznika mimoze i da ove godine uradimo najviše što možemo“, rekao je potpredsjednik Opštine, Mirko Mustur.

53. Praznik mimoze: Tokom februara i marta u Herceg Novom 43 programa   
Press 53. Praznika mimoze, 31. januar (1)_resize

„Funkcija Praznika mimoze, sa njegovim karnevalskim svečanostima, maskenbalima i raznovrsnim programima za djecu i odrasle, uvijek je bila da unese radost i veselje u naše živote, a doza radosti, zabave i veselja nam je zaista neophodna u turbulentnim zbivanjima koja karakterišu aktuelnu društvenu scenu, a reflektuju se na živote svakog građanina“, poručila je direktorica JUK „Herceg Fest“, Gordana Porobić-Krcunović predstavljajući program ovogodišnjeg festivala.

Nastavlja se praksa učešća gradova-prijatelja Herceg Novog u programu Praznika mimoze. U saradnji sa Novim Mestom iz Slovenije biće organizovan nastup foklornbog društva „Kres“ i „Cviček party“, Sankt Peterburg iz Rusije će se predstaviti sa pozorišnom predstavom „Ludi novac“, Beograd će pripremiti „Noćnu spenzu“ na gradskoj pijaci i dovesti kamernu predstavu „Vodič kroz srpski mentalitet“, a bleh orkestar iz turskog grada Jedrene će nastupiti u okviru ceremonije zatvaranja festivala.

Ove godine će zbog epidemiološke situacije izostati Karavan mimoze kojim je u regionu najavljivan Praznik, ali će se Turistička organizacija postarati za što bolju promociju putem medija i društvenih mreža. Najveći broj gostiju očekuje se iz Crne Gore i zemalja regiona.

„Već imamo veliko interesovanje iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Srbije, turističke agencije zovu svaki dan i raspituju se o programu. Ljudi su željni ovakvih programa tako da očekujemo veliki broj gostiju iz regiona“, kazao je Milutin Govedarica iz Turističke organizacije Herceg Novi.

53. Praznik mimoze 2022

Sportski program 53. Praznika mimoze biće veoma bogat i obuhvata dešavanja u organizaciji 14 klubova iz Herceg Novog, kazao je sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Vasilije Ćuković. Kako je dodao, sportske manifestacije će biti organizovane u skladu sa važećim epidemiološkim mjerama.

Kako je rečeno na konferenciji, imajući u vidu neizvjesnu epidemiološku situaciju, organizatori zadržavaju pravo izmjene termina i programa, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena.

Organizatori 53. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Javna ustanova kulture „Herceg Fest“ i Turistička organizacija Herceg Novi, a ovogodišnji sponzori pivara „Trebjesa“ i „Plantaže 13. jul“.

PROGRAM 53. PRAZNIKA MIMOZE

  • Četvrtak, 3.02.

HERCEGNOVSKI ZIMSKI SALON, Galerija Josip Bepo Benković, u 19h

  • Utorak, 8.02.

MACA PAPUČARICA, predstava za djecu, Dvorana PARK u 18h

Režija: Davor Dragojević, Gradsko pozorište Podgorica

  • Četvrtak, 17.02.

POETSKO VEČE MIRJANE BOBIĆ MOJSILOVIĆ, foaje Dvorane PARK, u 19h

  • Petak, 18.02.

IZLOŽBA CVIJEĆA – plato ispred Opštine Herceg Novi, u 9h

SAJAM VINA – Hotel Lazure Meljine, u 12-20h

SVEČANO OTVARANJE 53. PRAZNIKA MIMOZE – Trg Nikole Đurkovića, od 19h, izvođači: Neda Ukraden, predgrupa: Trio Mare; u programu učestvuju: Gradska muzika, Mjesna muzika Đenović, Mažoretke, Trombonjeri

  • Subota, 19.02.

BERBA – duž hercegnovske rivijere, od 10h¸učestvuju: Gradska muzika, Mjesna muzika Đenović, Mažoretke, Trombonjeri, Klapa Stari kapetan, Bunt Rock Band-ovi

MASKENBAL – Institut “Dr. Simo Milošević” Igalo, u 21h¸izvođači: Exodus, Goran Karan; u programu učestvuju: Gradska muzika i mažoretke

  • Nedjelja, 20.02.:

DJEČIJI MASKENBAL – Institut “Dr. Simo Milošević” Igalo, od 15 do 17h za djecu do 6 godina i od 17 do 19h za djecu od 7 godina)

  • Ponedjeljak, 21.02.

POŽELI ZVIJEZDU PADALICU, promocija knjige Bosiljke Pušić, foaje Dvorane PARK u 19h

  • Srijeda, 23.02.

BOKEŠKA BROJANICA, promocija knjige Marine Stanišić, Gradska kafana u 17h

  • Četvrtak, 24.02.

MALI SALON HERCEGNOVSKIH GALERIJA, foaje Dvorane PARK u 19:30h

SAN O BOKI, Mjuzikl,  Dvorana PARK u 20h

  • Petak, 25.02.

FOLKLORNO DRUŠTVO KRES, Novo Mesto, Dvorana PARK u 19h

Veče Novog Mesta CVIČEK PARTY – Gradska kafana, u 20h

  • Subota, 26.02.

OTVORENA ULICA, Muzičko-gastronomska fešta, Šetalište kod Omladinskog parka Igalo u 10:30h

NOĆNA SPENZA – DANI BEOGRADA, Gradska pijaca u 19h

  • Nedjelja, 27.02.

PICIGIN – u 11h, lokacija će biti naknadno objavljena

NOĆNA SPENZA – DANI BEOGRADA, Gradska pijaca u 19h

POD OKRILJEM SV.NIKOLE I SV. VLAHA, promocija knjige Mirjane Blagojević, Gradska biblioteka u 19h

  • Ponedjeljak, 28.02.

VODIČ KROZ SRPSKI MENTALITET, kamerna-kabaretska predstava po tekstu Moma Kapora, priredila Vjera Mujović, Gradska kafana u 20h

  • Utorak, 1.03.

KONCERT UČENIKA I PROFESORA MUZIČKE ŠKOLE HERCEG NOVI, , Dvorana PARK u 19h

  • Srijeda, 2.03.

PROŠLOST MI NIJE DOVOLJNA, promocija knjige Tie Dožić, foaje Dvorane PARK u 19h

  • Četvrtak, 3.03.

LUDI NOVAC, pozorišna predstava Sankt Peterburg, Dvorana PARK u 20h

  • Petak, 4.03.

MIMOZA DANCE FESTIVAL – Dvorana PARK u 10h

RIBLJA VEČERA – Institut “Dr. Simo Milošević” Igalo u 21h

  • Subota, 5.03.

MIMOZA DANCE FESTIVAL – Dvorana PARK u 10h

SPALJIVANJE KRNEVALA – mala karnevalska povorka, suđenje krnevalu, Škver u 12h; u programu učestvuju: Gradska muzika, Mjesna muzika Đenović, Mažoretke, Trombonjeri, glumci

ZATVARANJE 53. PRAZNIKA MIMOZE – od 19h, lokacija će biti naknadno objavljena; izvođač Dejan Petrović i Big Band; u programu učestvuju: Gradska muzika, Mjesna muzika Đenović, Mažoretke, Trombonjeri, bleh orkestar iz Jedrena, KSC DiAno, klovnovi

  • Nedjelja, 6.03.

KAROTRC, trka karića – Herceg Novi, centar u 12h

  • Utorak, 8.03.

RIBARSKE SVAĐE, pozorišna predstava – Dvorana PARK u 20h; režija Milan Karadžić, Koprodukcija Narodno pozorište Priština i SNP Novi Sad

SPORTSKI PROGRAM 53. PRAZNIKA MIMOZE

  • Subota, 5.02.
  1. KUP MIMOZE U JEDRENJU – akvatorijum hercegnovskog zaliva, organizator Jedriličarski klub Jugole Grakalić
  • Petak, 11.02.
  1. MEMORIJAL ĐORĐE KONJEVIĆ – hotel Play, organizator Šah klub Herceg Novi
  • Subota i nedjelja, 12. i 13.02.

SKALINADA – organizator Triatlon klub Herceg Novi

  • Subota, 19.02.

NOĆ PUNOG MJESECA – organizator Planinarski klub Subra

  • Nedjelja, 27.02.

MIMOZA KUP U STRELIČARSTVU – organizator Streličarski klub Savina

  • Subota i nedjelja, 19. i 20.03.
  1. MEĐUNARODNI TENISKI TURNIR ZLATNA MIMOZA
  • Datumi će biti naknadno definisani za sledeće događaje:
  1. FUDBALSKI TURNIR MIMOZA KUP – organizator Fudbalski klub Igalo 1929
  2. KUP MIMOZE U SPORTSKOM RIBOLOVU – organizator Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore
  3. ŽENSKI KOŠARKAŠKI TURNIR MIMOZE – organizator Ženski košarkaški klub Primorje
  4. BUĆASKI TURNIR KUP MIMOZE 2022. – organizator Bućaski klub Val
  5. MEĐUNARODNI DŽUDO KUP MIMOZE 2022. – organizator Džudo klub Igalo
  6. MEĐUNARODNI DŽIU-DŽICU TURNIR MIMOZA OPEN – organizator Džiu-džicu klub Panda

GIMNASTIČARSKI KUP MIMOZE – organizator Gimnastički klub Adriatic kids

MIMOZA POLINO KUP – organizator Sportska organizacija Manda

IJZ: Devet žrtava korone, 472 novoinficiranih, H. Novi 34, Kotor 11, Tivat 7

0
IJZ: Devet žrtava korone, 472 novoinficiranih, H. Novi  34, Kotor 11, Tivat 7
covid19

U posljednja 24 sata u Crnoj Gori je od posljedica koronavirusa preminulo čak devet osoba.

Registrovano je 472 nova slučaja, a oporavilo se 760 osoba, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Analizirano je 1512 uzoraka na novi koronavirus.

Koalicija Za budućnost Kotora: Jokić da se okane politikanstva

0
Koalicija Za budućnost Kotora: Jokić da se okane politikanstva
Kotor – panorama

Na sastanku koalicije Za budućnost Kotora (NSD, DNP, PzP, Prava CG, SSR) donesen je zaključak da naša koalicija još jednom pokaže dobru volju i uputi zahtjev predsjedniku Demokrata Kotor, Vladimiru Jokiću, da se okane politikanstva, ispoštuje koalicioni sporazum i u roku od sedam dana sazove sastanak u cilju rješavanja nagomilanih problema i stvaranja uslova za nastavak rada Skupštine i donošenja odluka značajnih za građane Kotora, saopštili su iz Koalicije Za budućnost Kotora.

– Nadamo se da će ispoštovati naš zahtjev i da ćemo uz uzajamno poštovanje nastaviti zajednički rad u lokalnoj upravi kako ne bi dozvolili prijevremene izbore.

Ovaj poziv upućujemo javno iz prostog razloga da bismo izbjegli dosadašnju praksu nepoštovanja dogovora i koalicionog sporazuma i upoznali javnost sa pravom istinom – navodi se u saopštenju.

EU od 1. februara ograničava se validnost potvrda o vakcinaciji

0
EU od 1. februara ograničava se validnost potvrda o vakcinaciji
Covid propusnica – foto EPA

U Evropskoj uniji (EU) ċe od 1. februara biti primjenjivana nova pravila koja se odnose na standardni period prihvatanja od devet mjeseci za EU digitalne sertifikate o vakcinaciji protiv korona virusa za putovanja unutar EU. U skladu sa novim pravilima, države članice EU moraju prihvatiti potvrde o vakcinaciji na period od 270 dana, od završetka primarne serije vakcinacije.

“Za vakcinu sa jednom dozom, to znači 270 dana od prve i jedine vakcine. Za vakcinu sa dvije doze, to znači 270 dana od druge vakcine ili, u skladu sa nacionalnom strategijom vakcinacije, prve i jedine vakcine nakon oporavka od virusa”, navodi se u saopštenju iz Evropske komisije (EK). Ističe se takođe da države članice ne bi trebalo da predviđaju drugačiji period prihvatanja za potrebe putovanja unutar Evropske unije.

Za treċu, takozvanu “booster” dozu vakcina za sada se ne primenjuje standardni period prihvatanja.

Evropski komesar za pravosuđe Didier Reinders izjavio je da od 1. februara postojati pravilo širom EU o tome koliko dugo potvrde o vakcinaciji za primarnu seriju moraju biti prihvaćene, kada se koriste u kontekstu prekograničnih putovanja.

“Ovo odražava slabljenje zaštite vakcine i naglašava važnost dobijanja dopunske vakcine. Uz podršku eksperata Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti i Evropske agencije za ljekove, Komisija će pažljivo pratiti da li su potrebna buduća prilagođavanja ovom pravilu. Ova pravila važe samo za potvrde o vakcinaciji koje se koriste u svrhu putovanja u EU”, kazao je komesar Reinders.

Iz EK objašnjavaju da države članice mogu da primenjuju različita pravila kada koriste EU digitalni COVID sertifikat u domaćem kontekstu, ali se pozivaju da se usklade sa periodom prihvatanja koji je postavljen na nivou EU.Inače, uredba EU o digitalnim COVID sertifikatima stupila je na snagu 1. jula 2021 godine. Mnoge države van EU su standardizovale potvrde o vakcinaciji sa EU.

Od zemalja Zapadnog Balkana, jedino Bosna i Hercegovina (BiH) i Kosovo, nemaju evropsko priznate potvrde.

Institucije Evropske unije krajem maja dogovorile su uvođenje takozvanih COVID-19 “pasoša”. Službeno nazvana “EU Digital COVID certifikat”, cilj potvrde je ublažavanje ograničenja putovanja među 27 zemalja članica tokom pandemije.

Adriatic 42 kupuje plutajući dok za remont superjahti u Bijeloj

Adriatic 42 kupuje plutajući dok za remont superjahti u Bijeloj
Bijela – Adriatic 42

Kompanija Adriatic 42 iz Tivta – novi koncesionar brodogradilišne luke u Bijeloj, objavila je danas kupovinu 180 metara dugog plutajućeg doka kojim će opremiti svoje buduće remontno brodogradilište za super i mega jahte u Boki Kotorskoj.

Iz te kompanije nisu saopštili kolika je vrijednost ove investicije, niti više detalja o svemu, osim da je graditelj doka kojeg su kupili, tursko brodogradilište Hat –San Shipyard iz Altinove.

„Plutajući dok je dugačak 180 metara, širok 37 metara i ima nosivost od 10.000 tona što mu omogućava da primi najveće jahte na svijetu. Konzorcijum Adriatic 42 ispunjava svoju obavezu prema Crnoj Gori obezbjeđujući ovu višemilionsku investiciju koja će omogućiti najviše standarde kvaliteta, inovativnosti i usluga u našim predstojećim aktivnostima“- prenijela je PR agencija izjavu izvršng direktora kompanije Adriatic 42, Pola Džona Greja.

Ova kompanija, kako se navodi, će od bivšeg brodogradilišta Bijela napraviti „destinaciju svjetske klase za usluge remonta, održavanja, popravke i servisiranja superjahti“, a očekuju da će radovi biti završeni u 2022.

Vlada Crne Gore dala je koncesiju od 30 godina na Brodogradilište Bijela. Koncesija je data konzorcijumu koji čine kompanija Drydocks World, dio DP World grupe iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Adriatic Marinas – Porto Montenegro. Prema tom aranžmanu, koncesionar ima obavezu da u roku od tri godine od preuzimanja lokacije u Bijeloj, realizuje investicioni program u razvoj novih remontnih kapaciteta, vrijedan najmanje 20 miliona eura.

Dok – foto www.hat-san.com.tr

Dok koji je tivatska firma kupila u Turskoj je polovni i za vlastite protrebe ga je 2017. izgradilo brodogradilište Hat-San iz grada Altinova na obali Mramornog mora u sjeverozapadnoj Turskoj. Hat-San inače, ovakve plutajuće dokove tipa HS-10, kapaciteta dizanja 10.000 tona, gradi od 2014. i do sada ih je napravilo više za tursko i strana tržišta u Abu Dabiju i Danskoj. Dok koji dolazi u Bijelu opremljen je i sa dvije mobilne elektrohidraulične dizalice nosivosti po 10 tona. Ovakvi dokovi u Turskoj se inače, grade po projektnoj dokumentaciji koju je sertifikovao renomirani japanski registar brodova NKK (Nippon Kaiji Kyokai).

Ovaj dok biće prvo plovilo takve vrste koje dolazi u Crnu Goru nakon 1981. godine kada je bivše tivatsko vojno brodogradilište Arsenal, dobilo novosagrađeni plutajući dok kapaciteta 3.500 tona, a koji je za Tivćane tada napravljen u Trogiru.

Pored plutajućeg doka iz Turske, kompanija Adriatic 42 je za potrebe svog novog remontnog centra za super i mega jahte u Bijeloj, ugovorila i kupovinu potpuno novog travel-lifta (mobile boat hoist) koji iz mora na obalu radi remonta, može podići i na kraćikm relacijama unutar kruga brodogradilišta, transportovati brodove težine do 720 tona.

„Timovi kompanije Adriatic 42 u Bijeloj i Dubaiju rade na prikupljanju građevinskih dozvola da bi sve bilo spremno za dolazak plutajućeg doka u Crnu Goru do kraja aprila 2022.“- saopšteno je iz te kompanije.

Sudar dva broda blizu Holandije, posada evakuisana

0
Sudar dva broda blizu Holandije, posada evakuisana
Pomorci – pojas za spašavanje – Foto: Splash 247

Dva broda su se danas sudarila u Sjevernom moru blizu Holandije tokom oluje, a spasioci su završili evakuaciju članova posade jednog od njih, saopštile su vlasti.

Spasioci su uz pomoć tri helikoptera evakuisali članove posade teretnog broda koji je znatno oštećen u sudaru i na koji je počela da ulazi voda.

Vlasti su navele da je brod pretrpio oštećenje koje je predstavljalo “direktnu opasnost za 18 članova posade”.

I drugi brod je oštećen u sudaru, ali je nastavio putovanje.

Do sudara je došlo u trenutku kada su djelovi sjeverne Evrope zahvaćeni snažnom olujom, u kojoj su najmanje četiri osobe poginule tokom vikenda. Mnoge kuće su uništene, a hiljade domaćinstava ostale su bez struje.

Hiljade kuća na sjeveru Evrope ostale su danas bez struje, a ima i izveštaja o poplavama u lukama Sjevernog i Baltičkog mora. Zapadna Holandija je jutros pogođena jakim udarima vjetra koji je čupao drveće i stvarao probleme u saobraćaju.

Konkurs za Godišnju nagradu časopisa Komuna

0
Konkurs za Godišnju nagradu časopisa Komuna
Časopis Komuna – foto Boka News

Časopis za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Crne Gore “Komuna” objavio je konkurs za dodjelu Godišnje nagrade za doprinos očuvanju identiteta i afirmacije crnogorske kulturno-istorijske baštine.

Nagrada “Komuna”, kako se navodi, dodjeljuje se instituciji i pojedincu.

Predlagači nagrade su nacionalne i opštinske institucije iz oblasti kulture, akademsko-naučne institucije čiji je program i sadržaj rada oblast kulture i identiteta Crne Gore, nevladine organizacije iz oblasti kulture i grupa građana.

Razmatranje i vrednovanje dostavljenih predloga obaviće stručni žiri za dodjelu Godišnje nagrade “Komuna” 2021.

Nagradu “Komuna” čine novčana nagrada i plaketa.

Konkursni predlozi sa potrebnom dokumentacijom podnose se u elektronskoj formi na mejl adresu:casopis.komun@gmail.com sa naznakom Konkurs za nagradu “Komuna”, do 1.marta.

Francuski restorani od 1. marta moraju dokazati porijeklo jela od mesa

0
Francuski restorani od 1. marta moraju dokazati porijeklo jela od mesa
Gastro – Izvor: Unsplash / ilustracija

Gosti francuskih restorana i zalogajnica uskoro će imati pravo znati odakle je meso koje im konobari serviraju na tanjiru.

Od 1. marta restorani koji poslužuju jela od piletine, svinjetine i janjetine moraju pokazati gdje je stoka uzgojena i zaklana, objavilo je Ministarstvo poljoprivrede.

Osim toga, morat će naznačiti je li meso svježe ili je bilo zamrznuto, odnosno ležalo u hladnjaku. Ti su podaci obvezni za govedinu od 2002.

U slučaju piletine, svinjetine i janjetine to je bio slučaj samo za meso koje se prodaje u supermarketima i mesnicama.

Nova uredba dolazi kao odgovor na povećan interes potrošača za porijeklo hrane.

No, usmjerena je i na stvaranje pritiska za povećanje potrošnje domaćeg mesa u mjestima kao što su školski restorani.

Trenutačno, polovina mesa koje se poslužuje u francuskim školskim blagovaonicama dolazi iz inozemstva, priopćilo je ministarstvo.

U zaštićeni spomenik prirode treba uložiti najmanje 300 hiljada eura

0
U zaštićeni spomenik prirode treba uložiti najmanje 300 hiljada eura
Gradski park Tivat

Opština Tivat pokrenula je postupak javne rasprave o  Nacrt Plana upravljanja za Veliki gradski park u Tivtu za period 2022-2027 godine, a koji je svojom odlukom, utvrdio predsjednik Opštine Željko Komnenović (NP).

Javna rasprava o ovom dokumentu vezanom za Veliki gradski park koji je inače, i zaštićeni spomenik prirode u Tivtu, trajaće do 16. februara, a centralni okrugli sto održaće se 15. februara sa početkom u 12 sati u multiedijalnoj sali zgrade Opštine.

Velikom gradskim  parkom koji se prostire na nešto manje od šest hektara površine između nautičko turističkog centra Porto Montenegro i centra grada, upravlja Komunalno preduzeće Tivat. Park je inače, podignut na imanjima nekadašnjih srednjevjekovnih kotorskih familija Radali i Verona 1892.godine, po naredbi tadašnjeg komandanta Ratne mornarice Austro-Ugarske i osnivača Pomorskog arsenala u Tivtu, admirala Maksimilijana Daublebskog fon Šterneka. On je porerd ostaloga, komandante austrougarskih ratnih brodova koji su se u Boku vraćali sa dalekih putovanja širom svijeta, obavezao da pritom sa sobom donesu primjerke biljaka i drveća karakterističnih za daleke zemlje koje su posjetili, a te biljke onda su sađene u tivatskom Mornaričkom parku kako se tada on zvao. Tako je ovdje nastala jedna od najvećih i najbogatijih botaničkih bašti na južnom Jadranu.Pored toga što je park uljepšavao prostor oko tek podignutog Arsenala, služio je za rekreaciju i odmor mornara i zaposlenih. U jednom dijelu parka je nekada bilo tenisko igralište (taj se dio i danas popularno naziva „tenis“), gdje su se nalazili teniski tereni koji su bili u funkciji od zasnivanja parka do Drugog svjetskog rata.

Gradski park u Tivtu zaštićen je 1968. godine Rješenjem Zavoda za zaštitu prirode kao hortikulturni objekat. Veliki gradski park je vrijedan predstavnik vrtne umjetnosti 19. vijeka na istočnoj obali Jadranskog mora. Podignut je u mješovitom stilu, koji je dominirao u vrtnoj arhitekturi tog vremena, a nastao je kombinovanjem elemenata francuskog (klasičnog) i engleskog (pejzažnog) stila.

Detalj iz tivatskog Velikog gradskog parka

U skladu sa Lokalnim akcionim planom za biodiverzitet Opština Tivat je u 2014. godini izvršila reviziju statusa, kategorije i režima zaštite zaštićenog prirodnog dobra Veliki gradski park. Odluka o proglašenju je usvojena na sjednici Skupštine Opštine Tivat koja je održana 29.decembra 2014. godine. Odlukom o proglašenju zaštićenog prirodnog dobra Veliki gradski park u Tivtu, gradskom parku određena je vrsta spomenik prirode, prirodno dobro lokalnog značaja, III kategorija, II zona zaštite. Park je stavljen pod zaštitu radi očuvanja prostorno-ambijentalnih, botaničkih, bioekoloških, predionih i kulturno-istorijskih vrijednosti grada, kao i očuvanja reprezentativnog identiteta užeg gradskog jezgra i održavanja i unaprijeđenja ukupnog stanja bioloških, estetskih i turističkih vrijednosti Tivta.

U parku su sačuvana važna obilježja planske organizacije prostora i umjetničke stilizacije. Park sadrži vrijedne vrtno-arhitektonske elemente – šetne staze, spomen obilježja, fontanu, glorijete.

Vegetaciju sačinjavaju uglavnom visoka četinarska stable koja dominiraju na sjevernoj strani, dok se na jugoistočnoj strani nalazi mješovita vegetacija sačinjena od četinarskih i lišćarskih vrsta. Pored vrsta koje su tipične u primorskim parkovima ovog područja, ovdje su prisutne i neke izuzetno rijetke vrste, kao što su bidvilova araukarija (Araucaria bidwillii), kalifornijski čempres (Cupressus macrocarpa), sremza (Prunus padus). Usljed dugogodišnjeg izostanka redovne njege u periodu nakon Drugog svjetskog rata, struktura vegetacije je na određenim djelovima parkovske površine narušena formiranjem podrasta invazivnih vrsta, odnosno prorjeđivanjem izvorne zasađene vegetacije.

Buduće aktivnosti na sprovođenju zaštite i unaprijeđenja zaštićenog prirodnog dobra, treba u osnovi da sadrže integralni pristup zaštite prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa. To je, kako navode iz Opštine Tivat, osnovni preduslov za sprovođenje Plana upravljanja zaštićenog prirodnog dobra „Veliki gradski park“ kao Spomenika prirode.

Gradski park u Tivtu

Lokalna uprava u saradnji sa NVO sektorom i pojedincima inače, već nekoliko godina sprovodi niz aktivnosti na revitalizaciji i uređenju Velikog gradskog parka. Tako je prema dostupnmim podacima, u periodu od 2016 – 2021. godine ovdje usađeno 87 biljnih vrsta po kategorijama, najviše je usađeno sadnica stabala alepskog bora (Pinus halepensis) 34 stabla i pinjola (Pinus pinea) 20 stabala. Uz njjih posađen je i manji broj primjeraka raznih drugih vrsta drveća poput empresa, magnolija, ginkobiloga, hrasta, javora, kamfora… U istom periodu usađeno 100 grmova od čega je 42 vrste Pittosporum tobira i 27 vrsta Pittosporum tobira variegate. Usađeno je po šest puzavica vrsta Wisteria sinensis i Trathelospermum jasminoides i 250 perena vrste Canna indica. Djelimično je izgrađen sistem za navodnjavanje parkovskih površina, obnovljene su šetne staze i mobilijar, djelimično završena izgradnja ograde oko parkovskog kiompleksa, a izrađen je i projekat potpune rtekonstrukcije i obnove sistema javne rasvjete u parku.

Plan upravljanja Spomenikom prirode „ Veliki Gradski park u Tivtu” za period 2022.- 2027 godine uradio je stručni tim predvođen kordinatorkom dr Milkom Rajković- Mitrović diplomiranom biologinjom, a činile su ga  Jelena Leković dipl. biolog, Tatjana Krstović dipl. ing. hortikulture i Marija Nikolić dipl ing. arhitekture. Ovim dokumentom detaljno je predstavljeno aktuelno stanje Velikog gradskog parka, rizici i faktori koji ga ugrožavaju, te propisane mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i adekvatnog korišćenja ovog spomenika prirode u narednom periodu. Predložen je i niz mjera za očuvanje  unapređenje kulturno-istorijskog, arhitektonskog i spomeničkog nasljeđa koje takođe uz bogatuvegetaciju, karakteriše Veliki gradski park, a posebno se insistira na spriječavanju smanjenja granica parka do čega biu mogao dovesti intenzivan urbanistički razzvoj u njegovim kontakt zonama.

Planom je detaljno propisan i niz mjera koje do 2027. treba sprovesti na održavanju i unapređenju parkam a koje bi u narendih pet godina ukupno koštale nešto preko 302 hiljade eura.