Ruski predsjednik Vladimir Putin planirao je zauzeti glavni grad Ukrajine Kijev u roku od dva dana, rekao je šef CIA-e William Burns.
Govoreći na saslušanju u Kongresu Burns je upozorio američke zastupnike: “Mislim da je Putin sada ljut i frustriran. Vjerojatno će udvostručiti snage i pokušati slomiti ukrajinsku vojsku s malo obzira prema civilnim žrtvama.”
Burns je rekao da on i CIA analitičari ne vide kako Putin može postići cilj zauzimanja Kijeva i zamjene vlade predsjednika Volodimira Zelenskija promoskovskim marionetskim vodstvom.
“Ne vidim kako može postići takav cilj i gdje to vodi. Vjerujem da će u sljedećih nekoliko tjedana udvostručiti ulog i sve uložiti u to s malo obzira prema civilnim žrtvama”, rekao je Burns odboru.
Burns je, međutim, istaknuo da je apsolutno uvjeren da će Ukrajinci nastaviti pružati otpor učinkovito i odlučno. Dodao je da se Putin gušio u zapaljivoj kombinaciji tuge i ambicija dugi niz godina.
Opisao je invaziju na Ukrajinu 24. veljače kao stvar dubokog osobnog uvjerenja čelnika Kremlja.
“Naši analitičari procjenjuju da je malo vjerojatno da Putina odvrate neuspjesi i da će umjesto toga doći do eskalacije”, rekla je direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines. S tako visokim tenzijama, uvijek postoji potencijal za “neplaniranu eskalaciju”, dodala je Haines na istom sastanku pred kongresnim odborom.
Haines je rekla da obavještajni analitičari nisu primijetili promjene u ruskom nuklearnom položaju osim onoga što je zapaženo tijekom prethodnih međunarodnih kriza, prenosi Index.
Upravni sud Crne Gore odbio je kao neosnovanu, tužbu kompanije A-Y doo iz Kotora, protiv Opštine Kotor zbog neizdavanja toj firmi građevinskih dozvola za mamutsku izgradnju stambeno-poslovnih objekata u Kostanjici, a koja bi Kotor sigurno izbacila sa liste Svjetske prirodne i klulturne baštine pod patronatom UNESCO-a.
Time je definitivno stavljena tačka na ovaj kontroverzni projekat oko kiojeg se u Kotoru već godinama lome politička, ali i koplja urbanističko-arhitektonske i struke očuvanja prostora.
„Ovaj sud nalazi da u toku postupka….nije učinjena bitna povreda pravila upravnog postupka, niti povreda postupka koja je mogla biti od uticaja na rješavanje stvari, te da su javnoporavni organi u skladu sa pravilima upravnog postupka dali potpune i jasne razloge kada su odbili zahtev tužioca (AY – prim.aut.), a koji se navodima tužbe ne mogu dovesti u pitanje…. Cijeneći utvrđeno činjenično stanje, ovaj Sud nalazi da su upravni organi pravilno odlučili kada su odbili zahtjev tužioca za izdavanje predmetne građevinske dozvole.“- piše pored ostaloga, u presudi vijeća sudija Upravnog suda kojim je predsjedavao sudija Muzafer Hadžajlić. „Vijesti“ su imale uvid u presudu donešenu 27.januara, a koja je juče dostavljena Opštini Kotor.
Tužbu Upravnom sudu na rješenje Glavnog administratora Opštine Kotor kojim je već jednom obijena njihova žalba na odluku Sekretarijata za urbanizam da im ne izda tražene, građevinske dozvole, podnio je advokat kompanije A-Y, Nikola Martinović. On je tvrdio da su time povrijeđena prava njegovih klijenata koji su, pozivajući se na u međuvremenu van snage stavljeni kontroverzni DUP Kostanjica iz 2009. sa izmjenama i dopunama iz 2013., u septembru, odnosno novembru 2016. Opštini Kotor podnijeli ukupno osam zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola na parcelama u vlasništvu firme A-Y u Kostanjici. Njima je traženo da im se omogući gradnja čak tridesetak novih rezidencijalno-turističkih i pomoćnih objekata, ukupne površine skoro 9.600 kvadrata. Iz tadašnje lokalne vlasti Kotiora predvođene Demokratama nisu odgovorili na zahtjev A-Y, a gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić je tada javno saopštio da mu ne pada na pamet da potpiše te građevinske dozvole kojima bi se omogućila dalju devastacija prostora Kostanjice i sigurno izbacio Kotor sa liste UNESCO-a.
Zbog mogućnosti da Kotor ostane bez statusa UNESCO zaštićenog područja inače, DPS-om predvođena Vlada premijera Duška Markovića je već tada bila uvela i moratorijum na dalju gradnju do donošenja novog Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Kotora. Tadašnji ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović (DPS) u nekoliko javnih nastupa Jokiću je preporučivao „da te dozvole treba odbiti“, a takva je stav čak i javno pred kamerama RTCG i potpisala tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović (DPS), kada joj je to kotorski gradonačelnik ponudio.
Advokat Martinović međutim, nije odustao od tužbe Upravnom sudu kojom je tražio poništenje rješenja glavnog administrarora Opštine Kotor i izdavanje spornih građevinskih dozvola. Martinović je čak Specijalnom državnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu protiv Jokića zbog neodgovaranja na zahtjeve te komapnije da dobije građevinske dozvole, pa je tim bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića počeo da istražuje kotorskog gradonačelnika i postupanje Opštine u ovim predmetima. SDT je međutium, nakon istrage, odbacio krivičnu prijavu Martinovića i predmet prepustio Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru sa preporukom da istraži da li je u postupanju kotorskog gradonačelnika i njegovih službenika možda bilo nesavjesnog rada u službi, ali ni ta istraga nije rezultirala inkriminacijom rukovodstva Opštine.
Tužilaštvo i policija međutim, do danas nisu postupili ni po u javnosti više puta ponovljenom Jokićevom zahtjevu da zbog slučaja AY –Kostanjica, uhapse ili njega koji odbija da izda građevinske dozvole, ili bivšeg resornog ministra turizžma i održivog razvoja Branimira Gvozdenovića (DPS) koji je bio direktan učesnik kontroverznih dešavanja sa nezakonitim donošenjem planske dokumentacije za Kostanjicu iz 2009. i 2013. a na koju se poziva kompanija A-Y, tražeći da gradi ogroman kompleks na netaknutim zelenim površinama u Kostanjici.
Jokić je lani od državnog vrha, Katnića i načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) Dragana Radonjića zatražio da SPO preduzme “mjere i radnje protiv Branimira Gvozdenovića i drugih NN lica, a povodom nezakonitog davanja saglasnosti na predlog DUP-a Kostanjica 2009. godine, kao i njegovog nezakonitog proudžavanja 2013. godine, kao i da se ispita porijeklo novca i kapitala privrednog društva „A-Y Montenegro“ DOO, kako bi se bez dileme utvrdilo da li iza osnivača ovog preduzeća, preduzeća „A-Y Kostanjica“ registrovanog na Džerzi Kanalskim Ostrvima stoje legalna sredstva ili su ta sredstva stečena nekim krivičnim djelom, o čemu sam većinu informacija, saznanja, indicija i činjenica saopštio dajući izjavu u svojstvu građanina u februaru 2020. godine pred ovim organom.”
Kotorski gradonačelnik tražio je od nadležnih državnih organa i da ispitaju sve okolnosti u vezi sa of šor kompanijom A-Y i njenim kćerkama koje posluju u Crnoj Gori, kao i eventualnim njenim vezama sa pojedinim bivšim visokim državnim funkcionerima iz vremena zajedničke DPS-SDP vlasti nad Crnom Gorom i Kotorom,. Tužilaštvo to do danas nije uradilo, a u međuvremneu je Upravni sud presudom da je Opština Kotoro pravilno i zakonito postupila kada A-Y nije izdala građevinske dozvole, stavio je tačku na ovaj kontroverzni projekat i definitovno sačuvao Kostanjicu od devastacije.
JOKIĆ RADIO PO ZAKONU I MEĐUNARODNIM OBAVEZAMA CRNE GORE
U presudu Upravnog suda piše da je pogrešna tvrdnja advokata Martinovića da je A –Y podošenjem zahtejva za izdavanje građevinskuh dozvola, stekla bilo kakvo pravo u vezi gradnje u Kostanjici, niti je Opštna bila u obavezi da toj kompaniji izda tražene dozvole. Sud posebno naglađšava da se radi o “prostoru u granicama prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora upisanog 1979.na Listu svjetskje baštine UNESCO-a,” zbog čega država ima dodatnu obavezu da poštuje relevantne međunarodne konvecije i propise vezane za tu baštinu, a koji imaju primat nad domaćim zakonodavstvom “ i nepodsredno se primjenjuju kada odnose uređuju drukčije od domaćeg zakonodavstva”.
“Stoga Sud smatra da u konkretnom nije povrijeđen zakon na štetu tužilaca, pa stoga tušbu valja odbiti kao neosnovanu.”-piše u presudi.
Ljetni red letenja uvodi se krajem marta, a prema pisanju portala Croatian aviation, britanski Easy Jet na početku ljetnog reda letenja uvodi redovne linije prema pulskoj, splitskoj i dubrovačkoj zračnoj luci.
Easy Jet od ovog mjeseca uvodi 8 međunarodnih linija koje će Zračnu luku Dubrovnik povezivati s Amsterdamom, Berlinom, Bristolom, Ženevom, Edinburghom, Londonom, Manchesterom i Napuljom. Linije za Lyon, Nantes, Orly i Basel s prometom će započeti u svibnju i lipnju.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je opravdala odluku Berlina da ne zabrani uvoz ruske nafte kao odmazdu za invaziju na Ukrajinu, rekavši da bi to gurnulo Njemačku u haos, što bi prije bila pobjeda, nego poraz za Kremlj, javljaju agencije.
Da Njemačka vjeruje da bi zabrana uvoza okončala rat, to bi učinila. Ali ne vjeruje, rekla je.
Njemačka je ovisna o Rusiji za trećinu uvoza nafte, što je puno veća ovisnost od SAD-a koji je ranije objavio embargo na uvoze ruskih energenata.
“Kada bismo to odmah zabranili, sutra se više u Njemačkoj ne bismo mogli kretati”, rekla je.
Dodala je da ključni radnici poput učitelja ili medicinskih sestara ne bi mogli doći na posao, a problem bi bila i struja.
SAD je u utorak objavio da uvodi embargo na uvoz ruske nafte i plina, dok je Velika Britanija rekla kako će postupno ukidati uvoz ruskih energenata do kraja 2022., čime te dvije zemlje dodatno pojačavaju pritisak na Moskvu u znak odmazde za invaziju Ukrajine.
Sud za prekršaje u Budvi izrekao je kaznu zatvora od 20 dana državljaninu Albanije H.A (43) koji je fizički napao prevodioca za albanski jezik, P.P. u Opštoj bolnici Meljine.
Pripadnici Centra bezbjednosti Herceg Novi su H. A. prinudno doveli u Odjeljenje budvanskog Suda za prekršaje u jutarnjim satima 1. marta.
“Okrivljeni H.A. je dana 28.02.2022. godine, u večernjim časovima u Opštoj bolnici Meljine, na odjeljenju hirurgije, fizički napao oštećenog P.P, kome je zadao jedan udarac zatvorenom šakom u predjelu glave, da bi ga nakon toga, na parkingu prostoru ispred Stanice policije CB Herceg Novi, ponovo fizički napao, zadajući mu udarac nogom u predjelu stomaka”, navodi se u saopštenju Suda za prekršaje.
Okrivljenom H.A, dežurni sudija Andrija Vojvodić, nakon sprovedenog hitnog prekršajnog postupka, izrekao je kaznu zatvora u trajanju od 20 (dvadeset) dana, te je određeno da se okrivljeni odmah uputi na izdržavanje izrečena kazne u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu.
Maslinarsko društvo „Boka“, jedan od partnera u projektu „Jačanje konkurentnosti proizvodnje maslinovog ulja u programskom području kroz prekograničnu saradnju Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore – COOPeR (Interreg – IPA CBC)“, kreiralo je sveobuhvatnu, zajedničku bazu podataka o maslinarskoj proizvodnji za sve tri partnerske zemlje.
Cilj ovog projekta je uspostavljena prekogranična saradnja zemalja regiona kroz osnivanje Centra za maslinarstvo, u kome će se sprovoditi zajednička istraživanja na polju razvoja maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja.
Izrada digitalne baze podataka o maslinarskoj proizvodnji, prilagođene cijelom projektnom području, osmišljene od strane priznatih regionalnih stručnjaka u ovoj oblasti, po metodologiji i Upitniku za stejkholdere i mapiranje maslinjaka koje je pripremio prof. dr Mirko Knežević, docent na Biotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Podgorici, sa svojim timom, uspješno je završena.
Mapiranje je, na području Hrvatske sprovela Hrvatska gospodarska komora, na području Bosne i Hercegovine Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine, a u Crnoj Gori (Herceg Novi, Tivat i Kotor), Maslinarsko društvo Boka.
Nakon sprovedenog anketiranja, prikupljene su informacije o proizvođačima, zasadima masline, načinu uzgoja i održavanja, proizvodnji i plasmanu maslinovog ulja, o institucionalnoj i stručnoj podršci, planiranim aktivnostima u sektoru maslinarstva i uljarstva u narednom periodu, kao i potrebama maslinara za dalji razvoj i napredak ove djelatnosti.
U Crnoj Gori je anketirano više od 30 maslinara i privrednih subjekata u maslinarskoj proizvodnji, zainteresovanih za učešće u ovakvim projektima, što je osnova za prikupljanje značajnih informacija i digitalizaciju istih, mogućnost aktivnog unosa novih i promjenu trenutnih podataka u Bokokotorskom podrejonu uzgoja masline, uključivanje drugih podrejona i primjenu na širem području Crne Gore.
Berba maslina- foto S.K
Baza, koja je operativna u sve tri zemlje od sredine decembra prošle godine, pruža mogućnost jednostavnog pregleda stanja u maslinjacima u projektnom području kao digitalni alat za lakše praćenje promjena na terenu i planiranje aktivnosti koje će biti od koristi, prije svega, maslinarima.
Projekat COOPeR započeo je 15.12.2020. godine i traje dvije godine. Ukupan budžet projekta iznosi 884.677,75 eura, dok je iznos sredstava opredijeljen za projektne aktivnosti u Crnoj Gori, 95.586,73 €.
Vodeći partner na projektu je Grad Mostar, dok su projektni partneri Hrvatska gospodarska komora, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hecegovine i Maslinarsko društvo „Boka“.
Projekat je finansiran sredstvima EFRR i IPA II fondova Evropske Unije, kroz prekogranični program IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora.
Rezultati ove aktivnosti biće predstavljeni javnosti na predstojećem okruglom stolu kada će biti distribuiran i liflet sa osnovnim podacima o ovoj aktivnosti.
Po završetku projekta, baza podataka ostaje u vlasništvu Maslinarskog društva „Boka“ i biće od koristi svim učesnicima i subjektima u oblasti maslinarstva i ruralnog razvoja (maslinarima, naučnim institucijama, resornom ministarstvu, lokalnim upravama, privrednicima, studentima…).
Izbeglice su važan izvor informacija, a sada iz Ukrajine u Nemacku dolaze desetine hiljada ljudi Foto: Hendrik Schmidt/dpa-Zentralbild/dpa
Karlsrue (dpa) – Njemačko savezno tužilaštvo je u hitnom postupku počelo da prikuplja podatke o mogućim ruskim ratnim zločinima u Ukrajini. Povod za istragu su izveštaji o napadima na stambene zgrade, bolnice i civilnu infrastrukturu, kao i o upotrebi kasetnih bombi, saznaje dpa.
Tužioci su pokrenuli takozvanu strukturnu istragu, rekao je ministar pravde Marko Bušman (Marco Buschmann) za Pasauer noje prese (Passauer Neue Presse).
Strukturnu istragu savezni tužioci su već pokretali, na primer slučajeva iz građanskog rata u Siriji i zločina terorističke grupe Islamska država. Procedura na početku podrazumeva prikupljanje što više dokaza bez sumnjičenja nekog konkretnog.
Pritom su izbeglice važan izvor informacija, a sada iz Ukrajine u Nemačku dolaze desetine hiljada ljudi. U najboljem slučaju ti podaci kasnije mogu da posluže za pokretanje krivične istrage protiv pojedinaca i za izvođenje odgovornih pred sud. Te informacije mogu da budu korisne međunarodnom pravosuđu.
Kada je o ratnim zločinima reč, primenjuje se, naime, princip univerzalne jurisdikcije – ratni zločinci ne smeju da nađu utočište nigde na svetu. A da bi savezno tužilaštvo moglo da postupa po nemačkom Zakonu o zločinima protiv međunarodnog prava, potrebno je da postoji veza sa Nemačkom.
U slučaju sukoba u Siriji to je stalno potencirano jer su utočište u Njemačkoj pronalazile ne samo žrtve, već i počinioci koji su dolazili kao izbeglice.
Kada je reč o agresiji Rusije na Ukrajinu, istraga u Njemačkoj ima konkretne indicije o već počinjenim ratnim zločinima, dok se strahuje od novih.
Pre svega, postoji sumnja o korišćenju zabranjenih metoda rata, o mogućim ratnim zločinima protiv humanitarnih operacija i ljudi. Nemačko savezno tužilaštvo od 2015. već vodi strukturnu istragu o zločinima u istočnoj Ukrajini.
Inače, u savezno tužilaštvo stižu i brojne krivične prijave zbog rata u Ukrajini. Dve su podneli bivša ministarka pravde Sabine Lojthojser-Šnarenberger (Leutheusser-Schnarrenberger) i bivši ministar unutrašnjih poslova Gerhart Baum.
U mnogim prijavama zahteva se da odgovara ruski predsednik Vladimir Putin, što je u Nemačkoj praktično nemoguće. Putin kao šef države ima imunitet, iako Zakon o zločinima protiv međunarodnog prava pominje i “zločin agresije.” Krivično gonjenje je moguće samo ako Njemac vodi agresivni rat ili je Njemačka žrtva agresije.
Međunarodni krivični sud u Hagu prošle nedelje je pokrenuo zvaničnu istragu o ratnim zločinima u Ukrajini. Takođe, Ukrajina je u Međunarodnom sudu pravde, najvišem sudu Ujedinjenih nacija, protiv Rusije pokrenula proces zbog kršenja Konvencije o genocidu iz 1948.
Jedan od najboljih hotela u regionu, po mišljenju iskusnih putnika i međunarodnih medija, u svojim menadžment redovima ima upravo žene.
„Na većini menadžerskih pozicija u Upravi hotela su upravo žene. Njihovi poslovni rezultati u hotelu Regent su dokazani kroz više godina rada te su svoj profesionalni put vezale za razvoj poslovanja hotela.
Hotel Regent
Čast nam je predstaviti menadžerke hotela Regent: Tanja Čolaković je zadužena za besprekorno funkcionisanje Spa centra, Iva Bokan i Tijana Krtić vode Sektor recepcije, Marija Delibašić je direktorica sektora prodaje, Sanja Stojanović vodi tim za grupe i događaje, Elena Ljiljanić – PR & Marketing, Carmen Cristea, direktorica finansija na nivou regiona, Sanja Vujačić, šefica računovodstva a najzanimljivije je što zvanje konsijerž menadžer koje tipično u hotelskoj industriji pripada muškim kolegama uspješno nosi Tivćanka Jelena Slijepčević“ – navela je Žana Zeković, direktorica ljudskih resursa u intervju-u za časopis „Gracija“ i dodala:
„Tema ovogodišnjeg internacionalnog dana žena je Razbiti predrasude (#BreakTheBias) u smislu slanja poruke za kreiranja svijeta koji je raznolik, pravičan i inkluzivan i podrazumjeva ravnopravnost žena. Tim hotela Regent je već razbio predrasude.“
Kompanija Adriatic Marinas (Porto Montenegro) i ove godine će predstavljati luksuzno tivatsko nautičko naselje na 28. Sajmu nautike u Dubaiju (Dubai International Boat Show – DIBS). Sajam će biti održan u periodu od 9. marta do 13. marta u Dubai marini.
Ovaj sajam je odlična prilika da se Porto Montenegro još jednom nađe na najvećoj nautičkoj sceni Bliskog istoka i predstavi marinu od 450 vezova kao i projekat svog novog naselja Boka Place. Porto Montenegro i čuveno brodogradilište Gulf Craft će, tokom DIBS-a, ozvaničiti saradnju koja podrazumijeva posebno kreirane cijene vezova za nove vlasnike svih Gulf Craft plovila, a povodom tog događaja, i potpisivanja Memoranduma o saradnji, u petak, 11.marta u 19 sati štandu Gulf Crafta biće organizovan koktel prijem za klijente Porto Montenegra i kupce Gulf Craft jahti.
Tržište Ujedinjenih Arapskih Emirata je vrlo perspektivno tržište za saradnju sa Porto Montenegrom i Crnom Gorom, samim tim saradnja sa Gulf Craftom će biti jako značajna za Crnu Goru. Kompanija Gulf Craft ove godine obilježava 50 godina od osnivanja, a jedno od sedam najvećih svjetskih brodogradilišta. Zanimljivo je da je kompanija postepeno gradila svoj put kroz 50 godina svog postojanja, od proizvođača malih ribarskih brodova do lidera u inovacijama i tehnologiju u jahting industriji.
Kompanija u svom portfoliu posjeduje 5 brendova i široku lepezu brodova od 10 do preko 50 metara dužine.
Na Sajmu će se predstaviti čak 850 kompanija i brendova iz više od 50 zemalja. Regionalno plemstvo i bogati kupci iz Bahreina, Kuvajta, Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata pridružiće se hiljadama posjetilaca iz Afrike, Azije i velikom broju kapetena, vlasnika brodova i ljubitelja nautike koji dolaze iz Evrope i Amerike. Ovaj podatak potvrđuje porast značaja Ujedinjenih Arapskih Emirata u internacionalnoj industriji luksuza, a samim tim predstavlja zanimljivo tržište za Porto Montenegro.
Prednost pozicioniranja Crne Gore kao destinacije za UAE jeste dobra avio povezanost ljeti, kao i činjenica da građanima Emirata nije potrebna viza za ulazak u Crnu Goru.
U Crnoj Gori su, u posljednja 24 sata, preminule tri osobe od posljedica koronavirusa, a registrovano je 104 novopozitivna slučaja infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne gore (IJZCG).
Kako se navodi u najnovijem presjeku, oporavilo se 156 kovid pacijenata.
Broj aktivnih slučajeva Kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 851.
