Igalo – požar u trgovinskom centru

0
Požar Igalo foto RTHN

Sinoć oko 21:20 izbio je požar u trgovinskom centru u Igalu.

Prema riječima načelnika Službe zaštite i spašavanja Zlatka Ćirovića, ekipe su na terenu, ali ne uspijevaju da dođu do mjesta na kojem je izbio plamen. Nadaju se da će u toku dana požar biti lokalizovan.

Ovom dijelu grada isključeni su i voda i struja, javlja RTHN.

Požar Igalo foto RTHN

– Sinoć oko 21:20 dobili smo dojavu da gori poslovni objekat u Igalu. Odmah smo na lice mjesta poslali jednu ekipu. Situacija je nalagala da moramo poslati još dvije. Od sinoć do jutranjih sati na terenu su tri vozila i 13 pripadnika Službe zaštite i spasavanja. Požar je jako nepristupačan i težak za ugasiti. Još uvijek nije lokalizovan. Nadamo se da ćemo tokom dana uspjeti da ga lokalizujemo. U objektu su poslovni prostori, ima lako zapaljivog materijala i to nam sve otežava – navodi Ćirović.

Vlasnik Zdrave hrane Duško Obradović kaže da su sinoć zatvorili objekat u 21 sat, kao i obično i da nikada nisu imali problem sa instalacijama.

– Otišli smo kući, došli jutros u 8:00 sati, nismo ni znali da gori. Nismo imali nikakav problem sa instalacijama, za kolege oko nas, ne znam. Vrijednost robe u objektu je oko 40 000 eura bez inventara. Ne mogu da uđem u objekat, po ovome što se vidi iz vani, teško da je išta ostalo – priča on.

Na terenu su i pripadnici Komunalne policije i službenici Centra bezbijednosti.

IMO će proglasiti 18. maj Međunarodnim danom žena u pomorstvu

0
Žene u pomorstvu Foto: gCaptain

Međunarodna pomorska organizacija (IMO) proglasit će Međunarodni dan žena u pomorstvu koji će se obilježavati svake godine, javlja gCaptain.

Vijeće IMO-a, na sastanku od 8. do 12. novembra, odlučilo je proglasiti Međunarodni dan žena u pomorstvu kako bi se “proslavilo žene u industriji, promicalo zapošljavanje i zadržavanje žena u pomorskom sektoru, te podizanje svijesti o ženama u pomorstvu, postizanje ravnopravnosti spolova i osnaživanje žena”, stoji u sopštenju IMO-a. Također će pomoći u promicanju IMO-ovog programa Žene u pomorstvu.

Prijedlog za uspostavljanje Međunarodnog dana žena u pomorstvu donio je IMO-ov odbor Technical Cooperation Committee (TCC) u rujnu 2021. Prijedlog će biti usvojen u prosincu.

Nakon što se usvoji prijedlog, Međunarodni dan žena u pomorstvu obilježavat će se 18. maja svake godine.

Prema IMO-u, od ukupnog svjetskog broja pomoraca, samo 1,2% čine žene. Prema BIMCO/ICS Izvješću za 2021., procjenjuje se da 24.059 žena rade kao pomorci širom svijeta. U odnosu na 2015. godinu, broj žena pomoraca povećao se za od 45,8%.

Popis zemalja koje uvode obvezno cijepljenje protiv koronavirusa

0
digitalni-covid-sertifikat

Potaknute naglim skokom u broju zaraženih uzrokovanim delta varijantom koronavirusa i zastojem u procesu cijepljenja, vlade mnogih zemalja uvode obvezno cijepljenje radnicima u zdravstvu i drugim visokorizičnim djelatnostima.

Raste i broj zemalja koje uvode obvezno cijepljenje državnim službenicima i drugim kategorijama radnika.

Objavljujemo popis zemalja koje su uvele obvezu cijepljenja, poredanih po kategorijama ljudi na koje se obveza odnosi:

Sve odrasle osobe

– U Indoneziji je obveza cijepljenja uvedena još u veljači te je svatko tko se nije htio cijepiti upozoren o mogućem plaćanju novčane kazne ili uskraćivanju prava na socijalnu pomoć i korištenje javnih usluga.

– U Mikroneziji, državi u južnom Pacifiku, cijepljenje odraslih obvezno je od srpnja.

– U Turkmenistanu cijepljenje je obvezno za sve stanovnike starije od 18 godina.

Državni službenici, radnici u privatnom i javnom sektoru

– U Kanadi je u listopadu donesena odluka da će svi necijepljeni državni službenici biti prisiljeni uzeti neplaćeni dopust te da su cjepiva obvezna za sve putnike u zrakoplovima, vlakovima i brodovima. Također je rečeno da će svih 338 članova kanadskog parlamenta morati biti cijepljeno objema dozama cjepiva protiv virusa COVID-19 prije nego li se vrate na posao 22. novembra.

– U Kostariki je u rujnu donesena odluka da svi državni djelatnici moraju biti cijepljeni.

– U Danskoj je 12. novembra predložen zakon koji poslodavcima omogućava da od zaposlenika zahtijevaju digitalnu covid potvrdu. Taj bi zakon hitnim zakonodavnim postupkom mogao stupiti na snagu u studenome.

– U Egiptu će se od zaposlenika u javnom sektoru nakon 15. novembraa zahtijevati da budu cijepljeni ili da se testiraju na virus jednom tjedno.

– U Fidžiju je u kolovozu predstavljena politika “nema cjepiva, nema posla” kojom se necijepljenima zabranjuje dolazak na posao. Zbog toga su necijepljeni javni službenici bili prisiljeni otići na neplaćeni dopust i dobit će otkaz ako se ne cijepe do kraja studenoga. Zaposlenici privatnih tvrtki također bi mogli snositi novčane kazne, a tvrtke bi mogle biti zatvorene ako odbiju cijepljenje.

– U Mađarskoj je u listopadu najavljeno da će zaposlenici državnih institucija morati biti cijepljeni. Cijepljenje je za zdravstvene djelatnike već obvezno.

– U Italiji su covid potvrde obvezne od listopada. Zaposlenici bez potvrde o cijepljenju, negativnog testa ili dokaza o nedavnom preboljenju bit će privremeno udaljeni s radnog mjesta te im prijeti novčana kazna ako nastave dolaziti na posao.

– U Latviji je 12. novembra zakonodavcima koji odbiju cijepljenje zabranjeno glasanje te im je smanjena plaća. Poduzećima je od 4. studenoga dozvoljeno otpustiti one radnike koji se ne žele cijepiti niti prebaciti na rad na daljinu.

– Moskovske vlasti su u lipnju naredile svim javnim djelatnicima da se cijepe, a tvrtke su dobile rok od mjesec dana da barem 60 posto zaposlenika cijepe barem prvom dozom. Sankt Peterburg je 9. novembra naredio obvezno cijepljenje svima starijima od 60 godina i onima koji pate od kroničnih bolesti.

– U Saudijskoj Arabiji u svibnju je donesena odluka da se svi djelatnici javnog i privatnog sektora moraju cijepiti žele li dolaziti na radno mjesto. Također, cijepljene moraju biti i sve osobe koje žele ući u zgradu vlade te u privatne i javne obrazovne institucije.

– U Tunisu je u listopadu odlučeno da svi službenici, zaposlenici i posjetitelji zgrada javne i privatne uprave moraju pokazati iskaznicu/potvrdu o cijepljenju. Necijepljeni zaposlenici bit će privremeno udaljeni s posla dok ne budu u mogućnosti pokazati potvrdu.

– Turska od kolovoza traži negativne testove na COVID-19 te dokaz o cijepljenju u nekim sektorima, što uključuje zaposlenike u prosvjeti i unutardržavnom prijevozu.

– U Ukrajini je od listopada cijepljenje obvezno za zaposlenike u javnom sektoru, uključujući i prosvjetne radnike. Necijepljenima se ograničava ulazu u restorane te na sportske i druge javne događaje. Popis zanimanja koja zahtijevaju potvrdu o cijepljenju proširen je 11. studenoga, te otad uključuje i medicinsko osoblje i zaposlenike u općinskim službama.

– U Americi je predsjednik Joe Biden je 10. septembra naredio svim državnim službenicima i pružateljima javnih usluga obvezno cijepljenje ili testiranje jednom tjedno za radnike u privatnom sektoru. Uredba stupa na snagu od 4. januara.

Zdravstveni radnici

– U Australiji je od kraja lipnja cijepljenje obvezno radnicima u visokorizičnim djelatnostima poput ustanova ustanove za starije i nemoćne te karantenski hoteli.

– Velika Britanija u listopadu je uvela obvezu cijepljenja radnicima u domovima za starije i nemoćne u Engleskoj. Zdravstveni radnici u Engleskoj morat će biti cijepljeni do 1. aprila.

– U Francuskoj svi zdravstveni djelatnici, radnici u domovima za starije i nemoćne, medicinski tehničari za njegu u kući i hitnu pomoć, morali su do 15. septembra biti cijepljeni barem prvom dozom. Zbog neispunjavanja toga uvjeta oko 3000 radnika privremeno je udaljeno s radnih mjesta.

– U Grčkoj je cijepljenje od lipnja obvezno radnicima u domovima za starije i nemoćne, a od rujna i zdravstvenim radnicima.

– U Novom Zelandu je u listopadu najavljeno da će se od prosvjetara, djelatnika zdravstvene skrbi i skrbi za osobe s invaliditetom tražiti da budu u potpunosti cijepljeni.

Ostali djelatnici

– U Zapadnoj Australiji svi zaposleni u rudarstvu te istraživanju nafte i plina morat će do 1. decembra primiti prvu dozu cjepiva, a drugu do 1. januara.

– Glavni grad Kine Peking traži obvezno docjepljivanje za ključne radnike na gradilištima, što uključuje i kuhare, zaštitare i čistače.

– Ured predsjednika Filipina izjavio je 12. novembra da će od 1. decembra cijepljenje ili redovito testiranje biti obvezno za radnike u uredima te javnom prijevozu.

– U Kazahstanu obvezno cijepljenje ili testiranje jednom tjedno uvedeno je za osobe koje rade u grupama od više od 20 ljudi.

Ulazak u javna mjesta

– U Austriji, milijuni ljudi koji nisu potpuno cijepljeni protiv koronavirusa od 15. studenoga stavljeni su u karantenu. Necijepljenima je već otprije zabranjeno ulaziti u restorane, hotele, kazališta i žičare.

– U Bugarskoj je od 21. oktobara obvezna covid potvrda za osobe koje posjećuju javna mjesta poput kafića, hotela, koncertnih dvorana, muzeja i bazena.

– U Češkoj je 20. oktobra najavljeno da će restorani i klubovi morati provjeravati covid potvrde o cijepljenosti ili negativnom testu osobe.

– U Danskoj je potrebna potvrda za ulazak u kafiće, restorane i druge zatvorene javne prostore.

– U Francuskoj će od sredine prosinca osobama starijima od 65 godina biti potrebna potvrda o docjepljivanju kako bi mogle ulaziti u restorane, vlakove i avione.

– U Libanonu, ulazak u restorane, kafiće i plaže dozvoljen je osobama s potvrdama o cijepljenju te osobama s važećim testovima na antitijela.

– U Maroku je 21. oktobra uvedena potvrda o cijepljenju koja služi za ulazak u sve zgrade vlade i javne prostore poput kafića, restorana, kinodvorana, teretana i u javni prijevoz.

– Nizozemska je u sepembra predstavila zdravstvenu potvrdu o cijepljenju koja omogućava ulazak u kafiće, restorane, klubove i na kulturne događaje.

– U Rumunjskoj zdravstvene su potvrde od 25. oktobra obvezne za ulazak u većinu javnih prostora.

– Mnoge ruske regije koje su bile u karanteni sada zahtijevaju dokaz o cijepljenju ili prebolijevanju bolesti za ulazak u kafiće, restorane i trgovačke centre.

– U Švicarskoj potrebno je pokazati potvrdu o cijepljenju, preboljenju ili negativan rezultat testa za ulazak u kafiće, restorane i teretane.

Programiranje klasične muzike, druga radionica evropskog projekta #synergy 23. i 24. novembra u Kotoru

0
Vizual-synergy

Međunarodni festival KotorArt, inicijator i glavni koordinator projekta #synergy, biće domaćin radionice Programiranje klasične muzike, koja će se održati 23. i 24. novembra u Crnoj Gori.

Nakon prve radionice sa nazivom Finansiranje klasične muzike: Različite forme finansiranja i načini za postizanje finansijske samoodrživosti, koja je realizovana u oktobru u Ljubljani, slijedi druga radionica, Programiranje klasične muzike, čiji će domaćin biti Međunarodni festival KotorArt.

Realizacija Konferencije na temu primene različitih strategija za koncipiranje programa kulturno-umjetničkih manifestacija i ustanova kulture planirana je za 23. novembar od 9.30 časova u samostanskom kompleksu Crkve Svetog Nikole n​​Prčanju.

Konferencija će biti otvorena za širu stručnu javnost (uz obaveznu registraciju na e-mail program@kotorart.me) i ugostiće predstavnike partnerskih organizacija, kao i lokalne menadžere u kulturi, profesionalce i predstavnike muzičkih i umjetničkih organizacija. Planirani učesnici ove konferencije su direktori i predstavnici najuglednijih festivala umjetničke muzike u regionu, kao što su KotorArt Don Brankovi dani muzike (Crna Gora), Dubrovačke ljetne igre (Hrvatska), Festival Ljubljana (Slovenija), Centar beogradskih festivala (Srbija), Vox Baroque (Albanija) i Chopin Piano Fest (Kosovo*), kao i domaći eksperti i menadžeri u kulturi: Neven Staničić, direktor Kulturnog centra Tivat, Vučić Ćetković, direktor JU Muzeji i galerije Podgorice, Biserka Milić, menadžerka programske politike i planiranja OJU Muzeji Kotor, kao i Dušan Medin, projektni mendažer NVO Društvo za kulturni razvoj Bauo.

Međunarodni festival KotorArt će u svojstvu domaćina ovog skupa u srijedu 24. novembra organizovati i kreativnu radionicu za predstavnike projekta #synergy. Radionica će se održati u prostorijama Kotor Creative Hub-a u novorekonstruisanoj zgradi Starog zatvora u Kotoru.

Serijal od šest dvodnevnih programa pod nazivom Kulturni menadžment bez granica dio je aktivnosti projekta #synergy koji će biti realizovan u svih šest zemalja učesnica projekta. U okviru ovih radionica diskutovaće se i analizirati organizacioni, menadžerski, umjetnički, produkcioni, marketinški i drugi aspekti produkcije umjetničke muzike. Radionice su prije svega usmjerene na predstavnike partnerskih festivala i razmjenu iskustava, kao i na mlade menadžere u kulturi koji su uključeni u ovaj evropski projekat i zajedno učestvuju u sastavljanju Vodiča za produkciju umjetničke muzike, jedinstvene publikacije koja će biti najvažniji rezultat ovog segmenta #synergy projekta. Međutim, Kulturni menadžment bez granica otvoren je i za sve zainteresovane menadžere u kulturi, profesionalce, studente i predstavnike institucija i organizacija.

Projekat #synergy: Sharpening the capacities of the classical music industry in the Western Balkans (Jačanje kapaciteta industrije klasične muzike na Zapadnom Balkanu), podržan od strane Evropske komisije, kroz program Kreativna Evropa, je projekat saradnje iniciran od strane Međunarodnog festivala KotorArt, koji okuplja neke od najvećih festivala umjetnosti u regionu, kao što su: Centar beogradskih festivala (Srbija), Dubrovačke ljetnje igre (Hrvatska), Ljubljana Festival (Slovenija), organizacija Vox Baroque (Albanija) i Udruženja Frederik Šopen (Kosovo).

 Ciljevi ovog projekta su usavršavanje i povezivanje kulturnih radnika, prije svega onih koji se bave festivalima i umjetničkom muzikom, zatim podsticanje komponovanja novih djela klasične muzike inspirisanih lokalnom baštinom svih navedenih zemalja, počev od Kotora i Crne Gore, kao i uvezivanje i saradnja mladih muzičara, kompozitora i organizacija koje se bave umjetničkom muzikom na Zapadnom Balkanu. Tokom 3 godine trajanja, projekat će okupiti 12 kompozitora, preko 50 mladih muzičara i menadžera u kulturi, organizovaće se 6 seminara za profesionalce u kulturi, 12 rezidencija za kompozitore na kojima će nastati 12 novih djela inspirisanih kulturnom baštinom regiona, ali i same Evrope. Kao veliko finale projekta, planirana je festivalska turneja koja će kompozitore, nove kompozicije i mlade muzičare predstaviti tokom ljetnjih festivala širom Zapadnog Balkana, a koja započinje upravo na KotorArtu.

60 godina Foto kino i video kluba “Mladost” – Retrospektivna izložba fotografija

0
Foto klub Mladost 60 godina izložba

Retrospektivna izložba fotografija članova Foto kino i video kluba “Mladost” Gornja i Donja Lastva koji ove godine slavi 60 godina od osnivanja svečano je otvorena u ponedjeljak u Muzeju i galeriji Tivat.

Ispred domaćina JU Muzej i galerija Tivat jubilej članovima kluba čestitala je direktorica Jelena Bošković, koja im se zahvalila na dugogodišnjoj uspješnoj saradnji sa ovom ustanovom.

Izložbu je otvorio prof. Neven Staničić koji je kazao da je Foto kino i video kluba “Mladost” Gornja i Donja  Lastva bio jedan od centara foto i kino produkcije kada je Crna Gora u pitanju.

„Šezdeset godina retrospektive podsjeća na neke drage ljude koji su osnivali ovaj klub, koji su ostavili traga na ono što večeras gledamo. Neke fotografije ćete možda i prepoznati, nekih se ljudi se nećete sjetiti, nekog davnog Tivta ćete možda večeras upoznati i to je divna prilika da povjerujemo svojim očima, jer u vremenu kada su nastajale ove fotografije u sudskom postupku su važile kao dokaz. Danas se divimo umjeću photoshopa, onome što može da bude ljepše nego što jeste i onome što izgleda ubjedljivije nego što se zaista desilo.

Foto klub Mladost 60 godina izložba

Fotografija u Tivtu živi, Tivat je po svojim fotografima poznat i van granica opštine. Tivćani kao fotografi su zabilježeni u široj regiji, kao filmski snimatelji, filmski režiseri. Dakle večeras govorimo o jednoj bazičnoj stvari koja karakteriše Tivat i njegovu istoriju i možemo biti ponosni što smo zajedno i da se družimo na ovakvoj izložbi…“ – istakao je Neven Staničić.

Svoje fotografije predstavilo je 26 autora članova kluba.

Na preko 100 klubskih, međuklubskih, republičkih i saveznih izložbi umjetničkih fotografija učestvovalo je 60-tak članova kluba, koji su osvojili veliki broj nagrada i stekli odgovarajuća zvanja u umjetničkoj fotografiji.

Foto klub Mladost 60 godina izložba

Članovi kluba su učestvovali na 30 festivala amaterskog filma, osvojili brojne nagrade i priznanja. Klub je bio organizator prvog Festivala amaterskog filma Crne Gore. Učestvovalo se i na međunarodnim festivalima amaterskog filma u: Lozani, Trstu, Veldenu, Berlinu i Plzenu.

Za svoju uspješnu aktivnost, klub je dobio više diploma i priznanja Foto saveza Jugoslavije,Crne Gore, Narodne tehnike Crne Gore i Jugoslavije, Nagradu oslobođenja Tivta…

Foto klub Mladost 60 godina izložba

Članovi Foto kino i video kluba “Mladost” su i danas aktivni i organizovali su više dokumentarnih izložbi fotografija kao i projekcije autorskih i dokumentarnih filmova.

Foto klub Mladost 60 godina izložba

Foto kino i video klub pod imenom “Mladost” osnovan je 1961. godine, a svoju djelatnost odmah je proširio i na Donju Lastvu. Od samog formiranja, u kontinuitetu odmah je organizovano 7 kurseva za foto amatere /4 u Donjoj, a 3 u Gornjoj Lastvi/ u kojima su uzela učešća 84 polaznika. Od 1970. godine klub je proširio djelatnost na amaterski film. U tome je značajnu pomoć pružio Aleksandar Antonić, iskusni kino amater iz Beograda, koji je održao prvi kurs domaćim polaznicima. Na tri kursa u Donjoj Lastvi, ovu obuku pohađalo je 36 polaznika. Obuku su organizovali iskusni članovi kluba: Anđelko Stjepčević, Krsto Kiko Tomičić, Anton Marković i Roko A. Stjepčević.

Godinama, članovi kluba bili su svojevrsni hroničari ukupnih društvenih, kulturnih, sportskih i privrednih zbivanja u Tivtu. Na mnogobrojnim fotografijama i filmovima zabilježili su dešavanja od neprocjenjivog značaja za istoriju grada.

Više fotografija možete pogledati na našoj Facebook strani.

Hiljade migranata u koloni uz granicu, EU širi sankcije protiv Bjelorusije

0
Migranti kampiraju na poljsko-bjeloruskoj granici
Foto: Reuters / Reuters

Ministri vanjskih poslova država članica EU-a proširili su sankcije protiv Bjelorusije što će Uniji omogućiti sankcioniranje pojedinaca i pravnih osoba koje pomažu režimu Aleksandra Lukašenka u dovođenju migranata na granice EU-a. A stanje na poljsko-bjeloruskoj granici sve je napetije.

Hiljade ilegalnih migranata većinom s Bliskog istoka, u dugim kolonama kreću se uz granicu koju s poljske strane osigurava oko 15 hiljada vojnika. Poljski mediji tvrde da ih je Bjelurusija opskrbila opremom i suzavcem za proboj. Minsk tvrdi da ne želi sukob, no da se migranti ne žele vratiti u svoje matične zemlje. Poziva Poljsku da otvori humanitarni koridor do Njemačke – krajnji cilj većine ilegalnih migranata. Spremni su za njih organizirati i prijevoz zrakoplovima. Danas je stupila na snagu zabrana ukrcaja putnika iz Sirije, Jemena, Iraka i Afganistana u zrakoplove bjeloruske kompanije Belavia čije je odredište Minsk.

– Moram reći da su ti ljudi vrlo tvrdoglavi, nitko se ne želi vratiti u svoju zemlju i to je razumljivo. Nemaju se kamo vratiti, nemaju čime prehraniti djecu. Neki se jednostavno boje za svoj život. Zar ne može München prihvatiti 2000-3000 jadnih izbjeglica? Može, naravno. U čemu je onda problem? Ako Poljska ne dopusti takav humanitarni koridor možemo ih mi prevesti zrakoplovima do Münchena. Omogućite nam humanitarni koridor kroz Poljsku, molim vas, poručio je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.

Današnja odluka Bruxellsa da proširi sankcije protiv Bjelorusije održava odlučnost Europske unije da se suprotstavi instrumentalizaciji migranata u političke svrhe, izjavio je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell. Borell je istaknuo da je represija Lukašenkova režima prema oporbi i vlastitom stanovništvu neprihvatljiva.

EU je od oktobra 2020. postupno proširivala sankcije protiv Bjelorusije. Sankcije su najprije uvedene kao odgovor na izborne manipulacije na predsjedničkim izborima u kolovozu 2020 i na zastrašivanje i nasilno slamanje mirnih prosvjeda. Ukupno 166 osoba i 15 pravnih osoba obuhvaćeno je sankcijama, koje se sastoje u zabrani putovanja u EU i zamrzavanje imovine. Popis osoba pod sankcijama uključuje predsjednika Aleksandra Lukašenka i njegova sina, savjetnika za nacionalnu sigurnost Viktora Lukašenka te niz osoba iz političkog vodstva Bjelorusije, pravosudnih dužnosnika i nekoliko gospodarstvenika.

Već nekoliko dana hiljade migranata iz trećih zemalja zarobljeno je u improviziranim šumskim kampovima na granici Bjelorusije i Poljske dok se temperature kreću oko nule. Gomile migranata koji traže put do teritorija EU također su se okupile na litvanskoj i latvijskoj granici. EU optužuje Minsk za hibridni napad dovođenjem migranata kako bi izvršio pritisak na blok zbog sankcija što su ih uvele njegove članice.

Slovenija: Svaki drugi test pozitivan, broj hospitaliziranih prešao hiljadu

0
Slovenija / Ljubljana, ilustracija Foto: Izvor: / Shutterstock

U Sloveniji je u zadnja 24 sata potvrđeno 1815 novih zaraza koronavirusom, uz čak 53,1 posto pozitivnih testova, a broj hospitaliziranih prvi je put u ovom valu epidemije prešao hiljadu.

Epidemiolozi govore o vrlo kritičnoj zdravstvenoj situaciji, a mediji o “crnoj nedjelji”, jer u dane vikenda i uz ograničen broj testiranja nikad do sada nije bilo toliko novozaraženih i u tolikom postotku testova.

S 3415 testiranja potvrđeno je 1815 zaraza, dok ih je prije sedam dana, uz niži udio pozitivnih testova, bilo zabilježeno 1300.

U zadnja 24 sata umrlo je 12 oboljelih, čime se broj smrtnih slučajeva od početka epidemije povećao na 4953 osoba.

Sedmodnevni prosjek zaraza u jednom danu iznosi 3239 , 14-dnevna incidencija porasla je na 2031, i dalje raste i broj hospitaliziranih, a aktivno je preko 40 tisuća slučajeva, objavio je u ponedjeljak Nacionalni Institut za javno zdravlje (NIJZ).

U bolnicama je trenutno 1008 oboljelih, od čega njih 226 na intenzivnim odjelima. Vlada je naložila novo povećanje kapaciteta na intenzivnim odjelima, zbog procjene da će prekapacitiranost u bolnicama biti najveća u zadnjem tjednu studenoga, nakon čega bi broj hospitaliziranih mogao početi padati.

Najveći broj hospitalizacija u dosadašnjem toku epidemije Covida-19 u Sloveniji zabilježen je u drugom valu prije godinu dana, kad je 26. novembra prošle godine bilo 1324 covid pacijenata u bolnicama, od čega ih je 215 bilo na intenzivnim odjelima.

Za razliku od tadašnje situacije, kad je dnevno bilo i nekoliko desetaka preminulih pacijenata, stanje je sada bolje, što se pripisuje u prvom redu cijepljenju, a vlada za sada ne planira dugotrajna zatvaranja i zatvaranja u granice općina, kako je to bilo u lanjskoj kritičnoj situaciji.

Restriktivne mjere uvedene prošle sedmice propisuju samo širu primjenu covid potvrda uz predočenje dokumenata za identifikaciju, skraćeni rad lokala i zabranu rada noćnih klubova i diskoteka, češće testiranje na koronavirus učenika u osnovnim i srednjim školama, zabranu većih javnih okupljanja i neka druga ograničenja.

Ministarstvo obrazovanja propisalo je da će se od ove sedmice samotestiranje učenika na Covid-19 obavljati u školskim prostorima, oko čega je bilo dosta polemika i nezadovoljstva.

Učenici čiji roditelji odbijaju djeci da se testriraju na taj način morat će pratiti nastavu on-line od kuće.

Bokeljska mornarica će biti upisana na listu UNESCO-a

0
Bokeljska mornarica foto Boka News

Danas je stigla izvanredna vijest koja se tiče kanidiature Bokeljske mornarice Kotor  za upis na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne bašitine UNESCO-a. Evaluaciono tijelo, tim stučnjaka koji ocijenjuje nominacione dosje pojedinih kandidtata, je pozitivno ocijenilo dosje Mornarice i preporučilo je UNESCO-u za upis na Listu.

Bokeljska mornarica Kotor, najstarija postojeća pomorska organizacija na svijetu, osnovna prema tradiciji 809 godine, ima veoma bogatu kulturnu baštinu koja je stvarana tokom vjekova i 2013. g. proglašena  je za zaštićeno nematerijalno dobro Crne Gore. Nominacioni dosje, čija je izrada počela početkom 2017. bio je predan UNESCO-u 31. marta 2018. Kandidatura je bila znatno složenija i duže je trajala nego što se očekivalo a izazvala je i osporavanja iz Hrvatske i od nekih hrvatskih institucija u Crnoj Gori. Evaluaciono tijelo je tada ocijenilo da je Mornarica validan kandidat ali da Nominacioni dosje treba dopuniti dodatnim objašnjenjima i informacijama, što je bila odluka UNESCO-a na konfernciji Komiteta za nematerijalnu kulturnu baštinu u Bogoti  decembra 2019.godine. Slijedeći sugestije strunjaka stručni tim Ministarstva kulture zajedno sa predstavnicima Mornarice je izvršio dopune i izmjene Nominacionog dosjea koji je predan UNESCO-u 31. marta 2020.

Bokeljska mornarica – kolo foto Boka News

Na Konferenciji Komitieta za nematerijalnu kulturnu baštinu UNESCO-a početkom decembra u Parizu  Mornarica će biti proglašena dobrom čovječanstva, prvim takve vrste iz Crne Gore.

Na taj način su dugogodišnji napori Mornarice i njenog rukovodstva, stručnog tima Ministarstva kulture i brojnih osoba i instuticija koji su podržavali tu kandidtauru krunisani velikim uspjehom. Kotorska opština tako postaje, imajući vidu njen prostor i broj stanovnika, opština sa najviše dobara na listi UNESCO-a, 1979. Kotor sa okolinom je proglašen  kulturnim i ambijentalnim dobrom čovječanstva, 2017.  su kotorska utvrđenja proglašena kulturnim naslijeđem čovečanstva i najzad će i Bokeljska mornarcia biti proglašena svjetskim nematerijalnim kulturnim dobrom.

I naredna sezona zavisiće od turista iz regiona

0
Rade Ratković dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve

Realno je očekivati da će se Crna Gora i naredne turističke sezone dominantno oslanjati na tržište regiona, jer smo propustili vrijeme za blagovremenu pripremu organizovanog turizma i dolazaka turista sa glavnih emitivnih tržišta Evrope, ocijenio je u razgovoru za Portal RTCG dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi Rade Ratković.

On smatra i da nije realna najava ministra ekonomskog razvoja Jakova Milatovića da će aktivnost u turizmu u Crnoj Gori naredne godine biti na nivou rekordne 2019.

To je, ocjenjuje Ratković, razumljiv cilj vlade.

“Ali se bojim da nije realan. Propušteni su rokovi za organizovani nastup na organizovano turističko tržište na glavnim emitivnim tržištima Evrope, tako da su male šanse da se primaknemo evropskom tržišnom miksu kakav je bio 2019. godine. Bojim se da će za to trebati više godina”, kazao je Ratković.

Na nama je, kako je rekao, da složno, organizovano, profesionalno i inkluzivno radimo na postizanju toga cilja, no takav rad, kazao je, nažalost do sada nije bio naša imanentna vrlina.

Eskalacija pandemije, kaže Ratković, prijetnja je turizmu u vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika. Propušteno je, kako je rekao, da se blagovremeno donesu i sprovedu učinkovite antipandemijske mjere i da se sa turističkim poslenicima blagovremeno dogovori način funkcionisanja turizma u vrijeme praznika.

“Što se tiče naredne ljetnje turističke sezone, vjerovatno ćemo biti u deficitu organizovanog turizma i dolazaka iz glavnih emitivnih tržišta Evrope, bez kojih nema ekonomske održivosti, kako na Mediteranu, tako i kod nas, kao njegovom prirodnom dijelu. Razlog je što smo propustili vrijeme za blagovremenu pripremu za organizovani turizam iduće sezone. Vjerovatno će opet dominirati tržište regiona, pa je realno očekivati sezonu sličnu ovogodišnjoj”, smatra naš sagovornik.

Govoreći o narednoj turističkoj sezoni u uslovi trajanja epidemije korona virusa, Ratković je rekao da je vakcinacija jedini način efikasne imunizacije stanovništva.

“Danas je kvalitet i kapacitet zdravstvenog sistema postao jedan od glavnih receptivnih faktora svake turističke destinacije. Bez optimizacije procesa vakcinacije nerealno je očekivati smirivanje pandemije i postizanje povjerenja u naš zdravstveni sistem, kako kod turista, tako i kod lokalnog stanovništva. To, međutim, jeste neophodan, ali ne i dovoljan uslov. Nužne su i tri dosadašnje preventivne mjere: maska, distanca i pranje ruku. U sinergiji sa vakcinom i kontrolom ulaska u zemlju (jedan od četiri opšteprihvaćena dokumenta karaktera kovid potvrde) to je dobitna kombinacija”, vjeruje Ratković.

“Propustili vrijeme za blagovremenu pripremu za organizovani turizam iduće sezone”: Detalj s jedne od plaža minule sezone

On, međutim, nije saglasan sa ocjenama nadležnih da je minula ljetnja sezona bila odlična i gotovo rekordna.

Kotor 2021. – foto Boka News

“Teško se može smatrati odličnom turistička sezona koja se dominantno bazira na najsiromašnijim turističkim tržištima Evrope. Bila je sezona masovnog i prekomjernog turizma u kratkoj vremenskoj sekvanci, čiji će finansijski rezultati biti lošiji od naturalnih, a koji, zaključno sa devetim mjesecom, ne dostižu ni 60% ostvarenja iz 2019. godine, kada je u pitanju kolektivni smještaj, koji generiše glavni ekonomski impact. Za privatni smještaj nemamo nikavu evidenciju, ni kapaciteta, ni turističkog prometa, tako da je teško procijeniti njihov doprinos turističkoj sezoni. Po dinamici naplate boravišne takse, moglo bi se reći da je i ukupan naturalni rezultat ove turističke sezone blizu nivoa relativnog (procentualnog) ostvarenja u kolektivnom smještaju”, pojasnio je Ratković.

Zanimalo nas je i kakva će biti predstojeća zimska turistička sezona. Ratković kaže da će njen uspjeh zavisiti, između ostalog, od epidemiološke situacije, koja eskalira i klimatske situacije, koju, u pogledu snijega, ne možemo prognozirati.

“U najboljem slučaju, ona može biti na nivou prošle sezone, dakle relativno loša. Naš planinski turizam, inače, primarno ne zavisi od poslovično-neizvjesne i kratkotrajne zimske sezone, već od mnogo duže i izvjesnije ljetnje turističke sezone, zasnovane na ruralnom turizmu i aktivnostima u prirodi”, kaže Ratković.

Govoreći o infrastrukturi u zimskim centrima, Ratković je rekao da nije primijetio da ima ozbiljnijih inovacija u smještajnom i restoranskom sektoru, osim da ima više gradilišta, a naročito na području Kolašina. Stoga će, kako je rekao, tek za narednu turističku sezonu biti evidentno obogaćivanje turističke ponude.

Govoreći o tome može li se u slučaju loše epidemiološke situacije u regionu sezona izvući domaćim i gostima iz regiona, poput ljetnje, sagovornik kaže da je u tom pogledu situacija u regionu drugačija, jer i region ima svoje zimske turističke centre.

“Tako da će se turisti, pretežno, opredjeljivati za svoje turističke centre (Kopaonik, Zlatibor, Jahorina….), a, u slučaju postojanog snijega i smirene epidemiološke sutuacije, možemo očekivati i turiste iz Hrvatske, BiH, Albanije i Kosova. Domaći gosti će, ukoliko bude snijega, ostati pretežno vjerni našim zimskim centrima, a nakon isteka zimskog raspusta, vjerovatno će oživjeti zimski vikend turizam, sa svim svojim manama i vrlinama”, rekao je Ratković.

Međutim, smatra on, sve to neće, nažalost, generirati ekonomski održivu turističku sezonu. On ne očekuje rast cijena.

“Cijene se formiraju prema tražnji. Kako se radi o niskobudžetnim tržištima okruženja, realno je očekivati da cijene miruju, uz cjenovne stimulanse za duži boravak”, zaključio je Ratković.

Promocija knjige “Njegoševa biblioteka”

0
Njegoš

Povodom Dana opštine Kotor 21. novembra, Kulturni centar “Nikola Đurković“ Kotor/Gradska biblioteka i čitaonica u srijedu 17. novembra u 18 sati organizuju promociju knjige “Njegoševa biblioteka“ autorki prof. dr Vesne Kilibarde i docenta dr Jelene Knežević.

Istraživanje, čiji je rezultat ova knjiga, kako ističu u kotorskom Kulturnom centru, predstavlja pokušaj da se Njegoševa biblioteka što vjernije i što detaljnije rekonstruiše, s ciljem da se podstakne njeno fizičko održanje i digitalizacija.

“To znači veću dostupnost široj naučnoj i laičkoj javnosti, kao i dalja istraživanja Njegoševog intelektualnog profila, državničkog djelovanja i književnog opusa”, naglašavaju u najavi događaja.

U kratkoj biografiji Vesne Kilibarde navode da je redovni profesor italijanske književnosti na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Diplomirala je na Katedri za opštu književnost i teoriju književnosti Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, gdje je i magistrirala. Doktorirala je 1990. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U naučnom radu bavi se interkulturnim, najviše interjadranskim vezama. Objavljuje radove i knjige koje se odnose na poznavanje italijanske književnosti i kulture u Crnoj Gori, kao i na recepciju Crne Gore i Crnogoraca u italijanskom kulturnom i književnom životu do 1918. godine: Italijanska književnost u Crnoj Gori do 1918. godine (1992); Njegoš i Trst, italijanski pisci i putopisci o vladici-pjesniku (2000); Il Romanticismo italiano e il Montenegro. Le esperienze narrative di F. Dall’Ongaro e P.L. Generini (2003); Gorski vijenac Petra II Petrovića Njegoša u italijanskom prevodu Petra Kasandrića (2013); Njegoš i Italija (2014); Njegoševa biblioteka (2021).

Jelena Knežević je docent za oblast njemačka književnost na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, a od 2018. godine i gostujući predavač na Katedri za germanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu. Diplomirala je na Katedri za opštu književnost i teoriju književnosti Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, gdje je i magistrirala i doktorirala.

Istražuje i objavljuje u oblasti komparatistike, na teme iz njemačke i svjetske književnosti. Autor je knjige Njemačka književnost u Crnoj Gori do 1945 (2012) i znatnog broja članaka u domaćim i međunarodnim naučnim časopisima i zbornicima. Bavi se književnim prevođenjem. Urednik je časopisa Folia linguistica et litteraria, i učesnik u nekoliko međunarodnih, bilaterarnih i nacionalnih projekata. Član je nacionalnog tima eksperata za visoko obrazovanje (HERE). Koautorka je knjige Njegoševa biblioteka (2021).

Promocija će se održati u Staklenoj galeriji Kulturnog centra sa početkom u 18 sati.