Turistička organizacija opštine Tivat i Turistička organizacija opštine Herceg Novi uspostavile su saradnju i pokrenule niz aktivnosti u okviru zajedničkog projekta Život na Luštici”.
Projekat se odnosi na razvoj Panoramskog puta i ima za cilj povezivanje poluostrva Luštica u jedinstvenu turističku ponudu gdje se na relativno malom prostoru mogu doživjeti brojne prirodne i kulturne raznolikosti ovog beskrajno zanimljivog poluostrva. U prvoj fazi ovog projekta izrađena je turističko-informativna mapa, a u narednom periodu slijedi fazni razvoj ovog panormaskog puta i to izrada audio vodiča u nekoliko jezičkih varijanti, izrada signalizacije i vidkovaca itd.
Za četvrtak, 18. novembra, planiran je prvi promotivni događaj. Za predstavnike medija i turističkih agencija organizuje se obilazak Panoramskog puta “Život na Luštici”, uz pratnju vodiča, te predstavljanje nove turističko-informativne mape što će dodatno doprinjeti razvoju turističke ponude kako Tivta i Herceg Novog tako i cijele Crne Gore.
Drugi događaj će se održati u subotu, 20. novembra, kada je planirana organizovana pješačka tura po poluostrvu Luštica, stazom Radovići-Babunci-Tići-Žanjice. Prevoz do polazne i od poslednje tačke je organizovan a za sve učesnike obezbijeđeni su osvježenje i marenda. Kako je poslednja tačka plaža Žanjice za hrabrije učesnike izazov će svakako predstavljati kupanje u moru u ovo doba godine.
Prijavljivanje za učešće je moguće u terminu od 7:00h do 15:00h na broj telefona 067 344 429 za zainteresovane sa područja Tivta, odnosno na broj 031 350 820 za učesnike iz Herceg Novog. Broj mjesta je ograničen.
Okupljanje i početak pješačenja: Radovići, kod Doma kulture (restoran Sloga) u 09,30 h
Prevoz: Sopstvenim vozilima do početka tačke (Radovići, Dom kulture) ili organizovanim prevozom iz Herceg Novog i Tivta (broj mjesta ograničen). Rok za prijavu je četvrtak, 18. novembar, do 15,00 h.
Polazak iz Herceg Novog: sa Dubrave u 8,15 h
Polazak iz Tivta: sa Autobuskog stajališta kod Opštine Tivat u 9,00 h
Težina staze: laka,
Dužina staze: 11,3 km,
Vrijeme: 3,15 h,
Atrakcije duž staze: stari pješački put, maslinjaci, krtoljska i luštička sela, plaža Žanjice
Staza se prelazi organizovano, u koloni, sa vodičima na čelu i začelju. Preporuka je udobna obuća primjerena za hodanje u prirodi i ruksak sa rezervnom garderobim i telefonom, a prema želji ponijeti sa sobom štapove za nordijsko hodanje. U slučaju kratkotrajnog skretnja sa staze, van vidokruga, ostaviti ruksak na stazi kao znak vodiču na začelju da vas sačeka. Maska na otvorenom nije obavezna ali je obavezno držati distancu. Učešće je na sopstvenu odgovornost.
Izvršni odbor Sindikalne organizacije Institut “Dr Simo Milošević” Igalo je na sjednici održanoj 12 novembra donio odluku o štrajku upozorenja.
Iz te Sindikalne organizacije su dodali da će štrajk biti organizovan sutra (utorak 16. novembar) u 10 sati i da će trajati jedan sat.
“Radi zadovoljenja svojih profesionalnih i ekonomsko-socijalnih interesa, a zbog činjenice da zaposlenima nijesu isplaćene zarade za septembar i oktobar 2021.g., te da zaposlenima nisu uplaćivani obavezni doprinosi za zdravstveno i penzijsko osiguranje i osiguranje po osnovu nezaposlenosti, ali i zbog činjenice da odgovorne institucije i organi u državi ne preduzimaju aktivnosti na planu očuvanja Instituta, zaposleni u Institutu “Dr Simo Milošević” organizovaće u utorak, 16.11.2021. god., jednočasovni štrajk upozorenja sa početkom u 10:00 časova”, ističe se u saopštenju.
Iz Sindikata Instituta “Dr Simo Milošević” su kazali da štrajkom upozorenja zaposleni zahtijevaju:
Da najkasnije do 25.11.2021. godine poslodavac isplati neisplaćene zarade za septembar i oktobar 2021. godine;
u najskorijem roku, a najkasnije do kraja tekućeg mjeseca, Vlada Crne Gore upozna zaposlene u Institutu sa kratkoročnim i dugoročnim strateškim planovima vezanim za budućnost Instituta;
da Vlada Crne Gore preuzme dug prema Jugobanci u iznosu od osam miliona eura;
da se Opština Herceg Novi aktivno uključi u rješavanje nagomilanih problema sa kojima se suočava Institut i svi zaposleni u Institutu.
“Ukoliko navedeni zahtjevi ne budu ispunjeni, Sindikalna organizacija će donijeti odluku o radikalizaciji mjera na zaštiti svojih prava i interesa, odnosno o pokretanju štrajka koji će trajati do ispunjenja uslova”, piše u saopštenju.
Iz Sindikata Instituta “Dr Simo Milošević” su rekli da će se štrajk upozorenja realizovati jednočasovnim prekidom rada i okupljanjem učesnika štrajka na platou ispred Instituta “Dr Simo Milošević”.
“Upozoravaju se svi učesnici u štrajku upozorenja da štrajk vode na način kojim se ne ugrožava bezbijednost lica i imovine i onemogućava nastanak neposredne materijalne štete na svim sredstvima poslodavca, te da ne ometaju zaposlene koji ne učestvuju u štrajku upozorenja da rade”, piše u saopštenju.
Sindikat navodi i da će štrajkom rukovoditi Štrajkački odbor kojeg čine članovi Izvršnog odbora Sindikalne organizacije i to: Dr Marija Obradović – rukovodilac, Dalibor Bošković – član i Mirjana Savićević – član, te da je predsjednica Štrajkačkog odbora predsjednica Sindikalne organizacije.
“Ova odluka ima se, najmanje 24 časa prije otpočinjanja štrajkačkih aktivnosti, dostaviti Poslodavcu; Odboru direktora; članovima Sindikalne organizacije; Opštini Herceg Novi; Vladi Crne Gore i sredstvima javnog informisanja. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja”, zaključuje se u saopštenju.
Ni nakon što je prošlo više od 14 godina od momenta kada je nekadašnji Mornaričko-tehnički remontni zavod „Sava Kovačević“, popularni Arsenal u Tivtu, prestao sa radom jer ga je Vlada prodala kao plac za gradnju stanova za prodaju na tržištu kompaniji Adriatic Marinas, još nije završen proces likvidacije te firme koja je egzistirala i poslovala duže od jednog vijeka.
U međuvremenu, država je na ovaj ili onaj način, potrošila sva sredstva koja je likvidacioni tim prihodovao prodajom preostale pokretne imovine Arsenala nakon zatvaranja tog vojnog brodogradilišta u julu 2007.godine, kada je bez posla ostalo oko 470 ljudi. Stoga niko od tih radnik ili njihovih nasljendika neće dobiti ništa od likvidacije firme u kojoj su radili, iako je posebnim sporazumom koji je Sindikat Arsenala 2007. potpisao sa Vladom i Opštinom Tivat, bilo predviđeno da radnici međusobno podijele novac preostao nakon potpunog administrativnog gašenja vojne ustanove MTRZ „Sava Kovačević“.
„Postupak likvidacije VU MTRZ „Sava Kovačević“ Tivat je i dalje u toku jer postoji neriješen sudski spor sa firmom „Cofis“ koji se trenutno nalazi pred Apelacionim sudom, ali i nedostatak odluka osnivača u vezi sa imovinom izuzetom iz nadležnosti likvidatora. Dio imovine koji je ostavljen u nadležnost likvidatora je odavno riješen. Završetak procesa je neizvjestan jer zavisi od završetka sudskog spora sa firmom „Cofis“, a zatim i odluka osnivača.”- objašnjeno je “Vijestima” u Ministarstvu odbrane (MO) zašto se ni 14 godina nakon zatvaranja Arsenala, ne nazire pravni kraj ove firme i sa njime, i regulisanje svih obaveza prema onima koji iz tog procesa nešto očekuju.
Iz ove rečenice međutim, tek mogu da se naslute dimenzije potencijalne afere koja se krije iza svega- kontroverzne prodaje Arsenala u novembru 2006.o strane stadašnje Vlade Crne Gore, kanadskom biznismenu Piteru Manku, za 3,26 miliona eura. Naime, produkt tog aranđžmana koji je u djelo sproveo tadašnji premijer Milo Đukanović (DPS) je i činjenica da je uz objekte Arsenala koje je u međuvremenu skoro sve srušila da bi na njihom mjestu gradilo nautičko-turistički centar Porto Montenegro, Mankova fima Adriatic Marinas dobila i 174 stavke pokretne imovine Arsenala, procijenjene vrijednosti 5.476.975 eura. Svu tu imovinu, među kojom su najvrijednija bila dva plutajuča doka Arsenala, Adriatic Marinas je u vrlo kratkom periodu preprodao trećim licima, ali PDV koji je na tu robu trebao biti naplaćen, već desetak godina opterećuje proces likvidacije Arsenala i ne dozvoljava da se on završi.
To uostalom, potvrđuje i odgovor MO „Vijestima“ u kojem iz resora ministarke Olivere Injac pominju da je za završatak likvidacije Arsenala, osim okončanja spora sa „Cofisom“ potrebna i „odluka osnivača“. Problem je međutiom tak što osnivač VU MTRZ „Sava Kovačević“ Tivat, nije Vlada Crne Gore koja je prodala imovinu te firme i zatvorila je, već Državna zajednica Srbija i Crna Gora, odnosno njeno Ministarstvo odbrane iz Beograda. To piše i u najnovijim izmjenama Rješenja o registraciji MTRZ u Centralnom registru Privrednog suda iza aprila ove godine, kada se upisao njen najnoviji likvidator, Vladan Martić.
„Iz poslovnih knjiga VU MTRZ „Sava Kovačević“ Tivat u postupku likvidacije, isknjižena je pokretna imovina koja je predata kompaniji Adriatic Marinas – Porto Montenegro, Tivat. Pokretna imovina isknjižena je po knjigovodstvenoj vrijednosti, bez nadoknade”- kazali su “Vijestima” iz crnogorskog Ministarstva odbrane. Ističu a je likvidacija najvećeg privrednog kolektiva u Tivtu “otpočela i odvijala se u specifičnim uslovima, počevši od same registracije Ustanove kao privrednog društva, do ograničenja u raspolaganju imovinom koje je imao likvidator.”
“Naime, preko 85% knjigovodstvene vrijednosti imovine nije bilo pod kontrolom likvidatora, te s tim u vezi, nije mogla biti predmet prodaje.”- poručuju iz MO.
Ono što jeste bilo u njihovoj nadležnosti, likvidatori Arsenala, a do sada ih je bilo čak pet (kapetan bojnog broda Vučeta Stanišić iz Mornaricve VCG, odnosno službenici MO Savo Milašinović, Budo Vuković, Marako Drobnjak i aktuelni, pukovnik dr Vladan Martić ) su prodali na licitacijama i pritom je kod svake prodate stavke mašina, alata i opreme, od kupaca uredno naplaćen i PDV. Likvidatori su prodali opremu koja je knjigovođstsveno bila vrijedna oko 4 miliona eura, a po osnovu naplačenog PDV-a, u državnu kasu se od toga slilo preko 250 hiljada eura. Nema međutim, pouzdanog podataka da li je I ako da koliko, država novca od PDV-a prihodovala prilikom preprodaje trečim licima Arsenalove pokretne imovine koja je 2006. praktično poklonjena Adriatic Marinasu.
Nekoliko miliona eura prihodovanog novca na računu MTRZ u likvidaciji, u međuvremenu je skoro potpuno potroešno, kako za plaćanje troškova rada samog likvidacionog tima i uprave, tako i nenamjenski jer su naredbama bivših DPS rukovodsatva, Ministarstva odbrane, iz ovih sredstava koja su trebala da pripadnu otpuštenim radniciuma, u mežuvremenu uzimane i nenamjenski trošene pare. Naime, likvidaciona uprava je po naredbi iz MO, prilikom zatvaranja transakcije sa tadašnjim vlasnikom Adriatic Marinasa, Piterom Mankom, izdvojila 130 hiljada eura za plaćanje usluga jedne hrvatske firme koja je dio opasnih hemikalija iz Arsenala izvezla i uništila u specijalizivanom postrojenju u Austriji. Obaveza uklanjanja tih hemikalija bila je na državi kao prodavcu imovine Arsenala koju je kupio Mank, ali se Vlada ovdje „ogrebla“ o novac i interese bivših radnika ugašenog tivatskog bojnog brodogradilišta. Još drastičniji je primjer uzimanja 300 hiljada dolara iz likvidacione mase Arsenala kojima je Vlada usmjerila da bi preko državne firme „Yugoimport-Mont“ Podgorica, što je poslije primijenio ime u „Montenegro Defence Industry“, mogla u potpunosti kontrolisati vojnu fabriku „4.novembar“ (sada „Tara“) u Mojkovcu. Nju je država ubrzo privatizovala, prodajući je švajcarskoj kompaniji BTI, a za stvarenje formalnih preduslava da se ta transakcija završi, poslužila su i sredstva koje je država uzela iz likvidacione mase tivatskog Arsenala. „Vijestima“ u vrijeme dok je Ministarstvom odbrane rukovodio Predrag Bošković (DPS) nisu željeli da saopšte ko je i kada tražio i dozvolio ovakvo nenamjensko korišćenje novca koji je trebao da pripadne bivšim tivatskim brodoremonterima. U vrijeme kada su te odluke donošene i realizovane, resorom odbrane, pored Boškovića, rukovodili su i DPS-ovi funkcioneri Boro Vučinić i Milica Pejanović-Đurišić.
Iz MO kojeg sada vodi ministarka Injac, „Vijestima“ nisu precizno odgovorili koji su konačni finansijski efekti proceda likvidacije Arsenala, istakavši smao da se „uslijed dužeg trajanja postupka likvidacije finansijski efekti svakako umanjuju.” Indirektno je potvrđeno da prethodna rukovodstva tog resora, niti Vlada koje je predvodio DPS, nisu imala razumijevanja za predloge koji su dolazili od likvidatora da se proces ubrza i završi dok još ima što da se raspodijeli radnicima:
“Tokom 2010. godine, tadašnji likvidacioni upravnik kbb Vučeta Stanišić, uputio je nadležnima predlog likvidacije MTRZ po skraćenom postupaku što je, kao mogućnost, predviđao tadašnji Zakon o privrednim društvima. Predloženo je preuzimanje sudskih sporova, finansijske dokumentacije i preostale imovine od strane MO, uz donošenje neophodnih odluka od strane osnivača. Na predlog nikada nije dobijen zvaničan odgovor. Takođe, od 2010. do 2017. godine, u više navrata inicirani su predlozi za rješavanje ključnih problema koji su ostali neriješeni, a koji se tiču imovine izuzete iz nadležnosti likvidacionog tima. U predmetnom periodu Vlada nije inicirala odluke i aktivnosti da riješi ovo pitanje.”
A “predmetno pitanje” je i više nego krupno jer je neko iz Vlada koje su predvodili Milo Đukanović, Željko Šturanović Igor Lukšić i Duško Marković prethodnih godina morao da donese formalnu odluku da se pokretna imovina Arsenala vrijedna skoro 5,5 miliona eura koja je praktično pokonjena Adriatic Marinasu, otpiše a sa njom i poreska potraživanja na ime PDV-a od oko million eura. Niko do sada od DPS čelnika Vlade ili MO, nije prihvatio da tako nešto uradi, iako je Vlada u međuvremenu svojim zaključcima donosila brojne druge odluke o kojima je dodjeljivala djelove nekadašnje pokretne imovine Arsenala raznim drugim institucijama, poput Doma zdravlja Tivat, Instituta za metalurgiju, kao i samoj Mornarici VCG. Ta imovina koja je “pokrivena” odlukama Vlade o njenoj dodjeli trećim licima, neuporedivo je manje vrijednosti od one koja je 2006. poklonjena kupcu Arsenala, a do danas nije zvanično otpisana iz državnih bilansa.
ADRIATIC MARINAS ODMAH PRODAO DOKOVE U INOSTRANTSTVO
Prema ugovoru koji su novembra 2006. potpisali Milo Đukanović i tadašnji vlasnik Adriatic Marinasa Piter Mank, novi vlasnik koji je za 3,26 miliona eura kupio osmadesetak objekata tivatskog vojnog brodogradilišta i dobio pravo da 90 godina koristi oko 300.000 kvadrata zemljišta na obali i preko pola miliona kvadrata akvatorijuma, uz to je pride dobio i skoro 5,5 miliona eura vrijedne 174 stavke pokretne imovine Arsenala. Pored ostaloga, Adriatic Marinas je dobio oba plutajuća doka – veliki kapaciteta 12 hiljada tona i mali kapaciteta 3.500 tona, sinhro-lift kapaciteta 900 tona, oba Arsenalova remorkera, četiri peniše za naftu i ulje, niz raznih tokarskih strojeva, bušilica, rendisaljki, brusilica, cirkulara, glodalica, dizalica raznih kapaciteta, pumpi, kompresora, elektro-agregata, dizel-električnu centralu, rezervoare za naftu, ulje i komprimirani zrak, mašine za ručno savijanje lima, korpe za prenos ljudi i tereta, ultrazvučne aparate za mjerenje debljine limova, rentgen aparat za kontrolu varova, portafluks aparat za magnetno ispitivanje, više dinamometara i mikrometara, protivpožarno vozilo i vatrogasnu opremu. Skoro sva ta sredstva Adriatic Marinas je u međuvremenu preprodao na domaćem ili inostranom tržištu gdje su naprimjer, završila oba plutajuća doka Arsenala- veliki 2008. u Njemačkoj, a mali 2009.u Holandiji. Samo za dokove je Adriatic Marinas od kupaca uzeo ukupno oko 5 miliona eura, ali država nije naplatila PDV na tu transakciju.
“Shodno članu 25 Zakona o porezu na dodatu vrijednost PDV se plaća po stopi od 0% na izvoz proizvoda/usluga iz Crne Gore.”- objasnili su “Vijestima” iz porava carina i prihoda Crne Gore zašto država iz ovih transakcije nije imala fiskalnih prihoda, napominjući da je “na osnovu carinskih deklaracija i podataka kojima raspolaže Uprava, izvoznik oba plutajućeg doka bio je doo Adriatic Marinas Tivat.”
Iz ovog državnog organa su saopštili da mi VU MTRZ “Sava Kovačević” likvidaciji ni Adrioatic Marinas, u ovom trenutku nemaju nemaju dospjelih neizmirenih poreskih i carinskih obaveza prema Upravi prihoda Crne Gore.
Da bivše vojno brodogradilište u likvidaciji nema neizmirenih poreskih i carinskih obaveza, potvrdili su nam i iz MO uz napomenu da su “sve dosadašnje obaveze prema poreskom sistemu države izmirene.”
VEĆ 12 GODINA SE SUDE SA “COFISOM”
Crnogorska filijala kompanije „Cofis“ iz Beograda sa kojom likvidaciona uprava Arsenala još uvijek ima aktivni sudksi spor, tužbu protiv MTRZ pokrenula je još 2007 optužujući ga za kašnjenje remonta pet starih raketnih čamaca tipa „Osa I“ koje je SCG 2004 prodala Egiptu.
Prije isporuke kupcu, brodovi su remontovani u Tivtu a originalni ugovor izmedju Arsenala i “Cofisa” iz 2004, bio je vrijedan 2.313.700 dolara i podrazumijevao je da tivatsko vojno brodogradilište posao na egipatskim brodovima obavlja uskladjeno sa dinamikom po kojoj je beogradska firma trebala da ispunjava neke svoje obaveze – nabavku materijala i opreme, sukcesivno plaćanje radova itd. U samom startu, posao je kasnio skoro godinu dana jer “Cofis” nije Arsenalu u ugovoreno vrijeme dostavio nove glavne pogonske motore tipa M-504B koje je trebalo ugraditi na egipatske raketne čamce. Prva tri motora koja je trebalo ugraditi u prvi brod kasnila su pet mjeseci, dok su rezervni djelovi za topove AK-230 kalibra 30 mm i sredstva komunikacije isporučena Arsenalu sa godinu dana zakašnjenja. Kasnije su počeli i problemi sa štrajkovima radnika Arsenala koji su se na taj način pokušali boriti protiv odluke Vlade Crne Gore da tivatsko vojno brodogradilište proda Piteru Manku. U međuvremenu, na egipatskim brodovima su se stalno otvarali novi, neophodni dodatni radovi mimo originalno ugovorenih, pa je Arsenal “Cofisu” ispostavljao nove fakture, a beogradska firma ih, iako je većinu uredno potpisala i prihvatila, nije platila. Zbog kašnjenja posla na prva dva broda, remont preostala tri egipatska raketna čamca Arsenal je prepustio samom “Cofisu” i njegovim partnerima koji su za to koristili djelove kapaciteta tivatskog vojnog brodogradilišta i opet za sebe “vezali” dio radnika Arsenala koje je MTRZ tada namjeravao da zaposli na za njih vrlo perspektivnom stranom tržištu u Libiji.
Beogradska firma je tužbom tražila odštetu od 5,93 miliona dolara, a Arsenal je u narednih par godina uzvratio kontratužbama za neplaćene radove, neplaćeni zakup kapaciteta, izgubljenu dobit i ostalo, sve u ukupnom iznosu od 1,92 miliona eura i 1,14 miliona dolara. Privredni sud je prvostepeno prvi put presudižo potpuno u korist “Cofisa” koga inače, zastupa advokat Nikola Martinmović iz Podgorice, ali je ta odluka “pala” na Apelacionom sudu koji ju je oborio i vratio na ponovni postupak. U ponovljenom postupku, Privredni sud je potpuno prihvatio tužbene zahjtejve Arsenala i presudio u korist tivatske firme kojoj je “Cofis” trebalo da nadoknadi svu štetu. Privredni sud je pritom, potpuno odbacio odštetne zahtjeve “Cofisa”, pa čak i one koje ni sam Arsenal nije sporio. Stoga je “Cofios” ulođio žalbu Apelacionom sudu i taj je maratonski sudski spor još u toku.
Proteklog vikenda, zahvaljujući velikom odzivu novskih mališana, uspješno je održan drugi dio dječijeg događaja „Mala maštovita fešta“ koji je finansiran od strane Evropske unije kroz projekat WONDER. Cilj projekta je promocija poboljšanja i razvijanje ponuda prilagođenih djeci, zbog diverzifikacije turističkog proizvoda i podizanja atraktivnosti i konkurentnosti destinacije.
Zabavni dječiji vikend počeo je u subotu u 11.00 sati kod Polino arene, gdje se realizovala aktivnost „Grad, sport i ja“ kroz koju su mališani različitih uzrasta, podijeljeni u grupe, pokazali visok nivo fizičke spremnosti, spretnost i talenat u savladavanju čitavog programa osmišljenih zadataka iz različitih oblasti fizičkog vaspitanja i sporta, a sve pod budnim okom iskusnih profesora. U jednom dijelu programa roditelji i profesori su se takmičili sa mališanima, a djeca su postigla ubjedljivo najbolje rezultate, o kojima svjedoči i diploma koju su svi mali učesnici rado preuzeli na kraju takmičarsko-zabavnog dijela. Djeca su kroz sport, takmičenje i fizičko vaspitanje promovisala zdrave stilove života, i pokazala da Herceg Novi ima potencijal da ovakve sadržaje unaprijedi i dodatno prilagodi najmlađoj populaciji u cilju prepoznavanja destinacije pogodne za njihov boravak.
Maštovita fešta
Istog dana popodne, polaznice „Male maštovite kužine“ imale su priliku savladati početni kurs oslikavanja medenih kolačića na zadate jesenje i teme grada i to kroz 3 nivoa kreativnosti. Iako različitog uzrasta, djevojčice su sa jednakom pažnjom pratile uputstva iskusne instruktorke i spretno savladavale zadatke. Do izražaja je došao talenat i vještina pojedinih malih učesnica, ali i timski duh i želja da svi uspješno završe obuku o čemu svjedoči diploma koju su dobile sve polaznice kursa. Male Novljanke su kroz izradu medenjaka promovisale kreativnost i stvaranje upotrebnih vrijednosti koje se na različite načine mogu koristiti u promociji destinacije.
Ovaj dječiji vikend zatvorio je „Moj mali cirkus“ koji je u nedjelju prošao kroz grad. Ansambl sa klovnom, Minnie i Mickey Mouse i animatorima zadržao se da zabavi najmlađe koji su ga oduševljeno dočekali i ispratili. Dječija zabava, kao oblik diverzifikacije turističkog proizvoda destinacije prilagođene za boravak djece, svakako zauzima značajno mjesto na putu do child friendly brenda.
Maštovita fešta
Tokom čitavog trajanja Maštovite fešte promovisana je prva izrađena Child friendly brošura –Dječiji vodič kroz Herceg Novi, koji kroz edukaciju i zabavu vodi djecu kroz Grad. Brošura je izrađena dvojezično, na našem i engleskom jeziku.
Turistička organizacija Herceg Novi zahvaljuje svim stručnim licima koja su doprinijela uspješnoj realizaciji Fešte, a posebno najmlađima, koji su svojim učešćem i angažovanjem tokom svih dana trajanja događaja pokazali da su baš oni najbolji promoteri svog Grada na putu prema child-friendly brendu.
S obzirom na to da se važeće epidemiološke mjere nijesu ni poštovale ni kontrolisale, i s obzirom na to da klasičnog zaključavanja više nema jer je fokus na vakcinaciji, a Crna Gora ima dovoljno vakcina da imunizuje cijelu državu, Vlada Crne Gore izglasala je pooštrene mjere u borbi protiv korona virusa koje će važiti od danas, ponedjeljak 15. novembra do 1. decembra, najavila je ministarka zdravlja, Jelena Borovinić Bojović sa konferencije za medije u Institutu za javno zdravlje.
Predstojeće mjere su:
1. Zabranjuje se organizovanje proslava Nove godine na otvorenom (koncerti, masovna okupljanja i sl.)
2. Zabranjuje se organizacija svadbi na otvorenom i zatvorenom prostoru
3. Zabranjuje se rad noćnih klubova
4. Ograničava se vrijeme rada ugostiteljskih objekata do ponoći
5. Zabranjuje se organizovanje učeničkih ekskurzija i izleta, privatnih proslava i rođendana
6. Boravak u kućama i stanovima se preporučuje samo članovima istog domaćinstva.
– Podsjećamo, Nacionalna digitalna Covid potvrda od ranije je uslov za prelazak državne granice, za boravak u unutrašnjosti ugostiteljskih objekata, za prisustvo svadbama (ako ih neko planira ovoga vikenda), za prisustvo predstavama, sportskim takmičenjima… U međuvremenu, Vlada i dalje razmatra mogućnost da se od 1. decembra uvede obaveza posjedovanja Nacionalne digitalne COVID potvrde za kompletnu javnu upravu – zdravstvo, prosvjetu, Upravu policije, Vojsku… – saopšteno je
Takođe, od 1. decembra, ako ove mjere budu usvojene, Nacionalna digitalna Covid potvrda biće nužna i za ulazak u javni prevoz, tržne centre, teretane, poslovne prostore i poslovne zgrade u kojima djelatnost obavljaju više od tri privredna društva, odnosno preduzetnika i objekti površinhe preko hiljadu metara kvadratnih u kojima se vrši trgovina na malo neprehrambene robe.
– Svi koji su preminuli u Crnoj Gori od 1. maja do danas, a imali su ispod 40 godina su bili nevakcinisani. Molim građane da poštuju mjere i da se vakcinišu kako bi se zaštitili od teških formi bolesti i smrtnih ishoda, a sve nadležne službe odgovorne za kontolu mjera pozivam da budu istrajni na zajedničkom zadatku – suzbijanju epidemije – zaključila je ministarka zdravlja.
Brački varenik, prvi hrvatski prirodni zaslađivač čije je zemljopisno porijeklo zaštićeno na razini EU stoljećima se koristio u bračkoj kuhinji, piše u nedjelju Večernji list.
Pašticadi s njokima, gulašima, divljači, ribljim jelima pa čak i slasticama, poput bračke torte, rožate i sladoleda daje blagi, specifični okus karamela s mednom aromom i laganim mirisom grožđa, navodi dnevnik.
Riječ je o specifičnom proizvodu, reduciranom soku od grožđa koji na tržištu postiže cijenu od 500 kuna za litru. Adut je to turističke ponude Brača, otoka koji su istinski sladokusci već ucrtali u svoju gurmansku kartu.
Certifikate zaštićenog europskog proizvoda je prvoj četvorici bračkih poljoprivrednika: Ljubomiru Kurtiću, Šimici Žuviću, Marku Franuliću i Frani Cvitaniću na svečanosti u “Muzeju uja” u Škripu dodijelila Ana Marušić Lisac, iz Biotehnikona, ovlaštenog kontrolnog i certifikacijskog tijela za oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla.
“Imamo proizvod koji je zahvaljujući dugom, strpljivom radu stekao i europsku i nacionalnu zaštitu. Ističem to jer je Europa svojom administrativnom, birokratskom, vrlo minucioznom, pedantnom procedurom utvrdila da je brački varenik nešto posebno. Da ima specifičnosti, tradiciju i reputaciju koja je potrebna da ga se uvrsti u popis posebnih proizvoda, jedinstvenih hit proizvoda koji su ‘limited edition’.
Proizvođači kojima dodjeljujemo certifikat prošli su sve detaljne faze kontrole. Analize su pokazali da je proizvod vrhunski i da smo jedan tako kompliciran posao s ovako dobrim proizvođačima s lakoćom odradili. Nakon svega, nismo na kraju, sada smo tek na početku”, rekla je Ana Marušić Lisac i naglasila kako je brački varenik jedini u toj kategoriji zaštićeni hrvatski proizvod i na nacionalnoj i europskoj razini.
Tia Mlinac, upraviteljica Poljoprivredne zadruge Supetar kaže da je potencijal velik jer se varenik na Braču tradicionalno proizvodi u brojnim obiteljima i očekuje kako će broj certifikata svake godine rasti, donosi Večernji list.
Muzejska zbirka torpeda postala je bogatija za jedan nov izložak, te od sada u željezničkom skladištu na Žabici možete pogledati motor jednog od posljednje proizvedenih torpeda u riječkoj tvornici, piše Novi list.
Ista tvrtka koja je ranije Muzeju darovala spremnik zraka za torpedo, SCAM Marine s Viškova, donirala je i ovaj izložak izronjen prošle godine. Vlasnik i direktor tvrtke, Mauro Superina, kazao je kako su torpedo odlučili donirati jer žele da svi ljudi mogu pogledati ovaj fascinantni mehanički projekt.
S obzirom na to da se mi kao tvrtka bavimo proizvodnjom nautičke opreme i brodskih motora često surađujemo s ribarima. Ovaj je motor bio uhvaćen u jednu mrežu, te je sreća da smo ga uspjeli povući jer najčešće završe na nekom otpadu. Kalibar je 530, fascinantno je to da je imao akumulirano oko 140 000 konjskih snaga i da je vozio do 53 čvora pod morem, objasnio je Superina dodavši kako neke mehaničke sklopove torpeda poput žiroskopa i danas primjenjujemo.
Ravnatelj Muzeja grada Rijeke, Ervin Dubrović, objasnio je kako do sada nisu imali previše prilike surađivati, no ovu donaciju dijelova torpeda smatra početkom jedne ozbiljne suradnje.
Mi imamo već lijepu veliku zbirku, zapravo u brojevima i komadima još ne veliku, ali veliku po važnosti za Rijeku i po dragocjenosti svakog tog torpeda, jer se sjećamo još vrlo živo da smo prije 20-tak godina u Rijeci ostali gotovo bez ijednog torpeda, bez ikakvog traga te važne povijesti. Imamo otprilike 50-ak eksponata, ali kad imate lokomotivu to nije isto kao kad imate iglu, dakle teže ih je skupiti, kazao je ravnatelj muzeja.
Kad se računa pojedinačno, izloženih instrumenata više je nego torpeda, a poveća je zbirka žiroskopa, dubinskih sprava, alata i opreme koja se koristila za proizvodnju, montažu i ispitivanje torpeda. Prema vanjskom suradniku muzeja Goranu Pernjeku, dimenzije torpeda su skoro 7 metara sa spremnikom zraka, a sam torpedo na sebi ima oko 290 kilograma eksploziva.
Ovaj konkretni model je proizveden 1955. godine, a zadnji podatak o korištenju datira iz 1962. godine kada ga je tvornica imala na reviziji nakon čega je torpedo završio u Splitu. Za nekoliko mjeseci, koliko je potrebno da bi se torpedo restaurirao, izgledat će još bolje, a još se čeka da stignu vrijedni dijelovi poput žiroskopa i dubinske sprave. Muzej već ima ovakav primjerak iz 1920. godine, tako da će se jasno vidjeti razlika u proizvodnji.
Protuteroristička policija uhapsila je tri osobe nakon eksplozije vozila pred bolnicom za ženske bolesti u Liverpoolu na sjeveru Engleske u kojoj je jedna osoba poginula, a jedna ranjena, objavila je policija, dodavši da istraga još traje. Policija je objavila da je putnik u automobilu proglašen mrtvim na licu mjesta, a vozač je ozlijeđen i u bolnici je u stabilnom stanju.
Ministrica unutarnjih poslova Priti Patel tvitala je da je redovito obavještavaju o incidentu.
Trojica muškarca od 29, 26 i 21 godinu uhićena su u četvrti Kensington prema zakonu o terorizmu, priopćila je policija.
Zasad je poznato da je automobil zapravo taksi koji se zaustavio pred bolnicom neposredno prije eksplozije u 11 sati.
– Još radimo na tome da otkrijemo što se dogodilo, rekla je medijima načelnica policije Serena Kennedy. Pokušavamo shvatiti što je izazvalo eksploziju, no s obzirom na to kako se dogodilo, protuteroristička policija vodi istragu uz pomoć policije Merseysidea.
Incident zasad nije proglašen terorističkim činom.
U okviru novembarskih dana, JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor organizuje koncert gudačkog orkestra Camerata iz Novog Sada.
Koncert je na programu 16. novembra 2021.godine u Crkvi Svetog Duha, a početak je u 19 sati.
Na programu su djela Mocarta, Pjacole, Mendelsona, Bartoka i drugih.
Camerata Novi Sad je profesionalni kamerni orkestar nastao u okviru Akademije Umetnosti u Novom Sadu 1988 godine. Članove orkestra čine najbolji mladi muzičari Akademije umetnosti – profesori, asistenti, docenti i najtalentovaniji studenti.
Kamerata je od svog osnivanja do 1999 godine djelovala pod umjetničkim vođstvom violončeliste Ištvana Varge i nastupala u svim većim gradovima bivše Jugoslavije, ostvarila uspješna gostovanja u Njemačkoj (Dortmund) i Holandiji (Amsterdam) i učestvovala na značajnijim muzičkim manifestacijama (BEMUS, NOMUS, Ohridsko ljeto, Međunarodna tribina kompozitora, Grad teatar Budva).
Na inicijativu violončeliste Marka Miletića, vanrednog profesora na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, 2007 godine orkestar biva obnovljen i pod njegovim umjetničkim vođstvom djeluje i danas. Izvodeći na koncertima najljepša i najzahtjevnija djela klasičnog repertoara, među kojima uvijek i djela domaćih kompozitora, Kamerata bilježi brojne uspjehe nastupajući sa uglednim solistima (Stefan Milenković, Roman Simović, Žerar Kose, Vendi Vorner, Dragan Đorđević, Dejan Mlađenović, Imre Kalman, Peđa Milosavljević, Boštijan Lipovšek, Julija Hartig, Ištvan Varga, Filip Grinberg, Laura Levai – Aksin).
Cijelu Dalmaciju je sa subote na nedjelju pogodilo veliko nevrijeme, a oborina je bilo na pretek posebno na ostrvima.
Ciklona je donijela obilate padavine na obali i otocima, no najgore je prošao Hvar. Tamo je, u sat vremena palo 90 litara kiše po kvadratnom metru, a posljednja 24 sata i preko 120 litara, što je više od prosječne količine oborina koja padne u čitavom novembru.
Na ‘sunčanom otoku’ su bujice potopile ulice i trgove, izazvale odrone, a more je poprimilo smeđu boju. Voda je uspila prodrijeti i u brojne stanove i ugostiteljske objekte. Ujedno je, uslijed jakog lokalnog grmljavinskog nevremena, stradalo dosta elektroniskih uređaja i opreme.
Pune ruke posla imali komunalci, vatrogasci, policajci i djelatnici svih drugih službi koje su mogle priskočiti u pomoć građanima.
– Pala je velika količina oborina u relativno kratkom vremenu i za sada imamo petnaestak dojava o poplavljenim kućama i poslovnim prostorima na Pjaci, rivi…, pa sada radimo na sanaciji postojećeg stanja. U poslijepodnevnim satima grom je nažalost udario u jednu kuću i izazvao požar krovišta na području Križnog rata, stoga smo i tamo morali prestrojiti deset naših vatrogasaca i dva vozila.
Vatrogasni dom nam je također poplavljen, trebalo je i to rješavati, jer su veliki nanosi blata s okolnih zemljanih površina. Pred nama je očito jako puno posla, nastavljamo raditi na ispumpavanju nadošle vode iz svih objekata – kazao je Cvjetko Mazalin, glasnogovornik Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Hvar”.
Hvar – foto Mirko Crnčević
Naš sugovornik dodao je da su zabilježene i materijalne štete, jer se na ulazu u Hvar urušilo jedno poljoprivredno zemljište, kod crkve sv. Marka pao je jedan suhozid, nevrijeme je nosilo i štandove, dok su građani prigovarali da su ostali bez telefonskih veza, da je stradalo dosta kućanskih aparata, elektronike…
Vatrogasci, kako su ustvrdili, imaju dovoljno snaga i opreme da se mogu uhvatiti u koštac s opisanim (ne)prilikama, međutim, Hvarani strahuju od novih bujica (i šteta) budući da kiša praktički nije prestala padati sve do kasnih noćnih sati.
