Prisustvo proslavama Nove godine i na otvorenom, ukoliko budu dozvoljene, neće biti moguće bez kovid potvrde, saopštila je ministarka zdravlja, Jelena Borovinić Bojović.
Ona je podsjetila da su, prema važećim mjerima, velika okupljanja na otvorenom zabranjeni, dok su ostali događaji uz obavezne kovid potvrde i ograničen broj osoba se mogu održavati.
-Svaka mjera je podložna promjenama zavisno od brojki, ali radna grupa će analizirati situaciju u vezi novogodišnjih praznika i o tome će javnost biti blagovremeno biti obaviještena ali će sigurno biti obavezno posjedovanje kovid potvrda- navela je Borovinić Bojović u emisiji „Reflektor“ na TV Vijesti.
Upitana da li su prije donošenja mjera razgovarali sa ugostiteljima i turističkim orgnaizacijama koje pripremaju slavlja i da se to ne razlikuje od festivala koji su bili organizovani ljetos, Borovinić Bojović je kazala da je ogromna razlika zbog prisustva delta soja.
-Brojke novozaraženih tada nijesu bile kao danas. Imamo ozbiljniju situaciju nego tada. Mi razgovaramo sa svim predstavnicima Privredne komore i ugostiteljskih udruženja i imali smo uvijek konstruktivne sastanke- navela je Borovinić Bojović.
Masovna okupljanja, odnosno novogodišnje koncerte, je, kako je dodala, nemoguće kontrolisati.
-Neće se pridržavati mjera, to je ogroman broj ljudi na malom prostoru. To je najbrži mogući način prenosa infekcije. Ako ograničite određen prostor gdje se niko ne pridržava mjera to je ogroman rizik.
Daću sve od sebe da se mjera o zabrani organizovanih dočeka ispoštuje- kazala je ona.
Upitana kada će biti krajnji rok, Borovinić Bojović kazala je da su na vrijeme saopštili mjere.
-Smatram da smo sasvim na vrijeme obavijestili javnost- navela je Borovinić Bojović.
Kotor foto arhiv Boka News
Navela je da su ljekari i zdravstveni sistem maksimalno bili požrtvovani da spasu svaki život.
-U Americi je 700.000 ljudi umrlo od korone što je više od cijele Crne Gore. Imamo na desetine miliona vakcisanih u svijetu, zato apelujem ponovo na ljude da se vakcinišu- kaže ministarka.
Odgovorajući na pitanje da li je nastavljena praksa partijskog zapošljavanja u zdravstvu, Borovinić Bojović je kazala da tu postoji loša praksa iz prošlosti.
-To ne smije da se ponavlja. Nijesmo se rukovodili tim principom. Svi direktori domova zdravlja prošli su intervjue, ništa nije rađeno tajno, sve je transparentno i sve može da se provjeri- navela je Borovinić Bojović.
Trenutna epidimiološka situacija zahtijeva dodatni oprez. Zahtijeva adekvatne mjere i njihovo poštovanje. Da su se i prethodne mjere poštovale ne bi morale da se uvode rigoroznije mjere. Kao ljekar uvijek se zalažem za strože mjere. Od ukupnog broja zaraženih oporavilo se 98,5 odsto.
Posljednje mjere dovele su do rasta broja vakcinisanih. Kontrola mjera, mislim na kovid propusnice, biće maksimalno aktuelizovane. Dosad je takođe bila kontrola mjera, ali to zahtijeva reagovanje velikog broja ljudi što zahtijevaju i aktuelne mjere.
JU Gradska biblioteka Tivat od ponedjeljak, 15.11.2021. počela je priređivati rubriku KNJIGA SEDMICE. U okviru ove rubrike predlagaćemo našim čitateljkama i čitaocima reprezentativne knjige iz raznih sferâ ljudskog duha koje oni mogu posuditi u JU Gradska biblioteka Tivat, a onda i, naravno, pročitati.
Knjiga ove sedmice je roman italijanskog pisca Itala Kalvina Ako jedne zimske noći neki putnik (u italijanskom originalu: Se una notte d’ inverno un viaggiatore). U pitanju je romaneskno remek djelo postmodernističke književnosti, a ujedno, bez ikakve sumnje, i jedan od najboljih romanâ u istoriji svjetske književnosti. Kalvinov roman komponovan je kao niz od početakâ deset romanâ, od kojih se svaki prekida poslije nekoliko stranicâ. Parodiranje ustaljenih početakâ romana prva je temeljna poetička značajka ovog Kalvinovog djela. Destabilizacija značaja početka i kraja nekog teksta- kao segmenatâ suštinski neophodnih za konstituisanje tekstovâ- svojevrsna je Kalvinova provokacija upravljena na tradicionalna vrednovanja teksta kao smisaone cjeline. Ona- u javnim nastupima poslenikâ iz različitih sferâ ljudske djelatnosti često pominjana- Čehovljeva preporuka piscima da- ako se na početku djela pomene neka puška na zidu, ta puška do kraja drame ili romana mora i opaliti- u romanu Itala Kalvina radikalno je, naime, dovedena u pitanje. Ako jedne zimske noći neki putnik nesvakidašnja je i fascinantna metatekstualna igra: to je roman koji govori upravo o samom romanu kao tvorevini fikcije, procesu konstruisanja i kompozicije istog, te o problemima samog pisanja. Kalvinov postupak nizanja prekinutih, nezavršenih i nepovezanih pričâ- koje, međutim, na jednom dubljem strukturno-smisaonom nivou dosežu svoju punu referencijalnu zaokruženost i emaniraju izuzetnu raznovrsnost značenjâ- ni najmanje nije slučajan i proizvoljan. Taj postupak, naime, ukazuje na piščevu sumnju da se svijet može protumačiti i razumjeti u formi tradicionalnih načinâ pripovijedanja. Prekinuti počeci romanâ u Ako jedne zimske noći neki putnik reflektuju dubiozu u legitimnost započetih pričâ koje bi trebalo da nam pruže cjelovito znanje o svijetu, pa tako u ovom romanu čitamo i sljedeću rečenicu:“Čini mi se da na svijetu sada već postoje samo prekinute priče koje su se usput negdje zagubile“.
Drugo krucijalno poetičko čvorište romana Ako jedne zimske noći neki putnik jeste problematizacija pozicije čitalacâ tvorevinâ književne fikcije. Glavni lik Kalvinovog romana je, naime, neimenovani Čitalac. Naracija Kalvinovog romana počiva, pak, na drugom licu, što je pripovjedna pozicija koja nije baš često praktikovana u tradiciji pisanja romana:“ (…) Upravo počinješ čitati najnoviji roman Itala Kalvina Ako jedne zimske noći neki putnik. Opusti se. Usredsredi se“, poručuje nam Kalvinov pripovjedač na početku romana. Kalvino, međutim, ni najmanje slučajno nije u ovom svom romanu izabrao upravo naraciju u drugom licu. Zašto? Evo (mogućeg) objašnjenja: Kalvino- izborom pripovjedača u drugom licu- zapravo teži da razbije ustaljeni efekat poistovjećivanja koji nužno rezultira kada se primjenjuje naracija u prvom i trećem licu. Pažljivo, glede upravo rečenog, pročitajmo sljedeći odlomak iz Ako jedne zimske noći neki putnik, u kojem se narator direktno obraća čitaocima i liku Čitaocu koristeći naraciju u drugom licu jednine:” (…) Ja sam posve neupadljiva osoba, jedna bezlična figura na jednoj bezličnoj pozadini, a ako si me ti, čitaoče, i pored svega uočio u masi koja je izašla iz voza i nastavio da me pratiš u mojoj šetnji između bara i telefona, to je samo zato što se zovem ‘ja’, i to je jedino što znaš o meni, ali je sasvim dovoljno da se osjetiš pozvanim da uložiš dio sebe u to nepoznato jastvo. Isto kao što se autor, premda nemajući nikakvu namjeru da priča o sebi, i donijevši odluku da lik iz romana nazove ‘ja’ kako bi ga gotovo uklonio sa vidika, kako ne bi morao da mu da ime ili da ga opisuje, jer bi ga svaka druga oznaka ili pridjev odredili više od te gole zamjenice, iz prostog razloga što je napisao ‘ja’, osjeća pozvanim da u to ‘ja’ unese djelić samog sebe, onoga što osjeća ili vjeruje da osjeća. Ništa lakše nego poistovietiti se sa mnom (…)”. U ovom odlomku pisac nam ukazuje da je on kao narator- isto kao i čitalac- posredstvom naracije u prvom licu jednine, uvučen u igru poistovjećivanja sa junakom, uprkos distanci koja se želi uspostaviti. Glas naratora prepoznavaće se dalje u tekstu i podjednako će ispitivati koliko poziciju sebe kao autora toliko i poziciju čitaoca. I jedna i druga pozicija preispituju se koliko zbog procesa poistovjećivanja sa zadatim ulogama toliko i zbog praga očekivanja koji nameće piscu pravac u kojem će se naracija kretati. Čitalac iz vanjskog svijeta- ja, vi, neko treći itd.- koji čita(mo) Kalvinov roman podudara(mo) se sa glavnim likom romana, Čitaocem, kojem se pisac takođe obraća u djelu. Piščevo obraćanje odnosi se, dakle, kako na stvarnog čitaoca tako i na imaginativnog lika Čitaoca. Ovim postupkom Kalvino objedinjava dvije ravni: vanromanesknu stvarnost i imaginarnu stvarnost djela. Pisac se obraća direktno čitaocu i daje mu uputstva kako da čita, ujedno komentarišući sa čitaocem odlomke romana. Preciznije, Kalvino čitaoca zapravo uvodi u događajni svijet djela kao (još) jednog od (ravnopravnih) sudionika njegovog romanesknog tkanja. Efektna narativna strategija i sjajan narativni „trik“.
Rekosmo da je glavni lik Ako jedne zimske noći neki putnik neimenovani Čitalac. Zbog neutažive potrebe da pročita roman koji je započeo, on na početku romana odlazi u knjižaru da potraži nastavak knjige čija je priča prekinuta. U toj knjižari upoznaje Čitateljku koja se zove Ljudmila; njih dvoje, Čitatelja i Ljudmilu, zbližava upravo strasna potreba da se započeti roman dovrši. Ako jedne zimske noći neki putnik je, između ostalog, i veličanstvena apoteoza čovjekove potrebe za čitanjem i pisanjem, te neuništive želje za kreacijom. Kalvinov roman obiluje ilustrovanjem razlogâ zbog kojih se čita, kao i kako likovi u romanu tumače djela koja čitaju. Kalvinov Čitalac će tako, nakon što shvati da je roman prekinut, pomisliti kako mu ništa drugo nije važno sem da nastavi sa čitanjem jer je “ (…) stigao do tačke kada ne može da preskoči ni jednu jedinu stranicu”. U razgovoru Čitaoca i Čitateljke Ljudmile, opet, saznajemo da ona najviše voli romane koji je odmah uvedu u svijet u kojem je “ (…) svaka stvar jasna, konkretna, precizno određena”. Naročito je značajan pristup analizi romana u slučaju Ljudmiline sestre Lotarije koji sadrži u sebi kritiku akademskog pristupa analizi djela. Seminar na kome su se Čitalac i Ljudmila našli u nadi da će doći do nastavka romana Bez straha od vjetra i vrtoglavice- jedne od deset započetih, a nedovršenih pričâ u Ako jedne zimske noći neki putnik- vodi Lotarija. Ono što je uočljivo jeste da je analiza ramana razlomljena, svaki od učesnika na seminaru analizira po jedan aspekt u djelu: neko analizira kodove pôla, neko sublimaciju potisnutog, metajezik tijela itd. Akademski pristup djelu prikazan je ovdje kao analiziranje parcijalnih djelovâ romana, čime se zapravo teži podrobnoj analizi jednog sistema znakovâ. Paradoksalno, međutim, takav pristup zapostavlja konkretnu sprecifičnost djela i gubi se u opširnom teoretisanju. Radikalnija kritika akademskog pristupa djelu- kritika koja obiluje površnim analizama- data je u prikazu Lotarije, koja koristi poseban uređaj, kompjuter, odnosno mašinu kao pomoć pri analiziranju djela. Ona zapravo više i ne čita, nego na osnovu podatakâ o knjizi koje joj daje uređaj- npr. podatakâ o najčešće ponovljenoj riječi u sklopu nekog djela- iznosi analizu o tom djelu. Analiza ove mašine isključuje potrebu za stvarnim čitanjem djela, a poznavanje teorijskih, naučnih misli iz književne teorije omogućava teoretisanje o nepročitanim djelima.
Na kraju romana Čitalac i Čitateljka Ljudmila stupaju u brak.” (…) Da li vi zaista mislite da svaka priča mora imati početak i kraj? Nekoć su priče imale samo dva moguća završetka: nakon što bi prošli kroz sva iskušenja, junak i junakinja stali bi pred oltar ili bi umirali. Krajnji smisao na koji upućuju sve priče ima dva lica: nastavak života ili neminovnost smrti”. To je veoma znakovit i, u semantičkom pogledu, bitan motiv. Jer: odlukom da svoj odnos sa Ljudmilom kruniše brakom, glavni junak romana Čitalac zapravo se priklanja tradicionalnom viđenju svijeta. Dakle, odnos glavnih junakâ u Ako jedne zimske noći neki putnik ne može se završiti drugačije nego onako kako su se priče, odnosno životi glavnih junakâ u njima, tradicionalno završavali. Kraj romana Ako jedne zimske noći neki putnik predstavlja svojevrsni ironijski obrt i odgovor na niz izgubljenih rukopisâ, odnosno prekinutih romanâ bez završetakâ koje čitaju Čitalac i Čitateljka Ljudmila. Ovakav ironijski obrt može se tumačiti na dvije razine, tj. isti osvjetljava dvije razine tumačenja problema završetka djela. Jedan se kritički odnosi prema čitaocima (fiktivnim i stvarnim), a drugi prema samom autoru (stvarnom i fiktivnim).Odluka Čitaoca i Ljudmile da- usprkos teškoćama i problemima pred koje ih je stavio autor djela- okončaju priču svojim vjenčanjem, može govoriti o sljedećem: premda je pisac želio da im uskrati tradicionalno zadovoljstvo neprestano im uskraćujući čitanje romana u cijelosti, premda ih baca u vrtlog potrage za krajem i izlaže čitanju samo početakâ romanâ- što bi trebalo da ih zapita i zamisli nad suštinskim značajem književnosti, pričâ i ontološke pozicije istih- oni prkose tim modernim i postmodernim tendencijama svijeta, autora i književnosti, i odlučuju da na tradicionalan, klasičan i klišeiran način poentiraju svoju priču. Time se pisac na pesimističan način osvrće na fiktivne čitaoce i sugeriše da oni istrajavaju u svojoj tendenciji da hodaju utabanim stazama, te da zadrže obrise i formu „velikih pričâ“ prošlosti. Ovakvim završetkom svog romana Kalvino takođe sugeriše da je, bez obzira na napore književnosti da svoj svijet- a time i stvaran svijet- dovede u pitanje ili u stanje zapitanosti, teško iz svijeta stvarnosti izbaciti kliše i trivijalnost. Time Kalvino zapravo implicira sljedeće suštinsko (i obeshrabrujuće) pitanje: čemu oneobičenje u svijetu književnosti i kakav bi originalan kraj mogla obezbijediti metafikcija, parodija u djelu, ako stvarnost obiluje trivijalnošću i čitaoci se nikako ne mogu osloboditi iste?
Da rezimiramo: ako ovih dana odlučite da dođete do JU Gradska biblioteka Tivat, posudite Ako jedne zimske noći neki putnik i uzmete da čitate ovaj roman Itala Kalvina, otisnućete se na jednu uzbudljivu- možda u vašem dosadašnjem čitalačkom iskustvu i najuzbudljiviju- književno-metafizičku avanturu. Poslije te avanture- čak i ako vas tekst i struktura Ako jedne zimske noći neki putnik ponekad ostave u nedoumici i u zapitanosti bez odgovora- bićete u intelektualnom smislu neuporedivo bogatiji i otvorenijeg duha nego što ste bili prije čitanja ovog romana. Ima li boljeg razloga od navedenog da što prije uzmete ovu knjigu i prionete na čitanje iste?
Miomir Abović, glavni urednik izdanja JU Gradska biblioteka Tivat
Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković je na današnjoj konferenciji za medije odgovarao na novinarska pitanja, od kojih je jedno bilo o Adventu na Stradunu i blagdanskim koncertima.
“Kućice idu dalje. Moramo biti svjesno da se više od 60 posto naših sugrađani cijepilo i sigurno će se veliki broj tih sugrađana odazvati na kućice.
Koncerti će se održavati pod strogim pravilima, koje je stožer izrekao, dakle uz COVID potvrde.
Kako sada situacija stoji bit će i Doček Nove godine, sve smo dogovorili. Naravno, uvijek se može u međuvremenu dogoditi što će zaustaviti sve koncerte, ne samo u Dubrovniku, nego na području cijele Hrvatske. Sve ćemo napraviti da se sve dogodi u onoj mjeri u kojoj se sukladno zdravstvenim i epidemiološkim standardima može. Ja vjerujem da su ljudi željni zabave, druženja i komunikacije, i da te kućice koje su u gradu zaživile, zapravo biti mjesto druženja i odgovornog ponašanja” rekao je gradonačelnik.
„Napravili smo svoj maksimum u okviru financijskih mogućnosti“, rekao je Franković, ne otkrivajući za sada detalje o izvođačima.
U Crnoj Gori je po opštinama najviše aktivnih slučajeva infekcije koronavirusom na 100 hiljada stanovnika registrovano u Tivtu, na Žabljaku i u Andrijevici.
U Tivtu su registrovana 1.234 aktivna slučaja na 100 hiljada stanovnika, na Žabljaku 1.233, u Andrijevici 1.156, Nikšiću 1.058, na Cetinju 1.047, u Podgorici 995, Plužinama 804, Kolašinu 775.
U Budvi su registrovana 743 aktivna slučaja na 100 hiljada stanovnika, Danilovgradu 711, Mojkovcu 662, Herceg Novom 657, Kotoru 589, Beranama 526, Baru 488, Bijelom Polju 441, Tuzima 291, Ulcinju 287, Pljevljima 267.
U Šavniku je registrovano 128 aktivnih slučajeva na 100 hiljada stanovnika, Gusinju 125, Plavu 120, Rožajama 87 i u Petnjici 57.
Izložba slika “Maska inspiracija tivatskih slikara” u organizaciji NVU ,,Maškarada” Tivat biće svečano otvorena u četvrtak, 18. novembra 2021. godine u Muzeju i galeriji Tivat sa početkom u 19 časova.
Ovom izložbom koja će biti postavljena u galerijskom prostoru na prvom spratu nastavlja se realizacija programa povodom Novembarskih dana u JU Muzej i galerija Tivat.
Deset tivatskih slikara predstaviće se sa po jednim umjetničkim ostvarenjem i to: Ivan Knežević ,,Karneval – san“, Ivica Aranđus ,,Behind your Face”, Momčilo Macanović ,,Arlekin”, Milica Marković Rajčević ,,Šlager pjevač”, Iva Gopčević Čelanović ,,Maske smo mi”, Tanja Nikolić ,,Iza maske”, Zoran Kruta ,,undertheseapaty”, Jana Farkaš ,,Pronađi dva Duha”, Hana Mirkov ,,Feštađuni” i Nastasja Tomanović ,,Posejdonova družba”.
“Izložba ima humanitarni karakter sa ciljem da djela otkupe razni privredni i društveni subjekti kako bi se sva sredstva uložila u nabavku neophodne opreme za JU Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju”, poručuju iz NVU ,,Maškarada” Tivat.
Izložbu će svečano otvorit potpredsjednik Opštine Tivat Goran Božović na platou ispred galerije.
Ovom prilikom napominjemo posjetice da se pridržavaju propisanih mjera za suzbijanje širenja pandemije covid-19.
Usljed porasta broja oboljelih od koronavirusa na teritoriji opštine Tivat, po nalogu predsjednika opštine Željka Komnenovića, na posljednjem sastanku Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje formirane su mješovite inspekcijsko-policijske patrole koje su tokom proteklog vikenda obilazile trgovinske objekte, benzinske pumpe i ugostiteljske objekte u Tivtu.
Tokom dva dana vikenda u prijepodnevnim i večernjim satima, ekipe koje su sačinjavali pripadnici OB Tivat, službenici opštinskog Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor kao i turistički, odnosno tržišni inspektori Uprave za inspekcijske poslove, nisu zabilježile kršenje epidemioloških mjera propisanih od strane Ministarstva zdravlja. Odgovorna lica u trgovinskim i ugostiteljskim objektima svoj rad su prilagodili i djelatnost obavljaju u skladu sa epidemiološkim mjerama.
Prilikom zajedničke kontrole u ugostiteljskom objektu ‘Majestic’ pripadnici policije su, legitimišući prisutne goste, utvrdili da se radi o maloljetnim licima koja su konzumirala alkohol za šta je komunalni inspektor, shodno Zakonu o turizmu i ugostiteljstvu, pravnom i odgovornom licu u pravnom licu izrekao prekršajni nalog u ukupnom iznosu od 2.200 eura.
Ministar zdravstva RH Vili Beroš izjavio je u utorak kako je Vlada jučerašnjim uvođenjem covid-potvrda spriječila daljnje širenje koronavirusa jer su među 54.086 testiranih zabilježili 1265 pozitivnih građana koji nisu znali da su oboljeli.
Danas je bio sastanak ekspertne skupine Ministarstva zdravstva gdje je dogovoreno daljnje širenje kapaciteta za covid bolesnike.
“To ujedno znači i daljnja redukcija ostalih kapaciteta, hladnog pogona i elektivnih zahvata, što se sve odražava na zdravstveno stanje nacije. Budimo i toga svjesni. Upravo stoga je Vlada uvela nove mjere koje se odnose na širenje upotrebe covid-potvrda”, rekao je Beroš novinarima u Banskim dvorima uoči užeg kabineta Vlade.
U toku jučerašnjeg dana je bilo 37.682 brza antigenska testiranja od kojih je detektirano 892 pozitivnih.
Istaknuo je da su ti zaraženi detektirani kao pozitivni zbog uvođenja covid-potvrda.
“Jutros od devet sati, testirano je još 16.404 građana brzim anitgenskim testom, od toga je 373 pozitivnih. Znači u dan i pol od najave početka širenja upotrebe covid-potvrda imamo ukupno testiranih 54.086, a pozitivnih je 1265. Nažalost ovo je neoborivi argument o koristi covid-potvrda”, poručio je Beroš.
Svi ovi ljudi, dodao je, da nisu testiranjem proglašeni pozitivnim bili bi u svojim radnim okruženjima, obiteljima i širili bi virus, ne svojom krivicom, jer nisu ni znali da su pozitivni. Uvođenjem ove mjere sprječili smo širenje virusa.
Komentirao je i “činjenicu koju nitko ne negira” da cijepljeni mogu zaraziti druge i sami sebe.
“Pri tome moramo naglasiti da brzi antigenski testovi detektiraju nekoga tko ima veću količinu virusa u svojoj nosnoj sluznici. Istraživanja dokazuju da cijepljeni imaju manje količine, manje se razboljevaju i mogu manje širiti bolest”, rekao je
Poručio je cijepljenima: Cijepljenje nas ne abolira od pridržavanja osnovnih protuepidemijskih mjera. Ako smo cijepljeni možemo zaraziti druge, ali u daleko manjem opsegu, stoga je potrebno pridržavati se mjera.
Naglasio je kako su covid-potvrde ključan instrument kojim se može postići zdravstvena sigurnost, dodavši da sve koji govore drugačije treba zapitati zašto to rade.
“Iznošenje vlastitog stava je legitimno, međutim iskrivljavanje činjenica i obmanjivanje javnosti nije dobro. Molim sve stručnjake da govore u ime znanosti i struke, a sve ostale molim da se suzdrže od takvih komentara jer njihova riječ nekoga zbunjuje, potiče na necijepljenje, potiče na netestiranje. Nije mi doista jasno zašto se netko odbija testirati”, poručio je Beroš.
Beroš je potvrdio kako “vjeruje” da će se Vlada zahvaliti na suradnji članu Znanstvenog savjeta Gordanu Laucu zbog poziva građanima na prosvjede.
“Vjerujem, odluka u ovome trenutku nije donesena, ja ju osobno zagovaram, a kako će Vlada odlučiti to ćemo vidjeti”, rekao je Beroš.
Na upit osjeća li se odgovornim s obzirom na to da ga je on uključio u Znanstveni savjet, Beroš odgovara da se i sada slaže s mnogim Laucovim utemeljenjima i promišljanjima.
“Međutim sada kada je prošao određeni rubikon, kada je ušao u sfere pozivanja na prosvjede, kada trivijalizira problematiku koja dovodi do smrti hrvatskih građana, onda je u jednome trenutku dosta, mislim da je došao taj trenutak”, kazao je Beroš.
Na pitanje kada će se to dogoditi, Beroš je kazao kako je iznio svoj stav za koji je uvjeren da će biti i stav Vlade te je o toj temi razgovarao i s premijerom Andrejem Plenkovićem.
Po pitanju otkaza zaposlenima u javnoj ili državnoj upravi zbog odbijanja testiranja, Beroš je kazao kako je i jedan otkaz zbog te problematike previše.
“Zašto se netko odbija testirati. Neinvazivni postupak kojim se informira netko da li je nositelj virusa. To je znak općedruštvene odgovornosti. Nešto će biti, to je sukladno Zakonu o radu i drugim propisima. Osobno sam jako nesretan zbog toga”, istaknuo je Beroš.
O navodima kako gradske uprave Sinja i Primoštena te Ured predsjednika Republike nemaju namjeru testirati svoje zaposlenike i goste, Beroš je poručio da će poduzeti određene korake sukladno zakonu i propisima, kao i da ne podržava takvo postupanje.
Ministar je komentirao i najavu referendumske inicijative Mosta protiv covid-potvrda.
“Mišljenja sam da su covid-potvrde, ne apsolutno dobro, ali u ovome trenutku optimalno rješenje za kontrolu aktualne epidemiološke situacije. Tko god misli da ima bolje rješenje dobrodošao je, pozivam gospodu iz Mosta da predlože koji je njihov koncept odgovora kada je 14-dnevna stopa novozaraženih na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj veća od 1400”, zaključio je Beroš.
Opština Herceg Novi apsolutno i bezrezervno podržava radnike Instituta „Dr Simo Milošević“, u cilju ostvarenja i zaštite njihovih prava.
„Kao građanin i kao predsjednik hercegnovske Opštine, upućujem radnicima Instituta riječi podrške u borbi koju sada vode. Opština Herceg Novi je uključena u rješavanje problema Instituta “Dr Simo Milošević”, insistira na očuvanju ove ustanove i zaštiti prava brojnih radnika.
Ovaj stav nema alternativu, a moje obećanje zaposlenima je da ćemo svim zakonskim sredstvima i mogućnostima uticati na regulisanje stanja u Institutu, kako u pogledu funkcionisanja te renomirane ustanove, tako i u pogledu zaštite radničkih prava”, poručuje predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
Kako ističe Katić, Opština Herceg Novi na dnevnom novu komunicira sa predstavnicima Vlade i ministarstava kada je u pitanju isplata obaveza prema Fondu zdravstva. Stiglo je uvjerenje da će sredstva biti uplaćena danas, kako bi radnicima bile isplaćene zaostale zarade.
On napominje i da je lokalna uprava od samog starta uključena u projekat rekonstrukcije bazena Instituta Igalo. Osim toga, Opština se zalaže za rješavanje pitanja škole u Igalu na lokaciji koja se nalazi u vlasništvu Instituta, što bi za ovu ustanovu bilo povoljno rješenje jer podrazumijeva isplatu značajnih sredstava po osnovu otkupa zemljišta.
Takođe, Opština posreduje u rješavanju problema sa “Jugobankom” u stečaju i po ovoj temi je u stalnom kontaktu sa menadžmentom Instituta i Ministarstvom ekonomskog razvoja, kaže Katić.
“Opština Herceg Novi će i u narednom periodu biti maksimalno uključena u rješavanje svih pitanja u vezi sa Institutom “Dr Simo Milošević”.
Slijedeći korak koji planiramo je iniciranje formiranja radne grupe koja bi se na dnevnom nivou, ozbiljno i temeljno bavila rješavanjem problema u vezi sa potraživanjem prema “Jugobanci”, a činili bi je predstavnici Vlade, menadžmenta Instituta i Opštine. Zadatak te radne grupe bio bi da detaljno sagleda situaciju i predloži modele za rješavanje ovog višedecenijskog pitanja koje opterećuje poslovanje jednog od najvažnijih privrednih subjekata u našem gradu”, najavljuje Katić.
Izraelska kompanija Israir narednog ljeta značajno će intenzivirati svoj saobraćaj sa Crnom Gorom pa će tako imati svakodnevne letove na relaciji Tel Aviv – Tivat.
Israir inače, već par godina ljeti saobraća na toj liniji, a ove sezone sa manjim brojem letova za Tivat, pridružila mu se i kompanija Sun d` Or – čarter i turistički prevoznik u vlasništvu izraelske nacionalne avikompaaije El Al.
Israir je ljetnje redovne letove iz Tel Aviva za Tivat uveo 2016., a broj sedmičnih rotacija na njima je sa samo jednog leta nedjeljno u prvoj godini saobraćanja, stabilno rastao do četiri leta sedmično koliko ih je bilo ovog ljeta. Dogodine će izraelska aviokompanija dodatno intenzivirati saobraćaj sa Tivtom, pa će u ljeto 2022. letovi na relacijina Tel-.Aviv- Tivat biti svakodnevni, odnosno nedjeljno će biti ukupno sedam rotacija. To je mnogo veća frekvencija nego što će je Israir u ljeto naredne godine imati prema konkurentskim aerodromima na jadranskooj obali gdje će ta aviokompanija samo dva puta nedjeljno letjeti za Dubrovnik, a jednom sedmično i za Split.
Avioni Israira tipa airbus A320 i boeing B737-800 svakodnevno će iz Tel Aviva za Tivat saobraćati počev od 5.maja, sve do sredine oktobra naredne godine.
Izvršni odbor Sindikalne organizacije Institut “Dr Simo Milošević” stupio je danas u najavljeni jednosatni štrajk upozorenja.
Okupljenima se prvo obratila dr Marija Obradović, a pismo podrške Unije slobodnih sindikata je pročitao dr Mirko Knežević.
Takođe je pročitano i pismo podrške pacijenata iz Norveške.
Obradović je kazala da već imaju pozitivne informacije što se tiče ispunjenja uslova.
Zaposlenim u Institutu nisu isplaćene zarade za septembar i oktobar, a nisu im ni uplaćivani obavezni doprinosi za zdravstveno i penzijsko osiguranje i osiguranje po osnovu nezaposlenosti.
Štrajkom upozorenja, kako se navodi u odluci, zaposleni zahtijevaju da najkasnije do 25.11.2021. godine poslodavac isplati neisplaćene zarade za septembar i oktobar 2021. godine da im u najskorijem roku, a najkasnije do kraja tekućeg mjeseca, Vlada Crne Gore upozna zaposlene u Institutu sa kratkoročnim i dugoročnim strateškim planovima vezanim za budućnost Instituta.
Traže i da Vlada Crne Gore preuzme dug prema Jugobanci u iznosu od osam miliona eura i da se Opština Herceg Novi aktivno uključi u rješavanje nagomilanih problema sa kojima se suočava Institut i svi zaposleni u Institutu.
Ukoliko navedeni zahtjevi ne budu ispunjeni, Sindikalna organizacija upozorava da će donijeti odluku o radikalizaciji mjera na zaštiti svojih prava i interesa, odnosno o pokretanju štrajka koji će trajati do ispunjenja uslova.
Za vrijeme štrajka upozorenja nijednom pacijentu nije uskraćena terapija.
