Miran građanski protest upozorenja za očuvanje bolničkog kompleksa Meljine i bolnice u njemu zakazan je za subotu 29. januara u podne ispred kapije ove zdravstvene ustanove.
Protest ponovo organizuju sugrađani Dado Miletić, Zoran Srdanović i Zorica Drakulić Vidaković. Oni su poručili da neće pristati ni na kakvo rješenje ovog najvažnijeg pitanja za građane Herceg Novog, osim na očuvanje postojeće bolnice i bolničkog kompleksa.
Na sastanku će tražiti: da se ne dozvoli izmeštanje bolnice sa postojeće lokacije, da se hitno raskine ugovor sa konzorcijumom Atlas u vezi sa bolničkim kompleksom Meljine, te da pravosudni organi odmah otvore postupke protiv odgovornih za privatizacija kompleksa Meljine.
Iako se kao jedno od rješenja pominjalo izmeštanje bolnice, državni sekretar Ministarstva zdravlja Veljo Čađenović rekao je za RTHN da to nije opcija, jer Vlada ima načina da revitalizuje postojeću i vrati je u državno vlasništvo.
Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo finansija i socijalne zaštite obezbijedili su sredstva za sadašnje poslovanje i opstanak bolnice u Meljinama, dok je za prelazak bolnice u državno vlasništvo i javno zdravstveni sistem potrebno između 10 i 12 miliona eura kazao je on.
Sastanak svih nadležnih ministarstava i institucija u vezi sa bolnicom Meljine zakazan je za utorak, 1. februara u Ministarstvu zdravlja, a kako je istakao Čađenović, imperativ je iznalaženje trajnog rješenja.
Ministarstvo kulture i medija je rješenjem od 20. januara 2022. godine stavilo pod preventivnu zaštitu do utvrđivanja svojstva kulturnog dobra Tradicijsko umijeće svilogojstva i svilarstva istočne obale i zaleđa Jadrana, te je na takav način pozitivno odgovorilo na zahtjev koji su im uputili Muzeji i galerije Konavala.
-Osim što će nam zaštita ovog dobra omogućiti održanje i popularizaciju umijeća svilarstva u Konavlima, vjerujemo da će potaknuti istraživanja kako bi se svilena priča napokon rasplela. Naime, premda većina smatra da je proizvodnja svile bila jedino u Konavlima, svila je bila zastupljena u većem dijelu jadranskog priobalja i zaleđa. No ne svugdje u isto vrijeme i ne uvijek. Opstanak svile na Jadranu zaista je velika i važna tema kojom ćemo se napokon, nadajmo se, početi baviti – kazali su u Muzejima i galerijama Konavala.
Rješenje Ministarstva kulture možete pročitati ovdje, a obrazloženje koje je navedeno u zahtjevu koje je išlo prema krovnom ministarstvu iz konavoskih Muzeja i galerija donosimo u nastavku.
Svilogojstvo i svilarstvo na području Konavala
Na području Konavala u današnje vrijeme održava se proizvodnja svile od dudova svilca lokalnog naziva Držanje bubica. Ta proizvodnja nastavak je tradicijskog oblika uzgoja svilaca i proizvodnje svile koji je u Konavlima poznat stoljećima kao proizvodnja za osobne potrebe. Ista osoba koja je uzgajala dudove svilce proizvodila bi proizvode od svilene pređe što je za djevojke bio obavezni dio pripreme ruha do udaje.
Ne bilježi se uzgoj svilaca u komercijalne svrhe, odnosno plasman svilenih kukuljica predionicama. Krajem 18. i u 19. stoljeću uzgoj svilaca se potiče kao djelatnost po većem dijelu Hrvatske i Boke Kotorske. Tamošnji proizvođaći su plasirali kukuljice predionicama, nosili ih na gušenje u peći te za svoje potrebe ostavljali sebi određenu količinu ako je trebalo.
U to vrijeme Konavle su jedan od najvećih proizvođača ulja, mesa, mlijeka, vina i ostalih poljoprivrednih proizvoda pa potreba za proizvodnjom svile u Konavlima na komercijalnoj razini ne postoji. Nju bilježimo jedino u tada siromašnom Cavtatu i Boki Kotorskoj.
Proizvodnja za osobne potrebe
Međutim, u Konavlima se svila proizvodi čitavo vrijeme za osobne potrebe proizvodnje i ukrašavanja ruha, kao i za kućne potrebe u obitelji, čemu svjedoče arhivski zapisi i zaostali predmeti iz ruha. (Primjerice, najstariji konavoski vezovi poprsnica i orukavlja iz 18. i 19. st koji su nam dostupni su redom izrađeni svilom.)
Svileni konac
Proizvodnja svile koju poznajemo u Konavlima nije jednaka proizvodnji svile koja se spominje u 19. stoljeću u Dubrovniku i okolici, a koja je opskrbljivala predionice. Postojanje svile u Slanome pored Dubrovnika u 18. stoljeću doznajemo putem Ferićeva putopisa. Pretpostavlja se da je tada rasprostranjenost svile bila po cijelom priobalju.
Konavoski fenomen
Konavoska proizvodnja svile je fenomen osobne proizvodnje i velike nematerijalne baštine koja prati proizvodnju a koja se ogleda u vjerovanjima, magijskom i običajnom. Također, u pogledu svilarstva riječ je o tehnologiji koja je jednostavna, prosta i manualna, što je čini izvrsnim edukativnim sredstvom za današnje šire potrebe edukacije i vraćanja izvornome.
Potreba za očuvanjem starih oblika proizvodnje je iznimna zbog sve manjeg broja nositeljica umijeća.
Potreba za zaštitom definira se u dvije faze / djelatnosti: uzgoj svilaca u Konavlima i
konavoska tradicijska proizvodnja svile.
Zašto je potrebna zaštita?
Zaštita dobra potrebna je zbog diferenciranja baštinskog oblika lokalne proizvodnje od proizvodnje u ostatku Hrvatske u pogledu raznovrsne nematerijalne baštine koja se razvila specifično u ovoj tradicijskoj proizvodnji. Zaštita je važna za održanje umijeća budući se radi o tradicionalno nekomercijalnoj djelatnosti. Zaštita pomaže u održanju i prijenosu znanja s starijih svilarica koje su održavale umijeće kao djevojčice na mlade i djecu danas. Održanje će pomoći obnovi i proizvodnji što sličnijih oblika narodne nošnje u folklorne svrhe.
CRO Melges24 Cup, jedriličarski spektakl i jedna od najjačih hrvatskih regata svoju drugu sezonu otvara ovog vikenda u Dubrovniku s čak 13 brodova na kojima će jedriti vrhunska imena hrvatskog jedrenja među kojima su sadašnji i bivši olimpijci, svjetski i europski prvaci, pobjednici brojnih prestižnih regata.
Natjecanje koje je već prozvano jedriličarskom ‘Ligom prvaka’ ove će godine imati ukupno sedam regata koje će se održati u Dubrovniku, Biogradu, Opatiji i Rovinju, Splitu i Zadru koji će biti domaćin prvenstva Hrvatske. Velik broj brodova i vrhunska imena uspješno su pozicionirali Hrvatsku na europskoj i svjetskoj Melges 24 sceni, stoga je međunarodno vodstvo klase odlučilo kako će Rovinj ove godine biti organizator i prve regate European Sailing Series u klasi Melges 24.
‘CRO Melges 24 Cup je po imenima hrvatska Liga prvaka. U klasi jedri krema našeg jedrenja – Šime i Mihovil Fantela, Tonči Stipanović, Ivan Kljaković Gašpić, Karlo Kuret, Enia Ninčević, Marija Anđela De Micheli Vitturi, Tomislav Bašić i brojni drugi jedriličari i jedriličarke koji su obilježili brojne hrvatske i svjetske regate. A posebno smo ponosni što smo u ovaj projekt uspjeli provući velik broj jedriličara iz Corinthian skupine, odnosno posade koje u svojim redovima nemaju jedriličarske profesionalce. Nakon dugo vremena u Hrvatskoj imamo natjecanje po jednakim uvjetima, dakle, isti tip jedrilice tzv. one design, u kojem je u prvi plan stavljena vještina jedriličara. Osim, velikih jedriličarskih imena angažirali smo i najbolje hrvatske suce kako bi CRO Melges 24 Cup postao najbolje od najboljeg u hrvatskom jedrenju’, istaknuo je Filip Jurišić, predsjednik klase HR klase Melges 24, inače uspješan jedriličar u klasi ILCA 7.
Prva regata CRO Melges24 Cup u Dubrovniku jedrit će se 29. i 30. siječnja uz domaćinstvo Jedriličarskog kluba Orsan i partnerstvo specijalne bolnice Medico, Sailing Pointa i One Sailsa, a u planu je šest plovova.
Nafta – Photo: One of Vantage drilling rigs; Source: Vantage
Proizvodnja ugljovodonika na ležištu koje buši konzorcijum kompanija Eni i Novatek u crnogorskom podmorju neće biti moguća, jer je bušotina, prema informacijama koncesionara, suva, saopštio je državni sekretar za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu kapitalnih investicija Marko Perunović.
Konzorcijum Eni – Novatek počeo je u martu prošle godine prvo istražno bušenje nafte u crnogorskom podmorju. Vlada je u decembru odobrila produženje prvog perioda istraživanja iz ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika za šest mjeseci, zbog poteškoća operativne i geološke prirode na koje se naišlo u toku procesa bušenja.
Perunović je kazao da su koncesionari došli do kraja bušotine i prikupljene uzorke poslali u Milano, ali da taj izvještaj još nije gotov.
„Oficijelni izvještaj od njih nije stigao, ali smo imali prezentaciju, na kojoj nam je njihov menadžment definitivno rekao da su poroznost i propusnost osnovne karakteristike ležišta, da su jako nepovoljne i da nijesu onakve kakve su oni, a i mi očekivali. Oni tu bušotinu smatraju takozvanom suvom bušotinom ili dry hole“, rekao je Perunović na događaju Dan otvorenih vrata upriličenom za novinare.
Što se tiče proizvodnje sa te bušotine, ona nije moguća, a Eni i Novatek će “raditi razvoj tog ležišta i gledati put migracije tih ugljovodonika”. Iz MIK očekuju da će dobijeni podaci i analize pomoći da se odredi neka nova lokacija za istraživanje. Perunović je dodao da je konzorcijum Eni – Novatek završio cementacioni dio same bušotine i da je polako počeo sa pripremanjem demobilizacije tog bušećeg postrojenja. Sada se očekuje dostavljanje njihovog plan rada, a nakon revizije tog dokumenta biće mu vraćena bankarska garancija od 73 miliona eura.
“Kada završi prvu fazu, obavezan je da po ugovoru uđe u drugu, gdje će morati da položi bankarsku garanciju vrjednosti 12 miliona eura, koju bi trebalo da iskoristi za bušenje druge, pliće, gasne bušotine, od 1.500 metara”, pojasnio je Perunović.
Da li će koncesionar uraditi tu bušotinu ili ne, u MIK još nemaju informaciju.
Drugo istražvanje crnogorskog podmorja dobila je da radi i kompanija Energean u blokovima 26 i 30. Perunović je naveo da oni treba do 15. marta da obavijeste MIK da li su našli partnera za ulazak u istražno bušenje, “gdje se očekuje značajna količna gasa“.
U planu investicionih aktivnosti za 2022. JP Morsko dobro Crne Gore je predvidjelo finansijska sredstva u iznosu od 20.000 eura za razvoj projekta “Lungo Mare Sveti Stefan”.
U pitanju je šetališna staza iznad gradske plaže, a u ovoj godini planirali su izradu geodetske podloge postojećeg stanja i preklapanje idejnog rješenja koje datira iz 2011. godine.
– Ovo je vrlo značajan projekat za opštinu Budva i bitno je započeti prve korake. Nadamo se da ćemo brzo imati glavni projekat kako bi krenuli sa realizacijom istog – izjavio je rukovodilac službe za uređenje i izgradnju Javnog preduzeća Morsko dobro, Vukašin Mijatović.
Rukovodstvo Opštine Herceg Novi organizovalo je danas sastanak sa predstavnicima Komisije za praćenje i kontrolu postupaka privatizacije u čijem fokusu su bile Opšta bolnica Meljine i „Vektra Boka“.
Predsjednika Komsije, poslanika Maksima Vučinića i njegove saradnike sa gorućim problemima su upoznali predsjednik Skupštine opštine Ivan Otović, potpredsjednici Opštine Vesna Samardžić i Mirko Mustur, odbornik Jovan Subotić i menadžer Dušan Vukić, kao i direktorica Bolnice Olivera Elez i predstavnici bivših radnika „Vektra Boke“ na čelu sa Đorđem Rajakom.
Komisija za praćenje i kontrolu postupaka privatizacije će u narednom periodu izvršiti kontrolu privatizacije Bolnice u Meljinama i svojim djelovanjem nastojati da probleme ove ustanove podigne na najviši državni nivo kako bi doprinijela njihovom što hitnijem rješavanju, najavio je nakon sastanka predsjednik tog tijela Skupštine Crne Gore, Maksim Vučinić.
Predstavnici lokalne uprave i direktorica Elez su informisali Vučinića i saradnike o aktuelnoj situaciji u Bolnici, koja se ogleda u nestabilnom finansiranju, onemogućenom svakodnevnom funkcionisanju i lošim uslovima za rad, nedostatku i osipanju kadra.
Foto – Bolnica Meljine
Problem Bolnice u Meljinama pogađa ne samo Herceg Novi, već cijelu Boku i Crnu Goru, zbog čega je zajednički interes da on bude aktuelizovan i u centru pažnje nadležnih državnih organa sve dok ne bude riješen na zadovoljstvo svih građana i zaposlenih, poručio je Vučinić.
Sastanak sa Komisijom predstavlja još jedan korak lokalne uprave u obezbjeđivanju podrške sa svih državnih adresa za očuvanje Bolnice u Meljinama, kao i za rješavanje drugih problema loših privatizacija u Herceg Novom, istakao je predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Ivan Otović.
On je informisao da Bolnica neće biti zatvorena 31. januara, kao što je ranije najavljivano, ali i naglasio da to nije rješenje problema. Na nedavnoj vanrednoj sjednici lokalni parlament je zatražio od Vlade i nadležnih institucija da obezbijede stabilno funkcionisanje Bolnice, podsjetio je Otović, i poručio da lokalna uprava očekuje mnogo od sastanka sa predstavnicima centralne izvršne vlasti koji je zakazan za 01. februar.
Bivši radnici HTP „Boka“ su upoznali predstavnike Komisije sa novim dešavanjima i informacijama koje imaju, te izrazili bojazan da će privatizovano preduzeće ostati bez stečajne mase, a radnici bez mogućnosti da naplate svoja potraživanja. Ponovili su svoj apel nadležnim državnim organima da hitno reaguju kako bi spriječili dalje zloupotrebe i spasili imovinu „Vektra Boke“.
Od posljedica koronavirusa u posljednja 24 sata preminulo je pet osoba, i regostrovano 896 novih slučajeva. Preminula su dva pacijenta iz Podgorice, i po jedan iz Bara, Berana i Bude, od kojih je najmlađi imao 67 godina, a najstariji 84 godine. Prijavljen je oporavak kod 1182 pacijenata, a uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 7083.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (četvrtak 27.01.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2774 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 896 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2″, saopšteno je iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
202
Nikšić
109
Bar
99
Ulcinj
94
Herceg Novi
59
Pljevlja
59
Bijelo Polje
50
Budva
40
Danilovgrad
32
Tivat
31
Kotor
28
Cetinje
25
Tuzi
20
Berane
10
Mojkovac
10
Rožaje
10
Plav
5
Šavnik
4
Žabljak
4
Andrijevica
2
Plužine
2
Petnjica
1
UKUPNO
896
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 27.01.2022. godine je iznosio 32,3 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2546.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 217752.
Najbolji svjetski teniser Novak Đoković zvanično je postao počasni građanin Budve.
Predsjednik Opštine Budva Marko Carević je, na ceremoniji koja je upriličena tim povodom u Sali Skupštine opštine Budva, uručio priznanje Đokoviću.
„Biti pored najboljeg sportiste svih vremena je ogromna čast i privilegija. Čast je za mene, sve naše građane i naš grad koji je, tu prvu titulu, dodijelio Novaku Đokoviću“, kazao je Carević u svom obraćanju
On je rekao da je uvjeren da će Novak biti ponosni Budvanin i da će mu ova titula biti značajna, kao i mnoge što je osvojio širom svijeta.
„O sportskim uspjesima Đokovića neću govoriti, jer manje više svi to znamo. On je ispisao istoriju ne samo tenisa, nego sporta generalno. Svojim uspjesima zadivio je cijeli svijet“, istakao je Carević.
Novak Đoković, Budva foto Mediabiro
„Usuduću se da kažem da je Đoković položio ispit na kojem su drugi pali. On je ostao čovjek i ostao je svoj“, dodao je Carević.
Takođe je, u svoje i u ime građana Budve zahvalio Đokoviću na današnjem prisustvu.
„Vi ste svojim trudom i radom pokazali kako se bori za svoju porodicu, narod. Nikad nijeste pravili distancu od svog naroda i zato Vas sa velikim poštovanjem zovemo naš Nole“, kazao je Carević.
Novak Đoković, Budva foto Mediabiro
On je kazao da se ne može zaboraviti ni podrška koju je Novak pružao tokom litija za očuvanje srpskog naroda i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
„Hvala Vam za sve Vaše pobjede i svu radost koju ste nam pružili. Vi ste nam pokazili kako treba da se borimo u životu i ostanemo dostojanstveni. Uvijek ste dobrodošli u našu Budvu, našu Boku i Crnu Goru gdje Vas čekamo raširenih ruku“, poručio je Carević.
U Budvi se jutros okupio veliki broj građana kako bi dočekao slavnog tenisera. Građani su raširili transparent „Budva je uz Novaka“.
Državna brodarska kompanija Crnogorska plovidba iz Kotora ostvarila je dobit u protekloj poslovnoj godini, prvi put nakon skoro deset godina u kojima je poslovala sa višemilionskim minusima.
Potrdio nam je to izvor iz menadžmenta Crnogorske plovidbe koji je naglasio da preliminarni podaci pokazuju da je komapnija poslovnu 2021. okončala sa ostatkom dobiti od oko 100.000 eura.
„To je preliminarni konačni rezultat poslovanja nakon što je kompanija nedavno platila redovnu polugodišnju ratu kredita za gradnju svojih brodova kineskoj Exim banci od oko 2,62 miliona eura i izvršila obračun amortizacije i negativnih kursnih razlika u ukupnom iznosu od oko 3,1 miliona eura. Dakle, objektivni operativbni profit nam je lani znosio nešto preko 2,7 miliona eura“- kazao nam je izvor iz menadžmenta.
Ovakav rezultat postignut je samo na osnovu tri mjeseca poslovanja brodova „Kotor“ i „Dvadesetprvi maj“ po novim, većim ugovorenim cijenama najma koje je tek u posljednjem kvartalu 2021. zahvaljujući novim ugovorima sklopljenim sa tom firmom, počeo da plaća unajmitelj tih brodova – kompanija „Sea Pioneer“ iz Londona. Do posljednjeg kvartala 2021. „Kotor“ i „Dvadesetprvi maj“ su inače, plovili za dnevni najam od samo 7.600 dolara po brodu što je produkt loših ugovora koje je sa „Sea Pioneerom“ u jesen 2020. napravio bivši, DPS-om predvošeni menadžment Crnogorske plovdibe. Novi Upravni odbor koji je imenovan od strane aktuelne crnogorske Vlade u ljeto prošle godine i koji čine predstavnici partija aktuelne parlamantarne večine, iskoristio je značajno poboljašnje stanja na svjetskom tržištu brodskog prostora i veliki rast vozarina za brodove za prevoz rasutog tereta kakvi su „Kotor“ i „Dvadesetprvi maj“. Stoga je, uz podršku Ministarstva kapitalnih investicija i njegovog državnog sekretara Zorana Radunovića, novi menadžment uspio da sa „Sea Pioneerom“ ispregovara i zaključi mnogo povoljnije komercijalne ugovore o tajm čarteru brodova Crnogorske plovidbe. Odbora direktora Crnogorske plovidbe inače, čine Vojislav Ilić, Damir Stojanović, Jovo Lazarević, Željko Dedijer i Nemanja Petrović.
Brod “Kotor” tako već nekoliko mjeseci plovi za dnevni najam od čak 21.500 dolara, dok je najamnina “Dvadesetprvog maja” 18.200 dolara na dan. Ugovor tajm čarteru “Kotora” koji je trebalo da istekle ovog mjeseca, je produžen do početka marata do kada je o klasifikaciono društvo Bureau Veritas tom brodu produžilo i važenje aktuelnih papira za plovidbu, jer je “Kotor” inače, trebalo da u januaru ide na redovno petogodišnje dokovanje i remont radi obnove klase (tzv. special survey).
“Bureau Vueritas je pristao da nam produži klasu broda za tri mjeseca što nam puno znači jer zadržavamo aktuelnu visoku cijenu najma koju plaća ”Sea Pioneer”. Uz to, sa čartererom je ugovoreno da “Kotor” po isteku najma, ima trzv. redelivery odnosno da bude vraćen Crnogorskoj plovidbi u reonu Istočnog Mediterana, a ne po tzv.worldwide klauzuli što bi podrazumijevalo da unajmitelj brod mošž da nam vrati bilo gdje u svijetu. Ovako, on će u vrijeme kada “Kotor” bude morao ići na dokovanje i obnovu klase, biti u blizini nekog od brodogradilišta u Turskoj gdje nam je najpovoljnije da obavimo taj remont, zamijenimo posadu i da predstavnici tehničke službe naše kompanije posjete i obiđu brod.”- kazao je izvor “Vijesti”.
Brodu “Dvadesetprvi maj” aktuelnik najam po cijeni od 18.200 dolara dnevno ističe u maju kada i tom brodu nastupa obaveza dokovanja i pregleda radi petogodišnje obnove klase.
“Računamo da će nas ova obavezna dokovanja i remonti koštati po oko milion dolara po brodu. Od toga se po 350.000 dolara odnosi na ugradnju sistema za tretman balastnih voda UV i infracrvenim zracijma, a što je takođe međunarodna obaveza kompanije po MARPOL i drugim konvencijama da brodovi moraju imati takve sisteme.”- zaključio je izbor “Vijesti” dodajućii da menadžment kompanije već radi na iznalaženju novih ugovora o najmu brodova za period nakon završetka njihovih predstojećih remonta i obnove klase.
Regulator Evropske unije za lijekove u četvrtak je odobrio Pfizerov lijek protiv COVID-a za liječenje odraslih s rizikom teške bolesti, dok se Europa trudi pojačati arsenal za borbu protiv omikron-varijante.
Uvjetno odobrenje Evropske agencije za lijekove (EMA), ako ga, kao i obično slijedi Evropska komisija, dopušta državama članicama EU-a da uvedu lijek nakon što je regulator dao smjernice za njegovu hitnu upotrebu potkraj prošle godine.
Italija, Njemačka i Belgija su među nekoliko zemalja EU-a koje su kupile lijek pod nazivom Paxlovid.
Sjedinjene Američke Države u prosincu su odobrile Paxlovid i Merckov sličan lijek molnupiravir.
Merckov lijek također je pod revizijom u EU-u, ali je potrebno više vremena da ga se odobri jer je tvrtka revidirala svoje podatke o ispitivanju u studenom rekavši da je lijek znatno manje učinkovit nego što se mislilo.
Ovi oralni lijekovi, osobito Pfizerovi, smatraju se obećavajućim novim mogućnostima liječenja koje se mogu uzimati kod kuće na početku simptoma COVID-a kako bi se spriječile hospitalizacije i smrtni slučajevi.
Paxlovid, antivirusni režim s dva lijeka, bio je gotovo 90 posto učinkovit u prevenciji hospitalizacija i smrti pacijenata s visokim rizikom od teške bolesti, prema podacima iz kliničkog ispitivanja tvrtke.
Nedavni laboratorijski podaci sugeriraju da je lijek zadržao svoju učinkovitost i protiv omikron-varijante.
