Bitkoin i Budva: Od prodaje stanova milionske vrijednosti, do jahti

0
Bitkoin i Budva: Od prodaje stanova milionske vrijednosti, do jahti
bitkoin

Uvođenje kriptovaluta na Zapadni Balkan je relativno spor u poređenju sa drugim dijelovima Evrope. Toplotna mapa koju proizvodi Coinmap, web-mjesto koje se prikazuju mjesta širom svijeta koja prihvataju kriptovalute plaćanja, pokazuje da je malo kriptovaluta mjenjačnicama ili bankomata na Zapadnom Balkanu, osim u velikim gradova i uz crnogorsko primorje.

– Kao i kod gotovine, kriptovalutama se može pristupiti preko bankomata. Cijena i popularnost kriptovaluta naglo raste, tako i broj bankomata za kriptovalute raste. Sada postoji skoro 29.000 takvih mašina širom svijeta. Ali vrlo malo njih je na Zapadnom Balkanu. Prema jednom izvoru, postoji njih pet u Srbiji ( 1 Niš, 2 Beograd, 2 Novi Sad), četiri na Kosovu (svi u Prištini) i šest u Bosni i Hercegovini (3 Banja Luka, 3 Prijedor). Zvanično, nema ih Makedonija, Albanija ili Crna Gora. Iako izgleda slično običnom bankomatu, bitkoin bankomat nije povezan bankovnim računom, već sa berzom kriptovaluta. Kupci mogu da pristupe svom digitalnom novčaniku za kupovinu i prodati virtuelnu imovinu- navodi se u analizi Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, prenosi “Dan”.

Ljudi takođe sve više plaćaju robu i usluge kriptovalutama, gdje postoji ova opcija dostupno- kafići, hoteli, restorani…

Moguće je čak i iznajmiti jahtu u Crnoj Gori plaćajući kriptovalutama. Kompanija koja prima više od 10.000 eura u gotovini, mora da prijavi valutu izveštaj o transakciji. Ali ista pravila ne vrijede za kriptovalutu. Posao korišćenih automobila koji prima 20.000 eura u bitkoinu od kupca ne mora podnijeti dokumentaciju izvještaja o transakcijama; taj prihod može ići neoporezovano ako nije prijavljeno na porez vlasnika preduzeća. Ovo nije hipotetska situacija: tri luksuza stanovi u Budvi, Crna Gora, prodati su za 420 bitkoina (3,2 miliona dolara), dok lokalno investiciono udruženje promoviše upotrebu digitalnih valuta u hotelima i odmarališta u ovoj popularnoj turističkoj destinaciji- navode iz GI.

Uvođenje ove tehnologije bilo je brže od donošenje zakona koji će to regulisati. Neke zemlje u regionu poput Bosne i Hercegovine i Kosova, nemaju usvojen zakoni o trgovanju kriptovalutama ili regulacija bankomata za kriptovalute. A mašine ipak nisu protivzakonite.

Time se stvara siva zona koja se iskorištava. Srbija i Albanija, sa druge strane, su među prvima zemljama u svijetu stvorile jasan okvir i pravnu sigurnost za investitore i korisnike digitalne imovine. Druge zemlje u regiji osnovale su radne grupe zadužena za izradu zakonskih okvira.

Izvor: Bankar/Dan.co.me

Portugal stvara najveće zaštićeno morsko područje u Evropi

0
Portugal stvara najveće zaštićeno morsko područje u Evropi
Foto: Područje zaštićenog morskog rezervata/Twitter/Copernicus

Portugalska vlada amenovala je proširenje zaštićenog morskog područja oko otočja Selvagens, čime je ono postalo najveći strogo zaštićeni morski rezervat u Evropi s površinom od 780 četvornih nautičkih milja. Time je skinuo s trona dosadašnji najveći morski rezervat u Evropi, morski park Alonissos u Grčkoj, koji se prostire na oko 660 četvornih nautičkih milja.

Otočje Selvagens je mali arhipelag smješten na pola puta između Madeire i Kanarskih otoka te označava najjužniju točku Portugala kojom uprava autonomna vlada Madeire. Područje Selvagensa smatra se vitalnom točkom za atlantsku migraciju riba i sisavaca, što je 2015. godine potvrdila i studija koju je proveo National Geographic u suradnji s Oceano Azulom i Waitt Foundation.

– Ključno je zaštititi migracijske koridore jer o njima ovisi morski život. Ovaj novoosnovani morski rezervat osigurat će da impresivna podvodna bioraznolikost arhipelaga Selvagens bude zaštićena i kao takva nastavi napredovati – istaknuo je Paul Rose, voditelj ekspedicije National Geographic Pristine Seas.

Portugal je jedna od 100 zemalja koje su se obvezale na program “30 puta 30”, odnosno sudjelovanje u zaštiti najmanje 30% oceana do 2030. godine. Cilj ovog globalnog programa je smanjiti gubitak morske bioraznolikosti te povećati otpornost oceana na klimatske promjene.

U Sloveniji vjerojatne nove restrikcije za praznike, omikron se širi lokalno

0
U Sloveniji vjerojatne nove restrikcije za praznike, omikron se širi lokalno
Kranjska Gora – Slovenija

Premda se blagi trend smirivanja epidemije i dalje nastavlja slovenska vlada priprema nove restrikcije za božićne i novogodišnje praznike, zabrinuta mogućnošću novog vala uzrokovanog širenjem zaraznije omikron varijante virusa.

“Već smo  od prije naučili da je pravodobno donošenje mjera važno i da treba djelovati još prije nego što se dobiju svi podaci o novoj varijanti”, kazao je u utorak na konferenciji za novinare u Ljubljani Mario Fafangel, vodeći epidemiolog u nacionalnom Institutu za javno zdravlje (NIJZ).

On je potvrdio da je sekvenciranjem odabranih  uzoraka do sada potvrđen 51 slučaj zaraznije omikron varijante virusa u Sloveniji, dodavši da je novi soj prisutan u svim statističkim regijama, ali da je ono što brine činjenica da se širi lokalno i mogao bi biti već jako prisutan.

“Imamo lokalni prijenos omikron varijante koja je potvrđena i kod ljudi koji nisu nigdje putovali niti su bili u kontaktu s onima koji su boravili u inozemstvu”, naglasio je te dodao da to u epidemiološkom smislu znači da bi  se svaki novi potvrđeni slučaj zaraze koronavirusom zapravo mogao odnositi na omikron.

Što s tiče daljnjeg tijeka epidemije, on se založio da se novi val kojim prijeti omikron dočeka spremno i s novim mjerama kako bi se širenje ograničilo, te ustvrdio da se o ublažavanju mjera može razmišljati tek kad jako padne odnos  broja hospitaliziranih u odnosu na broj zaraženih.

Popunjenost slovenskih bolnica covid pacijentima i dalje je velika, iako pada, pa je u utorak  po podacima vlade ukupno hospitaliziranih 665 pacijenata, od čega 206 na intenzivnim odjelima.

U Sloveniji je u zadnja 24 sata potvrđeno 1555 novih potvrđenih slučajeva zaraze koronavirusom, pozitivan je bio svaki treći test, a umrlo je još šestoro oboljelih od Covida-19, objavila je vlada koja će po neslužbenim informacijama krajem tjedna donijeti nove mjere koje će vrijediti tijekom predstojećih blagdana.

Konačnu odluku o tome vlada će donijeti na redovnoj sjednici u četvrtak, a mediji neslužbeno navode da su epidemiolozi predložili nova ograničenja koja se odnose u prvom redu na javna okupljanja.

Planira se zabrana dočeka Nove godine na otvorenome, dodatne restrikcije broja ljudi koji će istodobno moći biti u trgovačkim centrima, te restrikcije za javne i kulturne priredbe, javljaju vodeći mediji, pozivajući se na neslužbene najave epidemiologa koje vlada još treba potvrditi.

Kako prenosi komercijalna televizijska postaja POP-TV proslava dočeka Nove godine na otvorenome neće biti, proslave dočeka uz covid potvrde bile bi moguće u restoranima i lokalima, a smjeli bi u novogodišnjoj noći biti otvoreni do dva sata ujutro.

Zbog pandemije u Njemačkoj sve više beskućnika

0
Zbog pandemije u Njemačkoj sve više beskućnika
Beskućnik – ilustracija
Foto: Srdjan Randjelovic / Shutterstock

Tokom 2020. godine na ulicama njemačkih gradova i sela živjelo je oko 45 hiljada beskućnika, a zbog pandemije taj broj raste, izvijestila je u utorak Savezna udruga za pomoć beskućnicima.

Ukupan broj ljudi koji nemaju vlastiti dom s ugovorom o najmu u 2020. bio je znatno veći i iznosio je 256 hiljada, objavila je udruga. U 2018. je ta brojka bila nešto niža i iznosila je 237 hiljada.

Osim toga, u zajedničkom smještaju ili drugim vrstama smještaja živi oko 160 hiljada izbjeglica. U 2018. je taj broj iznosio 440 hiljada, no od tada u Njemačku nije stiglo toliko izbjeglica.

Udruga je procijenila da je zbog pandemije koronavirusa sve više beskućnika i osoba bez vlastitog doma.

– Mnoge humanitarne organizacije morale su smanjiti svoje usluge smještaja i savjetovanja, rekla je izvršna direktorica udruge Werena Rosenke.

Dodala je da su većina ljudi bez vlastitog doma samci te da osobito nedostaje jeftinih opcija stanovanja za tu skupinu u Njemačkoj, a napose za neudate žene.

– Ni sa 100 tisuća socijalnih stambenih jedinica godišnje koje je obećala nova koalicijska vlada, nestašica pristupačnog stanovanja ne može se u dovoljnoj mjeri suzbiti. Osim socijalnih stanova, potrebno je još 100.000 pristupačnih stanova, rekla je Rosenke.

U Berlinu su 2020. jedan dan provodili sustavno prebrojavanje te su zabilježili oko 2.000 beskućnika na ulicama i u skloništima.

Udruga je pojasnila da je brojka preniska jer nisu uključena sva skloništa i mjesta za spavanje.

Đukanović: Bokeljska mornarica neupitno nematerijalno dobro Crne Gore

0
Đukanović: Bokeljska mornarica neupitno nematerijalno dobro Crne Gore
Bokeljska mornarica foto Boka News

Bokeljska mornarica je neupitno nematerijalno dobro Crne Gore i to je bio razlog zbog čega smo željeli da to izuzetno kulturno dobro učinimo sastavnim dijelom svjetske nematerijalne kulturne baštine, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović za Hrvatsku radio televiziju (HRT)

Tokom razgovora za HRT pokrenuto je i pitanje Bokeljske mornarice koja zvanično uvrštena na UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine 16. decembra, kao prvo nematerijalno kulturno dobro koje je Crna Gora kandidovala za taj status.

“To je jedna tradicija koja je u Crnoj Gori prisutna od 9. stoljeća. Kada smo podnosili zahtjev posebno smo naglasili da je to lokalna tradicija i lokalno naslijeđe te naglasili da je to baština prije svega katolika i Hrvata, ali i Crnogoraca i pripadnika drugih nacionalnih zajednica koje žive u Crnoj Gori”, rekao je crnogorski predsjednik.

“Dakle, da je po našem viđenju to neupitno nematerijalno dobro države Crne Gore i to je bio razlog zbog čega smo željeli da to kao izuzetno kulturno dobro učinimo sastavnim dijelom svjetske nematerijalne kulturne baštine,” odgovorio je Đukanović na pitanje kojim se konstatuje da “mnogi u Hrvatskoj, ali i u hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori nisu su odobravanjem dočekali vijest” kako je Crna Gora sama uspjela registrovati na UNESCO-vu listu zaštićene nematerijalne baštine Bokeljsku mornaricu i “na taj način jednostrano prisvojiti kulturnu baštinu hrvatskog naroda u Crnoj Gori”.

Đukanovića je u Zagrebu primio hrvatski predsjednik Zoran Milanović, i – prema saopštenju – razgovarali su o odnosima dviju država, evropskom putu Crne Gore i o situaciji u jugoistočnoj Europi. Dvojica predsjednika učestvovali su na svečanosti u povodu obilježavanja 30. godišnjice osnivanja i djelovanja Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske.

Raspisan tender za kupovinu 11 stanova u H. Novom za izbjegla i raseljena lica

0
Raspisan tender za kupovinu 11 stanova u H. Novom za izbjegla i raseljena lica
Herceg Novi

Uprava javnih radova i Banka za razvoj Savjeta Evrope raspisale su treći poziv za kupovinu gotovih stanova ne području Herceg Novog, u okviru Regionalnog stambenog Programa stambenog zbrinjavanja u Crnoj Gori.

Riječ je o nastavku programa rješavanja stambenih pitanja izbjeglih i raseljenih lica koja se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji
U planu je kupovina ukupno 11 stanova, a kako je naznačeno u tenderu, procijenjnena vrijednost ovog tendera iznosi 345.670,13 EUR, bez uračunatog PDV-a. Makcimalna cijena po metru kvadratnom neto stambenog prostora ne može biti veća od 670,19 EUR.

Svečana dodjela nagrada ,,Dr Niko Simov Martinović’’

0
Svečana dodjela nagrada ,,Dr Niko Simov Martinović’’
Svečana dodjela nagrada

Svečanu dodjelu nagrada ,,Dr Niko Simov Martinović“, u susret Danu bibliotekara Crne Gore,  organizovalo je Udruženje bibliotekara Crne Gore u saradnji sa  Nacionalnom bibliotekom Crne Gore ,,Đurđe Crnojević” 20. decembra u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore „Đurđe Crnojević“ na Cetinju.

Marijan-Mašo Miljić, mr Bosiljka Cicmil i Nevenka Mitrović dobitnici su najvišeg priznanja crnogorskih bibliotekara – nagrade ,,Dr Niko Simov Martinović“ za 2016/2018. i 2018/2020. godinu.

 Direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ mr Dragica Lompar je u svom obraćanju istakla: ,,Njihov predani višedecenijski rad, koji se kao zbir najvažnijih pojedinačnih rezultata sabrao u današnji događaj, služi na čast bibliotečkoj i ukupnoj kulturnoj javnosti Crne Gore. Iako je davno rečeno da ,,stvaraoci nijesu dobre sudije svojih djela” smatram da vi s ponosom možete reći da sasvim zasluženo dobijate javno priznanje za doprinos struci i njenoj društvenoj afirmaciji ‘’.

  Jasmina Bajo, predsjednica Udruženja bibliotekara Crne Gore podsjetila je učesnike na istorijat i djelovanje Udruženja bibliotekara Crne Gore, najstarije strukovne organizacije u Crnoj Gori uz poruku:: ,, Svakako pokušavamo da  nastavimo našu misiju i u doba tranzicije, ekonomske i zdravstvene krize, da očuvamo dostojanstvo profesije i ostanemo nezaobilazno utočište i podrška onima koji su u stalnoj i neiscrpnoj potrazi za znanjem, kulturom, obrazovanjem, naukom, kreativnošću i umjetnošću. Sasvim svijesni da se niko osim nas neće boriti za nas i za bolju poziciju naše struke u društvu!’’

Komisija za nagrade  Udruženja bibliotekara Crne Gore je radila u sastavu: mr Snežana Vojvoda, predsjednica i članovi/ce Slavica Glendža, Olivera Todorović, Ljiljana Ćuković i Alija Redžematović. U svom obraćanju mr Snežana Vojvoda je rekla da su dobitnici nagrade osobe koje su apsolutno predani i posvećeni svome poslu i profesiji, istaknuti predstavnici savremenog crnogorskog bibliotekarstva koji su uvijek bili motivisani da, odolijevajući izazovima pred kojima se crnogorsko bibliotekarstvo nalazilo – i još uvijek se nalazi, stručno i odgovorno rade na svom  profesionalnom usavršavanju, na prihvatanju i konkretnoj primjeni savremenih tokova u struci i time dali nemjerljiv doprinos i pečat bibliotečkoj djelatnosti.

Svečana dodjela nagrada

Marijan-Mašo Miljić  se u ime nagrađenih obratio skupu: ,,Sve troje smo nastojali da damo svoj maksimalni doprinos u praksi i teoriji, u granicama mogućnosti kao izdanci svoga vremena, crnogorskom bibliotekarstvu i bibliotekama u kojima se odvijao naš radni vijek. Srećni smo što je žiri između toliko bibliotečkih radnika i biblioteka prepoznao i ocijenio naš rad kao doprinos našoj bibliotečkoj struci, esnafu uopšte, na čemu smo vrlo zahvalni’’.

  Usljed epidemiološke situacije i poštovanja propisanih mjera događaju su osim laureata, prisustvovali i članovi Upravnog odbora i Komisije za nagrade Udruženja bibliotekara Crne Gore i kolege iz Nacionalne biblioteke.

Nove linije Air Serbia iz Niša i Kraljeva za Tivat

0
Air Serbia

Air Serbia od 4. januara 2022. godine počinje uspostavljanje linija od javnog interesa sa aerodroma Konstantin Veliki u Nišu i aerodroma Morava u Kraljevu, saopštila je srpska nacionalna avio-kompanija.

Air Serbia sa ta dva aerodrom uvodi letove za Tivat tokom ljetnje sezone.

“Air Serbia će na novim linijama letjeti do 31. decembra 2023. godine, na osnovu rezultata tendera za obavljanje usluga vazdušnog prevoza na linijama od javnog interesa koji je raspisala Vlada Srbije”, navodi se u saopštenju.

Podsticanje preduzetničkih inicijativa o razvoju ruralnog turizma

0
Podsticanje preduzetničkih inicijativa o razvoju ruralnog turizma
Ruralni turizam

U sklopu mjera strateških planova koji se tiču ruralnog razvoja, Opština Tivat najavljuje održavanje radionice na temu razvoja ruralnog turizma.  Radionica ce se odrzati 23. decembra u 19 sati u multimedijalnoj sali Opštine Tivat, a namijenjena je potencijalnim preduzetnicima, ženama, mladima, ali i svim drugim zainteresovanim građanima u cilju podsticanja preduzetničkih inicijativa u ovoj oblasti.

Radionicu ce voditi dr Ilija Moric, profesor na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru. Prof. dr Moric autor je više od 30 radova iz oblasti ruralnog turizma, turizma i organske poljoprivrede.

DPS Tivat: Umjesto kvoruma…

0
DPS Tivat: Umjesto kvoruma…
Tivat – foto Roko Stjepčević – Boka News

Evidentna je nervoza u trenutnoj vlasti kao i potreba za svakodnevnim pravdanjem, prevashodno međusobno a onda i pred građanima jer vrijeme ističe a valja, kakve su prilike, opet pred narodnu volju. Vlast komunicira sa građanima putem press konferencija a najviše posredstvom svog novinara, pod motom “samo nek se ćakula”, saopšteno je iz Opštinskog odbora DPS Tivat.

“Zato, uvaženi sugrađani, vi, koji nijeste direktni saučesnici loših rezultata ove vlasti, vjerujemo da se pitate šta ćete još senzacionalističko čuti “umjesto kvoruma”, kao alibi za neučinjeno. Takođe, vjerujemo, da ste umorni od populističkih priča iz lokalne uprave, kojima se ne nazire kraj. A “umjesto kvoruma”, valjalo bi da nam iz lokalne uprave, poštujući zakon odgovore koje su advokate angažovali u prethodnom periodu i za koje poslove, kao i koliko nas njihov angažman košta”, navode iz tivatskog DPS-a.

Očito da “legalistima” iz lokalne uprave, dodaju oni, ništa ne znači ni naša žalba zbog ćutanja administracije koju smo im uputili da proslijede Agenciji za slobodan pristup informacijama.

“Pitali smo ih još dosta toga jer kao ozbiljna politička partija ne služimo se neprovjerenim informacijama ili kuloarskim nagađanjima, koja iako više zabavljaju narod, u krajnjem djeluju neozbiljno. A nijesmo ih sve to pitali kako bi njihov novinar imao spreman materijal za novinarski tekst upakovan kako odgovara aktuelnoj vlasti. No, vrijeme je najbolji sudija. Stoga, u susret novom zakazanom terminu za skupštinsko zasijedanje 27. decembra, pitamo se, zar vlasti koja je politički mrtva ponovo treba objašnjavati da je uzalud da vrši političke reanimacije te da je neophodno da vrate mandate građanima koji o njima odlučuju”, kaže se u saopštenju OO DPS Tivat.