Završna noć CIM foruma u Kotoru upriličena je nastupom satiričara Zorana Kesića, kao i dodjelom CIM nagrada.
Kesić je tom prilikom kazao da od samog nastanka emisije “24 minuta” nemaju političare kao goste, i dodao, da se nada da će tako biti i ubuduće.
“Mi se njima bavimo , to je dominantna tema naše emisije, ali smo uspjeli da održimo to naše pravilo koje smo sami uveli, da političare ne dovodimo u emisiju. Privatno, ja se i ne družim sa političarima, ne odgovaram na njihove pozive i povremene pokušaje da stupimo u kontakt”, rekao je on.
Navodi da ekipa sama osmišlja koncept emisije, i da se tako osjećaju najlagodnije, jer , kako je kazao, trenutna forma odgovara cijeloj ekipi. Komentarišući društvene mreže, Kesić kaže da je po tom pitanju prilično staromodan, te da je Tv format njegov jedini pravac.
“Ja sam od svoje osamnaeste godine na televiziji, i ona mi je jedini i glavni mediji. Mišljenja sam da je, generalno, televizija najdominantniji mediji i nekako mi ne predstavlja izazov da bilo što kreiram na You tube. Ja sam televizijski čovjek, jedina društvena mreža koju koristim je Facebook”, kazao je Kesić.
Dodaje da je suština emisije koju radi da ponudi nešto drugačije, što predstavlja način razmišljanja cijele ekipe koja realizuje emisiju.
“Svaka tema koju obrađujemo je naš stav. Naša emisija je sve samo ne objektivna. Ona je potpuno subjektivna, to je naše viđenje neke teme, i mi smo definitivno predstavnici netipične današnje televizije”, poručio je on.
Kesić ističe da je Crnu Goru zavolio prvenstveno zbog duha ovdašnjih ljudi, i dodaje , da je vrlo rano uočio specifičnost crnogorskog naroda.
“Još u period kada nisam bio poznat, uspio sam da u Crnoj Gori uspostavim dosta divnih prijateljstava, i naravno da se takva bliskost, i takvo prepoznavanje ureže u čovjeka, jer to se ne sreće svuda”, naveo je Kesić.
U Baošićima u ugostiteljskom objektu, danas u 17.50 sati došlo je do pucnjave u kojoj je u kojoj je M.J.( 32) ranio T.L. (49) u nogu, saopšteno je CdM-u iz OKC-a Uprave policije.
Sveobuhvatne, naučno utemeljene biografije „Pisac i priča – Stvaralačka biografija Ive Andrića“ Žanete Đukić Perišić i „Agon i Melanholija – Život i delo Miloša Crnjanskog“ Gorane Raičević predstavljene su sinoć u Kuća nobelovca Iva Andrića. Ovom književnom večeri pod nazivom „Andrić-Crnjanski: Sudbine i komentari“ počela je nova sezona programa u domu nobelovca u Herceg Novom.
O biografijama i stvaralačkim procesima Andrića i Crnjanskog, recepciji djela dva pisca u svijetu, o njihovom prijateljstvu, okrenutosti ka kulturi svog naroda i želji za njenim poboljšanjem, kao i o pristupu pisanju biografija i izdavaštvu govorile su autorke Žaneta Đukić Perišić i Gorana Raičević, direktorica „Akademske knjige“ Bora Babić, a publiku je kroz razgovor vodio književnik Vule Žurić.
U publici su, među brojnim ljubiteljima književnosti, bili i predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo i autor postavke u Kući Iva Andrića, dr Vladimir Roganović.
„Počastvovana sam što sam na ovom mjestu i što mogu, okružena Andrićevim duhom, da govorim nešto o onome kako sam ja razmjela njegovu književnost i o ovoj knjizi“, kazala je Žaneta Đukić Perišić.
Kako je istakla, kroz stvaralačku biografiju pokušala je da otkrije Andrićeve biografske znakove pored puta i da pokaže kako život i biografija utiču na stvaranje umjetničkog teksta.
Andrić i Crnjanski su bili cjeloživotni prijatelji, kazala je Raičević, navodeći da su oni dva najveća jugoslovenska pisca dvadesetog vijeka, te da su obojica, iako potiču iz različitih oblasti, bili Jugosloveni.
„Drago mi je što sjedimo na ovom posebnom mjestu, u Andrićevoj kući. U neku ruku, on je ovdje ugostio i svog prijatelja Miloša Crnjanskog. Kažem da su bili prijatelji zato što se nikada nisu posvađali, život ih je odveo na dvije različite strane, ali njihova prepiska svjedoči o tome, iako je sačuvano samo ono što je Crnjanski pisao Andriću“, rekla je Gorana Raičević.
Foto Opština HN
Podsjećajući na riječi Miloša Crnjanskog da će „život uvijek biti nešto više od literature“, Raičević je istakla da je za nastanak dvije studije koje govore o životnim sudbinama književnih velikana zaslužna izdavačica, direktorica „Akademske knjige“, Bora Babić.
„Sada kada smo u ovom ambijentu ja zaista mislim da samo gradovi koji ulažu u kulturu imaju budućnost“, poručila je Bora Babić, zahvaljujući se publici na prisustvu, a Opštini Herceg Novi što je podržala organizaciju ove književne večeri.
Monografije Žanete Đukić Perišić i Gorane Raičević su svojevrsne sinteze onoga što je do sada napisano o životima dva pisca, a u isto vrijeme podsticaj da se ide dalje u iščitavanja i istraživanja. Obje knjige su nastale nakon godina istraživanja i pisanja o Andriću i Crnjanskom, objasnila je Babić i zaključila da su ovo nezaobilazna djela, bez kojih se „više nijedna knjiga o ovim piscima ne može napisati“.
Učesnici su razgovarali i o razlici između publicističkog pristupa biografiji, navodeći da je njega u pisanju o Andriću koristio Mihael Martens, i naučno utemeljenog pristupa kojim su se u pisanju svih studija vodile Žaneta Đukić Perišić i Gorana Raičević.
Književnik Vule Žurić kazao je da monografije „Pisac i priča“ i „Agon i Melanholija“ na sebi svojstven način nastoje da „spoje, priljube jedno uz drugo ono što su Andrić i Crnjanski živjeli i ono što su pisali“.
„Ovo je zaista jedno veče za pamćenje svima nama, u ovom okruženju, miru i mirisu provesti veče sa dva pisca, dvije žene koje su o njima tako dobre knjige napisale i jedne koja ih je objavila“, rekao je Žurić.
Tema je bila i izdavačka produkcija Akademska knjiga, čiji je cilj objavljivanje kapitalnih djela. Kako je istaknuto, ova izdavačka kuća orjentisana je na naučno utemeljena ostvarenja i posmatra knjigu ne kao tržišnu, već kao kulturnu vrijednost.
Pokrovitelj programa „Andrić-Crnjanski: Sudbine i komentari“ je Opština Herceg Novi, a organizator Sekretarijat za kulturu i obrazovanje.
U zračnu luku Dubrovnik u subotu je sletio prvi ovogodišnji zrakoplov na izravnom letu iz New Yorka, čime se nastavlja linija koja je i prošlog ljeta redovito povezivala jug Hrvatske s najvećim gradom SAD-a.
Prvim ovosezonskim letom United Airlinesa stiglo je iz New Yorka 170 putnika. Do kraja rujna prometovat će nekoliko puta tjedno.
“Tijekom sezone najavljeno je 70-ak letova na liniji New York – Dubrovnik i očekuje se oko 15.200 ljudi u dolasku. Prvi letovi su gotovo potpuno popunjeni, a za kasnije je dobar booking i tu se očekuje dobra popunjenost”, izjavio je za HTV komercijalni direktor dubrovačke ZL Ivan Maslać.
Dodao je da se danas u Zračnoj luci Dubrovnik očekuje ukupno 100 slijetanja i polijetanja, a oko 12.500 putnika bi trebalo proći kroz zrakoplovnu luku.
Komentirajući promet u dubrovačkoj Zračnoj luci u odnosu na turističku sezonu 2019., Maslač je rekao kako su na nekakvih 65 do 70 posto i da su zadovoljni.
Zračna luka Dubrovnik je povezana s 50-tak destinacija, a u špici sezone s gotovo 80 destinacija, a putnike prevoze 50-tak zrakoplovnih kompanija.
Država je u posljednje vrijeme intenzivirala aktivnosti na stvaranju preduslova za početak glavnih radova na izgradnji žičare Kotor-Lovćen i pod pretpostavkom da ispuni određene obaveze, koncesionar će glavne radove početi 13. jula, saopšteno je iz kompanije Novi Volvox.
Ta kompanija zajedno sa italijanskom kompanijom Leitner čini konzorcijum sa kojim je Vlada 15. decembra prošle godine potpisala koncesioni ugovor za izgradnju ove žičare, pišu Vijesti.
Konzorcijum je dobio koncesiju na 30 godina, uz minimalno ulaganje od 24 miliona i koncesionu naknadu 15% od neto profita.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja za Vijesti su kazali da koncedent odnosno država i koncesionar odnosno konzorcijum na ovom projektu intenzivno rade, uz saradnju sa ostalim državnim institucijama čiji predstavnici su članovi Operativnog tima za praćenje i realizaciju ovog projekta.
– Očekujemo da ovaj značajan projekat bude otvoren u sljedećoj godini, pred ljetnju turističku sezonu – kazali su iz Ministarstva.
Prema ugovorenim obavezama država se obavezala da za potrebe izgradnje žičare izgradi pristupni put na stanici Kuk (Prijestonica Cetinje), kao i parking na stanici Dub u Kotoru. Oba projekta su predviđena ovogodišnjim kapitalnim budžetom i za njih su raspisani tenderi.
– Ugovorom je definisana izgradnja energetskih postrojenja na stanici Kuk i Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) je već preuzeo aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju realizacije izgradnje nedostajuće infrastrukture. U toku je izrada projektne dokumentacije od koncesionara, kao i pribavljanje svi neophodnih saglasnosti od nadležnih organa. Koncesionar je shodno obavezama iz ugovora, osnovao projektnu kompaniju Žičara Kotor-Lovćen, izvršio geodetska mjerenja kompletne lokacije, uradio geodeziju mikrolokacije stubnih mjesta i krajnjih stanica žičare. Elaborat o eksproprijaciji je urađen i predat Upravi za katastar i državnu imovinu 12. aprila ove godine na dalje postupanje – kazali su iz ovog Vladinog resora.
Na pitanje Vijesti da li je završen period pripremnih radova, iz kompanije Novi Volvox su odgovorili da shodno ugovoru o koncesiji taj period obuhvata značajan broj administrativnih i faktičkih radova posebno u dijelu infra-strukturnog opremanja lokacije.
– U trenutnoj fazi glavne obaveze koncesionara su snimanje i utvrđivanje konačne lokacije i priprema glavnog projekta, uključujući i pribavljanje vezanih saglasnosti. U tom pogledu osnovali smo projektnu kompaniju Žičara Kotor-Lovćen preko koje će se realizovati ugovor i o tome uredno obavijestili državu, završena su geodetska mjerenja kompletne lokacije, definisan konačan linijski profil žičare, urađena geodezija stubnih mjesta i stanica, kompletirani geološki radovi, geološki elaborat i elaborati eksproprijacije koji je predat na ovjeru – rekli su iz kompanije.
Oni su dodali da pripremaju tehničku i projektnu dokumentaciju, opremu i pogonske stanice, pa završetak glavnog projekta očekuju ovog mjeseca, do nivoa da su sa radovima spremni krenuti odmah nakon što država ispoštuje dio svojih obaveza.
Njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron u subotu su u telefonskom razgovoru s Vladimirom Putinom pozvali ruskog čelnika na “ozbiljne i izravne pregovore” s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijim i zatražili da oslobodi 2500 zarobljenih ukrajinskih boraca iz Azovstala u Mariupolju.
U 80-minutnom razgovoru s ruskim predsjednikom dvojica čelnika “inzistirala su na trenutačnom prekidu vatre i povlačenju ruskih trupa”, stoji u priopćenju ureda njemačkog kancelara.
Macron i Scholz su “pozvali ruskog predsjednika na ozbiljne i izravne pregovore s ukrajinskim predsjednikom i na diplomatsko rješenje sukoba” te su zatražili oslobađanje oko 2500 ukrajinskih branitelja iz čeličane Azovstal koje su zarobile ruske snage, objavilo je francusko predsjedništvo nakon završetka razgovora.
Svrha razgovora održanog na zahtjev Macrona i Scholza bila je utjecati na to da se rat u Ukrajini okonča.
Njemački kancelar i francuski predsjednik ruskog su predsjednika “pozvali i da zajamči bolju humanitarnu situaciju kada je riječ o civilnom stanovništvu”.
Putin je dvojici zapadnih čelnika kazao da “se sa zarobljenim borcima postupa u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom, posebice sa Ženevskim konvencijama i da se članovima Međunarodnoga odbora Crvenog križa omogućuje nesmetan pristup”.
Trojica čelnika razgovarala su i o globalnom problemu isporuke prehrambenih namirnica, koji je posebno u fokusu zbog ruske agresije na Ukrajinu.
“Predsjednik Putin je Macronu i Scholzu kazao da je spreman omogućiti nastavak isporuke žitarica iz crnomorskih luka”, objavljeno je iz Scholzova ureda.
Obećao je i da “Rusija neće iskoristiti uklanjanje minskog pojasa postavljenog zbog zaštite ukrajinskih luka, što će omogućiti izvoz žitarica brodovima, da bi izvela vojne napade”, objavio je Scholzov ured, dodajući da su se trojica čelnika složila kako bi “središnju ulogu u jamčenju sigurnosti prijevoza žitarica trebali odigrati Ujedinjeni narodi.
U Crnoj Gori registrovano je 42 novoboljelih od koronavirusa, dok preminulih nije bilo, pokazao je posljednji presjek Instituta za javno zdravlje (IJZ).
– Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak, 27. 05. 2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 771 uzorak na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovan 42 novopozitivni slučajev infekcije SARS-CoV-2 – saopšteno je iz IJZ-a.
Prijavljen je oporavak 60 pacijenata.
Trenutno je u Crnoj Gori 420 aktivnih slučajeva koronavirusa.
„Podsjetio bih da je do sada Pomorski saobraćaj tužilo oko 20 radnika po više osnova i da su svi dosadašnji sporovi, koji su riješeni, bili u korist radnika. A o tome koliko Pomorski saobraćaj poštuje prava radnika i zakone naše države, govori podatak da je sud tri radnika dva puta vraćao na posao, a Vi ste im oba puta nakon toga uručili novi otkaz. O tome koliko su radnici plaćeni i preplaćeni, te koliko se o njima brinete, govore podaci da nakon treće smjene rade drugu, što je i Inspekcija rada konstatovala, a o svemu tome možemo raspravljati u četiri oka ili što bi Vi rekli „proćakulati“ u bilo kojoj televizijskoj ili radijskoj emisiji. Kad već pominjete više sudske instance i mene veoma zanima šta bi sud u Strazburu imao da kaže na gušenje sindikalne organizacije, otpuštanje radnika zbog sindikalnog udruživanja i gaženja svih osnovnih prava radnika“- kazao je Vučinović i dodao da ovim završava dalju prepisku po portalima.
„Presuda je pravosnažna i na istu nije dozvoljena revizija. Nisu realne šanse da se Ustavni sud i Strazbur bave ovom materijom i podrže poslodavca u ovakvoj vrsti sporova“-kazao je advokat tužilaca Jovan Pejović.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman u subotu je poručio Hrvatima u Crnoj Gori da je važno da očuvaju jedinstvo kako bi se sačuvao hrvatski identitet i kako bi oni ostali na svojim stoljetnim ognjištima.
U sklopu dvodnevnog posjeta Crnoj Gori, Grlić Radman u subotu se u Tivtu susreo sa ministrom bez portfelja u Vladi CG i predsjednikom HGI-a Adrijanom Vuksanoviće, kao i predsjednikom HNV – a Zvonimirom Dekovićem.
„Podržavamo Hrvate u Crnoj Gori, tu je važno očuvati jedinstvo kako bi se sačuvao hrvatski identitet i kako bi Hrvati ostali ovdje na stoljetnim ognjištima. Sada, u ozračju kada smo izgradili uvjete na ovom prostoru da imamo Crnu Goru kao članicu NATO-a i buduću članicu Europske unije… važno je ovdje podržati Hrvate da se osjećaju sigurno, da imaju jednaka prava kao i svi građani Crne Gore, a oni jesu lojalni građani ove države“, rekao je Radman.
Hrvati u Boki kotorskoj i Crnoj Gori, koji su raseljeni i kojih ima puno više nego u zaljevu Hrvatskih svetaca i Blaženika, ovdje će sigurno ubrzo imati jednake uvjete kao što imaju svugdje u svijetu, poručio je on.
Gordan Grlić Radman i mons Ivan Štironja
Ministar Grlić Radman u petak se u Kotoru sastao s kotorskim biskupom mons. Ivanom Štironjom s kojim je razgovarao o problemu povrata crkvene imovine.
To je crkveno blago i ono je utkano u hrvatski kršćanski identitet, rekao je Radman tokom susreta sa mons. Štironjom i najavio da će o tom problemu razgovarati sredinom juna s tajnikom Svete Stolice Paulom Galagerom u Vatikanu.
“O tom problemu sam jučer razgovarao i s ministrom vanjskih poslova Crne Gore Rankom Krivokapićem, da bi bilo dobro poraditi na tome i da osjetimo snažniju podršku crnogorske Vlade, oko povrata oduzete crkvene imovine sa kojom se suočava biskupija, što mi je potvrdio na sinoćnjem susretu i kotorski biskup Štironja.”
Hrvatska želi dalje razvijati doborsusjedske odnose sa prijateljskom Crnom Gorom i ponuditi joj pomoć na putu pridruživanja EU, ali i u duhu dobrosujsedstva razgovarati o otvorenim pitanjima, rekao hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman nakon susreta s crnogorskim kolegom Rankom Krivokapićem na na Cetinju.
Istaknuvši da je ovo njegov treći posjet Crnoj Gori u kratkom razdoblju, Grlić Radman rekao je da će Podgorica i dalje imati potporu Zagreba na putu prema punopravnom članstvu u EU.
No, istaknuo je da je nužno otvoriti dijalog i pristupiti rješavanju otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore.
“Vjerujem da pitanja treba rješavati u duhu međusobnog uvažavanja i dobrosusjedskih odnosa, a u okvirima međunarodnog prava. Pritom mislim na rješavanje sudbine nestalih osoba, procesuiranje ratnih zločina i prava žrtava rata”, rekao je Grlić Radman.
Dodao je da to uključuje i graničnu problematiku te vlasništvo nad školskim brodom Jadran, koji je sada dio crnogorske mornarice.
Dvojica ministara razgovarala su i o izmjeni naziva zimskog plivačkog bazena u Kotoru, koji je sredinom prošle godine nazvan po vaterpolistu Zoranu Džimiju Gopčeviću, koji je bio čuvar u zloglasnom logoru Morinj, zbog čega je Hrvatska uputila prosvjed tadašnjoj crnogorskoj vladi.
“Hrvatska je bila redovan sudionik (na turnirima) i nadam se da će to biti i ubuduće”, rekao je Radman, izrazivši nadu da će sa Crnom Gorom doći i do dogovora oko dugotrajnog korištenja prostora u Donjoj Lastvi kod Tivta za predstavnike Hrvatske manjine.
Dvojica dužnosnika razgovarala su i o inicijativi da se spomen pločom oda pijetet generalu JNA crnogorskog porijekla Vladimiru Baroviću koji je na otoku Visu počinio samoubojstvo zbog agresije JNA na Hrvatsku, odbivši naredbu da bombardira primorske gradove u Hrvatskoj.
“Barović je pokazao čojstvo na način kako pokazuju pošteni i pravedni ljudi, ispravni ljudi koji ne žele naštetiti narodu koji povijesno nije naštetio njegovom narodu”, rekao je Grlić Radman. .
Istaknuo je odlučnu podršku autohtonoj hrvatskoj nacionalnoj manjini u Crnoj Gori koja organizirano djeluje preko Hrvatskog nacionalnog vijeća i Hrvatske građanske inicijative i pozdravio odluku da u novoj crnogorskoj vladi ministarsko mjesto zauzme predstavnik Hrvata Adrian Vuksanović.
Crnogorski šef diplomacije Ranko Krivokapić zahvalio je Hrvatskoj na podršci u ispunjavanju kriterija za ulazak u EU.
“Hrvatska je dala na tom polju bezrezervnu podršku uz želju da neka pitanja koja su ostala otvorena rješavamo što prije, ne bježeći od povijesnog sjećanja, kajanja i pomirenja na primjerima Morinja, Dubrovnika i nekim drugim pitanjima gradimo novo povjerenje ne zaboravljajući spremnost da se ispričamo i preuzmemo odgovornost što su bile greške prvenstveno Crne Gore”, rekao je Krivokapić.
Dvojica dužnosnika suglasna su da je trenutna geopolitčka situacija otvorila vrata EU-a za nove članice i da ih Crna Gora treba otvoriti te u najkraćem roku ispuniti mjerila za članstvo i početi zatvarati pregovaračka poglavlja.
Grlić Radman i Krivikapić su nakon susreta položili vijence na spomenik sudionicima Božićnog ustanka, koji su se prije 104 godine borili za neovisnost Crne Gore.
