Na nekoliko lokacija u gradu naš sugrađanin koji je želio da ostane anoniman, samoinicijativno i o svom trošku, postavio je table sa natpisom “Za čist grad!- Ako je tvoj ljubimac i ovo je tvoje!” kao i kesice za pseći izmet, želeći na taj način da pošalje poruku vlasnicima kućnih ljubimaca da se ponašaju odgovorno na javnom prostoru.
“Prihvatio sam gdje živim i ovo mi je mnogo lakše nego djeci svakodnevno da čistim patike, a ona da budu tužna jer im je pokvarena igra ili su krenuli u školu”, kazao nam je.
Table i kesice sugrađanin je sam finansirao i postavio na nekoliko lokacija, na ulazu u park Slovenske plaže od bulevara, u naselju Velji Vunogradi i u uz školsko dvorište Nove škole.
“Šta je ovo za grad, ne košta puno a mnogo znači”, poručio je on.
Crna Gora ima ograničene kapacitete za zaštitu mora od iznenadnih zagađenja, pa je potrebno da država sprovede dodatne i djelotvornije mjere, utvrdila je Državna revizorska institucija.
DRI je izvršila paralelnu reviziju „Upravljanje intervencijama u slučaju iznenadnog zagađenja u Jadranskom moru“, u saradnji sa kojegama iz Albanije, BiH, Hrvatske, Italije i Slovenije. Oni su, od novembra 2019. do juna ove godine, pregledali regulativu i dokumentaciju koja se odnosi na aktivnosti i dužnosti nadležnih institucija za sprečavanje, smanjenje i otklanjanje posljedica iznenadnog zagađenja Jadrana.
Preporuke ignorisane
DRI je konstatovala da, nakon devet godina od izrade Nacionalnog akcionog plana, nije uspostavljen adekvatan sistem za reagovanje na iznenadno zagađenje većeg obima.
– Nije usvoijen revidirani plan za hitno reagovanje u slučaju zagađivanja mora sa plovnih objekata iz 2011. godine, niti uspostavljena odgovarajuća koordinacija između svih učesnika. Nije potpisan nijedan regionalni sporazum za zajedničku reakciju, nisu ratifikovane neophodne konvencije i nijesu ispunjene sve obaveze iz već ratifikovanih – navodi se u izvještaju revizora Blaža Savkovića i Jadranke Delibašić.
Ukazano je da nijesu realizovane sve preporuke i mjere iz „Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja Programa istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore na životnu sredinu“, kao i da Direktiva 2013/30/EU o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru nije implementirana u crnogorsko zakonodavstvo.
DRI preporučuje Vladi da u cilju jačanja saradnje u zaštiti Jadranskog mora, kao zajedničkog prirodnog nasljeđa ovih zemalja, uspostavi stalni odbor ili platformu za razmjenu informacija i iskustva, kao i za razvoj zajedničkih ekoloških projekata usmjerenih na prevenciju, sprečavanje i upravljanje odgovorima u slučaju zagađenja.
Visok rizik
Nakon sprovedenih revizija u zemljama regiona, vrhovne revizorske institucije (VRI) su se složile u pogledu hitnosti mjera koje vlade moraju da usvoje.
– VRI smatraju da ekološki rizik i opasnost po okolinu povezan sa iznenadnom ozbiljnom pomorskom nesrećom zahtijeva hitnu prekograničnu saradnju kako bi se upravljanje vanrednim situacijama sprovelo usvajanjem zajedničkog plana za reagovanje u hitnim slučajevima za sve države koje izlaze na Jadransko more i organizacijom zajedničkih programa vježbi – zaključak je paralelne revizije.
WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, provela je krajem septembra na Lastovu akciju čišćenja podmorja od najsmrtonosnijeg oblika plastičnog zagađenja – fantomskog ribolovnog alata.
U nekoliko dana iz mora je izvađena tona odbačenog pribora za ribolov, ali i nakon tog hvalevrijednog pothvata, Jadransko more ostaje “preplavljeno” plastičnim otpadom.
Svake godine u morima završi oko milijun tona fantomskih ribolovnih alata, koji čine čak 50 posto ukupnog otpada ispod površine. Time naše Jadransko more, kao dio Sredozemnog mora koje glasi kao jedno od najzagađenijih na svijetu, postaje grobljem plastike, upozoravaju iz organizacije.
Fabijan Peronjaiz WWF Adrije objašnjava kako fantomski ribolovni alati ubijaju život u moru i štete svima nama jer se ne uspiju razgraditi ni kroz šesto godina.
– Nakon što ih ribari izgube, fantomski ribolovni alati još desecima godina imaju svoju lovnu funkciju. Ribe, rakovi, dupini, morske kornjače i ostali morski organizmi se zapliću u mreže, iz kojih teško mogu izaći i umiru u mukama. Velik je problem i sa samim mrežama: kad se razgrade, one ne nestaju, nego se pretvaraju u mikroplastiku koja kroz hranu, zrak ili vodu završi u našim organizmima – rekao je Peronja.
Osim morskim bićima koja u njima stradavaju, napuštene mreže rade veliku štetu i ribarima. Radi se o priličnom financijskom izdatku, jer jedna mreža od dvjestotinjak metara stoji minimalno 3500 kuna. Dodatni je problem to što napušteni ribolovni alat može oštetiti nove mreže, kao i smanjiti ulov ribara zbog lovne funkcije koju i dalje imaju, poručuju iz WWF.
– Suradnja ribara i ronioca je iznimno važna jer omogućuje vađenje mreže iz mora brzo nakon što se izgubi. Međutim takav način rada nije isplativ zbog troška zarona koji je, ovisno o dubini mora i lokaciji, gotovo izjednačen s troškom nove mreže“, objašnjava Peronja i dodaje da je na Lastovu mapirano čak 30 različitih lokacija zagađenih fantomskim ribolovnim alatima, od kojih su 23 lokacije uspješno očišćene od gotovo tone ribolovnih alata. „Posao nije ni približno završen jer takvog najsmrtonosnijeg oblika plastičnog zagađenja ima svugdje i trebali bismo pronaći model suradnje za čišćenje ostalih lokacija te pronaći način kako to raditi redovito. Vjerujemo da bi nam poslovni sektor mogao pomoći ostvariti takvu suradnju te sudjelovati u zaštiti prirode na način koji je pozitivan i za stanje mora i za ljude koji o njemu ovise – zaključuje Peronja.
WWF je akciju čišćenja lastovskog podmorja proveo kroz svoj projekt „Ghost gear“, a u suradnji s lastovskim ronilačkim centrima Ankora i Ronilački raj te zagrebačkim ronilačkim klubom DPS Zagreb. Napuštene mreže, vrše i drugi zaboravljeni ribolovni alati imaju značajne ekološke, ekonomske i društvene posljedice za morske organizme, ribare, sve one koji žive od mora, ali i svakoga od nas.
Jedan od najznačajnijih vojno-političkih rukovodilaca bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, admiral flote Jugoslovenske Ratne Mornarice u penziji Branko Mamula, preminuo je sinoć u 101.godini života.
Mamula je preminuo od posljedica kronavirusa, u svom stanu u Tivtu gdje je živio posljednjih dvadesetak godina sa svojom suprugom Mirjanom Jakelić – Mamula.
Branko Mamula bio je jedna od najmarkantnijih ličnosti koje su učestvovale u formiranju i razvoju nekadašnje „Titove Jugoslavije“, od Drugog svjetskog rata do krvavog raspada SFRJ u građanskim ratovima početkom devedesetih,.
Mamula rođen je 30. maja 1921. u selu Slavsko Polje u opštini Vrginmost na Kordunu u Hrvatskoj. Porodica Mamula je srpskog porijekla, a na tim prostorima Hrvatske živi duže od 500 godina. Branko Mamula je osnovnu školu završio u rodnom selu, četiri razreda Realne gimnazije u Glini, a Državnu trgovačku akademiju u Karlovcu.
Učesnik je Narodnooslobodilačkog rata i nosilac Partizanske spomenice 1941. Prošao je mnoge bitke od početka ustanka u Hrvatskoj 1941. do konačnog oslobođenja Jugoslavije u maju 1945.
Nakon rata, obavljao je visoke dužnosti u Floti Jugoslovenske ratne mornarice, odnosno Vojnopomorskom školskom centru, kao i Petoj pomorskoj zoni JRM koja je kontrolisala Sjeverni Jadran. Obavljao je potom dužnosti u Glavnoj političkoj upravi Ministarstva narodne odbrane, ali je odbio zahtjev da preuzme dužnost načelnika Uprave državne bezbjednosti za oblast Hrvatskog primorja i Istre te se vratio na visoke vojne dužnosti u Komandi JRM. Avgusta 1958. završio je Višu vojnopomorsku akademiju kao prvi u rangu, a u jesen iste godine poslat je na dalje jednogodišnje komandno štabno školovanje u Veliku Britaniju. Kasnije je završio kurs operatike u Ratnoj školi JNA u Beogradu i kurs viših pomorskih oficira pri Mornaričkom školskom centru u Splitu.
Tri godine je početkom šezdesetih službovao u Sudanu na dužnosti vojnog savjetnika (u suštini nezvaničnog načelnika Generalštaba) u vojsci tek oslobođene te republike u istočnoj Africi. Nakon povratka u Jugoslaviju, obavljao je brojne visoke komandne i štabne dužnosti u jedinicama JRM i JNA, te saveznom Sekretarijatu za narodnu odbranu. Juna 1979. postavljen je na dužnost načelnika Generalštaba JNA na kojoj ostaje do maja 1982. kada je imenovan za saveznog sekretara (ministra) za narodnu odbranu koju je obavljao do penzionisanja u najvišem mornaričkom činu – admiral flote, 1988. godine.
Napisao je ukupno osam knjiga među kojima i više stručnih knjiga iz oblasti vođenja rata na moru: „Mornarice na velikim i malim morima“, „Savremeni svijet i naša odbran“, „Odbrana malih zemalja“, kao i knjige memoarsko-političko-analitičke sadržine „Slučaj Jugoslavija“ i „Rat u novom stoljeću“ i “Admiral sa Korduna”. Objavljivao je naučne radove u brojnim domaćim i stranim publikacijama, a američki stručni mornarički časopis „US Navy Proceedings“ dodijelio mu je godišnju nagradu za 1973. godinu.
Branko Mamula nosilac je 11 jugoslovenskih visokih odlikovanja, te još deset drugih visokih ordena kojima su ga odlikovale Poljska, Sudan, Italija, Francuska, Indonezija, Nepal, Tunis, Grčka, Austrija i Jordan. Dobitnik je i više spomen-medalja u SFRJ, SSSR, Ruskoj Federaciji i Crnoj Gori.
Admiral flote Branko Mamula biće sahranjen danas na gradskom groblju Brdišta u Tivtu.
Opština Tivat – Potpisivanje ugovora -Žensko preduzetništvo
Sekretarijat za privredu Opštine Tivat treću godinu za redom, odvajanjem budžetskih sredstava za tu namjenu, pruža podršku biznis planovima žena preduzetnica.
Prvi javni konkurs za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu iz budžeta Opštine Tivat za 2021. godinu objavljen je 12. jula ove godine i trajao je 30 dana. Na osnovu utvrđenih kriterijuma, vrednovanja i ocjene biznis planova, Komisija za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu je odlučila da sredstva dodjeli sljedećim podnosiocima zahtjeva:
Preduzetnici Kseniji Kankaraš za biznis plan pod nazivom „Femme fatale Miss“ dodjeljeno je 4.000,00 eura;
Preduzetnici Marini Vujović – „SIP“ d.o.o., za biznis plan pod nazivom „Unaprijeđenje poslovnih procesa i bolje lokalno i ino tržišno pozicioniranje kroz primjenu standarda ISO 9001:2015 – Sistem menadžmenta kvaliteta i ISO14001:2015 – Sistem menadžmenta životnom sredinom“ dodjeljeno je 3.600,00 eura.
Opština Tivat – Potpisivanje ugovora -Žensko preduzetništvo
Tim povodom, danas je za nagrađene preduzetnice upriličen prijem i potpisivanje Ugovora o dodjeli sredstava. Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović tom prilikom je istakao da je neophodno raditi na jačanju metoda samozapošljavanja, te da je Opština Tivat tu da stvori ambijent i da pomogne i podrži takve inicijative.
U prvom konkursu ukupno je raspodjeljen iznos od 7.600,00 eura. Obzirom da je za ovu namjenu u budžetu predviđeno 20.000,00 eura, opštinska Komisija će uskoro raspisati i drugi javni konkurs.
Venecijanski umjetnik i kipar Livio De Marchi ugodno je iznenadio sugrađane napravivši originalnu gondolu. Nije ni čudo s obzirom da ima oblik violine, a prvi put je zaplovila krajem seeptembra ove godine.
Duga je 12 metara, ima pogon na struju i nosi naziv Noina violina (Noah’s Violin).
Gondola – foto AFP
Tokom prve plovidbe Velikim kanalom u Veneciji su na njoj bili muzičari koji su svirali glazbu talijanskog baroknog skladatelja, violinista i svećenika Antonija Vivaldija.
Direktorka JPNPCG Jelena Kljajević sa svojim saradnicima organizovala je danas u Upravi JPNPCG u Podgorici online sastanak sa kolegama iz njemačkog nacionalnog parka Švarcvald.
„Online sastanak sa direktorom NP Švarcvald, Thomasom Waldenspuhlom bio je veoma interesantan i koristan jer smo imali priliku da predstavimo rad Javnog preduzeća, te izazove sa kojima se suočavaju Nacionalni parkovi Crne Gore. Takođe je imao za cilj unapređenje saradnje i razmjenu iskustava u radu, posebno u vezi sa Službama zaštite u crnogorskim nacionalnim parkovima. U tom smislu, početkom naredne godine, dogovoreno je da se organizuje druga video konferencija sa kolegama iz NP Švarcvald tokom koje ćemo se detaljnije fokusirati na aktivnosti rendžerskih službi i u tom pravcu razmijeniti iskustva o njihovom radu na terenu, kazala je direktorka JPNPCG Jelena Kljajević.
Direktor NP Švarcvald Thomas Waldenspuhl sa svojom saradnicom Jasminom Himmel informisao je o radu ovog zaštićenog područja. Takođe je predložio da nekoliko nadzornika iz NPCG tokom jula ili avgusta, kada je posjećenost njemačkog nacionalnog parka najveća, posjete svoje kolege kako bi se na terenu najbolje upoznali sa načinom rada u ovom zaštićenom području.
Rafting rijekom Tarom – foto NPCG
CIM ekspert u JPNPCG Thomas Woehrstein na čiju je i inicijativu organizovan online sastanak, podsjetio je na prethodnu saradnju NPCG i NP Švarcvald. Takođe je ukazao na različitosti u radu čuvarskih službi u oba nacionalna parka, te da je u tom pravcu neophodno u Službama zaštite NPCG organizovati dodatne obuke, treninge edukacije i usavršavanje stranog jezika. S tim u vezi, direktorka Kljajević je napomenula da JP u skladu sa finansijskim mogućnostima organizuje obuke, kao i da je već planirana obuka nadzornika u saradnji sa nadležnim subjektima početkom godine.
Prezentovan kratki video film o NP Švarcvald, dok su predstavnici NPCG kolegama u Njemačkoj poslali linkove promotivnih filmova o pet crnogorskih nacionalnih parkova kako bi stekli prve impresije o ljepotama ovih zaštićenih područja.
JU Gradska biblioteka Tivat će od srijede, 20.10.2020. svake sedmice – u cilju podsticanja i animiranja građanki i građana Tivta na čitanje kvalitetne i vrhunske literature (u početku kapitalnih djela beletristike, a kasnije i nauke, filozofije i ostalih duhovnih disciplina, za dvije čitateljke/dva čitaoca/čitateljku i čitaoca poklanjati dvije knjige koje je, kako bi rekao Njegoš, majstorsko rešeto vremena potvrdilo kao značajne i, u intelektualno-duhovnom smislu, korisne i potrebne-istakao je glavni urednik izdanja JU Gradska biblioteka Tivat, Miomir Abović.
Ove sedmice to su „Mrtve duše“ Nikolaja Vasiljeviča Gogolja i „Bašta, pepeo“ Danila Kiša. Zainteresovani da uzmu (i, nadamo se, pročitaju) po jednu od ove dvije knjige mogu doći (od) sjutra u Gradsku biblioteku Tivat i javiti se bibliotekarki, koja će im uručiti jednu od pomenute dvije knjige po njihovom izboru-zaključio je Miomir Abović, glavni urednik izdanja.
Prestižni slovenački portal 24ur.com objavio je afirmativni članak o Crnoj Gori pod nazivom Nevjesta Jadrana – zaliv u kojem se razvija crnogorski zeleni boutique turizam.
-I nedeljnik Dnevnik, čiji su novinari takođe boravili u okviru iste studijske posjete, objavio je članak o našoj zemlji kao destinaciji koju karakterišu mnoge zanimljivosti-navode u saopštenju iz Nacionalne turističke organizacije.
-Ako mislite na Crnu Goru kao na masovni turizam na plažama Sutomora ili na raznoliki noćni život u Budvi, romantična Boka Kotorska sa planinskim zaleđem može potpuno promijeniti vašu percepciju ove zemlje. Bog je stvorio svijet u šest dana, a sedmog dana je odvojio vrijeme i stvorio ovaj fjord pod Lovćenu, citat je koji mještani pripisuju piscu Williamu Boydu. Bez obzira na to je li to zaista rekao ili ne, svakako je istina da je Boka Kotorska veličanstvena 30 kilometara duga uvala na krajnjem sjeveru crnogorske obale Jadranskog mora-navode u tekstu.
Perast – Boka Kotorska – foto Boka News
Govoreći o crnogorskoj istoriji u kulturi novinari ističu da se u Prijestonici Cetinje nalazi čak 70 odsto kulturne baštine cijele zemlje.
-Prije tri godine, u skladu sa nastojanjima razvoja održivog turizma, Cetinje je u svoju ponudu uvrstilo vožnju električnim vozićem koja košta dva ili tri eura, zavisno o tome odlučujete li se za kraći ili duži obilazak. Tokom otprilike pola sata vožnje saznaćete, između ostalog, da je između 1910. i 1914. godine na Cetinju bilo čak 13 ambasada. Danas su te zgrade uglavnom u državnom vlasništvu, u kojima se nalaze knjižara, Akademija dramske umjetnosti, Muzička akademija, Gradska kafana, Etnografski muzej i dr. Na Cetinju su izgrađene prva škola, prva bolnica, prva apoteka i prvi zavod za žensko obrazovanje- piše portal 24ur.com.
U tekstu se navodi da je Crna Gora popularno turističko odredište i da je lijepa u svim godišnjim dobima.
“Crna Gora i dalje ostaje popularno turističko odredište među Slovencima. Iako je obala ta koja privlači najviše ljudi u ljetnim mjesecima, ‘divlja ljepotica’ lijepa je u svim godišnjim dobima. Osim istorijskih gradova, gostoprimstvo ostaje ono na šta se Crnogorci mogu kladiti”, piše Dnevnik.
Posebno interesantno za novinare bilo je saznanje da svjetski poznata kuvarica i dobitnica dvije mišelinove zvjezdice, Ana Roš, dolazi u Kotor da održi radionicu kuvanja u petak i subotu.
U tekstu se navodi da svako ko posjeti taj grad mora se navići na društvo mačaka.
Mačke Kotor
“Prema lokalnom vodiču, one su postale zaštitnice grada vjekovima unazad, kada je bila prisutna kuga. Mačke su bile te koje su lovile miševe i štakore kako bi spriječile širenje bolesti. Danas ima daleko manje mačaka, a postoji i gospođa koja ih hrani, kao i veterinar koji brine o njihovom zdravlju”, piše Dnevnik.
Suočene s eksplozijom zaraženih koronavirusom, gradske vlasti Moskve nametnule su prva ograničenja nakon ljeta među kojma je i mjera četveromjesečnog zatvaranja za sve osobe starije od 60 godina.
Vlasti su propisale obvezu da se do 1. januara mora cijepiti 80% zaposlenih u javnim službama, što je porast u odnosu na sadašnju obvezu od 60%, objavljeno je na mrežnoj stranici gradonačelnika Sergeja Sobjanjina.
Gradonačelnik je naredio zatvaranje za sve stanovnike starije od 60 godina koji nisu cijepljeni te oni moraju ostati zatvoreni četiri mjeseca – od 25. listopada do 25. veljače.
Naredio je i rad o kuće za najmanje 30% zaposlenih u poduzećima.
Kremlj razmišlja uvesti cijelotjedni prekid rada krajem listopada kako bi se zaustavilo širenje zaraze.
Rusija, a napose Moskva koja je glavno žarište u zemlji, suočena je s novim epidemiološkim valom zbog širenja varijante delta i lošeg odziva na cijeljenje. Posljednjih nekoliko dana Rusija tuče vlastite rekorde u broju umrlih zbog posljedica covida-19.
U utorak je Rusija potvrdila 1015 umrlih u zadnja 24 sata i to je najviše od početka pandemije. U Moskvi broj zaraženih ubrzano raste od sredine rujna i kreće se oko 6000 na dan, prema podacima vlade. Na razini cijele Rusije, svakodnevno se zarazi oko 33.000 ljudi.
Vlasti međutim mjesecima oklijevaju uvesti strože mjere ili zatvaranja u strahu da ne potkopaju dodatno već oslabljeno gospodarstvo. Cijepljenje istodobno stagnira zbog nepovjerenja stanovništva u cjepivo. Potpuno je cijepljeno samo 32,3% stanovništva, prema podacima portala Gogov koje objavljuje svakodnevne podatke.
