Dom zdravlja Kotor, u okviru kontinuiranih aktivnosti na modernizaciji zdravstvenih objekata, završio je kompletnu sanaciju krovne kontrukcije na glavnom objektu ustanove u Dobroti, kao i na zgradi zdravstvene stanice u Risnu.
Radovi na krovovima oba objekta, površine 120, odnosno 125 kvadrata, obuhvatili su skidanje postojeće i izradu nove hidroizolacije ravnog krovišta, sa svim potrebnim elmentima, zatim opravku metalnih opšivaka, slivnika i oluka na kosom krovu i zamjenu oštećenih crijepova.
Ukupna vrijednost radova bila je gotovo 15 hiljada eura, koje je iz sopstvenih sredstava obezbijedio Dom zdravlja Kotor.
Ovo je nastavak kontinuiranih aktivnosti, koje Dom zdravlja Kotor sprovodi u cilju osavremenjavanja ustanove i obezbjeđivanja kvalitenijih uslova za rad zaposlenih i tretman pacijenata.
Hotel Regent Porto Montenegro se u proteklom periodu 2021.godine iskazao kao jedan od najboljih IHG hotela u Evropi po svim parametrima uspješnosti između ostalog ocjenama koje su dali gosti na društvenim mrežama i čistoći. Navedeni parametri se brižljivo bilježe i mjere u benchmarking sistemu grupacije koja broji preko 6,000 hotela na svijetu. Posljednja u nizu nagrada pristigla je za najbolju organizaciju niza aktivnosti u okviru „Mjeseca dobrih djela“ koji se u IHG lancu obilježava tokom septembra.
„Sve nagrade nas čine izuzetno ponosnim međutim najviše nas raduju osmjesi onih za koje smo tu i sa kojima radimo i živimo: naših gostiju i naših susjeda. Čast nam je da je grupacija kojoj pripadamo prepoznala duh dobrog domaćina i našu pripadnost lokalnoj zajednici“. Izjavio je Kai Dieckmann, generalni menadžer hotela Regent.
Po prvi put ”Sajam domaćih proizvoda” održaće se u Shoping centru „Butiko“ u Radanovićima, gdje će biti predstavljene: rukotvorine, stari zanati, umjetničke zanatlije, suveniri i domaći prehrambeni proizvodi proizvedeni u Crnoj Gori.
Ovaj sajam ima za cilj očuvanje tradicionalnih vrijednosti svih krajeva Crne Gore, kroz autentične zanate i proizvode rađene po tradicionalnoj recepturi.
Na sajmu će biti predstavljeni predmeti domaće radinosti, autentični prehrambeni proizvodi, ručno rađeni suveniri, umjetnička djela kao i ručno rađen nakit.
”Sajam domaćih proizvoda” će se održati 22. i 23. oktobra u Shoping centru od 10:00 do 20:00 časova, a zbog trenutne epidemiološke situacije biće preduzete sve mjere zaštite.
Za cjelogodišnje korištenje Sjevernog morskog puta (NSR) Rusija će stvarati flotu i graditi lučke i energetske infrastrukturne objekte, navodi jučer ruska vlada na svom Telegram kanalu. Prema procjenama teretni promet spomenutom morskom rutom premašit će 80 milijuna tona, prenosi Geopolitika News.
„…Pojavit će se učinkovita prometna veza između Dalekog istoka i zapadnih regija Rusije”, naglasila je ruska vlada.
Bivši potpredsjednik Vlade i predstavnik ruskog predsjednika u Dalekoistočnom federalnom okrugu Juri Trutnev izjavio je kako je prijelaz na cjelogodišnju plovidbu Sjevernim morskim putem planiran za 2022.-2023. i da će on postati konkurent Sueskom kanalu. Naglasio je kako će ta linija redovnog prijevoza postati samoodrživa u roku od tri godine.
Sjeverni morski put prolazi uz arktičku obalu Rusije na Sjevernom ledenom i Tihom oceanu. Konkretno, prolazi barentsovim, karaskim, laptevskim, istočnosibirskim, čukotskim i beringovim morem. NSR povezuje europske i dalekoistočne ruske luke, kao i ušća plovnih sibirskih rijeka u jedinstveni prometni sustav. Dužina NSR je 5.600 km od tjesnaca Karska vrata do zaljeva Providence.
Podsjetimo, Rusija je nakon nedavne objave o ostvarivanju cjelogodišnje plovidbe Sjevernim morskim putem dala još optimističnije prognoze. Izgradnja nove klase ledolomaca pomoći će ostvarivanju cjelogodišnje plovidbe. Osim toga, od 2000-tih zabilježen je trend sve tanjeg leda zbog klimatskih promjena, što također omogućuje češće korištenje ovog prolaza. Zbog svega toga se predviđa da će teret koji se prevozi rutom premašiti 80 miliona tona već u 2024. godini.
Ostalo je još nešto malo više od mjesec do kraja izgradnje auto-puta od Smokovca do Mateševa, kao prve dionice trase od Bara do granice sa Srbijom.
Ranije je saopšteno da će nakon završetka gradnje proći još neko vrijeme do puštanja u saobraćaj, zbog ostalih procedura.
Kompanija Bemax, glavni podizvođač radova, objavio je novi snimak sa gradilišta, na kojem se vidi da je u toku asfaltiranje i uređenje odmorišta kao i postavljanje horizontalne signalizacije.
“Značaj pomorstva i trgovine, kao i uvažene ličnosti iz pomenute sfere”-naziv je predavanja koje je održano u srijedu za učenike trećeg i četvrtog razreda nautičkog smjera u amfiteatru Srednje pomorske škole u Dobroti.
Predavanje je održano u okviru projekta “Duga tradicija pomorskih nauka“, koji Opštinska javna ustanova (OJU) “Muzeji” Kotor realizuje u saradnji sa Srednjom pomorskom školom iz Kotora.
Prvi dio predavanja održao je član Unije pomoraca, kapetan duge plovidbe Nikola Peranović. On je učenicima govorio o prvom susretu sa brodom, pisanim i nepisanim pravilima života na njemu i savjetima kako voditi brodski dnevnik.
“Prvi ukrcaj na brod i prvi radni dan svim pomorcima je traumatičan. Dolazite u novu sredinu, istog dana kada se smjestite, dobijate radnu opremu, stariji oficiri vas prije svega upoznaju sa dužnostima u slučaju požara i napuštanja broda. U prvih sedam dana upoznajete se sa posadom i strukturom broda. Vrlo brzo morate naučiti zvanja i hijerarhije na brodu, kao i dužnosti, obaveze i ovlašćenja”, podsjetio Peranović.
On je govorio i o tome što nije dozvoljeno na brodu.
“Lista je prilično duga. Međutim, izdvojio bih ipak ono što je strogo zabranjeno. To su: kašnjenje na posao, raditi posao za koji niste obučeni, raditi poslove za koje niste zaduženi jer se na brodu zaduženja članova posade ne preklapaju, raditi bez zaštitne opreme, pominjati u negativnom kontekstu druge vjere i nacije, sjedati na mostu, započinjati obrok prije dolaska najstarijeg oficira, dolaziti nepropisano obuven na palubu i u zajedničke prostorije, kladiti se na brodu, ostavljati prostorije za rekreaciju neurednim, objavljivati slike na društvenim mrežama sa radnog mjesta, bacati smeće u more, praviti buku, kretati se bez HTZ opreme na poslu”, kazao je, između ostalog, Peranović.
U drugom dijelu predavanja, rukovoditeljka Muzeja grada Perasta i muzejska savjetnica Danijela Đukić, imala je izlaganje o značaju pomorskih predmeta koji se čuvaju u Muzeju grada Perasta i znamenitim pomorcima, koji su ostavili trag u pomorskoj istoriji našeg kraja.
“Najstariji sačuvani dokument o početku gradnje jedrenjaka u Perastu je iz 1336. godine. Vjeruje se da je istorija brodogradnje u Boki počela i ranije, a naše područje se postepeno razvijalo i prošlo kroz više vladavina. To je, izemđu ostalog, uslovilo i razvoj pristaništa. Luka u Kotoru povezivala je more i zaleđe i samim tim su mnogi pretendovali na područje Kotora, kao strateški zanačajan položaj. Pomorstvo je oblikovalo i način života u zajednici. Upravo zahvaljujući pomorcima koji su i izgradili brojne palate doprinijeli su da se Kotor nađe na UNESCO listi i postane zaštićeno područje. Perast, koji je u jednom periodu bio odvojen od Kotora, imao je gradske kapetane i pomorski trgovci su doprinijeli razvoju mjesta i njegovom zlatnom dobu u 17. i 18. vijeku”, istakla je Đukić.
Podsjetimo, u okviru projekta “Duga tradicija pomorskih nauka“ naglasak je na saradnji dviju institucija, te edukaciji i širenju svijesti o pomorstvu, pomorskom nasljeđu kroz muzejske predmete, istoriji pomorstva Boke Kotorske, obrazovanju na neformalan način i uspostavljanju i jačanju kontinuirane saradnje.
Britanska vlada je odbila sve glasnije pozive na ponovno uvođenje mjera protiv covida, poput nošenja maske u zatvorenom, zbog širenja zaraze, odlučivši da će dati prednost cijepljenju i novim lijekovima.
Danas je bilo gotovo 50.000 novozaraženih u Velikoj Britaniji, što je drugi put ovog tjedna da je dosegnuta tako velika brojka, pa je ministar zdravstvaSajid Javid ocijenio da bi se taj broj mogao popeti na 100.000.
Broj umrlih od početka pandemije je 139.000, što je najviše u Evropi nakon Rusije.
Udruženje radnika u javnom zdravstvu zatražilo je žurno uvođenje mjera zbog visoke stope zaraženosti, među najvišima u svijetu, zbog čega se strahuje od preopterećenja bolnica.
Ministar zdravstva je pod pritiskom pred novinarima upozorio da bi se broj novozaraženih mogao popeti na 100.000 na dan i priznao da raste pritisak na bolnice, gdje svaki dan primaju gotovo 1000 pacijenata oboljelih od covida-19.
– Međutim, ne planiramo uvoditi plan B koji predviđa mogući povratak maski u zatvorenom, poticanje rada od kuće i zdravstvene propusnice, istaknuo je.
Opetovao je da je cijepljenje i dalje prva crta obrane, istaknuvši da se vlada priprema za sve mogućnosti i neće oklijevati da djeluje ako situacija u bolnicama postane neizdrživa.
Vlada Borisa Johnsona je u srpnju u Engleskoj ukinula većinu restrikcija radi suzbijanja covida nakon dugotrajnog zatvaranja tijekom zime. Škotska, Wales i Sjeverna Irska, koji samostalno odlučuju o svojoj zdravstvenoj politici, i dalje traže da se u zatvorenom nose maske.
Takva liberalna politika dio je hipoteza kojima se tumači sadašnje širenje zaraze među mlađim ljudima. Usto se spominju i niska stopa procijepljenosti malodobnika te sporost u docjepljivanju starijih koji su rano primili prve doze i imunitet im slabi.
Teatar 303 igra svoju komediju “Crnogorac u tranziciji” u petak 22.10.2021. u Risnu- sala Osnovne škole “Veljko Drobnjaković” sa početkom u 19 sati ulaz je slobodan.
Ovaj program je u organizaciji Mjesne zajednice Risan, a u okviru projekta “U susret mjesnim zajednicama”.
Takođe u okviru istog projekta Teatar 303 gostuje u Bijelu, dana 25.10.2021. i 27.10.2021 u Đenoviće.
Predstave se igraju u Domove kulture u 19 sati ulaz je slobodan.
Lijepo je po oktobarskom suncu trenirati na otvorenom, a vaterpolisti Jadrana imaju još tu komociju da rade u svom bazenu na Škveru. Iz našeg trofejnog kluba kažu da su sve selekcije uključene (od škole plivanja do seniorske ekipe) i da griju vodu (temperatura od 26 do 27 setepeni) koliko god mogu kako bi se treninzi nesmetano odvijali.
Posebno se vodi računa, kad god je to moguće, da se treninzi održavaju u najtoplijem dijelu dana. Ali, izvjesno je da će vrijeme sve manje biti naklonjeno Novljanima (od četvrtka najavljeni kišni dani), koji će najvjerovatnije potražiti utočište na bazenima u Nikšiću i(li) Trebinju.
Prethodnih mjeseci i godina (posljednjih pet kada su u pitanju VPK Primorac i Kataro) mnogi naši klubovi vode tešku borbu za ,,život“, jer je, u 21. vijeku, nažalost, krov nad glavom – luksuz. Izuzetak je VK „Budva“ koja ima funkcionalan bazen i redovno opslužuje sve mlađe uzrasne kategorije – zaključno sa prvim timom.
Problemi sa infrastrukturom gurani su pod tepih i ova priča nije od juče, od prije sedmicu, dvije ili nekoliko mjeseci… Čaša se punila i napunila u sedmom mjesecu ove godine, kada se urušila krovna konstrukcija zatvorenog bazena dr ,,Simo Milošević“ u Igalu.
Maketa zatvorenog bazena na Škveru
Upravo u ovom bazenu Jadran je najveći dio treninga obavljao i igrao zvanične utakmice. Posljednjih dana ima naznaka, a krenulo je dobro, da će Jadranov bazen već u decembru dobiti novi izgled. Biće pokriven balonom montažnog tipa i korišćen najvjerovatnije u periodu od novembra do aprila. Izrada projekta je u završnoj fazi, što znači da bi se moglo u decembru krenuti sa radom i odigravanjem zvaničnih i prijateljskih utakmica.
Do tada – Jadran će, sa svojim selekcijama, morati da se strpi i, poput Primorca i Katara, živi podstanarskim životom.
Šta ima oko kotorskog bazena?
Kada će više taj poneđeljak, prvi u mjesecu, kao posljednji i sigurni termin otvaranja?
Priča se po gradu (jer zvaničnih informacija nema) da će za pet dana sve kategorije oba kotorska tima zaplivati ispod krova rekonstruisanog bazena! A možda i neće. A možda i hoće – nadu je podgrijala ideja da bi naš seniorski tim prvi meč Svjetske lige zakazan za 2. novembar (FINA je malo zakočila i još nijesu grupe određene), mogao upravo da odigra u Kotoru.
Ali, i to je samo ideja, bez jasnog signala, jer još ništa nije konkretno i zvanično.
A, kako žive i na koji način rade kotorski timovi sa generacijama koje se godinama unazad osipaju i zbog čega će kad-tad seniorski sastav da trpi posljedice?!
Bazen – Primorac novo ruho u Kotoru
Treniraju kao i posljednjih godina, putuju u Budvu, s tim što je od ove sezone situacija i ozbiljnija i drugačija. Na primjer, VPK Primorac sredinom septembra poslao je na odmor kompletan mlađi vaterpolo i plivački pogon. Prvi tim je od dolaska iz Splita, sa drugog kvalifikacionog turnira (10. oktobar), malo odmarao, a onda mu je ruku pružila Budva koja je ustupila svoje termine. Dva crnogorska tima dijele bazen, a vrlo često, što je i korisno, sparinguju. Kao i sinoć jer Budvani, kako nam je kazao direktor Nenad Franeta, žele da pomognu crnogorskom vaterpolu.
Primorcu su, inače, nezvanično saznajemo, zatvorena vrata bazena ,,Dragan Trifunović“ zbog dugovanja za termine, a mogao bi iz istog razloga da uđe u probleme oko prevoza. Uz sve to, igrači su (ponovo nezvanično) za ovu sezonu primili platu koja je zavedena pod prošlogodišnjim dugovanjem.
Problemi sa bazenom u Kotoru i finansije ozbiljno su nakrivili brod nekadašnjeg šampiona Evrope, koji je prošle godine prešao u ruke Opštine Kotor. Lokalna samouprava je tada proglasila Primorac kao sportski klub od posebnog interesa…
Interesa!
Đeca Primorca sjede kući, prvi tim sinoć je kombijem krenuo u 18 sati za Budvu… Sat kasnije igrači dva tima (Budva i Primorac) skočila su u bazen. I sve je pjenilo. Malo dalje, i malo ranije juče, Jadranov bazen je ličio na punu košnicu. Još ,,samo“ nadležni da otvore oči i da se uhvate pod ruku sa entuzijazmom i energijom đece ili đeteta koji umjesto u bazenu, u sobi ili u predsoblju loptom vježba udarce u zid!
A zid nije gol, soba nije voda, a za igru je potreban tim!
Kotor u aprilu 2022. domaćin drugog turnira za 2004. godište
Takmičenja za pet mlađih uzrasnih kategorija najvjerovatnije će krenuti 11. novembra, i to turnirom u Budvi za 2004. godište.
Naredni je naredne godine, u aprilu u Kotoru, a najbolje dvije ekipe boriće se za prvo mjesto. U ovoj kategoriji, koja prva startuje, takmičiće se Primorac, Budva, Jadran, Kataro, Verde i Nikšić.
Epidemiološka sitaucija je i dalje katastrofalna i ne smiruje se i zbog toga je Krizni štab danas donio odluku da od subote, 23. oktobra od 22 sata bude uvedeno obavezno posjedovanje validne covid propusnice za boravak u svim ugostiteljskim objektima u zatvorenom prostoru, rekla je danas premijerka Srbije Ana Brnabić, prenosi Tanjug.
“To se odnosi na sve ugostiteljske objekte i biće kovid propusnice obavezne u restoranima, kafićima, barovima i svim sličnim objektima nakon 22 sata od subote 23. oktobra, tako da nećete moći da budete u zatvorenom bez validne kovid propusnice”, rekla je Brnabićeva na konferenciji za medije poslije sjednice Kriznog štaba.
Brnabić je objasnila da covid propusnice koje se uvode, ne podrazumijevaju samo dokaz o vakcinaciji, već i PCR test ne stariji od 72 sata, antigenski test ne stariji od 48 sati i potvrdu o preležanom korona virusu ne stariju od sedam meseci.
Za strance EU certifikat
Ona je na konferenciji za novinare nakon sjednice Kriznog štaba rekla da kada se radi o vakcinama ona podrazumijeva da druga doza vakcine nije data prije više od 210 dana odnosno sedam mjeseci.
“Za strance je potreban digitalni EU sertifikat ili sertifikat one zemlje sa kojom Srbija ima potpisan ugovor o priznavanju sertifikata. Nadamo se da će ovo pospešiti vakcinaciju. Ovo je nama jedini način da pobedimo korona virus”, rekla je Brnabić.
Prema njenim riječima, certifikat će moći da se pokazuje u papirnom obliku ili u digitalnom formatu preko mobilnog telefona.
Tekovina moderne nauke
“Covid redar će skenitrati QR kod koji pokazuje da li je sertifikat validan”, rekla je Brnabić i dodala da će članovi Kriznog štaba držati predavanja u školama i fakultetima.
Kako kaže, ako imate veliku skepsu prrema vakcinaciji to nije problem samo za epidemiju korona virusa, već i za vakcinaciju prema drugim bolestima koje su nestale a koje bi zato mogle da se vrate.
“Vakcina je najveća tekovina savremene medicine i nauke. Krećemo od subote i molim sve da zbog sebe i bližnjih, ali i mladih ljudi, poštuju mere. Da nosimo maske u zatvorenom, na otvorenom kada nema distance i da se vakciništemo. Vakcinacija, vakcinacija, vakcinacija”, zaključila je Brnabić.
