Hrvatska svojim institucijama podržava crnogorske Hrvate, kazao je u nedjelju naveče ministar vanjskih poslova RH Gordan Grlić Radman nakon sastanka s predstavnicima hrvatskih udruga u Boki kotorskoj.
„Hrvati u Crnoj Gori su lojalni građani ovoj državi, želim ih ohrabriti da s ponosom, hrabrošću, odvažnošću čuvaju vlastiti identitet koji je na koncu i bogatstvo same Crne Gore”, rekao je ministar Hini nakon sastanka.
Nama je u interesu ojačati jedinstvo slogu savezništvo među Hrvatima kako bi na sljedećim crnogorskim izborima imali zastupnika u parlamentu, kazao je Grlić Radman.
Sa sastanka u Kotoru – foto Boka News
„Želja nam je da Hrvati ovdje u Boki kotorskoj i Crnoj Gori osjete podršku da ih država Hrvatska sa svojim institucijama podržava, jer oni su oni ovdje autohtoni narod. O tome sam razgovarao i s ministrom Radulovićem u čemu smo se složili da ćemo zajednički raditi na dobrobit Hrvata u Crnoj Gori i jačanju njihovog identiteta, da mogu raditi bez ikakvog straha i prijetnji kojih je bilo ovog ljeta”, rekao je.
Sa sastanka u Kotoru – foto Boka News
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković zahvalan je na podršci.
„Radio hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori postao strateški projekat koji finansira hrvatska država. Posebno bi se zahvalio Državnom uredu za Hrvate izvan RH koji podržava naše projekte“ – kazao je Deković.
„Naša Hrvatska je sa nama i to je činjenica koja nas čini jakima. Mi ćemo još jače nastaviti, ne samo na kulturnom i socijalnom polju već i politički predstavljati Hrvate. Sve ono što čini hrvatski identitet HGI će braniti“ – poručio je Adrijan Vuksanović, predsjednik HGI-a.
Ministar Grlić Radman sa mons. Ivanom Štironjom – foto Boka News
Ministar Grlić Radman posjetio je katedralu Svetog Tripuna u Kotoru gdje se susreo sa kotorskim biskupom mons. Ivanom Štironjom.
Nakon što je pandemija koronovirusa prilično usporila transport i isporuku brojnih proizvoda, postupnim ukidanjem pojedinih mjera i otvaranjem svjetskoga gospodarstva porastao je i interes kupaca diljem svijeta za narudžbe i kupovinu. No, i dalje se na robu čeka sedmicama, ako ne i mjesecima, piše HRT Radio Zadar.
Povećana potražnja stvorila je probleme ne samo brodarima, nego i lučkim operaterima u Kini, te još više u Sjedinjenim državama. U pretrpane luke brodovi, prije svega kontejneraši, propuštaju se na kapaljku. Jednim takvim brodom, sa šest hiljada kontejnera, zapovijeda kapetan, Zlarinjanin Miro Štrelov. Evo kako je za HRT Radio Zadar opisao stanje ispred Long Beacha na kalifornijskoj obali:
Nitko nam ne daje točne informacije, no najvjerojatnije, kako nam agenti i čarteri kažu, dolazi do problema i zastoja prvenstveno zbog COVID-a. Smanjen je broj ljudi koji rade port operation, odnosno dizaličara i štivadora, kaže kapetan Štrelov.
Drugi problem je nedostatak kamiona i vozača, jer se sada već previše brodova akumuliralo. Svaki dan dolaze po tri broda iz Kine krcata kontejnerima. Amerika vjerojatno radi nadolazećih blagdana i ‘Black Friday’-a uvozi jako puno robe, no ona se nema gdje složiti. Zbog nedostatka kamiona roba se gomila u luci, što onemogućuje preuzimanje kontejnera s drugih brodova te zbog toga brodovi dosta čekaju, pojasnio je kapetan.
Trenutno na sidrištu ispred Long Beacha nalazi se oko sto brodova, a negdje oko 20-30 brodova pluta na 25nM ispred luke. Kako koji brod uđe u luku, tako se po redu dolaska iz Kine sljedeći zove na sidrište i onda se čeka otprilike dva tjedna. Mi smo stigli 18. septembra navečer, a plutali smo do 22. septembra. Vjerojatno ćemo do 2. oktobra biti tu na sidru, po informacijama i rasporedu kojeg su postavili u luci, a koji se mogu promijeniti u svakom trenutku.Naš je brod od 6 tisuća teu, svi kontejneri idu van i brod se krca ponovno. Tako je bilo s drugim brodovima na našem vezu. Dijelimo vez s Coscom, a njihovi brodovi imaju prednost.
U luci se stoji 7 dana, uz dva tjedna na sidru s plutanjem, a rasporedi su pomaknuti. U Kini to nije slučaj, ondje svi brodovi idu prema planu, što u Americi predstavlja dodatan problem jer brodovi stalno dolaze, a nedostaje skladišnog prostora u luci zbog nedostatka kamiona i vozača koji bi dalje transportirali kontejnere, zaključio je kapetan Miro Štrelov.
Aviokompanija Wizz Air Abu Dhabi u nedelju, 3. oktobra, je uspostavila avioliniju Sarajevo – Abu Dhabi.
Letovi će se odvijati dva puta sedmično i to srijedom i nedjeljom najmodernijim tipom aviona Airbus A321neo.
Karte se mogu kupiti na šalteru prodaje karata na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, onlajn putem web stranice www.sia.ba kao i putem mobilne aplikacije aviokompanije wizzair.com, saopšteno je iz sarajevskog aerodroma.
Turistička organizacija Herceg Novi bila je domaćin internacionalnog sastanka projekta “WONDER – Child friendly destinations” održanog u Herceg Novom 30 septembra i 01 oktobra u hotelu Palmon Bay.
Tokom dva dana trajanja sastanaka, partneri su podijelili iskustva i razgovarali o planu rada za naredni period koji će biti od suštinskog značaja za održivost WONDER mreže tokom trajanja projekta ali i nakon njegovog završetka. To će garantovati zajedničku saradnju i sprovodjenje aktivnosti, kao i praktično sredstvo za proširenje mreže i uključivanje novih članova. Transnacionalna mreža destinacija prilagođenih djeci zajednički će raditi na angažovanju djece radi poboljšanja atraktivnosti i konkurentnosti WONDER gradova.
Mreža će poslužiti kao promocija, marketing i prilika za mnoge lokalne vlasti i organizacije. Nakon završetka projekta, mreža će nastaviti rad na poboljšanju usluga i politika prilagođenih djeci kao i na proširenju svojih članova u WONDER mreži sa ciljem da gradovi postanu „child friendly“!
Wonder
Pored radnih zadataka, partneri su bili u prilici uživati u gastronomiji i prirodnim ljepotama našega grada.
Sastanku su prisustvovali partneri iz sljedećih opština: Fano i Cervia -Italija, Velenje -Slovenija, West Achia i Preveza – Grčka, zatim, Observatorijum za prava djece i mladih iz Tirane- Albanija, Grad Novigrad – Hrvatska, Razvojni centar Novo Mesto – Slovenija, Razvojna agencija grada Dubrovnika, kao i pridruženi partneri iz Splita – Hrvatska i komore Achia – Grčka.
Wonder
Projekat “WONDER – Child friendly destinations” realizuje se u okviru drugog poziva Jadransko-jonskog transnacionalni programa. Implementacija je počela u februaru 2020 godine i trajeće 26 mjeseci. Ukupni budžet projekta je 1.697.000 eura od čega Turističkoj organizaciji Herceg Novi pripada 113.892 eura.
U JPU “Bambi” Tivat kroz novi kreativni programa realizuju se likovne edukacije putem art terapije u okviru projekta MyFunZoo – Moj zabavni zoo vrt
U JPU „Bambi“ Tivat južnoafrička umjetnica Renee Allem radi radionice art terapije sa djecom starijih i mješovotih vaspitnih grupa kojim je obuhvaćeno preko 130 djece. Sam projekat se uspješno sprovodi godinama širom Amerike pod nazivom MyFunZoo.
Kako ističe vd direktorica vrtića dr Jelena Perunović-Samardžić „Art terapija je jedna od najobuhvatnijih i najsnažnijih tehnika razvijanja svih dječjih razvojnih područja a koja se istovremeno može sprovoditi i individualno i grupno u radu s djecom ranog i predškolskog uzrasta. Prateći dijete kroz pokret, boju, priču i emociju vaspitač može saznati mnogo i kreirati prostor za dječji razvoj i zadovoljavanje njihovih potreba. Različita djeca će, naravno, različito reagovati no svako dijete priča svoju priču – na nama koji radimo sa njima je da je pročitamo s razumijevanjem“.
Bambi
“MyFunZoo projekat u obliku pazli pruža iskustvo kombinovanja slikanja sa podsvjesnim učenjem u cilju učenja kroz igru što nije uvijek moguće implementirati u današnjem okruženju. Ovaj program je utemeljen na konceptu da inspiriše djecu da samostalno stvaraju. Rad sa ovom tehnikom je dao rezultate u poboljšanju dugoročnog pamćenja u učenju, timskog rada, kao i učenja uopšte. Ovo je višesturuko iskustvo u učenju koje može poslužiti razvoju svih oblasti dječijeg razvoja jer je dječija mašta njihova jedina granica“ – kaže Renee Allem autorka i realizatorka projekta.
Lako je vidljivo koliko djeca uživaju u ovom programu zahvaljajući slikama koje su kreirali.
Predsjednik Predstavničkog doma Luksemburga, Fernang Etgen boravi u Herceg Novom, gdje će 4. i 5. oktobra biti učesnik 14. Konferencije predsjednika parlamenata malih evropskih država. On i saradnici su danas bili gosti predsjednika Opštine Herceg Novi, Stevana Katića, sa kojim su obišli Stari grad i razgovarali o mogućnostima za povezivanje i saradnju.
Delegacija Luksemburga imala je priliku da se upozna sa istorijom, posjeti najatraktivnije dijelove Starog grada i tvrđave Forte Mare i Kanli Kula, te da se informiše o aktuelnim projektima i strateškim planovima lokalne uprave.
Etgen je istakao da je Herceg Novi grad sa velikim turističkim potencijalima, a Crna Gora otvoreno, pluralističko društvo, baš kao i Luksemburg.
“Crna Gora ima značajnu ulogu na Balkanu, kao što Luksemburg ima značajnu ulogu u Evropskoj uniji. Nadam se da će i Crna Gora jednog dana biti članica Evropske unije. Posebno mi je prijatna posjeta Herceg Novom, jer se nalazimo u gradu sa velikim turističkim potencijalima, izuzetnim tvrđavama, koje mogu da privuku turiste”, rekao je Etgen.
Luksembrug-HN
Etgen je poručio da zemlje članice Evropske unije i one koje to žele da postanu moraju da sarađuju. Dodao je da je parlamentarna saradnja izuzetno važna za razmjenu iskustava između Crne Gore i Luksemburga, kao i za promociju naše zemlje.
“Crna Gora i Luksemburg imaju odlične bilateralne odnose. U Luksemburgu živi oko 3.600 ljudi iz Crne Gore i oni su se odlično integrisali u naše društvo. Na parlamentarnom nivou imamo odličnu saradnju na različitim poljima, kao što je sa Savjetom Evropske unije i OEBS-om, što smatram da će doprinijeti Crnoj Gori da ostvari svoje evropske ciljeve, kazao je Etgen.
Predsjednik Opštine Stevan Katić ocijenio je da je Konferencija predsjednika parlamenata malih evropskih država najvažniji skup u Herceg Novom u posljednjih 30 godina, kojem će prisustvovati visoki zvaničnici parlamenata više zemalja Evrope. On je poručio da će Herceg Novi i Crna Gora naredna dva dana biti zapaženi u regionu i cijeloj Evropi.
“Smatram da je ova konferencija značajna zbog saradnje na nivou parlamenata, ali i zbog toga što je Herceg Novi odabran za domaćina. Ugostio sam danas predsjednika parlamenta Luksemburga, sa kojim smo u srdačnom razgovoru razmjenili iskustva i upoznali ga sa istorijom grada. Istakli smo koliko je značajno da država koju predstavlja bude prisutna u Herceg Novom, posebno kada je u pitanju turizam. Luksemburg je najrazvijenija mala države Evrope, koja ima najviši BDP po glavi stanovnika, te nam njihova iskustva mogu biti od izuzetne pomoći, naročito u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”, rekao je Katić.
Luksembrug-HN
Četrnaesta Konferencija predsjednika parlamenata malih evropskih država biće otvorena u ponedjeljak u 10 sati u hotelu “Lazure” obraćanjem predsjednika Skupštine Crne Gore Alekse Bečića i ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića.
Na konferenciji će učestvovati predsjednik Predstavničkog doma Luksemburga Fernang Etgen, predsjednica Predstavničkog doma Kipra Anita Demetriou, predsjednik Nacionalnog savjeta Monaka Stefan Valeri, predsjednica Parlamenta Andore Roser Sune Paskuet, kao i drugi visoki predstavnici parlamenata Monaka, Luksemburga, Kipra, San Marina i Islanda.
Učesnici će razgovarati o izazovima i prednostima za male države u pogledu inovacija i modernizacije parlamenata, ulozi parlamenata u savremenim ekološkim izazovima, kao i parlamentarnoj diplomatiji malih evropskih država
Iako se ovdašnji ljubitelji Juga ne bi složili sa narednom tvrdnjom, gradski autić iz domaće proizvodnje u svijetu je okarakterisan kao jedan on najgorih automobila ikada napravljenih.
Osim što se često kvari i troši nesrazmjerno mnogo goriva u odnosu na svoje dimenzije, pokazalo se i da prilikom sudara uglavnom Jugo izvuče “deblji kraj”, uprkos tome što prolazi bezbjednosne testove, piše Gold Eagle.
Ipak, Jugo bi uskoro mogao da se otarasi ove neslavne reputacije i zasija novim, električnim sjajem. Dejan Hristov, umjetnik iz Sjeverne Makedonije, dizajnirao je verziju Juga na baterije pritom se trudeći da sačuva prepoznatljive linije domaćeg četvorotočkaša, pa je već na prvi pogled jasno o kom automobilu je riječ.
Ideja je da električni Jugo bude pristupačno ekološko vozilo koje će moći da parira modelima kao što su Dacia Spring i drugi električni automobili B segmenta poput Renoa 5 EV, Peugeot e-208, Opel Korse –e i Honde e, piše AutoBlog.
Hristov namjerava da predstavi svoj projekat Vladi Srbije vjerujući da i Jugo može da uđe u korak sa elektrifikacijom transporta. Ukoliko u Srbiji bude donesena odluka da se proizvodi litijum i litijum-jonske baterije, proizvodnja električnih automobila bila bi logičan slijed kako bi se troškovi sveli na minimum.
Za potencijalnog proizvođača električnog Juga Hristov predlaže Rimac Automobile iz Hrvatske, budući da se Jugo proizvodio u Jugoslaviji, a učešće bi mogle uzeti i kompanije Fiat, Reno ili pojedini proizvođači iz Kine, piše Motor1.
Velika naftna mrlja stigla je u nedjelju iz okeana uz obale Kalifornije do plaže u Huntington Beachu noseći sa sobom uginule ribe i ptice, objavili su lokalni i savezni zvaničnici.
Oko 126.000 galona nafte pretvorilo se u ljepljivi sloj površine oko 20 kvadratnih kilometara nakon što je prvi put uočen u subotu ujutro, rekla je Katrina Foley iz uprave okruga Orange.
“Šteta za okolinu je nepovratna”, istaknula je u saopštenju.
Dodala je da je do izlijevanja došlo zbog puknuća na bušotini i da se mrlja prostire od pira u Huntington Beachu do Newport Beacha, dijela kalifornijske obale popularne među surferima.
Foley je rekla da je nafta ušla i u Talbert Marsh, veliki ekološki rezervat i ondje pričinila “značajnu štetu”.
Plaže su zatvorene i otkazan je lokalni aeromiting.
Zvaničnici su rekli da su dopremili barijere kako bi se spriječilo prodiranje nafte u ekološke rezervate Bolsa Chica i Huntington Beach Wetlands.
Obalna straža je podigla avione koji procijenjuju veličinu naftne mrlje i unajmila je izvođače za uklanjanje onečišćenja.
Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Crne Gore, Gordan Grlić i Đorđe Radulović danas su na ulaz u logor Morinj položili vijence i na simboličan način podsjetili da je prije trideset godina uspostavljen logor kroz koji je prošlo nekoliko stotina hrvatskih državljana, većinom iz Dubrovnika i dubrovačkog zaleđa.
„Nakon trideset godina tek danas komemoriramo taj tužni dan kada je otvoren taj takozvani Centar za prihvat zarobljenika, koje je postalo mučilište nevinih ljudi i civila. Prisustvo ministra vanjskih poslova Crne Gore Đorđa Radulovića potvrđuje tu želju da zajednički komemoriramo taj događaj, da položimo vijence da zapalimo svijeće. Vi znate da su neki bili i osuđeni, uglavnom stražari, međutim do danas mi ne znamo tko su bili ti nalogodavci, tako da tu ima još mjesta za procesuiranje i drugih koji bi trebali kazneno odgovarati.
Ovo danas je upravo priznanje da se ovdje dogodio zločin. Zajednički danas odajemo počast svim žrtvama, ovo je veliki dan, prvi puta da su ovdje došli predstavnici Hrvatske države i Crne Gore “- kazao je za Hinu, ministar Grlić Radman
On je poručio da to isto želi uraditi i u Srbiji gdje su bili mnogi Hrvati nepravedno zatočeni, mučeni, mnogi ubijeni.
Logor Morinj
„Razgovarao sam sa ministrom Radulovićem o postavljanju jedne spomen ploče ovdje u Morinju. Organizator ove komemoracije je HNV CG koji su lojalni građani Crne Gore koji njeguju hrvatsku tradiciju, kulturu, jezični identitet… Vlada RH radi na očuvanju i skrbi svih čimbenika koji ih povezuju“ – istakao je Grlić Radman.
Logor Morinj
Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Đorđe Radulović kazao je da samim prisustvom u Morinju Vlada dokazuje da postoji duh nove Crne Gore.
„Onaj koji u ratu nije učestvovao ali poštuje žrtve svih ratove na ovim prostorima, ali i sve one druge bez obzira kojoj naciji ili vjeri pripadaju. To je duh nove Crne Gore koja želi pomirenje naših očeva zarad budućnosti naše djece. Duh Crne Gore koji ne sanja istoriju već svoju evropsku budućnost. Duh Crne Gore koji živi u miru sa svima. Patriotizam se danas pokazuje poštovanjem onih koji misle kao vi ali i još više poštovanjem onih koji misle drugačije. Poštovanjem svog susjeda, prijatelja, Morinj je opomena da to nikad ne zaboravimo“ – poručio je ministar Radulović.
„Danas je veliko ohrabrenje obilježiti ovu obljetnicu u nazočnosti dva ministra vanjskih poslova, u nazočnosti svih prisutnih a koji šalju poruku da je zaista primjer čojstva znati sačuvati drugoga od sebe. Tko je vidio današnji dan vidio je sve…“ – kazao je predsjednik HNV CG Zvonimir Deković i pozvao da minutnom šutnje odaju počast preminulim dubrovačkim logorašima u ovom logoru kao i svima koji su preminuli u proteklih trideset godina.
„Tačno prije tridest godina na današnji dan sam ovdje doveden i tu sam proveo sedamdeset teških dana, najtežih u mom životu, gladi, žeđi, maltretiranja, ponižavanja… Želim ukazati na istinu kako se ovo nikada nebi više ponovilo“ – poručio je bivši logoraš Zlatko Bagoje iz Udruge logoraša iz Morinja (podružnica HDLSCKL Dubrovačko-neretvanske županije).
Logor Morinj
Komemoraciji su prisustvovali predstavnici HNV-a, HGI-a i hrvatskih udruga u Crnoj Gori, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, državni tajnik za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, načelnik opštine Konavle Božo Lasić.
Skupu su prisustvovale i aktivistkinje ANIME iz Kotora sa transparentom “Pamtimo Morinj” koje godinama ukazuju na potrebu da se crnogorsko društvo mora suočiti sa istinom.
Logor Mrinj
Podsjetimo, u periodu periodu od 3. oktobra 1991. do 18. avgusta 1992. godine u Morinju je organizovan Sabirni centar za zarobljenike iz Hrvatske-logor Morinj. U logoru su u tom periodu boravile 292 osobe iz Dubrovačke regije, od čega je 169 svjedočilo o nečovječnom postupanju prema njima.
Nakon dugog perioda u kojem je režim upotrijebio sva sredstva kako bi izbjegao odgovornost za učinjeno 2013. godine je donesena pravosnažna presuda kojom su četvorica optuženih osuđeni na ukupno 12 godina zatvora. Optuženi su naređivali, mučili i nečovječno postupali prema velikom broju ratnih zarobljenika u logoru, povređujući njihov tjelesni integritet i lično dostojanstvo.
Grlić Radman: Ishitrena odluka kotorske vlasti
“U među vremenu je bazen u Kotoru nazvan po Zoranu Džimiju Gopčeviću koji je bio u to vrijeme zapovjednik straže. Mi smo prosvijedovali protiv toga. Činjenica da je ovdje danas i ministar Radulović potvrđuje i dokazuje da je to ishitrena odluka kotorskih vlasti na koju vjerovatno nije mogla uticati izvršna vlast” – kazao nam je Grlić Radman.
O zaostalim pitanjima sa Crnom Gorom ministar je istako da se moraju riješiti pitanja povratka broda Jadran, zajedničeke nominacije Bokeljske Mornarice kod UNESCO-a, razgraničenje na moru, budući da je kopnena granica neupitna.
