PREDSJEDNIK OPŠTINE BUDVA MARKO CAREVIĆ SASTAO SE SA BRITANSKOM AMBASADORKOM KAREN MEDOKS
Britanska ambasadorka, Karen Maddocks, posebno je zainteresovana za razvijanje i unapređenje turističke ponude Budve, broj gostiju iz Velike Britanije i mogućnosti povećanja turističkog prometa sa tog tržišta.
Ona se sastala sa predsjednikom Opštine Budva Markom Carevićem, koji je upoznao Maddocks sa političkom, ekonomskom i društvenom situacijom u toj opštini, prioritetima, kao i o glavnim razvojnim projektima i budućim planovima za unapređenje te lokalne samoupave.
Maddocks je, kako se navodi u saopštenju Opštine Budva, posjetila i Turističku organizaciju Budve, gdje se susrela sa direktorom Nemanjom Kuljačom, koji je ovom prilikom upoznao ambasadorku sa turističkom ponudom Budve, prirodnim ljepotama, smještajnim kapacitetima, kalendarom manifestacija, promotivnim aktivnostima, kaoi potencijalom aktivnog turizma na budvanskoj rivijeri.
On je upoznao Maddocks sa turističkim kretanjima u periodu prije početka pandemije virusa kovid-19 i nakon, posebno kada su u pitanju dolasci i noćenja gostiju iz Velike Britanije, zatim planiranim projektima koji se odnose na unapređenje turističke ponude i valorizaciju kulturne baštine, ali i izazovima u vremenu pandemije.
PREDSTAVNICI TURISTIČKE ORGANIZACIJE BUDVE SE SASTALA SA BRITANSKOM AMBASADORKOM KAREN MEDOKS
Maddocks se zahvalila na prijemu i izrazila posebno interesovanje kada su u pitanju razvijanje i unapređenje turističke ponude Budve, budvansko zaleđe, broj gostiju iz Ujedinjenog Kraljevstva i mogućnosti povećanja turističkog prometa sa ovog tržišta.
Kako je istakla, Maddocks će rado promovisati turističku ponudu Budve i ovo tržište drugim britanskim turistima.
Ispred Opštine Budva sastanku su takođe prisustvovali i šef kabineta Nikola Jovanović i sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu, Nevenka Božović Jovović.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (četvrtak 10.02.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2136 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 487 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
132
Ulcinj
71
Bar
49
Nikšić
42
Pljevlja
31
Budva
29
Herceg Novi
28
Rožaje
16
Bijelo Polje
15
Kotor
14
Tivat
12
Berane
10
Danilovgrad
10
Plav
8
Cetinje
7
Mojkovac
3
Žabljak
3
Andrijevica
2
Kolašin
2
Plužine
1
Šavnik
1
Tuzi
1
UKUPNO
487
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 10.02.2022. godine je iznosio 22,80%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno osam smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sljedećih opština: Podgorica (2), Bar (2), Herceg Novi (1), Andrijevica (1), Kolašin (1) i Pljevlja (1). Među preminulima najmlađi je imao 64 godine, a najstariji 81 godinu starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2632.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 526 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 3 511.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 225 740.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Gradilište kompleksa Boka Place u Tivtu – foto S.L.
Opština Tivat je tokom prošle godine od naknade za uređenje građevinskog zemljišta (komunalija) prihodovala ukupno 4.413.327 eura.
Od toga je, kako pie u Izvještaju o stanju uređenja prostora Optine Tivat za 2021., za prijavu gradnje novih objekata naplaćeno 4.315.487 eura, dok je 97.840 eura komunalija naplaćeno za legalizaciju bespravno podignutih objekata.
Najveći pojedinačni iznos komunalija prošle je godine naplaćen od investitora, komapnije Adriatic Marinas iz Tivta, a koja je za novo krilo nautrilko turističkog centra Porto Montenegro – stambeno-poslovni kompklaks Boka Place, Opštini uplatila oko 2,3 miliona eura na ime ove naknade.
Inače, tokom prošle godine na području najmanje bokeljske opštine legalizovan je 41 bespravno podignuti objekat, od čega 35 stambenih i 8 pomoćnih objekata.
Istovremeno, prijavljena je gradnja 58 novih objekata od čega 31 stambenog objekta za porodično stanovanje, 16 objekata kolektivnog stanovanja, pet objekata mješovite namjene, dva stambeno-poslovna i jednog pomoćnog objekta, kao i tri objekta infrastrukture.
Služba glavnog gradskog arhitekte Opštine Tivat koju od aprila prošle godine vodi arhitekta Marko Popović, lani je razmatrala ukupno 140 zahttjeva za davanje raznih saglansoti koje su joj podnijeli ninvestitori raznih objekata.
Od toga je podneseno 100 zahtjeva za davanje saglasnosti na idejno rješenje arhitektonskog projekta stalnih objekata od kojih je 56 zahtjeva riješeno i to 39 zahtjeva je odobreno, pet zahtjeva je odbijeno, a 12 postupaka je obustavljeno, dok su 44 zahtjeva još na kraju prošle godine bila u proceduri obrade predmeta.
Podnesena su 22 zahtjeva za davanje saglasnosti na idejno rješenje arhitektonskog projekta privremenog objekta. On njih je 15 zahtjeva odobreno, pet zahtjeva odbijeno i jedan postupak je obustavljen, dok je jedan zahtjev još u proceduri obrade predmeta.
Podneseno je ukupno 18 zahtjeva za davanje potvrde o usklađenosti spoljnog izgleda bespravnog objekta sa smjernicama za usklađivanje spoljnog izgleda iz planskog dokumenta. Od toga je 15 zahtjeva riješeno izdavanjem potvrde o usklađenosti spoljnjeg izgleda bespravnog objekta sa smjernicama iz planskog dokumenta, dok su za tri zahtjeva podnosiocima upućena obavještenja o daljim koracima vezano za usklađivanje spoljnjeg izgleda bespravnog objekta.
U znak sjećanja i poštovanja na strijeljane mornare, 11. februara 1918. danas je na spomeniku u Škaljarima, upriličeno polaganje vijenaca, odata počast minutom ćutanja.
“Od tada do danas svako tumačenje ovog događaja je vezivala ona ista nit, zbog koje su ovi ljudi svijesno odbili da budu vezanih očiju na strijeljanju, nit koja ujedinjuje kompletno čovječanstvo, a to je borba za slobodu i borba za ravnopravnost svih… Sve njih nije tada vezala ideja o naciji i vjeri već ideja o jednakosti i slobodi u borbi za pravdu” – kazao je predsjednik Jokić.
“Borba za slobodu i dostojanstvo, za bolji život to je nešto što je osnovno, što je iznada nacije i religije. Čast je i poštovanje danas sjetiti se svih mornara. Hvala svima koji održavaju ovo mjesto za buduće generacije, za znanje i edukaciju koja je veoma važna da možemo ići zajedno dalje ” – kazala je ambasadorka Republike Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova.
Vijence su položili predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, ambasadorka Republike Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova, konzul savjetnik Republike Hrvatske Zlatko Kožuhara, predstavnici Bokeljske mornarice i organizacija boraca.
Pobuna mornara u Boki Kotorskoj dogodila se 1. februara 1918. godine, tačno u podne, na brodovima „Sankt Georg” i „Gea”. U tom trenutku, Boka je bila dio Austrougarske i zbog svog strateškog položaja predstavljala izuzetno važnu pomorsku bazu.
Toga dana, oko 6.000 mornara austrougarske ratne flote uzelo je zapovjedništvo u svoje ruke i istaklo crvene zastave na oko 40 brodova u zalivu, a upravo ispred Đenovića je bio stacioniran najveći broj brodova.
Pobunjeni mornari ustali su protiv osvajačkog rata koji su vodile Njemačka i Austrugarska i protiv loših uslova života na ratnim brodovima. Iako je pobuna vrlo brzo ugušena, ovaj događaj ostao je zapamćen kao primjer zajedničke borbe za prestanak ratnih sukoba, mir i bolje uslove za život i rad.
Posadu su činili pomorci različitih nacionalnosti. Ubrzo su u Boku upućeni bojni brodovi, razarači i torpiljarke kako bi spriječili pobunu, pa je pobunjenim mornarima postavljen ultimatum o predaji 3. februara.
Brod „Gea“ i podmornice u Đenovićima
Istog dana uhapšeno je 500 pobunjenih mornara. U zatvoru je umrlo 10-ak mornara, tokom pobune poginulo ih je dvoje, a ostali su osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne.
Četvorica mornara i to troje Hrvata – Mate Brničević iz Krila Jesenica kod Omiša, Antun Grabar iz Poreča, Jerko Šišgorić iz Žirja kod Šibenika i Čeh František Raš, koji su vodili pobunu osuđeni su na smrtnu kaznu i strijeljani su 11.februara u Škaljarima, Kotor.
Poznati cetinjski književnik i povjesničar Niko Simov Martinović zapisao je izjavu don Nika Lukovića koji je ispovjedio i pripremio mornare osuđene na smrt.
„Od uznemirenosti nijesam spavao. Tačno u 5 sati ujutro bio sam u koridoru zatvora na prvom katu sa članovima prijekog vojnog suda. Doveli su četiri osuđena mornara kojima je predsjednik suda, koliko se sjećam potpukovnik auditor (vojni sudac) Milota, pročitao presudu. Na to je František Raš doviknuo: ‘Ta presuda je pucanje na pravdu!’ Zatim su trojica mornara odvedeni u jednu zatvorsku ćeliju, a Mate Brničević u samicu. Predsjednik suda mi se obratio: ‘A sada, velečasni gospodine, vaša je dužnost osuđene pripraviti na smrt i olakšati im zadnje sate života’. Najprije su me odveli u ćeliju gdje su bili Raš, Šižgorić i Grabar. Šižgorić je od ljutine razderao bluzu i jedno dugme sa njegove bluze doletjelo mi je na oko i razbilo mi staklo na cvikeru. Raš je bio pribran. On mi je rekao: ‘Ja neću ništa tajno ispovijedati. Moja ispovijest neka bude javna. Kao socijalist borio sam se za slobodu, za prava radnika, za bolje društveno uređenje. A u vojsci, vidjevši ovaj nepravedni osvajački rat, koji vode Njemačka i Austrija protiv Slavena, radio sam u pokretu mornara da se sruši Austrija i da joj se odmah nametne mir. Povod za to dali su mi naši časnici koji su nas zlostavljali i raskalašeno živjeli, dok smo mi gladovali, a ohrabrilo nas je na pobunu ono što se dogodilo u Rusiji. Tamo je granulo novo sunce koje će obasjati ne samo Slavene već sve narode svijeta i donijeti im mir i pravdu’. Prisutni su prihvatili izjavu Raša i povikali: ‘Tako je!’ Počeo sam tješiti osuđene mornare priznajući da oni idu na drugi svijet nevini, kao žrtve pale za jednu pravednu stvar. Na to mi je Šižgorić odgovorio: ‘Uzalud nam vi govorite o drugom svijetu, kada mi mladi hoćemo živjeti na ovom svijetu i raditi za narod’. Antun Grabar je bio uznemiren. Žalio je napustiti drugove s kojima se borio. Žao mu je bilo žene i dvoje male djece koji su na njega mislili. On je od njih trebao napraviti nove ljude, borce za novo društvo, a nije uspio ni vidjeti ih.
Mate Brničević je bio miran. On je bio iskusniji revolucionar i pobuna na brodu Gea, kojom je on rukovodio, najbolje je bila organizirana. ‘Ja ne žalim’, rekao je Mate, ‘što sam sudjelovao u pobuni. Ja ne žalim što sam osuđen na smrt, jer smatram da će naša smrt donijeti bolji život našem narodu’. U sedam sati mornari su već bili izvedeni na stratište na livadi ispod gradskog groblja u Škaljarima. Raš nije dozvolio da mu vežu oči. Strijeljanja su izvršila osam vojnika Mađara, pod zapovjedništvom jednog kapetana, također Mađara. Šižgorić je gledao osam strijelaca i rekao im: “Zar vi, vojnici, za čiji smo se bolji život borili, hoćete da nas strijeljate?”. Na to je jedan od vojnika, koji su trebali pucati, pao u nesvijest. Prva naredba nije izvršena dok se onesvješteni nije zamijenio drugim. Zapovjednik je dao znak sabljom za pucanje, ali vojnici nisu htjeli pucati. Zapovjednik je dao treći put znak za paljbu. Neposredno prije paljbe Raš je uzviknuo: ‘Vi pucate u pravdu. Živjela sloboda!’ Trojica mornara su pala mrtva poslije prvog plotuna, a Grabar je bio ranjen. Na to su, po naredbi, pripucala dva vojnika i dotukla ga”.
Projekt “Riječke gastronomske luke”, cilj kojega je povezivanje ugostiteljskih objekata i razvoj novog gastronomskog brenda, pokrenula je Turistička zajednica Grada Rijeke u suradnji s riječkom tvrtkom Abisal, a predstavljen je u četvrtak na botelu Marina u riječkoj luci.
Projekt su predstavili direktor riječke turističke zajednice Petar Škarpa i inicijatorica projekta i predstavnica tvrtke Abisal Karin Mimica, naglasivši da je osnovni cilj projekta pomoći građanima da se bolje snađu u šarolikoj ponudi, a ugostiteljima da se profiliraju kroz zajedničku marketinšku platformu riječke gastronomske ponude.
Škarpa je istaknuo da se Rijeka može pohvaliti bogatom i šarolikom ugostiteljskom ponudom te da se s ubrzanim razvojem ponude, javila potreba za pronalaskom novih marketinških rješenja za prezentaciju riječke gastronomije.
S tim ciljem pokrenut je projekt “Riječke gastronomske luke”, koji će građanima i gostima olakšati odabir ugostiteljskih objekata, a restorani će, uz pomoć osmišljenog komunikacijskog modela, moći bolje predstaviti svoju ponudu.
Gosti će lakše pronalaziti informacije o objektima, hrani i piću, s obzirom na društvo u kojem dolaze i dodatne sadržaje koje objekti pružaju, ovisno o tome traže li mjesto za nedjeljni ručak s obitelji, poslovni sastanak, marendu, mjesto s lokalnim, ribljim ili egzotičnim specijalitetima…
Prijavljeni ugostiteljski objekti, koji ispunjavaju propisane uvjete, nosit će titulu odabrane riječke gastronomske luke kao garanciju kvalitete ponude i usluge te će postati glavni aduti riječke gastronomije, rekao je Škarpa.
Autorica projekta Karin Mimica navela je da je do sada prispjelo 20-ak kandidatura za različite gastronomske luke iz sedam restorana, jer se svaki restoran može kandidirati u najviše tri kategorije, a njih još 10-ak osmišljava opis svoje ponude.
U prvoj podjeli riječke gastronomske ponude na luke predložene su: romantične gastronomske luke, obiteljske gastronomske luke, poslovne gastronomske luke, ribarske luke, veganske luke, luke za vinske znalce, pivske gastronomske luke, luke lokalnih namirnica te luke posebnosti u koje pripadaju i restorani specijalizirani za kuhinje drugih destinacija i zemalja.
Dodala je da od ugostitelja i od građana dolaze novi prijedlozi kao što su – dnevne luke ili marendariji s dnevnom promjenom menija, radničke luke, degustacijske luke, barbeque luke, luke tapasa…
Obrazac za kandidaturu je ugostiteljima na raspolaganju on-line, a rok za prijavu je 15. februara.
Lista luka nadopunjavat će se i prijedlozima ugostitelja, a prvi nositelji titula različitih riječkih gastronomskih luka bit će proglašeni do aprila.
U subotu 12. februara, Opština Herceg Novi je proglasila dan žalosti zbog tragičnog gubitka mladih ljudi iz našeg grada.
Izložba, donatorski sto i radionica ce se održati kao po planu ali bez muzike i uobičajenog slavlja.
Orange party planirana za subotu veče se otkazuje i umjesto toga pozivamo prijatelje, saradnike i izlagače da sa nama obilježe otvaranje manifestacije uz postovanje situacije, bez najavljene muzike u kafeu Vagon u petak od 20 sati, poručuju orgaanizatori NVO Ruke.
U Italiji će se od petka ponovno moći slobodnije disati, pošto je vlada tijekom tjedna odlučila ukinuti obavezno nošenje zaštitnih maski na otvorenome, uvedeno radi zaštite od koronavirusa.
Prema novom pravilu, ljudi će vani morati prekriti nos i usta samo kada su gužve. Prije se to pravilo primjenjivalo i na otvorenom i u zatvorenom prostoru, bez obzira na stanje s koronavirusom na terenu. U zatvorenome i u javnom prijevozu maske su i dalje obavezne.
Od petka će se i talijanski disco klubovi otvoriti, a za ulaz je potrebna COVID potvrda. Prošle su godine zbog pandemije disco klubovi bili dugo zatvoreni, a u međuvremenu su se mogli otvoriti s manjom popunjenošću.
Samo će oni koji su preživjeli nastaviti s poslom, rekao je Maurizio Pasca, predsjednik poslovne udruge Silb, koja predstavlja i vlasnike disco klubova, za novinsku agenciju ANSA u četvrtak.
Turisti koji u Italiju stignu iz država EU-a trebaju za ulazak u zemlju negativan test na koronavirus, dokaz o cijepljenju ili dokaz da su preboljeli covid-19, a dokaz o statusu potreban je i na mnogim turističkim mjestima poput muzeja, restorana i u javnom prijevozu.
U Italiji, državi s oko 60 milijuna stanovnika, na snazi je izvanredno stanje i istječe 31. ožujka. Zasad se ne zna hoće li ga vlada produljiti.
Ako se ono završi, mogla bi uskoro prestati i neka ograničenja. Vlada je donijela samo propis kojim se do sredine lipnja ove godine zahtijeva da ljudi stariji od 50 godina budu cijepljeni protiv koronavirusa.
Uprava javnih radova raspisale je tender za izgradnju vodovodne mreže na posluostrvu Luštica. Vrijednost javne nabavke je 8,4 mil EUR bez, odnosno oko 10,16 mil EUR sa uračunatim PDV-om.
Pravo učešća na tenderu imaju svi ponuđači koji ispune tražene uslove. Rok izvršenja ugovora je 900 dana od uvođenja izabranog izvođača u posao
U tenderu je naznačeno da izvođač garantuje za kvalitet radova u roku od minimum 24 mjeseci. Takođe, izvođač garantuje za kvalitet opreme u roku od minimum 60 mjeseci. Garantni rok počinje da teče od dana dobijanja završnog izveštaja stručnog nadzora i primopredaje objekta.
Krajnji rok za dostavljanje ponuda je 18. mart do 10 sati, a istog dana održaće se i njihovo otvaranje.
Skori početak realizacije ovog veoma važnog projekta za Lušticu i Herceg Novi najavljen je u krajem prošle godine. Kako je tada saopšteno, Opština Herceg Novi završila je projektnu dokumentaciju za izgradnju vodovodne mreže na ovom poluostrvu, za šta je izdvojeno oko 100.000 EUR.
Podsjetimo, tada je raspisan i 11,5 mil EUR vrijedan tender za izgradnju putnog pravca Monte Rose. Riječ je o putnom pravcu ukupne dužine 7,7 kilometara, od postojećeg puta Rose-Krašići do postojećeg puta Babunci-Krašići.
Izgradnja ove saobraćajnice, ali i vodovodne mreže od ključnog su značaja i za budući kompleks Ritz Carlton Montenegro.
Nacionalna aviokompaija Air Montenegro (AM) odustala je od kontroverzne namjere da u dugoročni operativni lizing uzme jedan veći avion iz porodice airbus A320 ili boeing B737 i time diverzifikuje svoju flotu koju trenutno čine dva operativna aviona tipa embraer E195.
Potvrđeno je to iz menadžmenta AM uz napomenu da će umjesto ove opcije koja bi podrazumijevala i dodatne troškove za obuku letačkog, kabinskog i tehničkog osoblja za opsluživanje novog tipa aviona drugog proizvođača u odnosu na ove koje AM već ima u floti, kompanija tokom prestojeće ljetnje turističke sezone, uzeti u kraći zakup sa posadom (wet lease) jedan avion većeg kapaciteta kakvi su A320 ili B737.
AM je inače, javni oglas za uzimanje u dugoročni zakup bez posade (dry lease) aviona tipa A320 ili B737 sa najmanje 144 putnička sjedišta, raspisao 21.decembra prošle godine. To su u stručnim vazduhoplovnim krugovima ocijenili kao pogrešan potez diverzifikovanja male flote AM-a, a koji će značajno uvećati troškove poslovanja ove kompanije, te je upozoreno da AM avion tako velikog kapaciteta neće moći da adekvatno uposli van ljetnje turističke sezone. Izvršni direktor AM Predrag Todorović je ovaj potez pravdao time što turoperatori koji avione angažuju na čarter-letovima, nisu skloni da to rade sa avionima manjeg kapaciteta kakvi su AM-ovi embraeri E195 koji imaju po 116 sjedišta, već insistiraju na avionu većeg kapaciteta kog kojih su im troškovi čartera raspoređeni na veći broj putničkih sjedišta, manji nego kod E195.
„Preko otvorenog postupka nabavke usluge dugoročnog zakupa vazduhoplova, ukupno smo primili 22 ponude od renomiranih lesora za avione iz porodice A320 i B737. Podsjećamo da je raspisani oglas bio neobavezujući. Nakon detaljne analize pristiglih ponuda, trenutne situacije na tržištu kao i ostalih okolnosti, odlučili smo da u ovom trenutku ne uzimamo avion u dugoročni, tzv dry-lease angažman.“- rekli su „Vijestima“ iz menadžmentaAM-a.
Kako su naveli, i pored ovakve odluke, „zbog velikog interesovanja turoperatora za Crnu Goru AM će ovog ljeta svakako imati veći avion u svojoj floti, ali je procjena da je u ovom trenutku racionalnije obezbijediti dodatni kapacitet u kratkoročnom najmu.“
To znači da će AM jedan večiu avion za sezonu uzeti u tzv.wet lease ili ACMI aranžman (aircraft, maintenance, crew, insurance) pri čemu će njegov vlasnik obezbjeđivati posadu, održavanje i osiguranje aviona koji će letjeti za potrebe AM-a. Na sličan način je bivša crnogorska naciuonalna aviokompanija Montenegro Airlines u posljednjim godinama svog poslovanja, tokom sezone pojačavala svoje kapacitete, uvođenjem u flotu u wet lease uzetih većih aviona tipa boeing B737-300 i 737-500 koji su iznajmljivani od rumunske kompanije Blue Air i malteške AirX Charter.
Iz AM nisu direktno odgovorili da li je na njihovu odluku o odustajanju od uzimanja u dugoročni zakup većeg aviona, uticala u međuvremenu donešena odluka Vlade da država od brazilske banke BNDS, otkupi i treći ebrear E195 koji je nekada koristio Montenegro Airlines (40-AOC) a koji je još od 26.decembra 2020. prizemljen na aerodromu Podgorica. AM je prethodno zbog nedostatka novca, odustao od kupovinje tog aviona za koji su Brazilci tražili 5,3 milione dolara jer u AOC treba ulošiti još namjanje preko 8 miliona dolara da bi on bio vraćen u tzv.plovidbeno stanje, ali je Vlada odlučila da država otkupi od banke taj avion i onda ga da u zakup novo nacionalnoj aviokompaniji.
„U ovom trenutku prema komercijalnim, finansijskim i operativnim analizama, još jedan vazduhoplov sa 116 sjedišta nije idealno rješenje za AM, ali smo više puta istakli da smo otvoreni za saradnju i spremni da sa Vladom dogovorimo najbolji način na koji taj resurs može da se iskoristi.“- kazali su nam iz AM uz napomenu da ta kompanija „u ovom trenutku teško može dati preciznu procjenu perioda uvođenja aviona 4O-AOC u operativnu upotrebu jer je prije svega potrebno detaljno provjeriti i ispitati status aviona kojem mi nemamo pristup.“
„Sigurni smo ipak da je potreban duži period za sve radove, uz milionska ulaganja. Uvođenje aviona 4O-AOC u eventualnu operativnu upotrebu zavisi od toga kada će mu se vratiti plovidbenost. Sa pripadajućim motorima kojima su istekli resursi za ta to je potrebno je oko godinu dana. Ukoliko bi se ipak iznajmili motori taj period je nešto kraći, ali bi trajao makar pet mjeseci. Pošto proces zavisi od niza okolnosti koje nijesu pod kontrolom niti nadležnosti AM-a period može biti mnogo duži i skuplji. Dakle, za vraćanje plovidbenosti potrebno je da se obezbijede dva ispravna motora (iznajme ili izvrše radovi na pripadajućim motorima) i instaliraju svi pripadajući djelovi. Na trajanje i troškove procesa takođe bitno utiče i da li će Montenegro Airlines u stečaju ustupiti komponente aviona koje se nalaze u njihovom hangaru i magacinu.“- naveli su iz menadđmenta nacionalne aviokompanije dodajuči da je zatim, za dovođenje 4O-AOC u opertivnu upotrebu, na avionu neopohodno izvršiti radove po Programu Tehničkog Održavanja i preporuci proizvođača aviona za izvršenje radova održavanja.
„Ovdje prvenstveno mislimo na set baznih šestogogodišnjih radova (najkompleksniji i najskuplji, tzv.D-check) čiji je rok za izvršenje za dati vazduhoplov do sredine maja tekuće godine. Ovi radovi su specifični jer moraju da se obave u nekom od EU servisa i traju minimum šest sedmica. Održavanje ili vraćanje aviona u plovidbeno stanje podrazumijeva zahtjevne i konstantne procese koji traju duži vremenski period jer zahtijevaju sistematičan i detaljan pristup. Ukoliko krajnja odluka Vlade bude vraćanje AOC u plovidbeno stanje, osim navedenih, vjerujemo da postoje dodatni troškovi i radovi, ali napominjemo da u ovom trenutku AM ne može dati ovakvu vrstu procjene jer nemamo pristup avionu i nismo upoznati sa realnim stanjem u kojem se AOC trenutno nalazi.“- naglašavaju iz AM.
Objašnjavaju da svoja dva aviona još nisu prefarbali u nove boje i brendirali (kompanijski livery) da ih ne bi nepotrebno zadržavali u srevisu duže od onoga što je nephodno da se na njima obave radovi redovnog održavanja i pregleda. Stoga to nije urađeno ni nedavno prilikom redovnog tzv. C-checka na avionu 4O-AOB koji je obavljen u Portugaliji.
„Pomenuti check je bio dosta zahtjevan i aplikacija livery-ja bi značajno produžila period boravka 4O-AOB na servisu, čime bismo ugrozili odlazak drugog aviona 4O-AOA na planirane bazne radove.“- objašnjavaju iz AM dodajući da im je cilj da u toku zimskog peerioda kada imaju manje letjenja, izvrše što više radova održavanja i da oba aviona budu u potpunosti spremni za sezonu.
„Sigurnost i bezbjednost operacija je naš apsolutni prioritet i svi redovni servisi i radovi na avionu se planiraju i obavljaju u skladu sa najstrožijim standardima i procedurama. U narednom periodu ćemo se temeljno posvetiti i priojektu aplikacije livery-ja jer želimo da avioni crnogorske nacionalane avio-kompanije budu ponos svih nas, prepoznatljivi na svim aerodromima ka kojima letimo, ne samo po pouzdanosti već i po modernoj usluzi i modernom vizuelnom identitetu.“- poručuju iz AM.
NOVE LINIJE I VEĆI BROJ DESTINACIJA, USKORO I ČLANSTVO U IATA
Iz menadžmenta AM su najavili da će uskoro kompanija imati znatno veći broj destinacija i linija koje će obavljati, a povećaće se i frekvencija letova na najprometnijoj i najprofitabilnijoj liniji za Beograd. Na kritike da su do sada, posebno u zimskoj sezoni, imali generalno, mali broj letova i nedovoljnu iskorišćenost postojeće flote, odgovaraju da je na to uticalo više faktora. Prvi je covid i epidemiološke mjere koje se primjenjuju u pojedinim državama, a što se odrazilo na planirami AM-ov saobraćaj na liniji za Frankfurt. Na pitanje zašto, osim Frankfurta i djelimično Istanbula, nemaju letove ni za jedan drugi veći evrposki hab (čvorište) poput Londona, Pariza, Brisela, Amsterdama ili Rima, iz AM odgovaraju da su trenutno umjesto na konektirajuće putnike koji nastavljaju putovanja preko takvih habova dalje u svijet, oni „zbog uspostavljanja novog distributivnog sistema, i dalje fokusirani na point-to-point putnike, trenutno bez interline/code-share sa drugim operaterima, na čemu intenzivno radimo.“
„U procesu smo dobijanja IATA koda koji je preduslov za međukompanijsku saradnju i kada se takva saradnja ostvari, AM će omogućiti nove konekcije putnicima. I pored svega toga, planiramo da letimo ka barem 15 destinacija što je ogroman rast i uspjeh u datim okolnostima.“- podvlače iz menadžmenta nacionalne aviokompanije.
Članstvo u IATA (Međunarodnoj sasocijaciji vazdušnog transporta) je kažu, od izuzetne važnosti za redovne avioprevoznike, „jer je preduslov za unapređenje komercijalne saradnje sa drugim kompanijama, poput code-share ugovora“.
„Air Montenegro je u završnoj fazi dobijanja IATA koda i nadamo se da će već do kraja februara taj proces biti okončan.“- naglasili su.
Uprkos tome što nije sezona prstaca, u crnogorskim ugostiteljskim objekatima među raznovrsnim plodovima mora, gostima se nude i zakonom zabranjeni prstaci, bez obzira na to što su zaštićena vrsta, saopšteno je danas iz nevladine organizacije (NVO) Green Home.
“Pozivamo ekološku inspekcju da intenzivira aktivnosti u dijelu kontrole ugostiteljskih objekata, a građane da budu ekološki osvješćeni i doprinesu očuvanju životne sredine, tako što će prijaviti nelegalne aktivnosti vezane za sakupljanje, distribuciju i služenje prstaca u Crnoj Gori. Ova vrsta se nalazi na listi Zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta Crne Gore. Zakon o morskom ribarstvu i marikulturi propisuje novčanu kaznu od 10.000 eura do 15.000 eura za pravno lice koje hvata, uzima, prima, kupuje, prodaje, skladišti, transportuje i zadržava na ribolovnom plovnom objektu zaštićene vrste riba i drugih morskih organizama, među kojima su prstaci”, ističe se u saopštenju Green Home.
U saopštenju se dodaje da se “devastacijom kamenitih površina gdje su prstaci rasli dugi niz godina, remeti prirodna ravnoteža staništa, koju naseljava ne samo ova vrsta, već i mnoge druge”.
“Prstacima treba najmanje pet godina da se smjeste na novu površinu stijene, a 10 do 20 godina da narastu do dužine od pet centimetara. Da bi se u restoranu dobila samo jedna porcija, neophodno je uništiti od jedan do dva metra kvadratna stjenovite podloge. Samim tim, prema svim normama, ovi mekušci se ne smiju nalaziti u ponudi restorana”, kazali su iz Green Home.
Prstaci – Lithophaga
Oni su naveli da je evropski prstac (lat. Lithophaga lithophaga) školjka iz porodice dagnji (lat. Mytilidae) i jedna je od najčešćih i najpoznatijih školjki u sjeveroistočnom Atlantiku i Mediteranu, uključujući Jadran.
“Prstaci su izdužene, valjkaste morske školjke tankih i glatkih ljuštura. Prosječna dužina iznosi oko 9 cm (nekada i do 15 cm), dok prosječna težina iznosi od 20 g, a nekada može dostići i do 100 g. Ljuštura je simetrična, spolja kestenjaste boje, prošarana elipsoidnim šarama. Zanimljivo je da ove šare označavaju starost prstaca, poput godova. Preferira samostalno kamenje, litice, gdje izlučivanjem kiseline buši rupu, stvarajući prostor prikladan svojoj veličini. Još u larvenom stadijumu prijanja za stijenu i započinje sa bušenjem. Tokom godina rastom prstaca, raste i šupljina koju nastnjuje. Živi u kolonijama, gdje nekada može postojati i preko 300 jedinki po metru kvadratnom”, zaključuje se u saopštenju Green Home.
