Institutu za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) od 20. februara kada je počela imunizacija do kraja prošle sedmice, prijavljene su 383 sumnje na neželjene događaje nakon primjene vakcine.
”Najčešće prijavljivani neželjeni događaji nakon primjene vakcina protiv kovid-19 su povišena temperatura, bol na mjestu primjene vakcine i malaksalost. Osim toga, prijavljivana je i glavobolja, drhtavica, kao i bolovi u mišićima i zglobovima nakon primjene vakcine”, kazali su iz CInMED.
Saopšteno je da su u nešto manjem broju prijavljivani takođe očekivani događaji kao što su mučnina, bol u leđima i pospanost, prenosi portal Vijesti.
”Zabilježeni su i pojedinačni slučajevi vaskularnih i neuroloških poremećaja, uglavnom kod starijih i pacijenata sa prethodno prisutnim oboljenjima, dok se nekoliko prijava odnosilo na alergijske reakcije, različitog stepena ozbiljnosti (reakcije preosjetljivosti). U slučaju alergijskih reakcija, nakon primijenjene terapije došlo je do povlačenja svih simptoma”, istakli su iz CInMED.
U Crnoj Gori je, zaključno sa 3. oktobrom, primijenjeno ukupno 461.865 doza različitih vakcina protiv koronavirusa.
”U tom periodu zdravstveni radnici i pacijenti dostavili su ukupno 383 prijave sumnje na neželjene događaje nakon primjene ovih vakcina. Zaključuje se da su na svakih pet hiljada doza dostavljene četiri prijave”, kazali su iz CInMED.
Dodaju da učestalost prijavljivanja i karakteristike neželjenih događaja govore u prilog činjenici da su vakcine strogo kontrolisani ljekovi, koji su od neprocjenjivog značaja u borbi protiv pandemije.
Najveći broj prijava, 231, odnosi se na vakcinu Sputnik V, a 78 na vakcinu proizvođača Sinofarm.
Iz CInMED su rekli da je 56 prijava dostavljeno na vakcinu proizvođača AstraZeneka, 18 na Fajzer.
”Nešto veći broj prijava koje se odnose na vakcinu Sputnik V u odnosu na vakcine ostalih proizvođača je posljedica prije svega činjenice da je veliki broj zdravstvenih radnika primio upravo ovu vakcinu, koja je bila prva dostupna vakcina protiv COVID-19 u Crnoj Gori”, kazali su iz CInMED.
Jak vjetar, valovi i nevrijeme nisu nepoznanica pomorcima, pa ni mladom Đorđiju Darmanoviću, drugom oficiru palube iz Crne Gore, koji ipak nije ni sanjao da će u jednoj baš takvoj noći biti dio velike akcije u kojoj je spašeno 67 migranata, javlja Portal RTCG.
Sa samo pet godina pomorskog staža, dvadesettrogodišnji Baranin rekao je za Portal RTCG da je uvijek spreman u sličnim situacijama postupiti baš onako kako ga obavezuju moral, dostojanstvo i poziv koji je odabrao.
Posada grčkog bulk carriera SAINT VASSILIOS, na kojem je Đorđije drugi časnik palube, u noći između nedjelje i ponedjeljka u Egejskom moru spasila je 67 migranata.
Migranti su bili na malom brodu kada ih je zadesilo jako nevrijeme, ali su uspjeli uputiti signal za pomoć. Kako kaže Đorđije, na brodu su u nedjelju, 3. listopada, oko 22 sata primili signal za pomoć od obalne stanice Helenik.
Oko jedrenjaka kružili 17 puta, akcija trajala skoro sedam sati
Obaviješteni su da se u blizini njihove pozicije, na devet nautičkih milja nalazi brodić, koji je poslao signal da je u opasnosti.
Pitali su nas jesmo li dovoljno blizu, odnosno za koliko vremena možemo stići do broda. U tom trenutku sam bio na mostu broda i pozvao sam kapetana kako bi se konzultirao sa njim oko događaja. Nakon što sam upoznao kapetana, on je došao na most i tada smo utvrdili da se brodić nalazi na udaljenosti od devet nautičkih milja. Kapetan je o tome obavijestio obalnu stanicu Helenik, priča Đorđije detalje iz noći koju sigurno neće nikada zaboraviti.
Brzo nakon toga krenuli su kaže u akciju potrage i spašavanja.
Nakon sat vremena uočili smo na pučini jedrenjak u veoma lošem stanju i vidjeli na njemu četiri osobe, koje su mahale lampama. Vremenski uvjeti su bili veoma loši, zbog jakog vjetra i valova. U toku spašavanja 17 puta smo kružili oko jedrenjaka, a akcija je trajala punih sedam sati. Akcija je bila napeta i zahtjevna i za sve članove posade koji imaju mnogo više radnog iskustva u pomorstvu, navodi Đorđije.
Kaže da su nakon mnogo teških i zahtjevnih manevara i oko četiri sata kasnije uspjeli privezati mali jedrenjak za brod.
Tada smo utvrdili da se na tom jedrenjaku nalazi ukupno 67 migranata. Kada smo ih konačno ukrcali na brod i osigurali im hranu i piće i provjerili smo da li je nekome potrebna medicinska pomoć, dobili smo uputstvo na koji način da izvršimo primporedaju migranata nadležnim vlastima, ističe Đorđije.
Ponosan je na posadu broda i zajedničke napore koje su uložili i kaže da je spašavanje 67 ljudi zasluga kompletne posade broda, predvođene kapetanom.
Ja sam pomorac već pet godina i usprkos ne tako dugom stažu, spreman sam da uvijek u ovakvim situacijama na isti način postupim, na što me obavezuje i moral, dostojanstvo, a i poziv kojim se sa ljubavlju od početka bavim, poručuje Đorđije u izjavi za Portal RTCG.
Nakon akcije, kako ističe, dobili su pohvale od Coast guarda Grčke koji im je čestitao na nesebičnoj i uspješnoj akciji, poslije koje su migranti predani grčkim vlastima.
Nacionalna radionica_Ljudska prava i životna sredina
NVO Green Home je organizovala nacionalnu radionicu na temu „Ljudska prava i životna sredina“. Cilj radionice bio je osvrt na probleme sa kojima se suočavaju ekološki aktivisti u Crnoj Gori i regionu prilikom odbrane prava na zdravu životnu sredinu i pružanje pravnih mehanizama i alata koje ekološki aktivisti mogu koristiti tokom svojih aktivnosti.
Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, Snežana Armenko i pravni ekspert Ana Bogdanović dale su osvrt na pravnu situaciju u Crnoj Gori kada je u pitanju ekološki aktivizam i prava ekoloških aktivista, te pravna sredstva koja mogu biti korišćena za ostvarivanje zakonskih prava u životnoj sredini.
Prava ekoloških aktivista u dijelu izražavanja individualnih stavova o ekološkim problemima su ugrožena. Djelovanje ekoloških aktivista vrlo često je okarakterisano kao neprijateljsko, obojeno pristrasnošću i neobjektivnošću čiji je jedinici cilj spriječavanje ekonomskog i društvenog prosperiteta.
Sa druge strane ekološki aktivizam se zalaže za održivo upravljanje prirodnim resursima, tretiranje životne sredine kao javnog dobra, na koje svaki pojedinac polaže pravo.
Radionica je dio međunarodnog projekta „Stay safe and speak out“ koji realizuje NVO Green Home zajedno sa partnerskim organizacijama sa Zapadnog Balkana. Realizacija projekta je podržana od strane Švedske međunarodne korporativne agencije za razvoj (SIDA) kroz Balkansku mrežu za razvoj civilnog društva (BCSDN). Projekat je obuhvatio pet zemalja: Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru.
Prema informacijama nekolicine ribara, sredozemna medvjedica viđena je u Paškim vratima na spoju Paške uvale i Velebitskog kanala te na području Punte sv. Nikole, javio je Radio Pag.
Sredozemna medvjedica je jedan od najugroženijih morskih sisara i vjerovatno najrjeđi tuljan na svijetu.
Staru narodnu poslovicu da je pravda spora, ali dostižna najbolje dokazuje vijest iz Njemačke. Sedamdeset i šest godina od kraja Drugog svjetskog rata počelo je suđenje bivšem čuvaru jednog od nacističkih logora smrti koji je sudjelovao u zvjerskim ubojstvima tisuća ljudi.
Ovaj vitalni stogodišnjak koji se skriva od kamere, za mnoge svoje susjede i sugrađane bio je samo zaposlenik državne tvrtke u Istočnoj Njemačkoj. No iza te nevine uloge i mirnog života – krije se strašna priča. Riječ je o Josefu S. – bivšem čuvaru u logoru Sachsenhausen i bivšem SS-ovcu koji je izravno sudjelovao u ubojstvima najmanje 3500 zatočenika. I napokon se našao pred licem pravde. Ali samo zato što su ga otkrili bivši zatočenici i prijavili sudu.
– Ovo je sve previše emocionalno, veoma mi je teško pričati o svemu, zaista teško. Emocionalno se osjećam veoma prazno, a čekao sam na ovo 80 godina, rekao je Antoine Grumbach, bivši logoraš.
Sudski liječnici procijenili su da je vitalni Josef sposoban za suđenje, ali ne više od dva sata dnevno. No čini se da je itekako svjestan onoga što je radio u logoru.
– Očito je kako ne želi pronaći snage da se sjeti i javno progovori o tome što je radio i na taj način sve ove preživjele svjedoke još jednom ponižava, kaže Christoph Heubner, izvršni potpredsjednik Međunarodnog odbora za Auschwitz.
Privatni tužitelji ne odustaju, traže pravdu i znaju da će je napokon dobiti.
– Moji klijenti ne traže najstrožu kaznu, svjesni su njegovih godina, ali mislim kako je važno da se govori o zločinima iz tog razdoblja i da se javnosti pokaže kako još ima onih koji su ih počinili, a nisu osuđeni, rekao je Mehmet Daimaguler, odvjetnik tužitelja.
Suđenje izaziva veliku medijsku pozornost pa se umjesto na pokrajinskom sudu, održava u sportskoj dvorani u Brandenburgu na Havelu.
– Optuženik je odlučio ne obraćati se sudu u vezi s optužbama, samo je putem svojeg odvjetnika najavio da će u petak govoriti o svojem životu, rekla je Iris le Claire, glasnogovornica suda.
Nagađa se o tome što će reći. Mediji tvrde da je tadašnja istočnonjemačka tajna policija – iako je znala što je radio tijekom rata – Josefa S. vrbovala za svojeg agenta i na taj ga način abolirala te spasila od suđenja i sigurne smrtne kazne.
Drugo izdanje plivačke trke X-Waters Montenegro održaće se u subotu 9. oktobar u Risnu, saopšteno je iz Turističke organizacije Kotor.
Registracija učesnika je od 10 do 13, a start trke je u 14 sati na lokaciji Male plaže u blizini nekadašnjeg hotela “Teuta”.
Prethodno će od 13 i 30 biti održana i Dječja trka sa startom na istoj poziciji.
Dodjela nagrada biće organizovana u 17 sati na risanskom šetalištu.
X-Waters Montenegro
Organizator je Multisport Akademija “Mayer” sa partnerima Turističkom organizacijom opštine Kotor i Opštinom Kotor.
“Plivanje je tokom organizacije prve trke, 2019 godine, bilo poseban osjećaj, ali ove godine na svakoj od tri distance imamo mnogo više prijavljenih učesnika što je dokaz da je ova slikovita trka u Risnu i Perastu bila jedinstvena.
X-Waters Montenegro
X-Waters Montenegro predstavlja izazov za sve one koji vole plivanje. Radi se o plivačkom maratonu koji se održava na relaciji između Risna i Perasta, u idealnim uslovima za takmičare uz izuzetan pejzaž i neizbježne turističke atrakcije poput ostrva Gospe od Škrpjela i Sv. Đorđe. Takmičarima je ponuđeno nekoliko mogućnosti, trka na jednu milju, 4,5 km, 7 km, a tu je i prostor za najmlađe i dječja trka koja se organizuje na startu, na plaži pored hotela Teute” – saopšteno je iz Turističke organizacije Kotor.
Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija u saradnji sa ostalim Ministarstvima, privatnim, civilnim i akademskim sektorom kroz Program privlačenja digitalnih nomada unaprijediće ambijent, kako bi u Crnoj Gori što duže boravili digitalni nomadi, koji doprinose cjelokupnom povećanju ekonomske aktivnosti u našoj zemlji, poručila je ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić.
Ona je, u intervjuu za PR Centar, pojasnila da su digitalni nomadi ljudi koji rade na daljinu, većinom frilenseri, kojima priroda posla omogućava da rade na bilo kojoj lokaciji, nezavisno od sjedišta kompanija za koje rade.
„Radeći putem interneta, zarađuju u matičnim zemljama, odnosno u inostranstvu, a zarađeni novac troše u zemlji domaćina – zato želimo da Crna Gora postane globalno privlačna destinacija za sve njih“, istakla je Srzentić.
Mogućnost putovanja, doživljavanje različitih kultura i upoznavanje lokalnog stanovništva, kako je kazala, velika su motivacija za rad digitalnih nomada sa drugih destinacija.
„COVID-19 pandemija je dodatno ukazala na značaj rada na daljinu, a brojna istraživanja predviđaju da će do 2035. godine čak milijardu ljudi raditi “na daljinu”. Zato smo u Vladi Crne Gore prepoznali ovo kao značaj trend, a naše Ministarstvo kao prioritet za ovu godinu definisalo kreiranje Programa za privlačenje digitalnih nomada u želji da Crna Gora bude sljedeća top destinacija digitalnih nomada, što će umnogome doprinijeti daljem razvoju turizma, IT sektora, kao i cjelokupnom povećanju ekonomske aktivnosti u našoj zemlji“, rekla je Srzentić.
Ocijenila je da relativno niski troškovi života u poređenju sa drugim zemljama, dobra infrastruktura, pristupačan internet, predivna priroda, niska stopa kriminala, kao i povoljne poreske stope, su ono što nas kandiduje za buduću globalno privlačnu destinaciju za digitalne nomade.
„Pararelno sa ovim, potrebno je da radimo na unapređenju cjelokupnog ambijenta, koji će učiniti da što duže zadržimo digitalne nomade u našoj zemlji. Program na kojem radimo će uskoro biti završen i predstavljen javnosti, a uz veliku podršku resornih Ministarstava koju imamo, vjerujemo da će sam program pratiti i ubrzane izmjene normativnog okvira – Zakona o strancima, uredbi i pravilnika u dijelu viznog režima, kao i poreskih olakšica za nomade“, istakla je Srzentić.
Ona je kazala da je Hrvatska uradila mnogo u procesu regulisanja statusa digitalnih nomada, kao i da su u komunikaciji sa jednim od glavnih pokretača projekta uspostavljanja viza za digitalne nomade u Hrvatskoj preduzetnikomJan de Jongom, imali priliku da čuju o iskustvu i praksi Hrvatske u ovoj oblasti, kako bi na sličan način i Crna Gora u ubrzanom procesu ispunila sve uslove i već početkom naredne godine izdala prve vize za digitalne nomade.
Digitalni nomad Jonathan Howe,napustio je Veliku Britaniju 2013. godine i od tada, kako je kazao, putuje živeći u različite zemlje.
„Prvi put sam počeo da radim onlajn 2014. godine kada sam živeo u Peruu. U to vrijeme neki od mojih prihoda su dolazili od podučavanja engleskog jezika, dok sam istovremeno razvijao blog o putovanjima i marketing na društvenim mrežama. Nakon preseljenja u Crnu Goru i renoviranja nekretnine ovdje, postalo je jasno da postoji veliki potencijal u pružanju usluga ljudima koji se takođe žele preseliti u Crnu Goru“, rekao je Howe u izjavi za PR Centar.
Kazao je da je osnovao agenciju Montenegro Digital Nomad, navodeći da je od tada pomagao strancima iz različitih zemalja da se presele u Crnu Goru, da kupe nekretnine, osnuju kompanije i druge aspekte započinjanja novog života u novoj zemlji.
„Tako da, iako je veliki dio mog rada još uvijek na mreži i digitalno, sada mogu uživati u ugodnoj mješavini posla koji ne zavisi od lokacije i interakcije licem u lice sa mojim klijentima dok započinju svoju veliku avanturu u Crnoj Gori“, rekao je Howe.
Smatra da Crna Gora već ima sve što je digitalnom nomadu potrebno za uspješan život i rad.
Tamara Srzentić
„Veća distribucija optičkog interneta velike brzine pomogla bi, ali ja lično upravljam cijelim svojim poslom preko 4G hotspota na telefonu i rijetko imam problema. Digitalni nomadi i udaljeni radnici dobro su navikli i spremni su se prilagoditi različitim uslovima, pa nije toliko važno pokušati stvoriti savršeno radno i životno okruženje za njih. U stvari, mnogi od nas uživaju u izazovu da stvari budu drugačije i pomalo nesavršene“, kazao je Howe.
Smatra da digitalni nomadi doprinose lokalnoj ekonomiji tokom cijele godine nakon završetka glavne ljetnje sezone i zatvaranja mnogih turističkih preduzeća.
„Takođe, veliki potencijal vidim da se događaji i konferencije oko digitalnog radnog prostora organizuju u Crnoj Gori, gdje digitalni nomadi mogu da prisustvuju, ali i da daju svoj doprinos putem seminara i radionica za razmjenu veština“, naveo je Howe.
Ocijenio je da bi, digitalnim nomadima i radnicima na daljinu, trebalo omogućiti pristupačnije opcije za vizu.
„Znam da je već bilo rasprava u raznim odjeljenjima o ovoj temi i njenim širim implikacijama, jer sam bio dio nekih od njih. Još nešto što mislim da će se s vremenom jednostavno razviti kako se potreba povećava, potreba za dugoročnijim iznajmljivanjem smještaja i mjesečnim, šestomjesečnim i godišnjim u priobalnim područjima. Većina apartmana za iznajmljivanje na obali nudi se za ljetnji turizam i stekao sam utisak da je ponekad teško ubjediti vlasnike nekretnina da iznajmljuju svoje stanove na duže staze“, naveo je Howe.
Ukazao je da izazov za razvoj digitalnog nomadstva predstavlha situacija sa internetskim bankarstvom i bankarskim uslugama, jer Crna Gora još uvijek nije dio zone SEPA (jedinstvena evropska plaćanja).
„Postizanje odobrenja za potpuno korištenje mogućnosti plaćanja putem Interneta i bankarstva Paipal i Stripe bit će prijeko poboljšati stanje u ovoj oblasti“, smatra Howe.
Jedna od tema ovogodišnjeg Digitalnog samita ekonomija Zapadnog Balkana, koji će biti održan od 11. do 13. oktobra u Podgorici, posvećena je digitalnoj ekonomiji, čiji dio su digitalni nomadi.
Digitalni samit Zapadnog Balkana 2021. održava se kao dio Berlinskog procesa i kao inicijativa Regionalnog savjeta za saradnju, a važnost samita je potvrđena i kroz novi četvorogodišnji akcioni plan 2021-2024, za zajedničko regionalno tržište (Common Regional Market – CRM).
Prvi umjetni podmorski greben na području Primorsko-goranske županije, koji se sastoji od osam elemenata položenih na morsko dno, postavljen je prošlog vikenda kod otoka Cresa, u uvali Sveti Petar u blizini Valuna, izvijestili su iz županije u četvrtak.
Ističu da je prvi umjetni greben u Primorsko-goranskoj županiji postavljen nakon što je takav greben već postavila Zadarska županija.
Umjetni podmorski greben osmišljen je radi očuvanja podmorskog života, s ciljem širenja aktivnosti povezanih s podmorjem, kao korak za očuvanje sve ugroženijih resursa ribe, školjkaša i ostalih morskih organizama.
Greben se sastoji od osam perforiranih betonskih elemenata, koji su izrađeni na kopnu i položeni na morsko dno.
Ronilačka ekipa tvrtke AQUA SUB je, prema idejnom projektu, izradila betonske elemente, montirala ih, spustila u more i složila.
Zahvat je proveo je županijski Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj, jedan od deset partnera u pojektu “SmArtFish” iz programa suradnje Interreg V-A Italy –Croatia 2014. – 2020.
Nadzor nakon postavljanja grebena provoditi će stručnjaci za podvodne znanosti – promatrat će što će se događati, koji organizmi i vrste riba će nastanjivati greben i na kojem njegovom dijelu.
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma izdalo je kompaniji Azmont investment urbanističko tehničke uslove za izgradnju marine i helidroma u okviru naselja Portonovi, shodno DSL Sektor 5, izmjene i dopune.
Luka nautičkog turizma i helodrom biće izgrađeni na urbanističkoj parceli UP 80. U dokumentu koji je objavljen na sajtu Ministarstva ekologije prostornog planiranja i urbanizma naznačeno je da je za luku građevinska dozvola izdata 2017, a upotrebna dozvola 2020. godine.
Površina urbanističke parcele na kojoj je planirana gradnja marine iznosi 15.429 m2, dok korisna površina akvatorijuma unutar marine iznosu 7 hektara. Planirani kapacitet marine je 250 vezova, za plovila različitih gabarita, od ribarskih plovila do megajahti, čije se dužine kreću od osam do 70 metara.
Kako je naznačeno, marina mora biti opremljena svim potrebnim tehničkim instalacijama, a zbog usluga koje će se pružati usidrenim brodovima mora biti omogućeno i napajanje vodom, strujom, kao i elektronske komunikacije. U marini moraju biti obezbijeđene o druge specifične usluge kao što su skladište goriva i stanica za punjenje plovila gorivom, uzletno sletna rampa za helikoptere, kancelarija za prodaju, kancelarija za vlasnike vezova, kancelarija za upravljanje i administriranje marinom, VIP jahting klub, kancelarija za regatu, ronilački klub, restoran-bar, stanica za pomorski taksi prevoz, carina i granična policija i ostale neohodne službe bezbjednosti i sigurnosti.
Ostali uslovi koje je potrebno ispuniti su i maksimalno očuvanje cirkulacije vode i očuvanje životne sredine. Neophodno je ostvariti kolsko pješačku vezu, obezbijediti trajektne linije gradskog prevoza, sve vezove snabdjeti vodovodnim i elektro priključcima, kao i obezbijediti uređaje za pražnjenje sanitarnih uređaja i prikupljanje otpadnih voda sa jahti, pri čemu tankovi za prikupljanje sanitarnih i otpadnih voda moraju imati adekvatnu zaštitu. Atmosferske vode sa zaprljanih radnih površina potrebno je prikupljati u zajednički kolektor i preko separatora masti i ulja i taložnika suspendovanih materija odvesti u kanalizacioni sistem.
D Marin Portonovi Marina
Kada je riječ o marini, preporuka je da se, zbog konfiguracije morskog dna gradi na šipovima i da se dodatno zaštiti postavljanjem lukobrana. U okviru marine moguće je graditi jedan ili više objekata. Neohodno je omogućiti pristup do svih dokova i glavnog valobrana zbog servisnog i interventnog saobraćaja, osigurati prolaz obalnog šetališta kroz marinu, objezbijediti funkcionisanje trajektne linije – gradskog prevoza, obezbijediti sve vezove na dokovima vodovodnim i elektro priključcima i slično. Objekti koji će biti u funkciji uslužnih sadržaja marine za nautičke turiste – smještaj, trgovine, ugostiteljstvo i lučki servisni sadržaji smješteni su uz planiranu rivu.
Kako se navodi u dokumentu, u okviru marine moguće je izgraditi i podzemne rezervoare odakle bi se obezbijedilo snabdijevanje jahti i čamaca gorivom. U okviru marine, odovojeno od carinskog područja, moguće je i formiranje područja slobodne zone i slobodnog skladišta koje bi bilo pod carinskim nadzorom, uključujući njihov ulazni i izlazni prostor. U slobodnoj zoni i slobodnom skladištu moguće je obavljati sve industrijske, komercijalne i uslužne poslove, pod zakonom propisanim uslovima i uz prethodnu saglasnost carinarnice.
U urbanističko tehničkim uslovima naznačeno je i da je u okviru marine moguće predvidjeti i prostor za helidrom za potrebe turističke i poslovne ponude, koji bi koristili turisti i poslovni ljudi kako bi imali direktnu helikoptersku vezu između marine o odredišta.
– U fazi projektovanja lokacija helidroma potrebno je dokazati da lokacija predviđenja za njegovu gradnju ne može izazvati sukob signala lučkog svjetla i svjetlosnog označavanja na helidromu. Takođe, neophodno je dokazati da izgradnjom helidroma neće biti ugrožena sigurnost plovila koja ulaze u marinu, ali ni bezbjednost helikoptera koji u isto vrijeme slijeću i poleću – objašnjeno je.
U urbanističko-tehničkim uslovima označene su i preporuke sa smanjenje uticaja i zaštitu od zemljotresa, drugih elementarnih nepogoda, kao i drugih tehničko-tehnoloških i drugih nesreća, zatim mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara i njihove zaštićene okoline.
Vlada Švedske je donijela odluku o novoj sedmogodišnjoj strategiji, vrijednoj 560 miliona eura, za podršku reformama u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj. Od 560 miliona eura iz fonda za strategiju za period 2021-2027, 500 miliona je namijenjeno Zapadnom Balkanu, a 60 miliona Turskoj, saopštila je Ambasada Švedske u Beogradu.
Saradnja sa Zapadnim Balkanom uključuje Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo.
Nastavak saradnje sa zemljama u regionu ojačaće uslove za demokratski i inkluzivni razvoj, navodi se u saopštenju i dodaje da će Švedska novom strategijom intenzivirati napore u oblastima zaštite ljudskih prava, demokratije, vladavine prava, ravnopravnosti polova, inkluzivnog ekonomskog razvoja, zaštite životne sredine i klimatskih promjena.
Švedska podrška će biti usmjerena i na jačanje miroljubivih i inkluzivnih društava i na „izgradnju opširnih i dugoročnih odnosa“ Švedske i zemalja u regionu, piše u saopštenju.
-Razvoj u susjedstvu Evropske unije od značaja je za Švedsku i EU. U interesu je Švedske da nastavi da sarađuje sa zemljama Zapadnog Balkana kako bi doprinijela demokratskom razvoju, sa ljudskim pravima, ravnopravnošću polova i vladavinom prava u fokusu-, rekao je švedski ministar za međunarodnu razvojnu saradnju Per Ulson Frid.
Švedska je jedan od najvećih bilateralnih donatora zemljama Zapadnog Balkana. Prema strategiji, Švedska će nastaviti da doprinosi podršci Evropske unije reformskoj agendi u zemljama Zapadnog Balkana i njihovom približavanju Uniji, navodi se u saopštenju.
