Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus pozvao je u srijedu bogate zemlje s velikim zalihama vakcina protiv korona virusa da se uzdrže od nuđenja treće doze vakcine do kraja godine.
Rekao je da je bio zaprepašten komentarima farmaceutskih kompanija koji kažu da su zalihe vakcina dovoljno velike da omoguće i davanje treće doze i vakcinaciju u zemljama kojima su hitno potrebne vakcine, ali se suočavaju s nedostatkom, prenosi Tanjug, pozivajući se na AP.
Čelnik WHO-a kazao je da neće čutati kada kompanije i zemlje koje kontroliraju globalnu ponudu vakcina misle da siromašni u svijetu trebaju biti zadovoljni ostacima.
Tedros je ranije pozivao na moratorij davanja treće doze do kraja septembra, ali Sjedinjene Američke Države i druge zemlje su počele ili razmatraju planove da ih ponude svojim građanima koji spadaju u ugrožene grupe.
Bijela kuća je početkom avgusta odbacila poziv WHO-a na moratorij na treću dozu vakcine protiv COVID-19, ocijenivši da SAD ne treba birati između davanja treće doze vakcine svojim građanima i doniranja vakcine trećim zemljama.
Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor najavljuje izložbu slovenačkog dizajna “The Future of Living”, koja će biti otvorena u Crkvi sv. Pavla u petak, 10. septembra u 19 sati.
Izložba se organizuje u saradnji sa Ambasadom Republike Slovenije u Podgorici, Opštinom Kotor i Udruženjem za odgovorni i održivi razvoj.
Proizvodi koji će na izložbi biti predstavljeni ističu priče malih robnih marki koje izražavaju funkcionalnost, strast prema životu i prirodi, inovativne načine primjene lokalnih materijala, te nove tehnike proizvodnje koje se nadovezuju na regionalno zanatstvo i napredne tehnike održive proizvodnje.
Paleta 90 proizvoda koji nose znak izvrsnosti “Made in Slovenia”, nastala u posljednje dvije godine, predstavlja napore Centra za kreativnost, koji djeluje u sklopu Muzeja arhitekture i dizajna, da poveže, promoviše, podrži i razvija kulturni i kreativni sektor u Sloveniji.
Proizvodi prognoziraju budućnost življenja u kojoj nema više sirovih materijala u izobilju, u kojoj je potrebno racionalizovati metode proizvodnje i upotrebe ljudskih resursa, a proizvode prilagoditi novoj generaciji korisnika koji žele prilagođena rješenja. Ona se nalaze u tehnološki naprednoj i inovativnoj izradi koju proizvođači i dizajneri kombinuju sa svojom sveobuhvatnom ljubavlju prema životu i prirodi.
Izložba će nakon Kotora biti organizovana u Podgorici.
Opština Tivat predaće Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu ukupno 34 grla goveda koja su do sada uhvaćena u nekoliko akcija sprovedenih na području Mrčevca i Gradiošnice.
Riječ je o dijelu grla krupne stoke koju jedan broj nesavjesnih farmera sa područja Kavča, pušta da slobodno lutaju ovim dijelom opštine Tivat i padinama brda Vrmac. Taj dugogodišnji problem pričinjava veliku štetu mještanima ovog kraja jer poludivlja stoka upada u njihova dvorišta, bašte, vinograde i maslinjake, izaziva saobraćajne udese kada krave lutaju po magistrali, a u potencijalnoj opasnosti su i turisti koji koriste izletničke szete po Vrmcu jer među poludivljom stokom ima i dosta agresivnih bikova.
Lokalna uprava Tivta je u saradnji sa Upravom za bezbjendost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je od početka maja do sada sprovela nekoliko akcija u kojima je na području nekadašnjeg poljoprivrednog dobra Monteprenzo, uhvaćeno ukupno 34 goveda. Ona su nakon toga, sprovedena u veterinarski karantin u Spužu.
U skladu sa Zakonom o svojinkso.pravnim odnosima, Opština je potom u nekoliko navrata objavljivala i oglase pozivajući vlasnika uhvaćene stoke da se javi i preuzme ta grla, ali sa njima i odgovornost za štetu koju su ona pričinila drugim građanima i samoj Opštini. Do sada se međutim, niko nije javio i identifikovao ko vlasnik sporne stoke koja nije ni obilježena po zakonu obaveznim ušnim markicama, pa je Opština odlučila da 34 do sada uhvaćena goveda rase buša, ustupi UIKS-u na čijim se poljoprovrednim posjedima ta stoka i nalazi već nekoliko mjeseci.
U odluci o predaji u posjed ove stoke UIKS-u koja je pripremljana za predstojeću sjednicu SO Tivat, stoji da predajom ova 34 grla u posjed upravi spuškog zatvora, prestaju i obaveze Oštine Tivat prema UIKS-u „a koje se odnose na dosadašnje neisplaćene i buduće trpkove smještaja, čuvanja i ishrane predmetne stoke“.
Prva grla koja su uhvaćena u Tivtu na imanju UIKS-a su u karantin smještena još 8.maja i od tada teku i troškovi za njihov smještaj, čuvanje i ishranu koje snosi Opština Tivat, a koji u prosjeku, iznose po 3,42 eura po grlu dnevno. Do sada naime, nije bilo zainteresovanih ni za kupovinu tih grla koje je Opština, u skladu sa zakonom, oglasila za prodaju, nakon što se nije javio njihov pravi vlasnik. Stoga je, da Opština ne bi trepjela dodatnu finansijsku štetu plaćajući preko 116 eura svakog dana za čuvanje stoke koja nema zvaničnog vlansika, odlučeno da se uhvaćena grla ustupe UIKS-u koji će dalje sa njima raspolagati.
Direktorica TO Tivat Danica Banjević – foto Boka News
Turistička organizacija Tivta je za osam mjeseci prihodovala 464,66 hiljada EUR namjenskih prihoda od boravišne i turističke takse i članskog doprinosa, što je četiri odsto manje u odnosu na 2019.
Direktorica lokalne Turističke organizacije, Danica Banjević, kazala je da ukoliko se upoređuju pojedinačni prihodi u odnosu na 2019. godinu naplata boravišne takse je 18 odsto manja.
“Naplaćeno je 292,14 hiljada EUR, dok je porast u naplati turističke takse 19 odsto veći, odnosno prihodovano je 124,92 hiljade EUR. Naplata članskog doprinosa je duplo veća u odnosu na isti period 2019. i iznosi 47,59 hiljada EUR “, rekla je Banjević za Radio Tivat.
Ona je navela da u svim vidovima registrovanog smještaja u Tivtu boravi 5,68 hiljada gostiju, devet odsto više nego 2019. godine.
“U hotelima u odnosu na 2019. boravi 28 odsto manje turista, a u privatnom smještaju 20 odsto više”, kazala je Banjević.
Najbrojniji gosti koji odmor provode na tivatskoj rivijeri su iz Srbije, Rusije, Velike Britanije, Ukrajine, Bosne i Hercegovine (BiH), Njemačke i Hrvatske.
Tivta – foto S.L
Prema informacijama turističke privrede najave za septembar i oktobar su bile dobre, i dalje ima rezervacija, ali već počinju otkazivanja zbog stavljanja Crne Gore na listu rizičnih zemalja za putovanje.
„Još ne raspolažemo zvaničnim podacima Uprave za statistike za cijelu sezonu, odnosno do kraja avgusta. Prema zvaničnim statističkim podacima, Tivat je za sedam mjeseci posjetilo 53,34 hiljade turista ili 40 odsto manje u odnosu na 2019. godine”, precizirala je Banjević.
Turisti su, kako je dodala, realizovali oko 455,4 hiljada noćenja odnosno 24 odsto manje u odnosu na dvije godine ranije.
Tivat I mjesto Matej Vučković
“Turisti sa tržišta Srbije u strukturi noćenja učestvuju sa 32 odsto. Oni su ostvarili 145,15 hiljada noćenja, ruski turisti 17,5 odsto ili 78,21 hiljadu noćenja, zatim slijede državljani Ukrajine sa osam odsto i 37,28 hiljada noćenja, pa Bosne i Hercegovine, Velike Britanije i Njemačke“, rekla je Banjević.
Ona je najavila da će Turistička organizacija, u saradnji sa turističkim organizacijama Kotor i Herceg Novi, organizovati naredne sedmice boravak studijske grupe agencija iz Srbije.
U Ministarstvu kapitalnih investicija se intenzivno radi na pronalaženju održivog rješenja za Crnogorsku i Barsku plovidbu, ali ne objedinjavanjem, već restrukturiranjem i kadrovskim osvježavanjem, saopšteno je iz tog resora.
Iz Ministarstva su rekli Pobjedi da ističu ugovori ovih kompanija sa londonskom firmom Sea Pioneer, te da uprava crnogorskih firmi, u saradnji sa Ministarstvom, intenzivno radi na prikupljanju ponuda za najam brodova u narednom periodu.
– Spajanje ove dvije kompanije nije moguće. Jedino je moguće i održivo rješenje da sa njihova četiri broda, koja su trenutno u vlasništvu države, upravlja jedna kompanija, a da se druga restrukturira i bavi drugim poslovima u pomorstvu – kazali su iz Ministarstva kapitalnih investicija, ali nijesu precizirali koja plovidba će preživjeti.
Barska plovidba ima brodove Bar i Budva, a Crnogorska 21. maj i Kotor.
Nijesu precizirali da li će brodarske kompanije u narednom periodu moći same da otplaćuju rate kredita za kupovinu četiri broda.
– Po trenutnoj cijeni time charter-a (dnevne najamnine) ove kompanije bi u narednom periodu trebalo da budu u mogućnosti da same otplaćuju svoje kreditne obaveze. Nepovoljna činjenica je da nijedna od njih nije u stanju da samostalno pruži usluge spot i void chartera (da samostalno pronalaze i prevoze teret). Rješenjem Agencije za zaštitu konkurencije iz januara subvencionisanje, odnosno otplata rata za brodove iz budžeta je proglašena nelegalnim i nezakonitim, tako da je Vlada preuzela direktno plaćanje kredita kao garant – saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija.
Naveli su da je ukupan dug Barske plovidbe kineskoj Eksim banci, po osnovu kredita za kupovinu brodova, iznosio 58,09 mil USD. Od toga je do sada plaćena skoro trećina, pa je ostalo da se vrati još 39,9 mil USD.
– Ukupan dug Crnogorske plovidbe, po osnovu kredita za kupovinu brodova, iznosi 67,9 mil USD, a preostali dug je 17,6 mil USD – precizirali su iz Ministarstva.
Kompanije posljednjih godina nijesu mogle da samostalno otplaćuju kredite, zbog čega im je bila neophodna pomoć države. To nijesu mogle ni ove godine, pa je Vlada 28. januara prihvatila zahtjev kineske Eksim banke za izmirenje dospjelih obaveza po osnovu izdatih garancija brodarskim kompanijama, u iznosu od 4,64 mil USD. Time je izbjegnuto aktiviranje garancije, što bi omogućilo Eksim banci da odjednom naplati cjelokupni dug.
Iz Ministarstva kapitalnih investicija su sredinom jula saopštili Pobjedi da su rate od ukupno 4,8 mil EUR za kupovinu četiri broda takođe plaćene iz budžeta. Kazali su da su u januaru Specijalnom državnom tužilaštvu i parlamentu predali informacije o mogućem postojanju krivičnih djela u vezi sa kupovinom ova četiri broda, kao i pozajmicama Vlade za otplatu kredita.
Potom su sredinom jula Vrhovnom državnom tužilaštvu i Skupštini proslijedili informaciju o mogućem postojanju krivičnih djela zbog ugovora Barske plovidbe sa See pioneerom.
Tu je informaciju pripremilo Odjeljenje za borbu protiv korupcije Ministarstva, koje tvrdi da je zbog aneksa iz novembra prošle godine dnevni gubitak Barske plovidbe 30.000 EUR, što na godišnjem nivou iznosi deset miliona EUR.
U Ministarstvu kapitalnih investicija u narednom periodu očekuju rast pomorskih vozarina.
– Po svim pretpostavkama relevantnih pomorskih institucija, cijene pomorskih vozarina u narednom periodu će biti u blagom porastu – naveli su iz Ministarstva.
Najmanje 10 ljudi poginulo je u požaru u privremenoj COVID bolnici u Tetovu, izjavio je u srijedu ministar zdravstva Sjeverne Makedonije Venko Filipče.
“Do sada je potvrđeno da je deset ljudi poginulo u požaru, ali bi se broj mogao povećati. Ovo je vrlo tužan dan. Izražavam najdublju sućut obiteljima”, napisao je Filipče na Twitteru.
Lokalni mediji prikazali su slike velikog požara u bolnici na zapadu grada dok su vatrogasci jurili na mjesto događaja. Požar je ugašen nakon nekoliko sati.
Nije bilo jasno koliko je pacijenata bilo u bolnici oko 21 sat kada je izbio požar, rekao je neimenovani visoki vladin dužnosnik za Reuters.
Slučajevi zaraze koronavirusom u Sjevernoj Makedoniji u porastu su od sredine kolovoza, zbog čega je vlada uvela strože socijalne mjere poput zdravstvenih propusnica za kafiće i restorane.
Zemlja s dva milijuna ljudi prijavila je 701 novooboljelu osobu i 24 umrle u posljednja 24 sata.
Grad Tetovo, u kojem uglavnom žive etnički Albanci, ima jedan od najvećih brojeva zaraze koronavirusom u Sjevernoj Makedoniji.
U okviru EU projekta „Plastic Smart Cities”, Grad Dubrovnik kao i ustanove i trgovačka društva u (su)vlasništvu Grada ograničit će korištenje plastike za jednokratnu upotrrebu, a temeljeno na Odluci usvojenoj na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća te prethodno, u travnju, donesenom Akcijskom planu smanjenja onečišćenja plastikom u gradu Dubrovniku za razdoblje 2021. – 2026..
Odlukom o ograničavanju korištenja jednokratne plastike donose se mjere kojima se u upravnim tijelima te u ustanovama i trgovačkim društvima u (su)vlasništvu Grada Dubrovnika određuje ograničavanje korištenja plastike za jednokratnu uporabu te zamjena određenih predmeta koji se koriste u poslovanju s rješenjima prihvatljivim za okoliš, sve u cilju sprečavanja i/ili smanjenja nepovoljnog utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš.
Odlukom je propisano i da se uporaba jednokratne plastike ograničava i za sva javna događanja koja Grad Dubrovnik (su)organizira ili (su)financira. Grad, ustanove i društva dužni su osigurati ili s organizatorom javnih događanja dogovoriti odvojeno prikupljanje otpada na mjestu održavanja, kao i njegov pravovremeni i prikladan odvoz i zbrinjavanje.
Nadalje, pri poslovanju Grada, ustanova i društava potrebno je primjenjivati kriterije i mjerila zelene javne nabave kad god je to moguće. Jedna od mjera propisanih Odlukom odnosi se i na digitalizaciju dokumenata i promoviranje korištenja elektroničkih dokumenata među zaposlenicima, službenicima i namještenicima kad god je to moguće.
Donošenjem Akcijskog plana smanjenja onečišćenja plastikom, a čija je provedba započela još u junu organizacijom dvodnevne radionice, Grad Dubrovnik je postao prvi grad u Hrvatskoj koji ima takav dokument, dok se neke od ovih mjera primjenjuju i prije donošenja Plana i Odluke.
Podsjetimo, Wold Wide Fund for Nature (WWF) pokrenuo je inicijativu Plastic Smart Cities koja podržava gradove i naselja na obali u poduzimanju mjera za zaustavljanje onečišćenja plastikom. Drugi mediteranski i europski gradovi, poput Nice, Izmira, Tangera, Amsterdama i Venecije, također su dio ove inicijative. Ugovorne stane projekta koji se provodi na području grada Dubrovnika su: WWF Mediterranean, Udruga Sunce i Grad Dubrovnik.
Zelene alge su se toliko namnožile u moru uz obalu na zapadu Francuske da je kao pomoć u čišćenju trebala biti angažirana pozamašna poljoprivredna mašinerija.
Francuzi su s plaže Saint-Michel-en-Greve tako uz pomoć velikih traktora s lopatama na velike prikolice ukrcali tone i tone zelenih algi kako ne bi trunule na suncu.
Srbiji su u prethodna 24 sata od posljedica infekcije koronavirusa preminule 24 osobe pa je ukupan broj smrtnih slučajeva od početka epidemije povećan na 7.445.
Po podacima Instituta za javno zdravlje Srbije, testirano je 21.757 građana a prisustvo virusa potvrđeno je kod 5.633 osoba.
Bolnice otvaraju nove kapacitete, a one koje su izašle iz covid-sistema ponovno postaju trijažni centri.
Ljekari upozoravaju da raste broj pregleda, a u bolnicama broj pacijenata s teškom kliničkom slikom.
Crvene zone covid-bolnica gotovo su pune.
Očekuje se da Evropska unija skine Srbiju s takozvane zelene liste epidemijski sigurnih zemalja.
Na bolničkom liječenju je 1.908 kovid pacijenata, 207 više nego po prethodnom presjeku, dok je na respiratorima, kao i po jučerašnjim podacima, 121 pacijent.
Smrtnost trenutno iznosi 0,94 odsto.
Od početka epidemije, u Srbiji je testirano 5.159.888 građana a prisustvo virusa laboratorijski je potvrđeno kod 794.528 osoba.
Švicarci će od ponedjeljka morati pokazati COVID potvrde da bi ušli u barove, restorane i fitness centre, odlučila je švicarska vlada, čime se želi smanjiti pritisak na bolnice u četvrtom valu pandemije.
Vlada je prošli tjedan odgodila mjeru, koja bi u početku trebala biti na snazi četiri mjeseca, zbog javne rasprave o tome zadire li previše u građanske slobode.
No budući da je situacija u bolnicama napeta i neke moraju odgoditi operacije, vlada je u srijedu ipak odlučila provesti plan u djelo.
– Situacija je i dalje nestabilna s više od 3500 novozaraženih danas. Alternativa je sve zatvoriti i učinit ćemo sve što možemo da to izbjegnemo, rekla je ministrica zdravlja Alain Berset novinarima u Bernu.
COVID potvrda u Švicarskoj dokaz je cijepljenja, oporavka od zaraze ili negativnog testa.
Ugostitelji su kritizirali mjeru, ocijenivši da će naštetiti poslovanju u trenutku kada je pandemija počela pokazivati znakove popuštanja.
