Herceg Novi- Dok se hotelijeri i ugostitelji žale na izostanak predsezone i na “posnu” postsezonu, u Agenciji za gazdovanje gradskom lukom kažu da su u predsezoni poslovali bolje nego u špicu sezone. Najave za postsezonu nijesu obećavajuće, ali smatraju da će, zahvaljući dobrom predsezonskom poslovanju, uspjeti da servisiraju kredit od 20.000 eura koji su morali da podignu kako bi održali poslovanje. Dvije rate su već isplaćene, ostaje još sedam. Vraćaju po 2.300 eura mjesečno.
Božo Ukropina, direktor Agencije za gazdovanje gradskom lukom, kaže da je posjeta luci u predsezoni bila na nivou iz uporedne 2019. godine, u prosjeku od 50 odsto, da bi u špicu sezone pala za 10 do 20 odsto. Dolasci u maju i junu bili su na nivou od 50 do 60 odsto prometa iz 2019. godine. Međutim, u julu i avgustu taj promet je značajno pao, na 40 odsto.
-Desilo se u nekoliko slučajeva da su brodovi ostajali u Splitu, jer ukoliko je neko od posade ili gostiju pozitivan, brod ne isplovljava. Zbog toga smo između ostalog u julu i avgustu imali promet od 30 do 40 odsto iz uporedne 2019.godine. To svakako nije dovoljno da bismo nadoknadili sve što je nedostajalo prošle godine, ali tako nam je kako nam je. Ne možemo mnogo uticati na stvari koje ne zavise od nas, konstatuje Ukropina.
Kad je riječ o predstojećem periodu, 8. oktobra očekuju mini flote od šest do sedam katamarana na vezu ukoliko epidemiološka situacija bude povoljna.
Agencija potražuje 20.000 eura, a sama je u ukupnom dugu od 30.000 eura.
-Dio tog novca dugujemo i za usluge obezbjeđivanja luke, pa se nadamo da ćemo ubrzo krenuti sa implementacijom video-nadzora, za što je već odabrana firma.
Postavljanjem sigurnosnih kamera u luci Škver neće se samo povećati bezbjednost već će se napraviti i značajne finansijske uštede.
-Riječ je o sigurnosti objekata i plovila koji su u samoj luci. Imaćemo kompletan nadzor u akvatorijumu gradske luke i na šetalištu, gdje svakodnevno imamo kršenje saobraćajnih propisa. To će značiti uštedu u sredstvima, jer umjesto da plaćamo drugima, sada možemo štititi sebe, kazao je Ukropina.
Vrijednost tendera je između 30.000 i 40.000 eura, a sredstva su obezbjeđena iz IPA projekta “Regal Ports” koji se realizuje kroz prekograničnu saradnju malih luka Albanije, Italije i Crne Gore.
Ukropina očekuje da će se tokom ove jeseni riješiti problem koncesije nad gradskom lukom u Herceg Novom.
-Nadam da ćemo sklopiti ugovor sa Morskim dobrom, gdje će Morsko dobro preuzeti brigu o gradskoj luci Herceg Novi, a potom u naše ime Vladi Crne Gore zatražiti koncesiju na 12 godina. Iskreno se nadam da će Herceg Novi dobiti ono što zaslužuje da gazduje i upravlja svojom gradskom lukom na validan način, kazao je Ukropina.
Postsezona loša i za vlasnike izletničkih brodića
Boka Kotorska
Vlasnici brodića za prevoz turista kažu da je sezona ispunila očekivanja, ali da to nije ublažilo posljedice izostanka postsezone.
Danilo Mirković, vlasnik nekoliko plovila “Petar”, kaže da su ostvarili oko 50 odsto prometa u odnosu na 2019. godinu.
-Špic sezone je bio dobar, ali fale predsezona i postsezona, kao i vožnje radnim danima, kazao je Mirković.
Duško Sučević, vlasnik brodova ” Pajo”, kazao je da su oko 40 dana radili baš dobro, ali da je sezona naglo okončana baš kao što je naglo i počela.
-Radili smo ove godine sa pet brodova, koje smo postepeno aktivirali. U avgustu jeste bilo posla i bilo je dobro, dok smo maj i jun vozili po dvaput sedmično. Predsezonu ne možemo nadoknaditi, ali 15 dana jula i avgusta bili su odlični, na nivou 2019.- kazao je Sučević.
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTOCG), povodom Svjetskog dana turizma koji je ove godine fokusiran na turizam za inkluzivni, odnosno uključen rast, organizovala je konkurs na temu “Inovacije za oporavak turizma”.
Komisija, koju su činili predstavnici Nacionalne turističke organizacije, Ministarstva ekonomskog razvoja i Ministarstva finansija i socijalnog staranja, razmotrilia je pristigle inicijative i na osnovu kriterijuma među kojima su originalnost, inovativnost, kreativnost, održivost, kao i uticaj na razvoj turističkog proizvoda, promociju destinacije i lokalnu zajednicu, donijela odluku o tri prvorangirana projekta čiji su autori nagrađeni novčanim nagradama.
Dobitnicima je nagrade u prostorijama NTOCG danas uručila direktorica dr Ana Tripković Marković. Ona je kazala je da se Nacionalna turistička organizacija ove godine opredijelila da na nešto drugačiji način obilježi Svjetski dan turizma.
“Objavili smo konkurs za inicijative za oporavak turizma. Moram da kažem da sam izuzetno zadovoljna odazivom, stiglo je jako puno prijava. Pristigle su jako dobre prijave pa je i sam proces selekcije bio težak. To nama daje dodatni motiv da nastavimo sa inicijativama”, kazala je ona.
Direkorica NTOCG je naglasila da se i ove godine Svjetski dan turizma obilježava u jako teškim uslovima.
“Ovo je u proteklih nekoliko decenija najteža kriza koja je pogodila turizam. Ovo jeste godina oporavka ali i pandemijska godina koja nas je opteretila izazovima. Zbog toga se i Svjetska turistička organizacija odlučila da fokus stavi na inkluzivni rast. S tim u vezi, dobitnici nagrada su pružili odlične inicijative za oporavak turizma i čestitam im”, kazala je Tripković Marković.
Dobitnica prve nagrade Nikolina Kovačević ispred firme MONTASTE kazala je da joj nagrada mnogo znači i da će biti podstrek za dalji rad i napredovanje.
“Nama je bila želja da turistima pružimo nešto novo što do sada nije viđeno u Crnoj Gori. Mi turistima omogućavamo da u neposrednom kontaktu sa prirodom nauče da pripreme neko tradicionalno crnogorsko jelo i da poslije uživaju u tome što su pripremili. Naš tim teži da na inovativan način predstavi kulturu i tradiciju Crne Gore”, kazala je ona.
Kovačević je zahvalila NTO što je prepoznala vrijednosti njihove ideje.
Nataša Jovanović ispred firme Casa di Pino takođe je zahvalna NTO zbog nagrade.
“Casa di Pino je novootvoreni objekat na Žabljaku koji će se razvijati u skladu sa prirodom. Primarni cilj Casa di Pino je očuvanje i zaštita prirodnih resursa. Posebno pažnju smo posvetili načinu korišćenja vode i racionalnom korišćenju električne energije. Casa di pino je prepoznata po našem jedinstvenom dizajnu koji je kreirala naša Niki”, kazala je ona i dodala da su sve njihove smještajne jedinice nazvane po imenima durmitorskih čajeva: nana, kamilica, majčina dušica, zova, šipurak, kleka, neven.
Direktorica TO Tivat Danica Banjević, koji su ujedno i dobitnici treće nagrade, kazala je da su prošle godine pristupili programu Green destinations.
Dodjela nagrada NTO / TO Tivat nagrada
“Tako smo u saradnji sa javnim službama i Opštinom Tivat radili na 15 kriterijuma od ukupno 100 i dobitnici smo TOP 100 za prošlu godinu za priču o dobroj praksi odnosno za dobro upravljanje prirodnim rezervatom Tivatska solila. I ove godine radili smo na 15 inicijativa i aplicirali za TOP 100. Očekujemo odluku sledeće sedmice. Naš cilj je da do kraja godine izvijestimo Green destination o ukupno svim kriterijumima i da već sljedeće godine bude realizovana revizija destinacije”, kazala je Banjević.
– Pitomi kesten, lat. Castanea sativa, je jedna od prvih namirnica koje je čovjek jeo.
– Najstarije drvo kestena, zvano “Sto konja”, nalazi se na sicilijskoj planini Etna i vjeruje se da je staro između 2000 i 4000 godina.
– Kesten je simbol čistoće jer je ljuska u kojoj se nalazi puna bodljika, a ne mogu mu nauditi.
– Jedna legenda kaže da je grčka vojska preživljavala na kestenju tijekom povlačenja iz Male Azije 401. godine prije Krista.
– U prošlosti se od mljevenog kestena radio napitak koji je služio kao nadomjestak za kafu.
– Kesteni su, zbog hranjivosti, davani siromašnima u Francuskoj za blagdan Sv. Martina, a u Toskani se tradicionalno jedu na dan Sv. Simona.
– Kesten ima dvostruko više skroba nego krompir. Kesteni su jedini orašasti plodovi koji sadrže vitamin C. Porcija kestena će vas podariti s količinom C vitamina kakvu sadrži jedan limun!
– Od minerala, bogat je kalijem i fosforom, a sadrži i kalcij, magnezij, sumpor, klor, željezo, bakar te mangan. Mononezasićene masti štite zdravlje kardiovaskularnog sistema i pomažu sniziti razinu holesterola.
Kesten rolada bake Nade
Priprema
Za biskvit miksajte žumanac sa šećerom, dok ne pobijeli.
Dodajte ostale sastojke, na kraju lagano umješajte snijeg od bjelanaca.
Pecite na pergament papiru, 12 minuta na temperaturi od 180 °C. Ne pecite duže, jer će se biskvit zasušiti i lomiti kod motanja.
Kad je pečena, zamotajte roladu u čist, vlažan ubrus, skupa s pergament papirom.
Za nadjev slatko vrhnje izmiksajte sa šećerom, dodajte im kuhane pasirane kestene.
Namažite na roladu i zarolajte.
Glauzru napravite tako da rastopite čokoladu i ulje na varti ili u mikrovalnoj pećnici i prelijete preko kolača. Ukrasite po želji glaziranim kestenima, listićima od čokolade ili “ružicama” od kesten-pirea.
Listići se prave tako da rastopljenu čokoladu namažete na listiće, u dva sloja, jedan preko drugoga.
Štrudel od kestena
Kesten rolada bake Nade
Peći i skuvati kesten, isjeći ga na manje komade, u tavi ga posuti šećerom, kratko karamelizirati, dok se šećer ne otopi. Dvije jabuke izgratati, dinstati na drugoj prosulji – tavi dok ne ispari voda. Povezati jabuku i kesten, dodati korice limuna, vanilin šećer, promiješati, paziti da smjesa ima pomalo grubu teksturu. Ohladiti je.
Razvaljati lisnato tijesto na pola centimetra debljine, premazati rubove žumancom, u sredinu staviti nadjev, zarolati. Namazati pleh, staviti štrudel, probockati ga viljuškom, premazati žumanjcem. Peći na 175 stepeni deset do 15 minuta. Prije posluživanja posuti smeđim šećerom.
U ovom radu pokušat ćemo rasvijetliti porijeklo i smisao bokeljskog toponima Morinj. Zadatak je zanimljiv i izazovan, a koliko uspješno smo ga izvršili, sudit će naučna javnost i čitaoci ovog članka uopšte.
Počnimo od pregleda relevantne literature. Petar Skok i Vojmir Vinja u njihovim reprezentativnim etimološkim rječnicima ne kažu ništa o etimologiji toponima Morinj. Pučka etimologija, pak, kaže sljedeće: Morinj je, zbog velikog pomora stanovnika od kuge negdje u XVII stoljeću, dobio taj naziv od leksema mòra. Preciznije: Morinj bi, po ovoj hipotezi, bio derivat izveden sufiksom –inj od imenice mòra, čije je jedno od značenja “teška situacija, velika poteškoća” (VRHSJ 2015: 768). Ta hipoteza, uzeta sama po sebi, tj. sa smisaonog aspekta, sasvim je legitimna. Njenu istinitost, međutim, priječe dva fakta: a) sufiks –inj nije posvjedočen ni u jednoj od dvije reprezentativne monografije o tvorbi riječi u kroato-serbistici: ni u Tvorbi riječi uhrvatskome književnom jeziku Stjepana Babića, ni u Tvorbi reči u savremenom srpskom jeziku Ivana Klajna; b) ni najmanje nije vjerovatno- naprotiv- da bi jedno mjesto uz morsku obalu svoj precizno i stabilno fiksiran naziv dobilo tek u XVII stoljeću. Da je zaista tako, tj. da je toponim Morinj postojao mnogo prije XVII stoljeća, dokazuje i leksikografska odrednica o Morinju iz Rječnika JAZU:” (…) selo u Dalmaciji u kotaru kotorskom (…) U rječniku Vukovu (…) i u Daničićevu (s potvrdom iz isprave iz XV vijeka). Darivamь …. svu župu DračevicuSutorinomь i s Morińom. Mon. serb. 449. Ter mi samo odjezdi ka Morińu l’jepu gradu. Nar. pjes. bog. 117” (Rječnik JAZU, svezak 30, 1911: 8). Zbog svega navedenog rješenje o porijeklu i smislu toponima Morinj moramo potražiti na drugoj strani.
Mišljenja smo da u rješavanju porijekla i smisla ovog toponima treba poći od ličnog imena Marin. Marin je “ (…) muško osobno ime svetačkoga podrijetla, lat. Marinus, vjerovatno izvedenica od rodovskoga imena Marius (…), ali već se u antici povezivalo s lat. pridjevom marinus ‘morski’ (…) Latinski je lik imena (Marinus) potvrđen od XI. stoljeća, a temeljni hrvatski (Marin) od XII. stoljeća (…) Po svetome je Marinu nazvana država San Marino, najstarija republika, koju je 301. godine osnovao, prema legendi, klesar s otoka Raba. Zaštitnik je San Marina, klesara, đakona i lažno optuženih ljudi” (Čilaš Šimpraga, Ivšić Majić, Vidović 2018: 200). Mate Šimundić, pak, tvrdi da ime Marin potiče od latinskog Marinus (Šimundić 2006: 211), a to Marinus, opet, od pridjeva iz latinskog jezika marinus, –a, –um koji, kako se već navodi i u Rječniku suvremenih hrvatskih osobnih imena, znači “ (…) of the sea” (de Vaan 2008: 365), “ (…) of or belonging to the sea, marine” (Oxford Latin Dictionary 1968: 1079).
Na koji god način da je Marin nastalo, nesumnjivo je da ovo ime latinskog porijekla stoji u podlozi toponima Morinj. A nesumnjivo je još nešto: da je toponim Morinj veoma starog datuma, tj. da datira praktično od dolaska Slavena u taj kraj. To zaključujemo na temelju jezične istorije, tj. starosti određenih glasovnih promjena.” (…) Slavenske riječi posuđene u finski i grčki, kao i posuđenice iz tih jezika i vulgarnoga latinskoga nedvosmisleno pokazuju da Slaveni između 6. i 9. stoljeća nisu razlikovali samoglasnike a i o te da praslavenski u to vrijeme nije imao samoglasnik o. To znači da su se a i o morali stopiti prije tog vremena. Praslavensko je kratko ă (poslije slavensko o), bez obzira na to potječe li od staroga ă ili ŏ, u finski preuzeto kao kratko a, a dugo praslavensko ā (poslije a) kao dugo aa. Finski oblici: akkuna, kaputta, kassa, aprakka, papu, karrutta, saapas i raamattu posuđene su slavenske riječi okъno, kopyto, kosa, obrokъ, bobъ, koryto, sapogъ i gramota. Grčke riječi (ϴεσ)σαλονική, σατανᾶς i καράβιον preuzete su u slavenski kao Solunъ, sotona i korablь, a slavenske riječi koryto, mogyla, Dragomirъ i Radogostъ preuzete su u grčki kao καρούτα, μαγούλα, Δαργαμῆρος i ͗Αρδαγαστός. Kratko i nenaglašeno latinsko a preuzeli su Slaveni kao o (naglašavanje je moje, M.A.). Usporedimo, npr., lat. calendae, paganus, acetum, altare i stsl. kolęda, poganinъ, ocьtь, ol(ъ)tarъ. Isti odnos pokazuju i brojni hrvatski i slovenski toponimi kad se uporede s njihovim latinskim izvorima: Aquilea → Oglej, Parentium → Poreč, Flanona → Plomin, Apsarum → Osor, Castellione → Košljun, Tragurium → Trogir, Salona → Solin, Massarum → Mosor, Narona → Norin, Bassantem → Bosut itd.” (Mihaljević 2002: 138-139). Pomenutu glasovnu promjenu (prelaz a > o) u hronološkom pogledu dodatno precizira G. Holzer:” (…) Mijena je sveslavenska, ali je provedena tek u poslijepraslavensko doba i to tijekom ranoga 9. stoljeća (…) Na temelju posuđenice lat. tabe̠rna > rom. *taβe̠rnā > *toβe̠rnā > čak. tovē̠rna moguće ju je datirati nakon djelovanja Dyboova zakona i nakon druge metateze likvida“ (Holzer 2011: 58). Iz rečenog moramo, dakle, izvesti sljedeći zaključak: negdje u periodu kojeg je donja granica rano IX stoljeće, a gornja- sasvim okvirno- početak XII stoljeća romansko lično ime Marin(us) u pra(južno)slavenskom jeziku dalo je oblik *Morinъ. Ovaj pra(južno)slovenski lik datog romanskog imena poslužiće kao temelj za konačno oblikovanje toponima Morinj. Postavlja se pitanje: u kom pravcu?
Naš odgovor je: u pravcu derivacije- od imena *Morinъ– posesivnog pridjeva sufiksom –jь, –ja, –je. Kad je u pitanju gramatička priroda ove podvrste pridjeva, u slavistici postoji viđenje posesivnih pridjeva kao hibridne vrste riječi.”(…) От каждого существительного, обозначающего одушевленное существо, образуется притяжательное, которое принадлежит к парадигме склонения этого существительного совершенно так же, как причастия принадлежат к парадигме спряжения глаголов“ (Трубецкой 1987: 220). Što se tiče posesivnih pridjeva izvedenih sufiksom –jь, –ja, –je, njih N.S. Trubјeckoj- za pozni praslavenski i prajužnoslavenski period- svrstava u tzv. žive forme na putu odumiranja.” (…) Когда из двух живых форм, имеющих совершенно одинаковые функции, одна применяется в новых словах реже, чем другая- можно с увереностью утверждать, что она находится на пути к умиранию“ (isto: 220). Da je Trubјeckoj zaista u pravu kad je status posesiva izvedenih sufiksom –jь, –ja, –je u prajužnoslavenskom u pitanju, potvrđuje i činjenica da je sufiks za tvorbu posesivnih pridjeva –jь, –ja, –je na južnoslavenskom terenu još uvijek bio živ i frekventan u upotrebi i izvjesno vrijeme poslije dolaska Slavena na Balkan: o tome, pak, bjelodano svjedoče, npr., pridjevi banja (u Banja Luka = Banova Luka) i nikolj (u Nikoljdan = Nikolin dan).
Dakle, po našem mišljenju, toponim Morinj porijeklom je posesivni pridjev izveden sufiksom –jь od slavenske inačice *Morinъ latinskog ličnog imena Marin(us). Drugim riječima i preciznije: Morinj bi- ako u funkciji eksplanativnog mehanizma iskoristimo parafrazu sa, u savremenom B/CG/H/S jeziku, produktivnim posesivnim sufiksom –ov/-ev– bilo naše današnje Marinov(o).
Morinj foto Boka News
Sa istim gramatičkim modelom- dodavanjem sufiksa za tvorbu posesivnih pridjeva –jь, –ja, –je na tvorbenu osnovu od ličnog imena- već smo se susreli kad smo govorili o uobličenju toponima Kalimanj. Kod Kalimanja smo- zahvaljujući zapisima kotorskih notara- znali na koga se pomenuti mikrotoponim odnosi, tj. ko je bio vlasnik zemljišta i prostora koje obuhvata današnji Kalimanj: bio je to izvjesni Marin Kalimani, kotorski vlastelin iz prve polovine XIV stoljeća. Smatramo da- i kad je toponim Morinj u pitanju- srećemo istu relaciju: da je Marin(us)– vjerovatno neki ranosrednjovjekovni vlastelin- bio vlasnik zemljišta i prostora na kojem se danas nalazi Morinj, te da je po njegovom imenu Morinj dobio svoj naziv. Da li se može pobliže odrediti ko je bio taj Marin(us), na to odgovor treba da dâ historiografska nauka: pomnim i minucioznim proučavanjem povijesnih vrela koja govore o morinjskom kraju u periodu od ranog IX stoljeća do, okvirno, početka XII stoljeća.
Zaključujući moramo (još jednom) naglasiti: za dublja i temeljnija saznanja o povijesti Boke Kotorske nužan je interdisciplinarni pristup. Jezikoslovlje, svojim naučnim metodama, može otkriti- i otkrilo je- da je toponim Morinj prvobitno posesivni pridjev izveden sufiksom –jь od tvorbene osnove vezane za lično ime latinske provenijencije Marin(us), te da je taj toponim morao nastati u povijesnom rasponu od ranog IX do XII stoljeća. Ovu fundamentalnu spoznaju do koje se došlo u okviru lingvistike trebalo bi da prodube- njihovom specifičnom metodologijom- druge znanosti: prije svega istorija, arheologija i paleogenetika. To je jedini način da steknemo pouzdanije spoznaje ne samo o našoj prošlosti nego- samim tim- i o vremenu u kome živimo i o nama samima.
LITERATURA:
Georg Holzer, Glasovni razvoj hrvatskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2011
Milan Mihaljević, Slavenska poredbena gramatika, vol. 1, Školska knjiga, Zagreb 2002.
Oxford Latin Dictionary, Clarendon Press, 1968.
Ankica Čilaš Šimpraga, Dubravka Ivšić Majić, Domagoj Vidović, Rječnik suvremenihhrvatskih osobnih imena, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2018.
Mate Šimundić, Rječnik osobnih imena (drugo izdanje), Matica hrvatska, Zagreb 2006.
Michiel de Vaan, Etymological Dictionary of Latin and the other Italic Languages, Leiden-Boston 2008.
Rječnik JAZU, svezak 30, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1911.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika, Školska knjiga, Zagreb 2015.
Н.С. Трубецкой, Избранные труды по филологии, Москва 1987.
Liderka francuske ekstremne desnice Marin Le Pen predložila je da se termin “nacionalni prioritet” uključi u Ustav, da se ukine pravo tla kojim se strancima omogućava dobijanje francuskog državljanstva i da samo Francuzi dobijaju porodične dodatke.
Le Penova, koja je najavila kandidaturu za predsedničke izbore na proleće 2022. godine, mogla bi, prema anketama javnog mnjenja, da uđe u drugi krug izbora.
„Da li će Francuska ostati Francuska ili će je odnijeti nekontrolisana bujica ogromnih migracionih tokova koji će ugroziti našu kulturu, naše vrednosti i naš način života“, uputila je kandidatkinja ekstremno desničarske stranke Nacionalno okupljanje.
Marin Le Pen, koja je na prošlim predsedničkim izborima 2017. godine izgubila od sadašnjeg predsednika, centriste Emanuela Makrona, predložila je zakon o „kontroli imigracije“ o kojem bi se odlučivalo na referendummu.
Liderka ekstremne desnice je rekla novinarima da ima tri cilja – kontrolu imigracije, zaštitu francuskog državljanstva i supremaciju Ustava Francuske o međunarodnom pravu, tako da bi Ustav trebalo da bude iznad Evropske konvencije o ljudskim pravima ili Evropskog suda pravde.
Prema njenim riječuma, određene beneficije, kao što su porodični dodaci, trebalo bi da dobijaju samo Francuzi.
Le Penova smatra da bi iz Francuske trebalo da budu proterani svi „stranci delinkventi“, dok bi pravo stranaca na dobijanje francuskog državljanstva trebalo da bude omogućeno samo pod strogim uslovima provere podataka i uz zahtijev za njihovu asimilaciju.
Svi hrvatski državljani će najkasnije od 1. decembra moći putovati u SAD bez viza, objavio je u utorak poslijepodne na svom Twitter profilu potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
“Zahvaljujem u ime Vlade RH Robertu Silversu, podtajniku Ministarstva domovinske sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država, koji me upravo obavijestio o službenom ulasku Republike Hrvatske u Program izuzeća od viza. Svi hrvatski državljani će najkasnije od 1. decembra moći putovati u SAD bez viza. Ovo je završetak dugog puta pregovora i evaluacija, ali prije svega nastavak i jačanje strateškog partnerstva naših država”, objavio je Božinović.
Ministarstvo sigurnosti SAD-a je ranije saopštilo da je ministar Alejandro Mayorkas u koordinaciji s američkim državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom u utorak Hrvatsku uvrstio na popis država sudionica tzv. Programa izuzeća od viza (VWP).
Hrvatska prošla stroge kriterijume
Prema saopštenju, najkasnije 1. decembra, Elektronski sistem za odobravanje putovanja (ESTA) će omogućiti hrvatskim državljanima da se prijavljuju za poslovna ili turistička putovanja u trajanju do 90 dana bez ishodovanja vize, dodaje se u saopštenju.
“Današnje uvrštavanje Hrvatske u Program izuzeća od viza važno je priznanje zajedničkih ekonomskih i sigurnosnih interesa naših dviju zemalja”, izjavio je Mayorkas.
Mayorkas je čestitao Hrvatskoj što je postala 40. članica VWP-a nakon što je ispunila stroge kriterije.
“Radujem se nastavku naše bliske saradnje na ključnim prioritetima”, dodao je Mayorkas.
Komunalno preduzeće primilo je od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma donaciju u vidu 40 novih metalnih kontejnera zapremine 1.1 m3, u sklopu IPA projekta „Podrška pripremi projekata za sektor životne sredine i klimatskih promjena, Crna Gora“.
“Dio ovog IPA projekta odnosi se na snabdijevanje opštinskih komunalnih preduzeća opremom za podršku u sprovođenju i monitoringu upravljanja otpadom. Zahvalni smo na ovakvim velikim donacijama. Odmah nakon potpisivanja Zapisnika o primopredaji, Komunalno preduzeće će nove kontejnere rasporediti na lokacije u opštini gdje su najpotrebniji i time direktno uticati na povećanje nivoa čistoće u gradu”, saopštila je v.d. menadžera opštine Tivat Patricia Pobrić.
U posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminulo je osam osoba, tri iz Podgorice, i po jedna iz Tuzi, Gusinja, Pljevalja, Nikšića i Žabljaka, od kojih je najmlađa imala 63, a najstarija 94 godine. Registrovano je 510 novih slučajeva, a oporavilo se još 764 pacijenata. Broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 7226.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (ponedjeljak, 27.09.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 3438 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 510 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, saopšteno je iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
182
Nikšić
45
Bar
35
Kotor
32
Bijelo Polje
30
Budva
25
Danilovgrad
23
Andrijevica
22
Berane
20
Herceg Novi
18
Cetinje
16
Ulcinj
16
Pljevlja
9
Tivat
9
Kolašin
8
Rožaje
7
Tuzi
5
Mojkovac
4
Plužine
2
Plav
1
Žabljak
1
UKUPNO
510
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 27.09.2021. godine je iznosio 14,83 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1914.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 130500.
Opština Kotor učestvuje u projektu Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) – ‘Razvoj rješenja za oporavak od COVID-19 na opštinskom nivou u oblastima digitalizacije i upravljanja krizama’.
Osnovni cilj projekta je jačanje otpornosti gradova tokom pandemije COVID-19 kroz izgradnju kapaciteta i aktivnosti koje se tiču upravljanja krizama.
Radnu grupu u oblasti upravljanja krizama čine gradovi iz sledećih država: Jermenija – Jerevan, Bosna i Hercegovina – Prijedor, Bugarska – Plovdiv, Gruzija – Keda, Kutaisi, Oni i Tbilisi, Kosovo – Kamenica, Moldavija – Strašeni, Crna Gora – Kotor, Srbija – Mionica i Novi Pazar, Ukrajina –Kamjanjec-Podiljski i Sambir.
Radna grupa je formirana sa ciljevima identifikovanja izazova upravljanja krizom, otpornosti i odgovora na COVID-19, analiziranja i definisanja relevantnih izazova na osnovu iskustava, prenosa znanja i međunarodnih diskusija, sagledavanja prioriteta i rješenja, procjene resursa, razvoja programa sa projektima (akcijama), izgradnje mreže za buduće izazove i doprinosa dugoročnom strateškom planiranju. Na čelu radne grupe Opštine Kotor je menadžer Opštine Ivan Mikijelj.
Proces izgradnje kapaciteta, aktivnosti razmjene i edukacija započeo je danas radionicom na temu ‘Identifikacija izazova upravljanja krizom, otpornosti i odgovora na Covid-19’ kojoj je prisustvovala koordinatorka opštinske Kancelarije za međunarodnu saradnju Jelena Stjepčević.
Po prijavi građana da se u marini Porto Montenegro u Tivtu, u jednom delu već duže vreme nelegalno postavljaju vrše i tako vrši nezakonit izlov ribe, službenici UP sektora Granične policije, stanice II Tivat, u subotu, 25.septembra su izašli na teren, i uz konsultacije sa menadžmentom luke obišli teren.
Uz mnogo truda, angažovanje plovila, dosta zarona, ali i fizičkog napora, iz mora su izvadili čak 16 neobilježnih i nelegalno postavljenih vrša.
Vrše su predate Inspektoru za morsko ribarstvo, i kasnije na propisan način uništene, jer se sa nelegalnim ribarskim alatima nepoznatih vlasnika uvjek tako i postupa.
