Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi podnijeli su krivične prijave Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom protiv M.Dž. (63) iz Herceg Novog i M.K. (39), državljanina Srbije zbog sumnje da su izvršili krivična djela građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
“Kako se sumnja, M.Dž. je, bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije za građenje, izgradio trospratni stambeni objekat u mjestu Sutorina, dok je M.K., u mjestu Rose, takođe suprotno odredbama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata izveo građevinske radove na rekonstrukciji postojećeg stambenog objekta proširujući njegove gabarite”, piše u saopštenju policije.
Iz policije najavljuju da će službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ i u narednom periodu u koordinaciji sa nadležnim insitucijama, sprovoditi aktivnosti na sprečavanju i suzbijanju nelegalne gradnje, sa ciljem zaštite životne sredine i ekonomskih interesa države.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je primirje između Izraela i Irana sada na snazi i zatražio je od obje zemlje da ga ne krše.
“PRIMIRJE JE SADA NA SNAZI. MOLIM VAS DA GA NE KRŠITE!”, napisao je Trump u objavi na mreži Truth Social.
Kada je Trump u ponedjeljak najavio ono što je nazvao potpunim primirjem kako bi okončao 12-dnevni rat, činilo se da sugerira da će Izrael i Iran imati vremena za dovršetak misija koje su bile u tijeku, nakon čega će primirje započeti u fazama. Svjedoci su rekli da su čuli eksplozije u blizini Tel Aviva i Beeršebe na jugu Izraela prije Trumpove izjave.
Izraelska vojska priopćila je da je Iran ispalio šest valova projektila, a izraelska nacionalna hitna pomoć izjavila je da su četiri osobe poginule u Beeršebi, što su prvi prijavljeni smrtni slučajevi u Izraelu otkako je Trump najavio primirje.
Iranska poluslužbena novinska agencija SNN izvijestila je u utorak da je Teheran ispalio posljednju rundu projektila prije stupanja na snagu primirja.
Visoki dužnosnik Bijele kuće rekao je da je Trump posredovao u dogovoru o prekidu vatre u telefonskom razgovoru s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom te da se Izrael složio s primirjem sve dok Iran ne pokrene daljnje napade.
– Pod pretpostavkom da sve funkcionira kako treba, što će i biti, želio bih čestitati objema zemljama, Izraelu i Iranu, na izdržljivosti, hrabrosti i inteligenciji da okončaju ono što bi se trebalo nazvati ‘DVANAESTODNEVNI RAT’, napisao je Trump na svojoj stranici Truth Social.
– Mislim da je primirje neograničeno. Trajat će zauvijek, rekao je Trump za NBC News.
Inspirisana djelom „Grobnica za Borisa Davidovičaˮ Danila Kiša, povodom 90 godina od njegovog rođenja, izložba problematizuje lične, umjetničke i društvene veze stvaranja kroz individualne izraze mladih autora i autorica
Godišnja završna izložba studentkinja i studenata Fakulteta vizuelnih umjetnosti Univerziteta „Mediteranˮ iz Podgorice otvorena je u petak, 20. juna u Modernoj galeriji „Jovo Ivanovićˮ u Budvi, u organizaciji JU Muzeji i galerije Budve. Ova multimedijalna postavka koju su osmislile kustoškinje Vasilisa Gagović i Danka Mitrović, prikazuje bogatstvo izraza, dubinu ličnih preokupacija i širinu estetskih i društvenih referenci nove generacije stvaralaca.
Izložba okuplja radove studenata svih godina i modula — od grafičkog dizajna, ilustracije, fotografije, dizajna scene i enterijera, do digitalne umjetnosti, animacije, video i novih medija, likovne umjetnosti i dizajna zvuka.
Inspirisana djelom „Grobnica za Borisa Davidovičaˮ Danila Kiša, povodom 90 godina od njegovog rođenja, izložba problematizuje lične, umjetničke i društvene veze stvaranja kroz individualne izraze mladih autora i autorica.
Ova izložba je rezultat kolektivnog rada, raznolikih senzibiliteta i pogleda.
-Večerašnja godišnja izložba studenata FVU predstavlja različite radove — fotografije, ilustracije, skulpture, digitalnu umjetnost, eksperimente. Iza svakog stoji jedan student, sa pitanjima, pokušajima, istraživanjima, svojim izrazom. Lično, moj rad na ovogodišnjoj izložbi najviše se oslanja na fotografiju, ali ne onoj koja dokumentuje svijet već trag ideje koja nastaje. Istina, ako postoji, ostaje neuhvatljiva u pokretu. To je granica daleko od neznanja ali još uvijek na korak do spoznaje, prostor u kojem se forme kolebaju i rasplinjuju. Ako bismo istinu spoznali do kraja, šta bi preostalo umjetnosti? zato mi je važno da ono što izlažem ostane otvoreno za čitanje, više nego zatvoreno u značenju. Kao studenti Fakulteta vizuelnih umjetnosti, imali smo prostor da istražujemo, da pogriješimo, da mijenjamo pravac. Zahvaljujem profesorima i mentorima koji su nas podsticali da pronađemo sopstveni izraz, Posebno mi znači to što sam, zahvaljujući ovom Fakultetu, imala priliku da u samo jednoj studijskoj godini učestvujem na tri izložbe — od kojih je jedna bila i međunarodna. To nije samo prilika da se rad vidi, već da se student osjeti kao dio šireg umjetničkog svijeta. I to je neprocjenjivo, kazala je u ime svih izlagača Jovana Jovanović, studentkinja četvrte godine studija.
Naslov same izložbe je povezan sa poglavljem u prvoj pripovijeci ,,Grobnica za Borisa Davidoviča: sedam poglavlja naše zajedničke povesti“, knjige novela Danila Kiša, a izložbom ,,Zagonetne veze stvaranja” studentkinje i studenti Fakulteta Vizuelnih umjetnosti kroz osam profilišućih modula pronalaze i biraju svoj preferencijalni način stvaranja.
-Svojim izborom i ovom izložbom oni/e počinju da kristališu svoju umjetničku putanju. Skup ovako raznorodnih radova je amalgamacija jednog izraza individualnosti i mladosti, samoistraživanja i samospoznaje; njihovih preokupacija i briga, favorita iz pop-kulture, ljubavi i uzora iz književnosti, istorije i umjetnosti, kazala je Sandra Despotović, istoričarka umjetnosti, koja je otvorila izložbu.
Predstavjajući FVU dekanka Marija Džoganović je istakla da kroz dva ciklusa studija, osnovne i master studije Fakultet studentima pruža priliku da usvoje znanja i vještine, te da steknu kompetencije iz oblasti klasičnih i savremenih umjetničkih disciplina.
Ribar Gojko Mitrović jučer je dostavio Institutu za biologiju mora Sveučilišta Crne Gore fotografije mlade jedinke velike bijele psine, koju je ulovio i pustio 12 kilometara od crnogorske obale, na dubini od 115 metara.
Ova vrsta prirodno obitava u Jadranskom moru i nastanjuje cijeli Mediteran, ali je njezina brojnost danas ipak znatno manja nego u prošlosti.
Velika bijela psina (Carcharodon carcharias) jedna je od najpoznatijih životinjskih vrsta na svijetu, a mediteranska populacija smatra se kritično ugroženom. Pojave ove vrste u mediteranskim zemljama vrlo su rijetke i često se pojedinačno bilježe u znanstvenoj literaturi.
Prema podacima Instituta, ovo je tek treći zabilježeni ulov u crnogorskim vodama u posljednjih gotovo 30 godina. Posljednja pojava mlade jedinke u Jadranu zabilježena je 2023. u Hrvatskoj.
“Iako odrasle bijele psine mogu predstavljati potencijalnu opasnost za ljude, napadi su iznimno rijetki. Strah ljudi od potencijalno opasnih životinja je razumljiv, ali uz točne informacije bez senzacionalizma, jasno je da je učestalost napada morskih pasa na ljude znatno manja u usporedbi s mnogim drugim životinjama, uključujući i one koje svakodnevno susrećemo”, piše Institut.
U Crnoj Gori zabilježen je samo jedan napad morskog psa na čovjeka, sredinom 20. stoljeća. Na istočnoj obali Jadrana napadi su izuzetno rijetki, a posljednji sa smrtnim ishodom dogodio se u Hrvatskoj 1974. godine.
Posljednji napad bez smrtnog ishoda zabilježen je 2008. kod otoka Visa, kada je bijela psina napala ronioca koji je nosio ulovljenu ribu. Razmak između ta dva napada iznosi više od 30 godina.
U većini mediteranskih zemalja, pa tako i u Crnoj Gori, ciljani lov velike bijele psine je zabranjen.
Na Jadranu i u drugim dijelovima Mediterana nedavno je provedeno istraživanje talijanskih kolega u kojem se pokušalo pronaći i označiti jedinku bijele psine. Unatoč višegodišnjim pokušajima, nijedna nije zabilježena.
Velike bijele psine, raže i himere, odnosno hrskavičave ribe, spadaju među najugroženije skupine kralježnjaka na svijetu. Više od trećine vrsta iz te skupine suočeno je s prijetnjom izumiranja.
Međunarodna pomorska vojna vježba “Adrion Livex 25”, koja se realizuje u okviru Jadransko-jonske inicijative, započela je danas u akvatorijumu luke Bar.
Iz Ministarstva odbrane kazali su da je domaćin ovogodišnje vježbe Vojska Crne Gore, a učestvuju i mornarice zemalja potpisnica inicijative Albanije, Grčke, Hrvatske, Italije i Slovenije.
“Prvog dana vježbe posebna pažnja bila je posvećena izvođenju “boarding” operacija, odnosno kontroli i pregledu plovila u cilju unapređenja sposobnosti pomorskih snaga za sprovođenje međunarodnog prava i zaštitu pomorske bezbjednosti”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da će plovila i vazduhoplovi oružanih snaga zemalja učesnica narednih dana imati niz aktivnosti na moru, usmjerenih ka jačanju interoperabilnosti i zajedničkom odgovoru na bezbjednosne izazove u Jadransko-jonskom regionu.
“Planirano je sprovođenje dodatnih pomorskih i združenih operacija, kao i niz bilateralnih i multilateralnih susreta učesnika”, rekli su iz Ministarstva.
Kako se dodaje, završna faza vježbe planirana je u petak, kada će svečano biti obilježen i završetak “Adrion Livex 25”.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), povodom visokih temperatura i opasnosti od požara, saopštilo je da je strogo zabranjeno paljenje vatre na otvorenom i pozvalo građane da budu odgovorni.
Iz MUP-a su rekli da visoke temperature koje su ovih dana evidentirane na području cijele Crne Gore, predstavljaju realnu opasnost od požara na otvorenom prostoru.
Oni su naveli da, imajući u vidu rizik od požara i potencijalne opasnosti po životnu sredinu, ukupan biodiverzitet i ljudske živote, Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a i ostali subjekti u sistemu zaštite i spašavanja, preduzimaju sve neophodne mjere i radnje kako bi se požarni rizik sveo na najmanju moguću mjeru.
“Te aktivnosti će biti svakodnevne i trajaće do kraja požarne sezone, odnosno do 1. oktobra”, kaže se u saopštenju MUP-a.
Oni su podsjetili da je strogo zabranjeno paljenje vatre na otvorenom prostrou i da je neophodno dodatno urediti i pokositi privatna imanja, naročito na seoskom području i oko objekata koji su napušteni ili se rijetko boravi u njima.
“Zabranjena upotreba pirotehničkih sredstava (petardi,vatrometa i sl.) bez prethodno pribavljene saglasnosti nadležnog organa, u skladu sa važećim zakonskim propisima”, kaže se u saopštenju.
Dodaje se da je potrebno poštovati naredbe o zabrani loženja vatre na otvorenom, donesene od lokalnih samouprava.
“Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a će permanentno pratiti situaciju na terenu i zajedno sa ostalim subjektima sistema reagovati u skladu sa raspoloživim sredstvima i propisanim procedurama”, navodi se u saopštenju.
Iz MUP-a su pozvali građane da kroz partnerski odnos doprinesu misiji očuvanja šuma, da u slučaju da primijete požar, pozovu jedinstven evropski broj za hitne situacije 112 ili broj opštinskih službi za zaštitu i spašavanje 123.
Navodi se da je pravovremena informacija osnov za efikasan i brz odgovor nadležnih službi.
“Budimo odgovorni i ne dozvolimo da nepažnjom uništimo naše prirodno bogatstvo”, zaključuje se u saopštenju MUP-a.
Iz Ekološkog društva Boke Kotorske i GP „Idemooo“ ukazuju na, kako kažu alarmamtnu situaciju na moru i što se tiče saobraćaja i bezbjednosti ali i ekologije. Posebno je, kako navodi predsjednica Olivera Dokelstić, ugrožena Plava špilja.
-Nedjelja, 22. jun, još se ne računa da je špic turističke sezone, stigao je tek prvi talas turista. Međutim, okupacija akvatorija Boke kotorske raznim vrstama plovila, od jahti, glisera, manjih i većih čamaca i kruzera značajno je veća nego prošlog ljeta. Situacija na moru je alarmantna. Privezišta i akvatorijum u Žanjicama, Mirištu i Arzi pretrpani su. Ukotvavanje se obavlja kako kome odgovara a ne kako bi nalagala pravila ponašanja na moru.
Plava špilja – foto Boka News
Često se događa da se s jahti izbacuju razne nečistoće u more, uključujući ekskremente. Drskost glisera doseže maksimum; vože blizu obale brzinom iznad dozvoljene, iživljavanje se prema barkama sa putnicima iz Žanjica, kada prolaze na svega par metara udaljenosti, demontrirajući svoju nadmoć, usljed čega prave valove i tjeraju barke da naglo mjenjaju pravac kretanja, prilagođavajući se potrebi bezbjednog kretanja po valovitom moru. Ovim je ugrožena bezbjednost putnika, kako u barkama, tako i u samim gliserima. Pravo je čudo kako do sada nije došlo do ozbiljnijih incidenata, sudaranja. S druge strane i ekološka šteta koju pričinjava mnošto glisera u kretanju unutar zaliva i duž obale, ka Plavoj špilji, navodi Doklestić.
Ona ističe da je Plava špilja na još većem udaru brodskog prometa, svih mogućih kategorija vozila koja mogu da uđu u nju.
-Naravno, nema nikakve kontrole manevrisanja niti upozorenja o isključenju motora, usljed čega dolazi do ispuštanja štetnih materija u more, produkata sagorijevanja. Istovremeno se u Plavoj špilji nađe i po sedam, osam čamaca sa desetinama putnika i plivača. I dalje nema kontrole bezbijednosti na moru, koje bi morala da provodi služba pomorske sigurnost, a o čemu je diskutovano na sjednici skupštine opštine u septembru 2024. Veliki problemi u Plavoj špilji, u ovoj 2025. još su veći nego prošlog ljeta. Vlasti, lokalne i državne su još jednom obmanule javnost zanemarivanjem ovog akutnog problema bezbjednosti putnika i plovila i zaštite vrijednosg, raritetnog objekta Plave špilje. Naš predlog o stavljanju pod zaštitu Plave špilje i drugih špilja duž Luštičke obale, kao i zaštita cjelokupnog obalnog pojasa od rta Arza do rta Kočište, koji je podržan na septembarskoj sjednici skupštine opštine Herceg Novi 2024, i trebao da bude proslijeđen Agenciji za zaštitu životne sredine radi uvrštavanja u područka pod zaštitom, pa tako i brigom države, očigledno je pao u vodu. Ako vlastima nije stalo do prirodnih vrijednosi, da li treba neko da plati životom da bi se vlasti osvjestile i shvate ozbiljnost situacije, zaključuje u saopštenju predsjednica Ekološko društva Boke i Građanskog pokreta za HN “Idemooo!”, Olivera Doklestić.
Paštetu od tune nesvjesno uvijek kupujemo. No, kad jednom spoznate činjenice da je možete kod kuće sami vrlo jednostavno napraviti i da može biti još ukusnija, teško da ćete više ikada za njom posegnuti u trgovini.
Zbilja, priprema ne može biti jednostavnija, okus je kao onaj pravi, a to da je home made je još najbolje u cijeloj stvari. Evo što vam treba i otkuda krećete.
Sastojci:
250 g tune iz konzerve
125 g sirnog namaza
žličica senfa
1/2 žličice kapara
žlica sjeckanog peršina
režanj češnjaka
žlica limunovog soka
himalajska sol
papar
Priprema:
Tunu izvadite iz konzerve i dobro ocijedite ulje. U posudu stavite sirni namaz, tunu, kapare i senf te sve skupa dobro izmiješajte i isjeckajte štapnim mikserom.
Potom, dodajte kapare, protisnuti režanj češnjaka, peršin, limunov sok, sol i papar i sve ponovno izmiješajte štapnim mikserom dok ne dobijete homogenu, kompaktnu, mazivu smjesu.
Svoju domaću paštetu od tune poslužite uz kakav tostirani ili domaći kruh. Ostatak paštete slobodno pohranite u staklenku, u hladnjaku je možete čuvati do maksimalno tri dana.
Saradnja Herceg Novog i Ankone zvanično je uspostavljena proteklog vikenda, na događaju povodom pristupanja tog italijanskog grada Evropskoj federaciji napoleonskih gradova (Fédération Européenne des Cités Napoléoniennes – FECN).
Tim povodom, u Ankoni su, na poziv gradonačelnika Danijelea Silvetija, boravili predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i pomoćnik sekretara za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Mitar Kisjelica.
Pristupanjem Ankone FECN-u i ucrtavanjem ovog grada na kulturnu rutu Savjeta Evrope „Napoleonski gradovi“ („Destination Napoleon“), uspostavljena je veza i sa Herceg Novim, koji je od 2023. godine dio ove međunarodne mreže. Tokom posjete novskih zvaničnika, dogovoreno je potpisivanje memoranduma o saradnji između Ankone, Herceg Novog i rute „Napoleonski gradovi“.
Tokom zvaničnih susreta istaknuta je namjera dva grada da sarađuju u cilju razvoja nautičkog turizma, ekonomije i preduzetništva, kulture, kao i kandidovanja projekata za evropske fondove, što bi omogućilo dodatna sredstva za razvoj infrastrukture i lokalnih zajednica.
„Kao gradovi koje spaja Jadransko more, Herceg Novi i Ankona imaju mogućnost povezivanja uspostavljanjem nove brodske linije, što bi imalo pozitivne ekonomske i turističke efekte za obje zajednice. Dalje, kroz razvoj tematskih kulturnih ruta možemo povezati svoje ustanove, muzeje, istorijske lokalitete manifestacije u jedinstveno kulturno i turističko iskustvo koje nadilazi granice država“, kazao je Katić.
Čestitajući gradonačelniku i građanima Ankone pridruživanje FECN-u, Katić je istakao da će pristupanje Ankone donijeti novu snagu ovoj mreži gradova, zasnovanoj na ideji o Evropi koja kulturnu baštinu uzima za temelj razvoja i novih oblika saradnje.
„Vjerujem da Ankona i Herceg Novog, kao prijateljski i partnerski gradovi, zajedno mogu mnogo postići, zbog čega se radujem konkretizaciji naše saradnje kroz potpisivanje sporazuma. Takođe, smatram da zajedno možemo raditi na realizaciji prekograničnih projekata. Kultura i istorija mogu biti snažan pokretač održivog razvoja – ako ih pažljivo uvežemo sa obrazovanjem, turizmom i savremenom evropskom politikom saradnje“, istakao je Katić.
Gradonačelnik Ankone, Danijele Silveti naglasio je da će taj grad djelovanjem kroz Nacionalnu asocijasciju italijanskih opština (Associazione Nazionale Comuni Italiani – ANCI), čiji je potpredsjednik, dodatno pružiti punu podršku Opštini Herceg Novi i Crnoj Gori na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji, kroz razmjenu iskustava i saradnju lokalnih samouprava.
Posjeta je bila prilika i za najavu da će naredna Godišnja skupština Evropske federacije napoleonskih gradova (FECN) biti održana u Herceg Novom, u toku 2026. godine.
