Putin i Zelenski – ratni protivnici i dijametralno različiti karakteri – Foto: Sputnik/Mikhail Metzel/Ukrainian Presidential Press Service / via Reuters
Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je jednostrani prekid vatre povodom pravoslavnog Uskrsa, koji bi trebao trajati od 16 sati u subotu, 11. aprila, do kraja nedjelje, 12. aprila.
Prema saopštenju iz Moskve, u tom će razdoblju neprijateljstva biti obustavljena na svim bojištima. Rusija je navela kako očekuje da i Ukrajina postupi na isti način te proglasi primirje.
“Vladimir Putin naredio je ministru obrane Andreju Belousovu i načelniku Glavnog stožera Valeriju Gerasimovu da tokom uskrsnih blagdana obustave vojne operacije na svim područjima tzv. Sjevernog vojnog okruga. Uoči pravoslavnog blagdana Uskrsa (Svijetlog Kristova uskrsnuća), proglašava se prekid vatre od 16 sati 11. aprila do kraja dana 12. aprila”, saopštio je Kremlj.
Postrojbe su dobile upute da ostanu spremne odgovoriti na moguće neprijateljske provokacije, dodaje se u priopćenju.
Zelenski je prihvatio primirje.
“Ukrajina je više puta istaknula da smo spremni na uzvratne korake. Predložili smo primirje za ovogodišnje uskrsne blagdane i postupit ćemo u skladu s tim. Ljudima treba Uskrs bez prijetnji i stvarni pomak prema miru, a Rusija ima priliku da se nakon Uskrsa ne vrati napadima”, rekao je Zelenski.
Zelenski prije tri dana ponudio primirje Rusiji
Podsjetimo, Zelenski je prije tri dana izjavio da stoji iza prijedloga upućenog Rusiji o prekidu vatre za Uskrs pod uvjetom da Moskva zaustavi sve napade na energetsku infrastrukturu.
Zelenski je rekao da je prijedlog Moskvi prenesen posredstvom Sjedinjenih Država. Također je rekao da se zajedno s američkim pregovaračima nastavlja rad na sigurnosnim jamstvima, koja je nazvao ključem trajnog mira.
“Ako je Rusija spremna zaustaviti napade na našu energetsku infrastrukturu, bit ćemo spremni odgovoriti istom mjerom”, rekao je. “Ovaj prijedlog je ruskoj strani prenesen posredovanjem Amerikanaca.”
Pravoslavni vjernici u Crnoj Gori će Uskrs 2026. godine proslaviti u nedjelju, 12. aprila.
Shodno zakonskim propisima, slobodni dani počinju od Velikog petka. To znači da će zaposleni koji slave ovaj praznik imati pravo na odsustvo krajem druge sedmice aprila. Neradni dani za pravoslavni Uskrs su 10. 12. i 13. april 2026. godine.
Ovi dani su definisani Zakonom o svetkovanju vjerskih praznika koji garantuje slobodne dane od Velikog petka do drugog dana Vaskrsa.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovao je danas u akciji čišćenja Parka prirode Orjen, organizovanoj u okviru nacionalne kampanje „Čuvaj da te čuva“.
Zajedno sa predstavnicima Delegacije EU, nadležnih institucija, Opštine Herceg Novi, komunalnih službi, volonterima i učenicima nekoliko škola, predsjednik je dao lični doprinos čišćenju terena, naglašavajući važnost zajedničkog djelovanja u očuvanju prirodnih resursa.
U obraćanju prisutnima, predsjednik Milatović je kazao da želi da se zahvali ekološkim aktivistima na svemu što rade, jer su u prethodnom periodu bili pokretačka snaga u podizanju ekološke svijesti u našoj zemlji.
On je uputio tri važne poruke kada je u pitanju zaštita prirode.
“Prva je da smo se danas okupili kako bismo dodatno skrenuli pažnju javnosti na zaštitu prostora i ekologiju. Uvijek podsjećam da je ekološka država u temeljima naše državnosti i da svi zajedno, i institucije i zajednica, moramo mnogo više raditi na jačanju ekološke svijesti u Crnoj Gori.”
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović
“Druga poruka je da nadležne institucije moraju brže i odlučnije reagovati kada je u pitanju zaštita prostora. U prethodnom periodu dosta je urađeno u borbi protiv određenih oblika ekocida, poput nelegalne eksploatacije šljunka u centralnoj regiji i devastacije šumskog bogatstva. Ipak, sa tim praksama još nijesmo u potpunosti završili. Svjedočimo i nedavnim slučajevima devastacije u Boki Kotorskoj, u okviru UNESCO-om zaštićenog područja, zbog čega apelujem na nadležne organe da odlučnije djeluju. “
“I treća poruka je da ovo nije samo borba izvršne vlasti i lokalnih samouprava. Neophodno je snažnije uključivanje državnog tužilaštva i sudske vlasti, jer u Crnoj Gori neko mora odgovarati za različite vrste ekocida koji su se dešavali i koji se i dalje dešavaju.”
Zaštita prirode nije izbor, već obaveza, prema nama i prema generacijama koje dolaze.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore 20. marta 2026. godine zaključilo je ugovor o izradi projektne dokumentacije i izvođenju radova na izgradnji sportskog terena i dječijeg igrališta na Ostrvu Cvijeća.
“Planirani zahvat obuhvata uređenje prostora površine od približno 700 m², čime će ovaj lokalitet dobiti savremene sadržaje namijenjene rekreaciji, sportu i boravku djece i mladih. Ukupna vrijednost ugovorenih radova iznosi oko 80.000,00 eura sa uračunatim PDV-om”, saopšteno je iz JPMD.
Završetak radova, kako dodaju, planiran je do 15. juna 2026. godine, čime će Tivat dobiti novi kvalitetan prostor za sport i igru na jednoj od svojih najatraktivnijih lokacija.
“Realizacijom ovog projekta, Javno preduzeće nastavlja sa ulaganjima u unapređenje javnih prostora i sadržaja duž obale i stvaranje novih prostora za rekreaciju, sport i boravak djece i mladih, s ciljem podizanja kvaliteta života lokalnog stanovništva i svih posjetilaca”, poručeno je iz JPMD.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, u Osnovnoj školi „Branko Brinić“ u Radovićima održano je edukativno predavanje za učenike, u organizaciji Luštica Bay Medical tima, sa ciljem podizanja svijesti o značaju očuvanja zdravlja i usvajanja zdravih životnih navika.
Tokom predavanja, učenici su imali priliku da kroz interaktivan pristup saznaju više o važnosti pravilne ishrane, redovne fizičke aktivnosti i zdravih izbora u svakodnevnom životu. Poseban akcenat stavljen je na prevenciju i razvijanje zdravih navika od najranijeg uzrasta.
„Očuvanje zdravlja jedan je od najvažnijih životnih ciljeva svakog pojedinca. Upravo zato je važno da djeca od najranijeg uzrasta razumiju značaj pravilne ishrane, fizičke aktivnosti i zdravih izbora“, istakao je dr Jovan Keković iz Luštica Bay Medial tima.
Iz LB Medical-u naglašavaju da ovakve inicijative predstavljaju dio njihove kontinuirane posvećenosti lokalnoj zajednici, kroz edukaciju, prevenciju i pružanje podrške u stvaranju zdravijeg okruženja. Pored rada sa djecom, tim redovno sprovodi i interne edukacije za zaposlene u okviru Luštica Bay destinacije, sa fokusom na prevenciju oboljenja i promociju zdravih životnih navika.
Opština Tivat sufinansiraće trinaest projekata iz oblasti izdavačke djelatnosti (knjige i monografske publikacije) koji su ispunili uslove Javnog konkursa u ukupnom iznosu od 15.000,00 €.
Odlukom Sekretarijata za društvene djelatnosti, a na predlog Komisije za raspodjelu sredstava za izdavačku djelatnost, finansijsku podršku dobili su sljedeći projekti:
– Monografija „Fragile“ autora Ivice Aranđusa – 2.500,00 €;
– „Komedija po Luštički“ autorke Biljane Mrkovčević – 2.000,00 €;
– „S morem u venama“, Amare Mare (knjižara SO) – 1.500,00 €;
– Slikarska monografija „Vasilije Stanjević“, grupa autora, Mjesna zajednica Krtoli – 1.500,00 €;
– „Krtoljska kužina“ autora Zorana Mujbegovića i Vere Radosavljević, Mjesna zajednica Krtoli – 1.500,00€;
– „Daleko od smrti“ autora Joška Boškovića – 1.500,00 €;
– „Nasukana barka“ autora Ilka Marovića – 900,00 €;
Koncert “Bokeljska elegija” je nadahnut muzičkom tradicijom i porijeklom mladih umjetnika – Vladane Perović i Damjana Begovića
Kotorska publika sa uživanjem je ispratila nastup Vladane Perović, klavir i Damjana Begovića, klarinet, dvoje umjetnika porijeklom bokeljskih, a svjetskih po rasponu odabira programa i po snazi muzičkog doživljaja. U programu pod nazivom ”Bokeljska elegija”, izvedenim u sklopu Klarinet festa, ovaj skladni dvojac izveo je niz kompozicija, pokazujući ljepotu i punoću zajedničkog muziciranja, uživajući u tome. Pored klasičnih i vedrih harmonija u “Sonati” Leonarda Bernštajna i “Choro pra Mim” Stefanije Talini, prisutni su guštali u raskošu spleta melodija i ritmovi tanga, flamenka, sambe, džeza, etno zvuka u kompozicijama “A la Flamenco” i “Malo drugačiji Karneval u Veneciji” Bele Kovača, “Romanse” Mikelea Manganija i “Mađarske fantazije br.1” Ištvana Kohana. Dajući prostora jedno drugome za pauzu, u solo nastupu Begović je izveo Tango etidu br.3” Astora Pjacole, a Perović “Tri preludijuma” Džordža Geršvina. Svaka izvedba ispraćena je burnim aplauzima i ovacijama, a kako je publika bila uporna, vrsni duo na kraju ju je nagradio bis-kompozicijom –“Amerikanac u Parizu” Dž. Geršvina u obradi Mikelea Manganija.
Begović i Perović su prvi put nastupili zajedno u gradu koji ih povezuje muzičkom tradicijom.
Program su nazvali “Bokeljska elegija” kao izraz ljubavi prema Kotoru iz koga vode porijeklo i zahvale svojim roditeljima, precima, od kojih su naslijedili talenat i od malena ga razvijali. Damjan je rođen u Kotoru, njegov otac Vladimir Begović poznati je muzičar, dirigent, izvođač, a Vladana, pored majke Dragice i tetke Irme, u svom umjetničkom rodoslovu ima djeda Nikolu Gregovića, čuvenoga dirigenta, kompozitora, istaknutog muzičkog djelatnika iz Kotora. Njihova saradnja počela je kroz razne kamerne ansamble. Prije par godina su u sklopu Klarinet Festa nastupili u istoj ovoj sali sa klarinetistom prof. Veljkom Klenkovskim, a potom su održali koncerte u Cetinju, Beranama… U zajedničkoj izvedbi podjednako uživaju, ne samo zato što se klavir i klarinet kao instrumenti dobro slažu, nego prvenstveno zbog toga što su prijatelji.
Bokeljska elegija, publika
– Uživala sam u zajedničkoj interpretaciji ovog šarolikog programa sa Damjanom, u gradu u kojem sam na neki način odrasla. Postoji veliki repertoar što se tiče dua klarineta i klavira, uživamo u spoju instrumentalnih boja koje se lijepo slažu. Za skladno muziciranje pred publikom umjetnici prvenstveno moraju biti prijatelji van scene. Mi smo se zaista tako našli i u muzičkom dijelu i u nekom prijateljskom dijelu, kaže Vladana za Boka News.
Ovo je prvi koncert Klarinet-festa, koji se održava u dva dijela – početkom proljeća i krajem ljeta.
-Drago mi je da “dođemo kući” i predstavimo se kotorskoj publici. Istina, stalno nastupamo, ali ovo je malo drugačije, dodaje Begović, koji u organizaciji festivala sarađuje sa asocijacijom “Buffet Crampon” u Parizu.
Prošle godine je u seminaru za klarinet održanom u okviru festivala učestvovalo 24 polaznika, a predavači i koncertni izvođači su bili Esteban Valverde i Severino Manuel Artiz iz Viga – Španije. Pripreme za novo izdanje su u toku, čekaju termine za “Hab” gdje su polaznici i prošle godine vježbali i učili.
Luštica Bay povodom Vaskrsa priprema raznovrstan praznični program koji donosi spoj kreativnih aktivnosti, umjetnosti i gastronomije, kreiran za najmlađe, ali i za sve generacije koje žele da praznike provedu u toploj proljećnoj atmosferi na obali.
Tokom vikenda, 11. i 12. aprila, Centrale i Marina Village biće mjesta susreta igre, stvaralaštva i zajedničkih trenutaka, uz pažljivo osmišljene sadržaje širom destinacije.
Program počinje umjetničkom radionicom „Boje Uskrsa“, koja će biti održana na otvorenom, ispred ARTRO galerije u subotu, 11. aprila od 11 časova. U saradnji sa slikarkom Ljiljanom Kolundžić, učesnici će kroz minijaturno slikarstvo istraživati preciznost, kompoziciju i lični izraz, stvarajući unikatna djela inspirisana proljećem i simbolikom novih početaka.
Uskrs u Lustica Bay-u
Istog dana, od podne, Piazza Centrale biće mjesto interaktivnih i kreativnih sadržaja, uključujući radionicu slikanja sa sprejevima, gdje će se motivi Vaskrsa oslikavati sprej bojama, kao i zabavni zid sa šljokicama koji omogućava posjetiocima svih uzrasta da kreiraju i mijenjaju šarene vizuelne kompozicije. U popodnevnim satima, od 14 časova, biće organizovana i radionica izrade čestitki, kroz koju će učesnici imati priliku da personalizuju praznične poruke za svoje najbliže.
Program se nastavlja u nedjelju, 12. aprila, interaktivnom radionicom na Piazzi Centrale od 12 časova. Praznični vikend biće zaokružen tradicionalnom potragom za vaskršnjim jajima u Pine Alley parku, aktivnošću koja svake godine okuplja najmlađe u veselom istraživanju i druženju.
Luštica Bay – Centrale – foto Boka News
Prazničnu atmosferu dodatno će obogatiti gastronomska ponuda hotela The Chedi Luštica Bay, gdje će 12. aprila u restoranu The Spot biti organizovan vaskršnji ručak. Meni od tri slijeda, inspirisan sezonskim namirnicama i svježinom proljeća, biće serviran u ambijentu sa pogledom na marinu, pružajući idealnu priliku za porodična okupljanja. Cijena ručka iznosi 60 eura po osobi, uz dodatnu uslužnu naknadu, a rezervacije su dostupne putem e-mail adrese reservations@thechedilusticabay.com ili broja telefona +382 32 661 266.
Hotel Centrale Luštica Bay by Angsana upotpuniće praznični vikend dodatnim programom, uključujući takmičenje u oslikavanju vaskršnjih jaja u petak, 10. aprila, kao i ručak u nedjelju, 12. aprila.
Luštica Bay i ove godine potvrđuje svoju ulogu destinacije koja njeguje kulturu zajedništva i pažljivo osmišljenih iskustava, stvarajući prostor u kojem se praznici doživljavaju kroz kreativnost, druženje i autentičan boravak na obali.
Saopštenje Nebojše Vuksanovića, savjetnika Predsjednika Crne Gore za za unutrašnju politiku i privredni razvoj: Reagovanje povodom odluke Vlade o koncesiji Aerodroma Crne Gore
Odluka Vlade Crne Gore da nastavi i praktično finalizuje koncesioni postupak za Aerodrome Crne Gore, uz prateću propagandnu kampanju o „milijardi eura za državu“, zahtijeva ozbiljnu, argumentovanu i odgovornu reakciju. Jer, iza bombastičnih najava kriju se brojna otvorena pitanja na koja javnost i dalje nema odgovore.
Prvo i ključno: koja je ekonomska logika da se početna koncesiona naknada od 100 miliona eura danas tretira kao relevantna i adekvatna, iako je definisana prije sedam godina? Da li u Crnoj Gori danas postoji ijedan proizvod ili usluga koji imaju istu cijenu kao 2019. godine? U međuvremenu smo svjedočili snažnom rastu cijena, ali i značajnom rastu poslovnih prihoda Aerodroma Crne Gore, uz gotovo udvostručenu operativnu dobit u odnosu na 2019. godinu. Istovremeno, procijenjena vrijednost imovine kompanije gotovo je duplirana. Kako je moguće da se u takvim okolnostima insistira na finansijskim parametrima iz potpuno drugačijeg ekonomskog trenutka?
Drugo: Vlada uporno zanemaruje činjenicu da Aerodromi Crne Gore, kao profitabilna državna kompanija, imaju realan kapacitet da samostalno investiraju. Uz umjereni godišnji rast dobiti od 5–6%, procjene pokazuju da bi u narednih 30 godina kompanija mogla akumulirati između 850 miliona i milijardu eura dobiti. Evropski investicioni fondovi i finansijske institucije otvoreni su za kompanije koje posluju pozitivno, što dodatno demantuje tezu da su investicije moguće isključivo kroz koncesiju i strane operatore. Tvrdnja da bez koncesionara nema razvoja jednostavno nije tačna.
Treće: zašto se koncesija daje na čak 30 godina? Ne postoji uporediv primjer u regionu, pa ni šire, da se ovako vrijedan infrastrukturni resurs ustupa na tako dug vremenski period bez dodatnih zaštitnih mehanizama i revizija uslova. Time se praktično zaključava razvojni potencijal države za čitavu jednu generaciju.
Četvrto: Vlada mora jasno da odgovori na pitanje radnih mjesta. Kada se najavljuje koncesiona naknada od 35% prihoda, elementarna ekonomska logika nalaže da će koncesionar, kako bi ostvario profit, morati značajno da smanji operativne troškove. To u praksi znači i racionalizaciju broja zaposlenih. Da li će i koliko radnika ostati bez posla i kako će se rješavati to pitanje?
Peto: zašto se ćuti o potencijalnim tužbama i arbitražama? Dvije kompanije koje su učestvovale u postupku već su najavile pravne korake. Kolika je procijenjena finansijska i reputaciona šteta po državu? Posebno zabrinjava činjenica da su o kompromitovanosti samog procesa javno govorili i pojedini članovi vlade i koncesione komisije, ograđujući se od samog postupka. Zašto se onda, uprkos svemu, insistira na okončanju postupka koji je opterećen ozbiljnim sumnjama još od vremena kada je pokrenut?
Nebojša Vuksanović
Problematično je i to što danas, oni koji su nekada kritikovali ovaj proces, završavaju ga po uslovima koje je definisala bivša vlast, bez suštinskog preispitivanja.
Naš stav je jasan: nijesmo protiv investicija, niti protiv stranog kapitala i znanja. Problem nije u samoj koncesiji , već u tome što se ona sprovodi po finansijskim i tržišnim parametrima koji više nisu realni. Ozbiljne analize ukazuju da ukoliko bi se koncesioni postupak realizovao po trenutnim uslovima, koncesiona naknada bi mogla biti i duplo veća.
Nova procjena vrijednosti dodatno nameće obavezu da se o ovom pitanju izjasni Skupština Crne Gore kao najviši predstavnički dom građana. U datim okolnostima, idealnog rješenja nema, ali postoji odgovorno rješenje: obustavljanje postojećeg postupka i pokretanje novog, zasnovanog na aktuelnim ekonomskim parametrima, transparentnim pravilima i jasnim kriterijumima. Prije toga, neophodna je sveobuhvatna analiza svih modela upravljanja, uključujući i profesionalizovano državno upravljanje.
Zato pozivamo poslanike Skupštine Crne Gore da, kada se ovo pitanje nađe pred njima, odlučuju isključivo u interesu države i građana. Ako želimo odgovornu vlast, odluke o aerodromima moraju biti transparentne, poštene i zasnovane na javnom interesu. Sve drugo je kontinuitet stare politike, samo sa lošijim izgovorima.
Kancelarija za odnose s javnošću Predsjednika Crne Gore
Unija poslodavaca (UPCG) podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35b Zakona o unutrašnjoj trgovini – člana kojim je ponovo uspostavljena neradna nedjelja u trgovini.
– Inicijativa proizilazi iz više puta izrečenog uvjerenja da je zakonodavac, kao i 2019. godine, učinio povredu najvišeg pravnog akta, s tim što je ovog puta zanemarena i Odluka Ustavnog suda koji je nedvosmisleno utvrdio da je ovako uređena zabrana rada nedjeljom u trgovini neustavna – navodi se u saopštenju.
Iz UPCG su rekli da, osim učinjene diskriminacije i ograničenja slobode preduzetništva bez jasno utvrđenog i dokazanog legitimnog cilja, zakonodavac je zanemario i Socijalni savjet i socijalni dijalog kao ustavom utvrđenu artikulaciju interesa zaposlenih, poslodavaca i države (član 65).
– Imajući u vidu da je stav Ustavnog suda po ovom pitanju već jasno izražen, te da član 35b suštinski ne odstupa od člana 35a, čiju je neustavnost ovaj Sud utvrdio odlukom iz januara ove godine, očekujemo da će ovog puta odluka biti donijeta u znatno kraćem roku – rekli su iz Unije.
To bi, kako smatraju, bilo od posebnog značaja za uspostavljanje uravnoteženog i pravičnog rješenja pitanja neradne nedjelje kroz socijalni dijalog.
