COVID-19: Gotovo 100 novih smrtnih slučajeva u regiji

Boka News
-
0
COVID-19: Gotovo 100 novih smrtnih slučajeva u regiji
digitalni covid sertifikat / ilustracija

U Srbiji su u posljednja 24 sata registrirano još 6.424 nova slučaja korona virusa, a od posljedica COVID-a 19 preminulo je 38 pacijenata.

Širom zemlje hospitalizirane su 4.642 osobe od kojih se 181 COVID pacijent nalazi na respiratoru, prenosi Tanjug.

Od početka pandemije u Srbiji je na korona virus testirano 5.428.465 osoba, registrirano je 872.110 pozitivnih slučajeva, a umrlo je 7.808 pacijenata. Procent smrtnosti je 0,90.

Žrtve u BiH

U posljednja 24 sata u Bosni i Hercegovini su registrirana 324 slučaja zaraze korona virusom, a preminulo je 39 osoba.

Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH su u posljednja 24 sata prijavljena 1.183 uzorka, od čega su 243 bila pozitivna na korona virus. U istom vremenskom periodu preminulo je 18 osoba, dok je pet smrtnih ishoda prijavljeno retroaktivno, prenosi Fena.

Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj prijavljeno je 76 novih slučajeva zaraze korona virusom i 18 smrtnih slučajeva.

U Brčko distriktu BiH registrirano je pet novih slučajeva zaraze korona virusom i tri smrtna slučaja.

Hrvatska: 264 novozaraženih, 14 preminulih

U posljednja 24 sata u Hrvatskoj su potvrđena 264 nova slučaja zaraze korona virusom, a umrlo je 14 osoba, izvijestio je  Nacionalni stožer civilne zaštite.

Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas je ukupno 7.518, a 695 pacijenata je na bolničkom liječenju od čega je njih 85 na respiratoru, prenosi Hina.

Od početka epidemije u Hrvatskoj je zabilježeno 392.248 osoba zaraženih novim korona virusom, od kojih je 8.514 preminulo.

Ukupno se oporavila 376.216 osoba, od toga 1.018 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 20.966 osoba.

Do danas je ukupno testirano 2.730.993 osoba, od toga 3.863 u posljednja 24 sata.

Šest žrtava na Kosovu

Na Kosovu je u zadnja 24 sata od posljedica zaraze korona virusom preminulo šest osoba, prenosi Anadolija.

Ministarstvo zdravlja Kosova je saopštilo da je od 2.319 testiranih uzoraka, 48 bilo pozitivno na korona virus.

Izliječene su 903 osobe, pa je ukupan broj oporavljenih od COVID-19 dostigao 147.347. Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID-19 je 8.903.

Od posljedica COVID-19 preminulo je do sada ukupno 2.905 osoba. Testiran je 1.159.541 uzorak, od kojih je 159.155 bilo pozitivno.

Započela kampanja ”Postani čuvar posidonije”

Boka News
-
0
Započela kampanja ”Postani čuvar posidonije”

 

Sidrom unistena livada posidonije

Tokom jula 2021., započela je kampanja ”Postani čuvar posidonije” u sklopu koje je cilj osvještavanje javnosti, posebno nautičara, o važnosti zaštite i očuvanja morskih trava, s posebnim naglaskom na posidoniju. Takođe, cilj kampanje je približiti značaj i svrhu ekološki prihvatljivog sidrenja nautičarima te ih podstaći na promišljanje o sidrenju i lokacijama sidrenja.  Namjera je stvoriti mrežu društveno odgovornih preduzeća i firmi koji će kao Ambasadori posidonije pomoći u ostvarenju cilja, te stvoriti mrežu nautičara Čuvara posidonije koji svojim ponašanjem i djelovanjem direktno pomažu u zaštiti morskih trava.

Posidonija (Posidonia oceanica), strogo zaštićena vrsta, morska je trava i endem Sredozemnog mora. Upravo se livade posidonije smatraju najvažnijim ekosistemom Sredozemlja zbog svojih ekoloških funkcija i usluga ekosustava koje pružaju. Uprkos rasprostranjenosti, ugrožene su brojnim ljudskim djelovanjima.

Sidreni sistem u NP Kornati

Narušavanje morskih ekosistema uništavanjem livada morskih trava povezano je s erozijom morskog dna, smanjenjem bioraznolikosti, redukcijom kiseonika u morskoj vodi. Ove biljke ugrožene su usled niza čovjekovih djelovanja poput brojnih uzgajališta riba i školjkaša, povlačenja ribarskih mreža po morskom dnu, betoniranja i nasipavanja prirodnih obala, kao i gradnja u obalnom pojasu i slobodno sidrenje koje nanosi trajne štete livadama posidonije. Projekt SASPAS veliku pozornost daje upravo problemu slobodnog sidrenja, budući da i mala sidra mogu uništiti velike površine morskog dna.

U tu svrhu, u sklopu INTERREG Italy-Croatia SASPAS projekta provodi se praćenje morskih trava i prikupljanje podataka praćenja na godišnjem nivou, postavljanje ekološki prihvatljivih sistema za sidrenje , pilot transplantacije morskih trava i uspostavljanje integriranog sistava upravljanja za morske trave u jadranskom području (GIS Digital Information Platform (DIP)) kao i izrada predloga Integrisanog programa upravljanja zaštite morskih trava (MSSIMP).

Konkretne projektne aktivnosti provode se na tri lokacije koje pripadaju ekološkoj mreži Natura 2000 i koje su podvrgnute različitim stepenima antropogenih pritiska: Nacionalni park Kornati u Hrvatskoj te zaliv Panzano (Monfalcone), obala Brindisija i Park prirode Dune Costiere od Torre Canne do Torre San Leonardo u Italiji.

Još u junu 2019. godine, uspostavljen je monitoring livada posidonije na području Nacionalnog parka Kornati, te je provedeno praćenje stanja na dvije lokacije– uvala Kravljačica te uvala između o.Borovnika i o.Baluna.

Uvala Kravljacica NP Kornati

U svrhu smanjenja negativnog uticaja sidrenja na staništa morskih trava posidonije, tokom jula 2021., unutar Nacionalnog parka Kornati postavljeno je ukupno 58 ekološki prihvatljivih bova za sidrenje, od čega je njih 40 postavljeno u sklopu SASPAS projekta. Takva sidrišta postavljena su u pet uvala: Kravljačica, Strižnja, Šipnate, Tomasovac – Suha punta i Vrulje. U svakoj od navedenih uvala postavljeno je do 10 sidrenih mjesta za plovila do 16 metara dužine. S obzirom da su na području Nacionalnog parka Kornati livade posidonije pod velikim pritiskom zbog višegodišnjeg nekontrolisanog slobodnog sidrenja, postavljanjem plutača za privez plovila spriječiti će se sidrenja „na divlje“, a samim time i ugrožavanje morskih trava na morskom dnu unutar ovog zaštićenog područja.

Sidreni sistem, odnosno bove, nisu postavljene uobičajenim načinom – vezanjem na betonske blokove, već metodom bušenja stjenovitog dna i postavljenjem svojevrsnog ”sidra” koje ostaje ukopano u bušotini bez značajnijeg oštećenja morskog dna.

Uspješnim postavljanjem takvog sidrenog sistema u sklopu SASPAS projekta, započelo je ostvarivanje dugoročnog cilja NP Kornati, odnosno da se uspostave sidrišta u svih 19 uvala te da se u potpunosti zabrani slobodno sidrenje na području nacionalnog parka.

Poljski grad podiže na noge isključene iz društva

Boka News
-
0
Poljski grad podiže na noge isključene iz društva
Pševorsk Poljska

Trideset osoba nezaposlenih duže od godinu dana izrađuje suvenire, šiva, kuva ili siječe drva u Centru za socijalnu integraciju otvorenom u martu.

Damian Sloma, visoki mladić pomalo ukočenog pogleda, radi na računaru i još dva stroja za graviranje slika na porcelanske čaše. Od djetinjstva pati od mentalnih smetnji zbog čega se nije dugo zadržavao na dosadašnjim radnim mjestima.

“Od malih sam nogu bio nervozan a to je sve jače dolazilo do izražaja kako sam rastao”, kaže 31-godišnji Sloma za Hinu. “Pronalazio sam razne poslove ali bih ostajao na njima kratko jer bi se uvijek nešto dogodilo”, dodaje.

No sve se promijenilo kada je prije šest mjeseci ušao u prostorije centra. S obzirom na to da voli računala i strojeve ponudili su mu obuku na njima. Od tada je dizajnirao i izradio na hiljade fotografija i natpisa istaknutih na čašama i drugim predmetima.

“I dalje imam probleme ali sam sada puno bolje”, kaže Sloma osmjehujući se.

Posao je, međutim, samo djelić onoga što mu je trebalo. Oko njega rade ljudi koji takođe imaju svoje probleme, napušteni i odbačeni. Beskućnici, bivši narkomani ili ljudi sa smetnjama međusobno se razumiju i podržavaju.

“Nikada nisam imao prijatelje a ovdje sam ih pronašao. Ovdje mi je divno”, kaže Sloma koji će u 16 sati, nakon završenog radnog dana, nastaviti druženje s ljudima koje je upoznao ondje. Centar ima psihologa koji radi s njima.

“Svi su oni ponovo potrebni društvu”, napominje Daniel Krawiec, načelnik regije Przeworsk. U tom kraju, jednom od najsiromašnijih u Poljskoj, nezaposleno je 11 posto stanovnika no Krawiec je uvjeren kako će taj postotak pasti zahvaljajući i ovom projektu jer polaznici stječu vještine potrebne na tržištu rada.

Centar je nastao na mjestu napuštene stare škole za što je iz fonda Evropske unije uplaćeno 85 posto od 870 miliona eura dok ostatak financira opština.

U Poljskoj usluge koriste i dugotrajno nezaposlene osobe, one s blažim teškoćama, beskućnici i osobe koje se slabije prilagođavaju prosječnim uvjetima radnih pozicija.

“U Poljskoj je vidljiva saradnja između agencije za zapošljavanje, lokalnih vlasti i samog centra. Dobrobit korisnika  je na prvom mjestu”, napominje Šijan. “Navedeni model rada je kompleksniji i uključuje više dionika iz zajednice čime se osigurava primjerenija podrška, brža reakcija na osnovu potrebe, sustavno praćenje, timski rad i humani pristup u rješavanju privremene, povremene ili trajne teškoće osobe koja koristi usluge”, kaže.

Centar u Przeworsku je prvi takve vrste u Poljskoj te se širi u druge dijelove zemlje. Kada krajem 2022. završi finansiranje EU novcem u tom gradu, općina će preuzeti kompletno financiranje. Pri tom će se prijavljivati na nove EU natječaje kako bi proširila aktivnosti centra.

Damian Sloma, u bijeloj majci s kapuljačom i trapericama, kaže kako osjeća nervozu nakon ulaska 18 osoba u prostoriju gdje izrađuje suvenire koje će općina pokloniti svojim gostima a za čiju izradu on dobiva mjesečnu platu. No ne samo da ne iskazuje tu nervozu već ugodno na engleskom jeziku objašnjava kako proizvodi ukrašene čaše izložene na polici do njega.

Rehabilitatorica Šijan napominje kako su usluge koje centar pruža Slomi i drugim korisnicima nemjerljive jer “ne postoji način da izmjerimo sreću koja se jasno vidi u ponašanju zaposlenika ovog centra”.

“Različitost sadržaja omogućuje spektar aktivnosti u kojima svatko može pronaći nešto svojstveno vlastitim željama i potrebama, a istovremeno stvaramo klimu uključivosti za sve”, kaže Šijan.

“Razgovore koje sam imala priliku obaviti s pojedinim zaposlenicima u centru dovode do zaključka da su ovakvim modelom rada pojedinci napokon pronašli posao koji obavljaju s entuzijazmom i koji im omogućava samostalnost, dostojanstvo i priliku da stvaraju. Ono što je najvažnije u cijelom spektru usluga koje se nude korisnicima su humanost, prihvaćenost, podrška i brza reakcija sustava na potrebe pojedinca”, objašnjava rehabilitatorica.

Damian Sloma ostat će u centru još šest mjeseci. Nakon toga se vraća ondje gdje se dosad nije osjećao ugodno zbog čega su ga nazivali “ludakom”. Napominje, međutim, kako će ovaj put sve biti drugačije jer ima samo jednu želju.

“Nadam se da ću pronaći posao”, kaže mirno.

Evakusani stanovnici zbog požara kod Atine

Boka News
-
0
Evakusani stanovnici zbog požara kod Atine
Atina – požar – Foto: FoNet/AP

U šumskom požaru koji je u ponedjeljak navečer buknuo u ljetovalištu Nea Makri, 38 km sjeveroistočno od Atine, gore makija i borovi, doznaje se od vatrogasne službe.

– Požar je buknuo u 22.35 sata po mjesnom vremenu (21.35 sati po srednjoeuropskom), blizu kuća u Nei Makri i izdane su preporuke za preventivnu evakuaciju, rekao je vatrogasni brigadir za agenciju France Presse.

– Sedamdeset vatrogasaca i dvadesetak vozila učestvovalo je u gašenju, rekao je.

Grčku su početkom avgusta zahvatile visoke temperature i šumski požari u kojima je izgorjelo više od 100.000 ha terena, sjeverozapadno od Atene, u podnožju planine Parnasa, na sjeveru otoka Eubeje, 200 km od glavnoga grada i na Peloponezu, na jugu. Tri osobe su poginule u tim požarima.

Visoke temperature su također prouzročile požare u Španjolskoj, Italiji, Hrvatskoj i na Kipru.

Stručnjaci misle da se sve veća učestalost požara može povezati s klimatskim promjenama. Toplinski valovi su nepobitni dokaz tomu i oni će biti sve češći, dulji i snažniji, što stvara idealne uvjete za nastanak požara.

Na sastanku na vrhu u Ateni u petak devet zemalja na jugu EU-a opetovalo je “čvrstu odluku” o provođenju Pariškog dogovora 2015. kojim se želi ograničiti klimatsko zatopljenje na 1,5 Celzijevih stupnjeva dok UN upozorava da svijet ide prema “katastrofalnih” 2,7 stupnjeva.

Protekle sedmice temperatura je u nekim dijelovima Grčke premašila 35 Celzijevih stupnjeva, pa tako i na Atici, a u ponedjeljak je pala na 32 stupnja. Meteorolozi predviđaju da će u utorak zahladnjeti.

Dječija radionica animiranog filma u Budvi

Boka News
-
0
Dječija radionica animiranog filma u Budvi
Dječija sekcija- plakat

NVU „Primorska“ u saradnji sa JU „Narodna biblioteka Budve“ organizuje Dječiju sekciju animiranog filma „Naša Anima“.

Dječija sekcija animiranog filma „NAŠA ANIMA“ je predviđena da započne sa radom od 22.09.2021.god. Predviđeno je da sekcija traje 3 mjeseca, od čega će prva radionica trajati u periodu od 22.09.-27.09.2021.god. i ostvariće se u saradnji sa JU Škola animiranog filma „ŠAF“ iz Vranja. Termin druge dvije radionice biće naknadno zakazan. Sekcija će se odvijati u prostorijama NVU „Primorska“, Trg sunca br.4, Budva.

Cilja programa je formiranje dječije sekcije za izradu animiranog filma koju će pohađati djeca iz Budve. Radionicu će pohađati djeca iz viših razreda osnovne škole i srednje škole. Broj djece je neograničen. Polaznici se upoznaju sa istorijom animacije, a potom usvajaju osnovne tehnike i uz stručno vođstvo izrađuju animirani film uz pomoć crteža, kolaža, pijeska, plastelina i sl. Zahvaljujući lakoći izrade prvih izuma, djeci je na jednostavan način moguće objasniti osnovne zakone i preduslove animacije. Finalni proizvod radionice je kratkominutni animirani film sa odabirom tema vezanih za Budvu, njenu kulturu i istoriju, društveno odgovorne teme, promocija ekologije i održivog razvoja. Tema prve radionice je priča Stefan Mitrov Ljubiše i priča o jednom danu u budvanskom selu.

Radionica je besplatna.

Radionica je zamišljena da nakon probnog perioda od 3 mjeseca, pokuša da nastavi sa radom i formira školu animiranog filma i cjelogodišnji program koji bi obuhvatao ljetnje radionice, radionice u okviru osnovnoškolskih i srednjoškolskih programa, saradnju sa specijalizovanim ustanovama i sl.

U planu je da animirani filmovi budu prezentovani u lokalnim medijskim kućama kao dio dječijeg programa i u okviru tradicionalnih manifestacija, kao i prijavljeni u okviru međunarodnih takmičenja dječijih animiranih filmova.

Cilj radionice je i razvijati dječiju kreativnost, takmičarski duh, osjećaj pripadnosti gradu, vidjeti pogled na društvene probleme iz dječijeg ugla, u konačnom razvoj kulture i umjetnosti Budve. Osim toga uz pomoć radionice animiranog filma ostvaruje se saradnja i druženje sa djecom iz regiona.

Radionicu će voditi Marija Bliznakovski, arhitekta i Jelena Lazić, arhitekta. Prva radionica biće ostvarena u saradnji sa mentorima i djecom iz JU „ŠAF“ – škole animiranog filma iz Vranja.

Javna ustanova „ŠAF“ je škola animiranog filma osnovana 1986. god. iz Vranja, sa dugogodišnjim iskustvom, brojnim nagradama i ostvarenom saradnjom sa drugim školama animiranog filma na državnom i međunarodnom nivou.

Prijava za druge dvije radionice je u okviru prostorija NVU „Primorska“, Trg sunca br. 4 (zgrada Zavoda za izgradnju) u Budvi svakog radnog dana u terminu 9-11h.

Sami proizvodite obnovljivu energiju kroz projekat Solari

Boka News
-
4
Sami proizvodite obnovljivu energiju kroz projekat Solari
Solarna energija – paneli – Eficom
Elektroprivreda Crne Gore raspisala je tender za nabavku i isporuku opreme i materijala za realizaciju projekata Solari 3000+ za domaćinstva i Solari 500+ za fizička i pravna lica do 30kW. Tender vrijedan 19,9 mil EUR otvoren je do 25. oktobra, a u četri partije nabavljaju se: monokristalni fotonaponski moduli, invertori i smart meter trofazna brojila, potkonstrukcija fotonaponskog sistema i energetska infrastruktura i zaštitna oprema.

Kako je saopšteno iz kompanije, projekat Solari 3000+ i Solari 500+ predstavlja početak energetske tranzicije u Crnoj Gori i jednu od najznačajnijih investicija u energetskom sektoru u poslednjih 40 godina. Cilj projekta, je da se, kroz energetsku tranziciju, emisija CO2 svede na najmanju moguću mjeru i očuva životna sredina.

– Ovim projektom će se omogućiti da 3000 domaćinstava, koja stanuju u indivindualnim stambenim objektima, dobije instalacije fotonaponskih, odnosno solarnih panela i od potrošača i kupca postanu proizvođači i prodavci električne energije.Takođe, investicija će omogućiti da se i 500 pravnih lica, odnosno malih proizvodnih pogona i javnih ustanova kandiduje za učešće u ovom projektu – navodi se u saopštenju.

Projektom će se proizvodnja električne energije orijentisati na obnovljive izvore, a građanima, po najpovoljnijim uslovima, omogućiti da sami proizvode obnovljivu energiju bez emisije ugljen-dioksida.

– Građani će na ovaj način biti u prilici da sami proizvode električnu energiju za svoje potrebe i, eventualno, proizvedeni višak energije prodaju Elektroprivredi. To znači da, osim otplate kredita za solarne panele, neće imati troškove za električnu energiju, jer će je sami proizvoditi, a rata će biti približna prosječnom računu za električnu energiju. Dakle, kad građani otplate svoju opremu, a predviđeni period otplate je od 6 do 8 godina, dobijaju besplatnu električnu energiju – naglasio je predsjednik odbora direktora, Milutin Đukanović.
U realizaciji Projekta važnu ulogu imaće EKO fond koji će sredstva koja će mu uplatiti EPCG iskoristiti da subvencionira korisnike sa 20% vrijednosti instalacije.

Građani prijavom za ovaj projekat ostvaruju mnogobrojne koristi: sami proizvode električnu energiju čime se dugoročno umanjuje račun za električnu energiju, umanjena tržišna vrijednost fotonaponskog sistema zbog subvencije Eko fonda na opremu od 20%, rata kredita za solarni sistem približna je iznosu prosječnog računa umanjenog za subvenciju od 20%, koristi se obnovljivi izvor energije koji ne generiše štetne materije i ne zagađuje okolinu, samim tim ovezbjeđuje se zdravije i čistije okruženje, a uz isporuku i montažu opreme EPCG će obezbijediti i logističku podršku u daljoj realizaciji projekta.

Na međunarodni javni poziv za obezbjeđenje finansijskih sredstava za finansiranje projekta Solari 3000+ i Solari 500+, koji je Elektroprivreda Crne Gore raspisala 2. avgusta, prijavilo se osam zainteresovanih institucija i u toku je odabir finansijskog partnera. U najkraćem roku, biće raspisan i javni poziv za građane, da se prijave za učešće u projektu SOLARI.

Raskinut ugovor sa „Rtom Mimoza“

Boka News
-
0
Raskinut ugovor sa „Rtom Mimoza“
Rt Kobila foto Googl maps

Vijeće sudija Apelacionog suda odbilo je žalbu kompanije “Rt Mimoza“ i potvrdilo prvostepenu presudu kojom je, po tužbi Morskog dobra, utvrđeno da je raskinut ugovor o korišćenju priobalnog područja na Rtu Kobila u Herceg Novom na kojem je trebalo da bude sagrađen turistički kompleks.

Sud je potvrdio i da je ova kompanija dužna da za korišćenje morskog dobra isplati 464,8 hiljada eura od 2013. do 2018. godine, dok je potraživanje Morskog dobra za tri godine prije zastarjelo. Kompanija je obavezana da vrati 310 hiljada kvadrata u blizini hotelskog kompleksa ,,Njivice“ i parcelu u KO Sutorina od 21,5 hiljada kvadrata sa pripadajućim akva prostorom u roku od 15 dana.

Prema podacima iz CRPS-a, 75 odsto vlasništva u ,,Rt Mimozi“ pripada Mimozi invest, Atlas invest Duška Kneževića ima deset odsto, koliko i Opština Herceg Novi, a pet procenata Morsko dobro. Projekat koji je podrazumijevao hotel od 300 ležajeva i 2,8 hiljade u apartmanima, vrijedan pola milijarde predstavljen je 2015. na sajmu nekretnina u Kanu i odatle se nije maklo.

Zemljište je ustupljeno na 30 godina sa obavezom da kompleks bude u funkciji za osam godina. ,,Rt Mimoza“ je obavezan da plaća godišnju naknadu od 92,9 hiljada eura, s tim što je prve tri godine trebalo da plaća polovinu tog iznosa. Posljednji aneks da za period od juna 2010. do juna 2011. plate 92,9 hiljade eura, ova kompanija je odbila da potpiše, a do tada su uredno izmirivali naknade. U novembru 2010. godine ,,Rt Mimoza“ je tražio da je oslobode naknade do početka izgradnje navodeći da je projektno rješenje iz građevinske dozvole zastarjelo, te da će pokrenuti inicijativu da Opština Herceg Novi donese odluku o izradi urbanističkog projekta za ovu lokaciju.

– Tuženi nije realizovao izgradnju hotelsko-turističkog kompleksa na Rtu Kobila, niti je počev od 1. 6. 2010. godine plaćao tužiocu ugovorenu godišnju naknadu – stoji u odluci Apelacionog suda, za koji nije od značaja što je od novembra 2014. godine bila zabranjena gradnja na ovoj lokaciji zbog odluke o izradi državne studije, navodeći da je kompleks trebalo da bude sagrađen do 2010.

Opština Herceg Novi i Ambasada Norveške nastavljaju dobru saradnju, inicirali otvaranje…

Boka News
-
0
Opština Herceg Novi i Ambasada Norveške nastavljaju dobru saradnju, inicirali otvaranje…
Sa sastanka

Ambasador Kraljevine Norveške, Jern Eugen Jelstad posjetio je danas Herceg Novi i sa zvaničnicima Opštine razgovarao o aktuelnim projektima i mogućnostima za nastavak i širenje saradnje. Ambasadora su ugostili predsjednik Opštine Stevan Katić i predsjednik Skupštine opštine Ivan Otović, sa saradnicima.

Herceg Novi je višestruko povezan sa Norveškom, što ga izdvaja od ostalih crnogorskih gradova i preporučuje kao partnera, rečeno je na sastanku. Kako je poručeno, posebno značajne oblasti za saradnju su zdravstveni turizam, kulturna razmjena i podrška lokalnoj privredi.

Ambasador Jelstad je izrazio zadovoljstvo zbog prilike da posjeti Herceg Novi i sa čelnicima lokalne uprave razgovara o otiscima koje su Norvežani ostavili u ovom gradu i prilikama za produbljivanje odnosa.

Na sastanku je istaknut značaj norveškog programa u Institutu Igalo, kako za Herceg Novi i razvoj zdravstvenog turizma, tako i za obje države. Ambasador je izrazio nadu da će, sa smirivanjem pandemije i povećanjem broja vakcinisanih, ovaj program biti nastavljen.

Tema sastanka bile su i potrebe lokalne privrede, te razvoj i unaprijeđenje infrastrukture. Kako je Jelstad informisao, Norveška je među najvećim donatorima Investicionog okvira za Zapadni Balkan i zemlja čiji program podrške privrednicima može predstavljati jedan od okvira za plodnu saradnju.

Sa sastanka

Današnji susret je bio prilika i da predstavnici Opštine iniciraju razgovor o mogućnostima za otvaranje počasnog ili generalnog konzulata Norveške u Herceg Novom, imajući u vidu da je Ambasada locirana u Beogradu. Kako je istaknuto, postoje brojni argumenti u prilog toj ideji – Norvežani u ovaj grad dolaze već gotovo pet decenija, a norveški građani se nerijetko odlučuju da kupe nekretnine i nastane se u Herceg Novom.

Riječi je bilo i o izazovima sa kojima se grad suočavao u proteklom periodu, te u tom svijetlu mogućnostima za razmjenu dobrih praksi i rješenja koja su u Norveškoj uspješno implementirana.

Takođe, Ambasador je iskazao volju i podršku kada je u pitanju kulturna saradnja Herceg Novog i norveških gradova.

Učesnici sastanka izrazili su posebno zadovoljstvo dobrim odnosima Herceg Novog sa bratskim gradom Levangerom i počasnim građaninom, Per Jarle Eriksenom, koji se ogledaju u podršci opremanju novskih komunalnih preduzeća i predstavljanju norveške kulture na Prazniku mimoze. Poručeno je da će Herceg Novi nastaviti da njeguje i unaprijeđuje ta prijateljstva, na obostrano zadovoljstvo.

U Tivtu značajno smanjene količine smeća u 2020.

Boka News
-
10
U Tivtu značajno smanjene količine smeća u 2020.
Tivat – mikophotography montenegro

Tokom prošle godine Komunalno preduzeće Tivat sakupilo je i iz grada na sanitarnu deponiju Možura kod Bara odvezlo ukupno 7.474 tone miješanog komunalnog otpada što je za oko 20% manje u odnosu na prvobitno očekivane količine – navodi se u „Izvještaju o realizaciji lokalnog plana upravljanja komunalnim i neopasnimgrađevinskim otpadom za teritoriju Opštine Tivat za 2020. godinu“, a koji će se naći pred odbornicima na narednoj sjednici lokalnog parlamenta.

U Izvještaju stoji da je do osjetnog smanjenja količine sakupljeniog i odešenog miješanog komunalnog otpada lani došlo uslijed pandemije koronavirusa koja je uzrokovala katastrofalno lošu prošlogodišnju turističku sezonu i otkazivanje brojnih velikih javnih dešavanja poput koncerata, bazara i dočeka Nove godine na otvorenom.

Što zbog kovida, a što zbog prisustva sve većeg broja osoba koje se nelegalno bave prikupljanjem tih vrsta reciklabilnog otpada, Komunalno je lani sakupilo i značajno manje količine raznih vrsta otpada koji se može ponovno upotrebiti. Tako je lani prikupljeno ukupno 157,55 tona papira i kartona, 4,5 tona raznih miiješanih metala, 1,2 tone plastike, 2 tone starih automobilskih guma, 12,1 tonu PET ambalaže i 0,2 tone aluminijumskih limenki.

Zelenog otpada iz vrtova i parkova lani je sakupljeno  ukupno 3.650 tona od čega je jedan dio prerađen u kompost u kompostani Komunalnog preduzeća Kotor u Kavču.

Korona i sa njom uzrokovane smanjene ekonomske aktivnosti u prošloj godini, nisu se međutim odrazile na smanjenje građevinskih aktivnosti u Tivtu, što je rezultiralo dodatnim značajnim porastom sakupljenih količlina raznih frakcija građevinskg otpada. Tivatski komunalci tako su lani iz grada odvezli ukupno 1.932,4 tone raznog građevinskog otpada. U Izvještaju međutim, nema ni riječi o nelegalnom deponovanju čak oko 15.000 tona neopasnog građevinskog otpoda (materijala iz iskopa i građevinskog šuta) od izgradnje nekoliko kilometara dugačkog nedostajučeg kraka Regionalonog vodovoda kroz Tivat za povezivanje na taj sistem opštine Herceg Novi, a kojima je lani bivša DPS vlast Tivta, zatrpala velike površine nekadašnjeg poljoprivrednog dobra Montepranzo preko puta aerodroma, koje sada koristi Komunalno preduzeće Tivat.

Inače, usluge organizovanog sakupljanja komunalnog otpada, Komunalno preduzeće Tivat lani je pružalo za ukupno 8.734 korinsika iz kategorije domaćinstava, i 564 korisnika iz kategorije pravnih licva, od čega su 64 bili sezonski biznisi. Procenat naplate ovih usluga iznosio je 67.27% kod građana, odnosno 77.54% kod privrede.

Lani je nastavljano sa širenjem i dodatnim uređivanjem rmreže stanica za prikupljanje otpada, pa je tako Komunalno uložilo 3.850 eura u izgradnju devet novih kontejnerskih stanica za smještaj po dva do četiri kontejnera za smeće, 2.250 eura za izradu 14 novih metalnih mređža kapaciteta od 1 do 3 kubika za odlaganje kartona i papirne ambalaže, kao i izradu 4 nove metalne mreže-kocke kapaciteta po kubik, za sakupljanje PET ambalaže. Komunalno je lani dobilo i donaciju kompanije Porto Montenegro vrijednu 2.750 eura u vidu deset novih metalnih kontejnera za smeće kapaciteta po 1,1 kubik.

U Izvještaju stoji i da se kontinuirano preduzimaju razne akcije na podizanju nivoa svijesti javnosti o potrebi odgovornijeg odnosa građana prema životnoj sredinei, kao i svijesti o potrebi selektivnog odlaganja reciklabilnog otpada, ali da veliki problem Komunalnom preduzeću za njegov rad i postizanje boljih rezultata u gazdovanju otpadom, predstavlja činjenica da u Tivtu ne postoji adekvatno opremljeno reciklažno dvorište u kojem bi se na propisan način, vršila selekcija otpada.

Slovenački ugostitelji protiv obaveznih covid potvrda za goste

Boka News
-
0
Slovenački ugostitelji protiv obaveznih covid potvrda za goste
Slovenački ugostitelji FOTO: Jure Eržen/Delo

Slovenački ugostitelji u otvorenom su pismu vladi zatražili ukidanje obvezujućih covid potvrda, upozorivši da im pada promet, te da potvrde prema novim pravilima moraju imati i gosti koje poslužuju na terasama.

“Struka je utvrdila da je mogućnost zaraze na otvorenom minimalna, a politika odredila da gost koji nije cijepljen ili testiran ne smije ni na terasu na kojoj su stolovi međusobno udaljeni tri metra. To je neprihvatljivo i to ne smije biti naša nova realnost”, navode u svom protestu.

Sindikat zaposlenih u ugostiteljstvu navodi uz to da je vlada za kontrolu covid propusnica svojom odlukom zadužila ugostitelje, što je nemoguće jer se i inače već duže vremena susreću s kritičnim nedostatkom kadra.

U pismu navode da zbog krize koja je pogodila taj sektor u pandemiji ugostiteljski radnici sve više odlaze u druga zanimanja.

“Pomanjkanje kadra je ionako alarmantno, a ako je vlada uvjerena da je donesena odluka učinkovita, onda je sama morala osigurati one koji će kontrolirati goste, a ne time opteretiti konobare”, navode u pismu vladi.

Sindikat ugostitelja naveo je da podržava zahtjev policijskog sindikata da ustavnost novih pravila provjeri ustavni sud i o tome donese svoj pravorijek.

1...1.9101.9111.912...4.562Stranica 1.911 od ukupno 4.562