U okviru zvanične proslave Dana opštine Kotor Pomorski muzej Crne Gore Kotor organizuje promociju zbornika „Bokeljska mornarica u arhivskim dokumentima“ od najstarije sačuvanih do danas u palati Grgurina u subotu, 20. novembra u 19 sati.
Govoriće: Andro Radulović, direktor Pomorskog muzeja, Aleksandar Dender, predsjednik UO Bokeljske mornarice, Snežana Pejović, arhivistkinja Istorijskog arhiva Kotor.
Govor admirala Bokeljske mornarice Antuna Sbutege pročitaće Slavko Dabinović, bibliotekar.
Austrija je do sada otišla najradikalnije u borbi s četvrtim valom epidemije. Sve više zemalja najavljuje strože mjere i nova zatvaranja, ponajprije za necijepljene.
Na pitanje može li se očekivati neka zajednička strategija buduće borbe protiv pandemije ili će zemlje Unije svaka za sebe tražiti najbolji način suzbijanja bolesti, novinarka Jasna Paro javljajući se iz Bruxellesa, kazala je kako izgleda da sve ide u tom smjeru.
– Već sad se vidi da smo pred jednom vrlo zabrinjavajućom zimom i da će uskoro pokazati potreba za koordiniranjem svih ovih mjera koje sada države pojedinačno uvode. Svim državama u Evropskoj uniji, s obzirom da smo u jedinstvenom i zajedničkom tržištu, cilj je prvenstveno držati granice otvorenima, održati funkcioniranje gospodarstva i gospodarski oporavak koji je u mnogim državama krenuo, uključujući i Hrvatsku. Da bi se to ostvarilo potrebno je izbjeći potpuno zatvaranje kakvo smo imali prije pojave cjepiva i potrebno je održati slobodno kretanje ljudi, barem onih cijepljenih ako već ne svih, izjavila je Paro za središnji Dnevnik HTV-a.
Paro kaže kako se u svakoj državi nastoji povećati broj cijepljenih i smanjiti razlika između cijepljenih i necijepljenih građana, što preporučuje i Europska agencija za lijekove na razini cijele Europske unije, gdje su razlike između zapadne, srednje i jugoistočne Europe velike, što nije dobro ni za koga.
– Druga pojava koju vidimo je da sve više država uvodi restriktivne i ograničavajuće mjere za one građane koji nisu cijepljeni. Neke od tih mjera su drastične pogotovo u Slovačkoj i nekim dijelovima Njemačke, od ponedjeljka i u Grčkoj gdje više neće biti dozvoljen ulazak u restorane i na kulturne događaje osobama koje imaju samo negativni test na COVID, već samo onima koji su ili cijepljeni protiv COVID-a ili su ga preboljeli. I u Belgiji, i Nizozemskoj, i Francuskoj, bez COVID potvrda, koje u ovom trenutku uključuju i negativan test na COVID, nije moguć pristup gotovo ni jednom javnom prostoru osim javnom gradskom prijevozu, kaže Paro.
– Danas su u Europskoj komisiji najavili da će vrlo skoro, za koji dan, izaći sa svojim prijedlogom o tome treba li se treća doza cjepiva, koja se u nekim državama već provodi, uvrstiti u europsku COVID potvrdu za slobodno kretanje unutar Evropske unije. To će naravno ovisiti o tome hoće li Europska agencija za lijekove odobriti treću dozu cjepiva za sve skupine, sada je ona samo za one iznad 65 godina, ali s obzirom da je danas Američka zdravstvena agencija odobrila cijepljenje trećom dozom za Pfizer BioNTechovo i Modernino cjepivo za sve dobne skupine, vrlo vjerojatno će i Evropska agencija krenuti tim putem. Ono što znamo je da će sve te teme, uključujući i koordiniranje mjera i strategija, biti jedna od glavnih tema na sastanku šefova država vlada sredinom sljedećeg mjeseca u Bruxellesu, prenijela je Jasna Paro.
Predstavnike Bokeljske mornarice Kotor – podružnice Tivat, Marjana Ribicu i Pavla Čelanovića ugostili su danas predsjednik Skupštine opštine Tivat dr Andrija Petković i potpredsjednici opštine Vladimir Arsić i Goran Božović, tradicionalno u susret proslavi Dana opštine.
“Velika mi je čast i zadovoljstvo što sam danas bio u prilici da u susret 21. novembru pozdravim delegaciju Bokeljske mornarice. Ona je simbol ovoga grada, kao i čitave Boke. Dužnost svih nas je da se postaramo da funkcioniše i radi u skladu sa svojom tradicijom. Još jednom koristim priliku da im se zahvalim što nam pružaju nesebičnu pomoć u proslavi Dana opštine”- istakao je predsjednik SO dr Andrija Petković.
Bokeljska mornarica sastavni je dio svečane proslave 21. novembra. Tradicionalna ceremonija predaje zastave grada odredu Bokeljske mornarice, ispred zgrade Opštine, biće održana u nedjelju, 21. novembra u 9.40 sati, a nakon toga, u 10 sati i Kolo Bokeljske mornarice na rivi Pine.
U okviru Novembarskih dana, JPU „Bambi“ Tivat organizovala je humanitarnu likovnu izložbu „Djeca-djeci“ u kojoj su svi mališani, počev od najmlađeg jasličnog uzrasta pa do starijih vaspitnih grupa slikali radove za drugara Maksima Đukića iz Berana kojem su potrebna novčana sredstva za liječenje u inostranstvo.
Holovi i hodnici vrtica sva tri objekta (Radovici, Donja Lastva i Tivat) danas su bili pretvoreni u veliku likovnu galeriju gdje su djeca mogla da razgledaju i kupe radove svojih drugara i tako pomognu ovu humanitarnu akciju.
Veliko BRAVO humanim i posvećenim roditeljima, djeci čistog srca i sjajnom kolektivu JPU „Bambi” Tivat koji je organizovao i učestvovao u humanitarnoj likovnoj izložbi “Djeca-djeci”.
“U toj akciji prikupljana su sredstva za liječenje dječaka Maksima Đukića iz Berana a sakupljeno je 1464,1eura. Izrazito sam ponosna na svoj kolektiv, mališane i roditelje, jer nijedna akcija ne bi bila ostvarena bez njihove dobre volje i angažmana. Još jednom hvala svima jer smo pokazali koliko imamo razvijenu svijest da pomažemo drugima i da upravo tim vrijednostima učimo i naše najmlađe”, poručila je direktorica dr Jelena Perunović-Samardžić.
Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, u saradnji sa Pomorskim muzejom Crne Gore, je u prethodnom periodu pokrenula akciju uređenja pothodnika u Dobroti.
Ovom prilikom, u organizaciji Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, izvršeni su radovi na temeljnom pranju i čišćenju prostora, uklanjanju grafita, sanaciji rasvjete, kao i popravci metalnih vrata na prostorima koji se nalaze uz stepenište pothodnika. Danas će biti postavljen i rukohvat na stepeništu koji je nedostajao.
Trenutno je toku, a u organizaciji Pomorskog muzeja, oslikavanje zidnih površina, čime će prostor u pothodniku dobiti novi sjaj. Ovom prilikom biće urađeni murali u sedam tema, a na fotografijama možete naslutiti koliko će oni lijepo izgledati.
Molimo građane da podrže ovu akciju, i pomognu je time što će se savjesno ophoditi prema javnom prostoru, a mi ćemo se truditi da se pothodnik redovno održava, kako bi svima prolazak kroz njega predstavljao lijep ugođaj a ne strahotu kakva je bila u prethodnom periodu.
Druga faza zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope “Promovisanje dobrog upravljanja i osnaživanje Roma na lokalnom nivou” predstavljena je juče u Podgorici.
Memorandum o saradnji na ovom projektu sa Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i Savjetom Evrope juče je u ime Opštine Herceg-Novi potpisao potpredsjednik Mirko Mustur, zajedno sa predstavnicima još sedam crnogorskih gradova: Podgorica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Nikšić, Tivat i Ulcinj.
Ciljevi Programa koji će biti implementiran od 2021. do 2024. godine usmjereni su na poboljšanje lokalne demokratije, odgovornosti, inkluzivnosti i reagovanja prema romskim građanima. Dvije nove komponente Programa, u poređenju sa prvom fazom koja je bila implementirana od 2017. do 2020. godine, će se fokusirati na ublažavanje posljedica koje je prouzrokovao virus Kovid-19 u romskim zajednicama i Budžetiranje odgovorno prema Romima.
„Projekat ROMACTED važna je potpora i dopuna našim naporima da trajno unaprijedimo uslove za život i rad sugrađana koji su pripadnici romske i egipćanske zajednice“, poručio je Mustur nakon potpisivanja Memoranduma.
On je izrazio zadovoljstvo nastavkom saradnje na projektu koji ima za cilj podršku, osnaživanje i inkluziju jednog dijela naših sugrađana. Istakao je da je najznačajniji rezultat prve faze projekta ROMACTED za opštinu Herceg Novi svakako usvajanje temeljnog dokumenta u ovoj oblasti – Lokalnog akcionog plana za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2020. do 2023. godine. Ovaj plan je usvojen u julu 2020. godine i njime su kao prioritetne oblasti definisane: obrazovanje, stanovanje, zdravstvena, socijalna i dječija zaštita i pravni status.
„Zahvaljujemo se svim partnerima na odličnoj saradnji u prvoj fazi projekta, uvjereni da će ona biti nastavljena i da ćemo zajedničkim snagama ostvariti još mnogo rezultata koji će doprinijeti osnaživanju romske zajednice“, poručio je Mustur.
U svom uvodnom obraćanju, šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, Evgenia Jakumopulu, je iskazala zadovoljstvo što je ROMACTED program nastavljen i u drugoj fazi.
„On je ponovo okupio značajne partnere na lokalnom i nacionalnom nivou koju će nastaviti da rade zajedno na socijalnoj inkluziji i unaprjeđenju kvaliteta života Roma i Egipćana u Crnoj Gori”, saopštila je ona.
Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Sergej Sekulović je podsjetio da je u procesu socijalne inkluzije Roma i Egipćana u Crnoj Gori učinjeno mnogo, ali da ostaje obaveza da sve institucije sistema nastave da rade u smjeru postizanja još boljih rezultata, što je i pretpostavka koja Crnu Goru približava standardima EU, ali i ispunjavanju postojećih obaveza kao države članice Savjeta Evrope.
„U našoj zajedničkoj obavezi da sprovodimo antidiskriminacione politike kroz poštovanje ljudskih prava svih građana i građanki, lokalni nivo ima veoma značajnu ulogu”, istakao je ministar.
Šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa je ohrabrila opštine koje učestvuju u ROMACTED programu da nastave sa svojim dobrim poslom, da u kontinuitetu rade na definisanju svojih prioriteta na inkluziji Roma, jačanju kapaciteta i povezivanju sa romskim zajednicama.
„Evropska unija će nastaviti da podržava ovaj proces. Naši mali grantovi će vam pomoći da postignete neke od strateških ciljeva. Neka ovo bude svijetli primjer za sve opštine u Crnoj Gori da počnu da rade na socijalnoj inkluziji svih svojih građana“ – poručila je ambasadorka Popa.
Marina Vasić, ROMACTED programska menadžerka, je navela da je ROMACTED program nastao kao rezultat dugogodišnjih napora Evropske unije i Savjeta Evrope da na najbolji način odgovore na izazove sa kojima se susrijeće romska zajednica.
“Naša metodologija stavlja poseban akcenat na osnaživanje i organizaciju samih zajednica da artikulišu svoj potencijal i naprave održive promjene u sistemu”, zaključila je ona.
Kao i u prvoj fazi programa, NVO „Mladi Romi“ je organizacija za podršku i u drugoj fazi ROMACTED-a.
U daljem radu Konferencije učesnici su diskutovali o izazovima sa kojima se suočava romska populacija, kao što su siromaštvo, neadekvatno stanovanje, neposjedovanje dokumenata, nezaposlenost, i načinima kako odgovoriti na iste. Predstavnici Ministarstva finansija i socijalnog staranja, Regionalnog savjeta za saradnju, UNHCR-a, Help-a i Crvenog krsta Crne Gore su bili među govornicima na događaju.
Hercegovina se predstavila na Merano Wine Festivalu u Italiji koji promovira najbolje europske vinske regije, a koji je zadnjih trideset godina u studenome vinski centar svijeta.
Na ovogodišnjem festivalu Bosnu i Hercegovinu predstavljala je vinarija Podrumi Vukoje 1982 iz Trebinja, čiji su vlasnici dobili pozivnicu da predstave svoja najbolja vina zajedno s najpoznatijim svjetskim vinarijama, kakve su francuske Maison Champagne, Drappier, Rolly Gassmann i Joseph Perrier, talijanske Antinori, Ornellaia, Cantina Terlan, Capanelle, austrijska Sepp Moser, priopćeno je iz ove vinarije.
Vinarije na talijanskom festivalu sudjeluju isključivo po pozivu, stoga je ovoj bh. vinariji, kako su naveli, poziv na festival bio iznimno priznanje.
– Sigurno da je ovo veliki uspjeh za Podrume Vukoje 1982, ali i za čitavo vinarstvo naše zemlje jer smo bili jedina vinarija iz regije. Na ovom festivalu, koji se smatra najprestižnijim festivalom u Europi i kojega smatraju ocem svih vinskih festivala, dobili smo specijalnu pozivnicu. Na njemu sudjeluju samo najbolje vinarije i pozivnog je tipa – kazao je Radovan Vukoje, vlasnik Podruma Vukoje 1982.
Naglasio je kako je samo sudjelovanje veliki uspjeh, ali i kako je dodatnu atmosferu začinio uspjeh vina Vranac Rezerva 2015.
Socijaldemokrataska partija Crne Gore i opozicija koju čine DPS, SD i HGI u Tivtu već mjesecima iz najsebičnih političkih interesa, nanosi ogromnu štetu gradu i svim Tivćanima, te dovodi u opasnost nastavak funkcionisnaja lokalnih preduzeća bez kojih grad ne može funkcionisati.
Poručili su to čelnici Opštine Tivat sinoć na centralnom okruglom stolu koji je sa građanima i predstavnicima Mjesnih zajednica, održan na kraju procesa javne rasprave o nacrtu budžeta Opštine za 2022. Prema nacrtu, u gradskoj kasi Tivta dogodine će biti ukupno 18,58 miliona eura, što je za skoro dva miliona više nego u budžetu za 2020. Od toga je za kapitalna ulaganja u igradnju novih javnih objekata i komunalne infrastrukture, predviđen iznos od 9,1 miliona eura.
Vlast u Tivtu vrši koalicija građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat“ koja zajedno imaju 16 odbnornika. Njima je SDP koja u lokalnom 32-čanom parlamentu ima jednog svog odbornika, davala natpolovičnu većinu nad opozicijom koju čini 15 odbornika DPS, SD i HGI.
SDP je međutim, početkom septembra zvanično povukla svoju parlamentarnu podršku građanskim listana u Tivtu pozivajući se na njihov navodni nacionalizam i narušavanje građanskog ambijenta u toj multinacionalnoj sredini. Ta stranka ipak, nije povukla svoje predstavnike iz organa upravljanja tivatskih javnih preduzeča i ustanova, a u koje su oni ušli prošle godine zbog kako je tada iz SDP saopšteno, vršenja kontrolne funkcije nad načinom na koji izvrššna vlast NP-Bf-GB, upravlja gradom. Nakon povlačenja podrške SDP-a i najavljenog nedolaska njihobvog odbornika na sjednice Skupštine Optine, bojkot lokalnog parlamenta započela je i opozicija, pa SDP, DPS, SD i HGI zajedno već skoro tri mjeseca onemogućavaju kvorum za održavanje sjednica i usvajanje brojnih za građane Tivta, ali i nesmatano funkcionisanje grada, veoma bitnih odluka.
„Mi imamo kriminalce koji su 30 godina sa pozicije vlasti, pljačkali Tivat, a sada kao opozicija nastavljaju da mu nanose štetu. Mi zapravo, ovdje nemamo ni opoziciju, već opozicione organizovane kriminalne grupe koje, kada više iz vlasti ne mogu da kradu, ne pokazuju ni elemnatrnu zainteresovanost ni za učešće u javnim raspravama o stvarima koje se svih nas tiču, poput budžeta, a kamoli da dolaskom na sjednicu SO, doprinesu njegovom donošenju.“- poručio je Mirko Kovačević iz Tivatske Akcije koja je konstituent grupacije Narod Pobjeđuje. On je ukazao da predstavnici SDP, DPS, SD i HGI nisu došli čak ni na okrugli sto sa predstavnicima partija koji je priredila Opština u procesu javne rasprave o budžetu i podsjetio da se zbog uskraćivanja kvoruma Skupštini, već duže vrijeme ne može usvojiti ni rebalans budžeta za ovu godinu koji se, zbog bolje naplate i viška prihioda u odnosu na plan sa 16,94 uvećava na 20,02 miliona eura a većina tog dodatnog novca usmjerava na kapitalne investicije u izgradnnju novih javnih objekata i komunalne infrastrukture.
„Zbog toga što neko iz svojih političkih interesa, nije spreman da dođe na sjednicu i omogući izglasavanje rebalasa budžeta, mi ne možemo našim građanima koji su pretrpjeli ogromnu štetu u nedavnom nevremenu sa gradom, da pomognemo i djelimično im to nadoknadimo, iako novca ima. Budžetska stavka za to je 10.000 eura, a mi smo je rebalanskom uvećali pet puta, ali džabe kada nam se rebalans blokiran i građanima ne možemo da pomognemo.“- kazao je sekretar za finansije Jovan Brinić (NP) dodajući da je procijenjena šteta samo na objektima, ne računajuči onu na od grada razlupanim automobilima, od prošlomjesečnog nevremena u Tivtu, 88.000 eura. Zbog toga su dodaje, većinu tih sredstava planirali u budžetu za 2022. kao prenesene „neizmirene obaveze“ iz ovogodišnjeg budžeta. Prema riječima Binića, činjenica da će u buđžet za narednu godinu prema nacrtu, biti prenijeto 5 miliona eura neutrošenih sredstava iz ove godine, takođe je u najvećoj mjeri produkt toga da SDP i opozicija, nastojeći da izazovu prijevremene lokalne izbore, blokiraju rad parlamenta i usvajanje rebalansa.
„Mi para imamo, ali ne možemo da ih trošimo, ako neko ne daje da se to usvoji i to je veliki problem“- zaključio je Brinić.
„Ne treba da se sve izglasa od skoro 40 tačaka dbevnog reda koliko se u međuvremenu nagomilalo za sjednicu SO što se već tri puta odlaže zbog nedostatka kvoruma, ali imaju neke za sve nas zajedno u ovom gradu, veoma bitne tačke u poput budžeta ili izmjena osnivačkih akata i statta lokalnihn preduzeća. Ukoliko se te izmene ne usvoje do 11.januara, po zakonu će sva naša preduzeća: Komunalno, Vodovod i kanalizacija, Parking servis, Autobuska stranica, prestati da postoje i radnici će izgubiti posao. Kome normalnome je u interesu da se tako nešto dogodi?“- istakao je potpredsenik Opštine Tivat Vladimir Arsić (NP).
On je poručio da za takav eventualni katastroflni rasplet situacije, „najveću odgovornost snosi SDP koja ima najveći broj svojih predstavnika u Upravnim odborima ovih preduzeća i koja je kroz kontrolnu funkciju koju je rekla da će vršiti, do sada morala da obezbjedi usvajanje izmjena osnivačkih akata i statuta preduzeća koje traži zakon“.
„Ne bojimo se mi vanrednih lokalnih izbiora – naprotiv, ali će do izbora a i nakon njih, ostati ovi katastrofalni problemi koje neusvajanje ovih odluka može izazvati.“-upozorio je Arsić.
Nezadovoljstvio činjenicom da je blokirano usvajanje rebalansa budžeta za ovu, a usvajanje budžeta za narednu godinu pod znakom pitanja zbog političkih nadgornjavanja opozicije i SDP-a sa lokalnom vlašćču građanskih listi, nisu krili ni prisutni građani i predstavnici Mjesnih zajednica, navodeći brojne za njih važne projekte popravke ili izgradnje nove infratsrukture na koje već duže vrijeme čekaju. Kako se čulo, novca ima i za planirano uvođenje bespltanog đačkog prevoza za sve učenike u Tivtu, fromiranje biznis-inkubatora u gradu kao i za nabavku nedostajućih novih mašina i opreme za Komunalno preduzeće, ali je sve to neizvjesno u slučaju nastavka bojkota sjednica lokalnog parlamenta.
TIVĆANI OGORČENI I VLADOM
Prisutni na javnoj rasoravi, nisu krili ogorčenje činjenicom da je Vlada Crne Gore u svojoj novoj Listi kapitalnih projekata koji će se finansirati iz kapitalnog budžeta države, od sedam kandidovanih, prihvatila samo jedan projekat iz Tivta.
Od ukupno 117 projekata iz svih crnogorskih opština ukupne vrijednosti čak 549.050.096 eura, iz Tivta je samo jedan – izgradnja druge faze obalnog šetališta na Belanima, vrijedna milion eura. Vlada je međutim, odbila da podrži za Tivat mnogo urgentnije i već spremne projekte poput izgradnje nove škole i vrtića u Krtolima vrijednih 3,8 miliona eura, izgradnje Vatrogasnog doma i policijske stanice, servisne zone za Komunalno i Vodovod…
„Zamislite, ni jedan od tako za lokalnu zajednicu vađnih projekata, nama nije prihvaćen, a jesu npr. gradnja fekalne kanalizacije za neko malo selo na sjeveru Crne Gore ili kupovina sadnica za Kuću voća. Kad pogledate kako izgleda ova Lista i projekti koji su prihvaćeni, te kada videte tretnman Tivta na njoj, bode to oči i jasno svima poručuje da ova građanska priča i nestranačke liste koje vode Tivat, ne odgovaraju nikome: ni opoziciji, ali očito, ni partijama koje daju većinu aktuelnoj Vladi Crne Gore, te da svi oni zajedno žele da ovaj tivatski zametak građanskog, a ne partitokratskog upravljanja sistemom, sasijeku u korenu“- ocijenio je Arsić. Kovačević je poručio da će se „vlast u Podgorici ko god je činio, prema nama uvijek ponašati onako kako joj mi dozvolimo, a kroz ovaj njihov kapitalni budžett, svi vidite koliko im je stalo do Tivta“.
Drugom najboljom destinacijom za vjenčanja u Južnoj Evropi 2021.godine proglašen je hotel Regent Porto Montenegro na kongresu organizatora destinacijskih vjenčanja Destination Wedding Planners koji se održao od 9. – 12. novembra na ostrvu Rodos u Grčkoj.
Sedma edicija kongresa okupila je oko 350 profesionalnih organizatiora vjenčanja iz više od 75 zemalja a hotel Regent proglašen je drugim po redu najboljim izborom (First Runner Up) u izuzetno jakoj konkurenciji hotela i vila visoke kategorije koje imućna klijentela bira za svoje evropske destinacije za vjenčanja poput Villa Cimbrone, Nikki Beach Porto Heli, Four Seasons George V Paris, Falkensteiner Schloss Hotel i Fairmont Monaco.
„Raduje nas prepoznavanje hotela i Crne Gore kao destinacije za najglamuroznija vjenčanja današnjice te se radujemo što ćemo za brojne parove i u narednom periodu nastaviti biti sigurna i glamurozna luka iz koje će po prvi put isploviti u bračne vode. Ovakve vrste nagrada donose bitan faktor vidljivosti pred najboljim organizatorima vjenčanja današnjice koji za svoje klijente organizuju skoro pa holivudska vjenčanja. Sve ovo vidimo ne samo kao šansu za generisanje prihoda već i za kreiranje zajednice novih putnika u budućnosti koji Crnu Goru pamte po najljepšim momentima i emocijama.“ Izjavila je Marija Delibašić, direktorka prodaje hotela Regent.
Raznovrsnost prirodnih ljepota, bogato kulturno-istorijsko nasljeđe, luksuzna ponuda hotela i pojednostavljene procedure sklapanja brakova i činjenica da se službeni brakovi registrovani u Crnoj Gori priznaju u svim zemljama svijeta prednosti su Crne Gore kao destinacije za organizaciju vjenčanja.
Direktorka prodaje hotela Regent učestvovala je na Kongresu uz predstavnicu Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.
Kapetan Joško Skoblar iz Zadra, zajedno sa svojom posadom, herojskim je činom sudjelovao u svetoj dužnosti svih pomoraca.
Naime, početkom novembra ove godine, tokom plovidbe Meksičkim zalivom, kapetan Skoblar i njegova posada spasili su dvojicu unesrećenih Kubanaca koji su danima plutali na moru, držeći se samo za plastične kanistre i komade drveta. Pravo je čudo da su uspjeli preživjeti.
Nevjerojatnu priču o spašavanju i preživljavanju nesretnih Kubanaca iz prve ruke nam je ispričao sam kapetan Skoblar.
“Trenutno plovim na brodu Dakota Strength, [dužine 249 metara]. Radi se o tankeru za prijevoz sirove nafte nosivosti 115.000 MT, [koji je izgrađen 2007. godine].
Brod je bio na putu iz Philadelphije za Meksiko, gdje smo ukrcali trenutni teret.
Dana 01. novembra, na poziciji od 100 Nm sjevernoistočno od poluotoka Yucatan, u 09:30 sati po lokalnom vremenu, u moru su opažene osobe koje plutaju. U trenutku kad su ugledani, već su bili bočno od nas samo nekoliko stotina metara.
Takav objekt u moru iznimno je teško opaziti. Osobe su se držale samo za dva plastična kanistra i komade drveta, koje nije moguće detektirati radarom već samo vizualno. Mogu reći da je samo puka slučajnost da smo ih opazili.
Časnik straže me obavijestio i odmah sam sam se uputio na zapovjedni most, ali u trenutku dolaska meta bila izgubljena iz vidokruga. Posada je odmah alarmirana, označena je pozicija opažanja na elektronskoj karti te sam inicirao operaciju spašavanja. Počeo sam okretati brod, pripremljen je čamac za spašavanje i postavljena je dodatna straža na mostu. Tim za prvu pomoć bio je u pripravnosti.
Nakon nekih petnaest do dvadeset minuta, meta je napokon ponovno uočena i proslijedio sam prema unesrećenima. Iako je tim na brodici za spašavanje bio u pripravnosti, na koncu sam se uspio manevrom približiti unesrećenima na nekoliko desetaka metara. Dobacili smo im kolutove i privukli ih do brodske skale preko koje smo ih ukrcali na brod. Od trenutka kada su uočeni, za sat vremena bili su na našem brodu.
Unesrećeni su bili dvojica Kubanaca u prilično lošem stanju. Odmah smo ih prebacili u brodsku bolnicu, dali im tekućine, suhu odjeću i sve ostalo kako bi se osjećali bolje.
Prema njihovim izjavama, unesrećeni Kubanci krenuli su iz Kube za Cancun u Meksiku kada je njihov brod potopilo nevrijeme. Kasnije smo saznali da je na brodu u trenutku nesreće bilo osam osoba, no ostala šestorica nisu preživjeli.
Preživjela dva Kubanca u moru su proveli čak šest dana, nošeni Golfskom strujom koja je dosta topla u tom području. More je bilo na temperaturi od oko 28 stupnjeva Celzijevih te su unesrećeni Kubanci uspjeli preživjeti.
Kasnije sam uspostavio kontakt sa MRCC Meksiko (Maritime Rescue Coordination Centre) te sam dogovorio prihvat unesrećenih na patrolni brod meksičke Obalne straže Oceanica Vera Cruz. Unesrećeni su prebačeni na patrolni brod u 22:00 sata po lokalnom vremenu istog dana, nakon čega smo mi nastavili putovanje prema ukrcajnoj luci…
U trenutku kad su se iskrcali s našeg broda već su se dobro oporavili te su mogli samostalno hodati.
Završio sam Pomorsku školu u Zadru. Nakon završetka obrazovanja, počeo sam ploviti na Tankerskoj plovidbi iz Zadra, a zatim sam se prebacio na Vships. Zadnji dugi niz godina radim za grčkog brodovlasnika preko agencije Vships. Posljednjih 14 godina u svojstvu sam zapovjednika.
Trenutno se nalazim u New Orleansu, plovidba Mississippi rijekom. Ovo je bila prva akcija spašavanja u kojoj sam sudjelovao.”
© BokaNews, 2021
