Pokušaj talijanskih vlasti da povećaju procijepljenost protiv covida-19 uvođenjem obaveznih covid potvrda za sve radnike nije daao očekivane rezultate, pokazuju podaci na koje se u ponedjeljak poziva agencija Reuters.
Vlada premijera Marija Draghija prošloga je mjeseca donijela uredbu po kojoj će od 15. oktobra radnici morati imati tzv. “zelenu propusnicu” kojom pokazuju da su cijepljeni protiv covida-19, da su preboljeli covid-19 u posljednjih šest mjeseci ili da imaju negativan test u posljednjih 48 sati.
Radnici koji ne budu imali “zelenu propusnicu” bit će suspendirani i neće primati platu.
Ministar uprave Renato Brunetta kazao je po donošenju mjere 16. septembra da će ona dovesti do “enormnog” ubrzanja cijepljenja te da će cilj biti postignut prije nego što će mjera stupiti na snagu.
To se nije ostvarilo, piše Reuters.
U sedmici do 8. oktobra, oko 410 hiljada ljudi primilo je prvu dozu cjepiva, pokazuju podaci talijanskog stožera civilne zaštite, što je pad od 36 posto u odnosu na tjedan ranije. Riječ je o tjednu s najmanje cijepljenih od početka jula.
Činilo se da je vladina najava prvotno potaknula malo ubrzanje cijepljenja te je u prvom tjednu nakon donošenja mjere 16. jula došlo do porasta od 11 posto. Taj je broj ipak bila manji od broja cijepljenih dva tjedna prije toga.
Broj cijepljenih porastao je još u razdoblju od 24. septembra do 1. oktobra, da bi uslijedio snažan pad u narednoj sedmici.
Covid potvrde izvorno su zamišljene kao sredstvo za olakšanje putovanja u Evropi, ali ih je više zemalja postavilo kao uvjet ulaska u muzeje, sportske dvorane i restorane
Međutim, jedino su u Italiji covid potvrde obvezne za sve radnike.
Približavanjem 15. oktobr poslodavci s industrijskog sjevera zemlje upozoravaju da će im nedostajati radnika, a čelnici nekih pokrajina upozoravaju da će biti nemoguće omogućiti dovoljan broj testova za radnike koji se ne žele cijepiti.
Više od 10 hiljada ljudi prosvjedovalo je u Rimu u subotu protiv zelenih propusnica.
Prosvjedi su postali nasilni kada je nekoliko stotina prosvjednika, među njima i neofašistički aktivisti, provalilo u prostorije najvećeg talijanskog sindikata te su se sukobili s policijom.
Draghi je donio odluku o obveznim covid potvrdama za radnike usprkos uspješnoj kampanji cijepljenja.
Više od 80 posto Talijana starijih od 12 godina u potpunosti je cijepljeno.
Rusija planira od 2022. ili 2023. godine ploviti Sjevernim morskim putem, preko Arktičkog oceana, tokom cijele godine, izjavio je u ponedjeljak potpredsjednik vlade Jurij Trutnev.
Rusija je uložila puno novca u infrastrukturu kako bi razvila Sjeverni morski put i želi da on postane glavna pomorska ruta na kojoj bi se tokom cijele godine moglo prometovati budući da se Arktik zagrijava brže od ostatka svijeta.
Trenutno se zimi ne koristi zbog debelog ledenog pokrova.
“Planiramo započeti prijelaz na cjelogodišnju plovidbu od 2022.ili 2023.”, rekao je Trutnev za državni televizijski kanal Rossiya 24.
Ruta se trenutno koristi za isporuku ugljikovodika i drugih resursa tijekom najviše devet mjeseci u godini.
Dužnosnici žele povećati količinu tereta koji se prevozi na toj ruti na 80 milijuna tona godišnje. Prošle godine isporučeno je 33 milijuna tona tereta.
Predsjednik Vladimir Putin izjavio je prošlog mjeseca kako bi Rusija trebala početi s redovnim kontejnerskim prijevozom na ruti kroz Arktički ocean.
Moskva također planira izgraditi ledolomce koji će kao pogonsko gorivo koristiti ukapljeni prirodni plin, kao i vrlo snažne ledolomce za razvoj ruti i stvaranje uvjeta za plovidbu tokom cijele godine.
Fondacija Don Branko Sbutega, izvršni producent Međunarodnog festivala KotorArt Don Brankovi dani muzike, počinje sa realizacijom projekta „Kulturna preplitanja: jačanje crnogorsko-američkih veza“, koji je podržala Ambasada SAD u Crnoj Gori.
Projekat ima za cilj da doprinese promociji kulture i umjetnosti i jačanju veza između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država. To će se realizovati kroz podsticanje vršnjačke saradnje, razmjene i mobilnosti mladih muzičara, kompozitora i profesora muzike iz Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, te kroz iniciranje komponovanja novih djela klasične muzike inspirisanih muzičkom i kulturnom baštinom ovih zemalja, kao i kroz javna izvođenja i promociju novonastalih kompozicija i umjetnika.
Tokom narednih godinu dana mladi muzičari iz Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država će imati priliku da intenzivno sarađuju, razmjenjuju znanja i iskustva, kao i da, uz mentorstvo profesora kamerne muzike, zajedno spremaju nove muzičke numere crnogorskih i američkih kompozitora. Projekat predviđa komponovanje četiri djela za gudački kvartet – dvije porudžbine novih kompozicija inspirisanih crnogorskom baštinom i baštinom SAD-a, te dvije umjetničke obrade klapskih pjesama i džez standarada. Aktivnosti projekta uključuju i onlajn diskusije namijenjene izvođačima, kompozitorima, profesorima muzike, muzikolozima i ostaloj zainteresovanoj javnosti, tokom kojih će se govoriti o važnosti njegovanja ovakvih praksi, te sve aspekte koje ovaj proces podrazumijeva i zašto je on značajan za očuvanje i promociju kulturne baštine i dalji razvoj muzičke umjetnosti. Finale projekta, čija je realizacija planirana tokom ljeta 2022. godine, podrazumijeva realizaciju koncerata koja će kompozitore, nove kompozicije i muzičare predstaviti u SAD-u i Crnoj Gori.
– Realizacijom projekta „Kulturna preplitanja: Jačanje crnogorsko-američkih veza“ Međunarodni festival KotorArt nastavlja uspješnu višegodišnju saradnju sa Odborom za gradove pobratime Santa Barbare u Kaliforniji i Kotora, te uspješnu praksu kontinuiranog podržavanja i osnaživanja mladih i talentovanih umjetnika, njegovanja kamernog muziciranja, kao i praksu porudžbina novih kompozicija kojom doprinosi stvaranju i promociji kulturne baštine – navodi se u saopštenju PR službe KotrArta.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) organizovala je za vikend studijsku posjetu medija iz Slovenije, u okviru mediteranskog prekograničnog projekta Model evropskog održivog turizma mediteranskih staza.
„Riječ je o predstavnicima novinskih kuća Dnevnik, Portal 24 UR i Nedeljnik Dnevnika, koji su imali priliku da se upoznaju sa Ilirskom stazom, kulturnom stazom sertifikovanom od Savjeta Evrope, koja baštini, valorizuje i promoviše tragove antičke civilizacije u Crnoj Gori“, objasnili su iz NTO.
Oni su dodali da staza, odnosno dio koji prolazi kroz Crnu Goru, obuhvata Duklju i Risanske mozaike i predstavlja pilot stazu za ispitivanje prikladnosti novog pristupa za promociju modela Zelene staze. Taj model je osmišljen kako bi se smanjila sezonalnost, promovisala tradicija, lokalno kulturno nasleđe i održiv razvoj uz uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti, kao i drugih aktera u dijalog o strateškom planiranju.
„Osim toga, učesnici studijske posjete imali su priliku da obiđu Cetinje, gdje su isprobali vožnju električnim vozićem, Bogorodičin hram u Prčnju i samostan Svetog Nikole, vinarije i seoska domaćinstva. Pored medija iz Slovenije, u studijskoj posjeti su učestvovali i predstavnik organizacije koja upravlja Ilirskom stazom, Dunavski centar za kompetenciju, kao i predstavnici televizije Vijesti“, navodi se u saopštenju.
Projekat Model evropskog održivog turizma mediteranskih staza realizuje se u okviru mediteranskog prekograničnog projekta, a od ključne važnosti je da se slijedi zajednička strategija i imidž za komuniciranje novih ponuda, kao i uključivanje preduzeća, medija i ostalih zainteresovanih strana.
„NTO planira i organizaciju online radionice nakon koje će se sprovesti evaluacija procesa, kako bi se dobili rezultati koji omogućavaju da se izradi novi zajednički plan upravljanja“, navodi se u saopštenju.
Septembar – prvo mjesto – Dušan Vukčević – kavala 1.6kg
U tradicionalnoj akciji “Ulov mjeseca” kompanije Una iz Tivta prvo mjesto za mjesec septembar i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Dušan Vukčević sa ulovljenom kavalom od 1.6kg.
Riba je ulovljena podvodnom puškom, na dubini od 21 metar, tehnikom ruparenja. U pitanju je kapitalni I rijedak primjerak za naše more.
Živi u jatu, plaha je riba, boravi u najdubljim i najtamnijim mjestima, što joj omogućava bolje skrivanje od prirodnih neprijatelja pa je samim tim jako teško uloviti.
Dušan je član kluba SRK “ Deep blue” Podgorica
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Boban Radošević sa tunom od 65 kg podvodnim ribolovom.
Septembar drugo mjesto – Boban Radošević – tuna 65kg
Tuna je ulovljena malom puškom klasikom 90cm. Nakon sat vremena borbe i par milja od obale izvučena je konačno na čamac.
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Đakonović Miloš sa tunom od 75kg štapom iz barke.
Ulovljena u Barskom zalivu. Operema: Mitchell stap sa rolerima 50/80, masina Okuma Solterra 50W II, konac 100lb, podvez fc 100lb, udica kovana 6/0.
Septembar treće mjesto – Đakonović Miloš – tuna 75kg štap
Kako kaže Miloš: “Jutro je obećavalo ulov. Tune je bilo dosta, lovila je na površini sitnu ribu. Našli smo se bukvalno na pravo mjesto u pravo vrijeme. Maltene je gadjala mamac dok sam ga puštao iz ruke, nekih 30tak metara iza čamca.
Silno je potegla i krenula prema otvorenom i dubini. Bilo je drame oko izbjegavanja drugih plovila zbog jutarnje aktivnosti ostalih ribara i turista.
Strpljivo smo je ispratili i nekako preusmjerili u prazan prostor. Borba je onda počela lagano, bez forsiranja. Sačekali da se umori i nakon par bjegova krenula je ka površini.
Nakon pola sata borbe bila je vezana za bitvu. Normalno, kao i uvijek bez pomoći djece i supruge ne bi bilo ni ulova ni gušta, vesela posada nepromijenjena. Mamac je bio krupan širun.
Toliko od nas, pratimo Život sa morem i uživamo svaki dan na moru!”
Škola vokalnih vještina – pop, džez, rok muzike i mjuzikla koju će voditi Natalija Knjažinskaja – pjevačica i kompozitorka, nastavnica na Ruskoj muzičkoj akademiji „Gnjesin“ počeće sa radom u kotorskom Kulturnom centru.
Polaznici će učiti osnove pjevačkog disanja, razvoj pjevačkog opsega i muzičkog sluha i kreiranje i produkciju projekata.
Časovi su besplatni i održavaće se dva puta sedmično (utorak i petak) u Muzičkoj sali Kulturnog centra Kotor od 18 sati.
Prijave do 22.oktobra 2021.g. na broj telefona 067 170 319 i na mailu slovo-golos@mail.ru
Dio trase u Donjoj Lastvi kuda treba da se gradi novo šetalište
JP Morsko Dobro je izmijenjenim Planom korišćenja sredstva tog javnog preduzeća za 2021.godineu izbrisalo je skoro sva ranije planirana značajnija ulaganja te firme u projekte i obalnu infrastrukturu na području opštine Tivat. Tako će se opet nastaviti praksa koja je prisutna već godinama da Morsko Dobro na području Tivta ne ulaže gotovo ništa mimo aktivosti u zaštičenom rezervatu prirode Solila čiji je ta firma zvanični upravljač.
Izmijenjeni Plan na koji je saglasnost nedavno dala Vlada Crne Gore donešen je zbog činjenice da Morsko Dobro neće naplatiti pola od planirane naknade za korišćenje mora i obale italijanskoj kompaniji Terna za postavljanje druge žile podmorskog elektrokabla Crna Gora-Italija, jer je ta kompanija odustala od druge faze izgradnje tog elektroenergetskog infrastrukturnog objekta. Zbog toga će Morsko Dobro umjesto planiranih 2,18 miliona ura, od kompanije Terna Crna Gora ove godine prihodovati samo 1,09 miliona, a to je prouzrokovalo i drastično smanjenje obima planiranih ulaganja budvanskog JP u prijeklte uređenja i održavanja obalne infrastrukture u svih šest primorskih opština.
Što se Tivta tiče, Morsko Dobro je izbrisalo najveći planirani prijekat ulaganja u izgradnju nove obalne infratsrukture u tom gradu – prve faze šetališta na potezu od crkve Svetog Roka u Donjoj Lastvi do Lepetana, a za koju je bilo namijenilo 285.000 eura. Odustali su i od izbora pružaova usluga nadzora nad izvođenjem tih radova, vrijednih dodatnih 15.000 eura. Početak izgradnje ovog šetališta koje će biti ukupne dužine 2,3 kilometra, bio je projekat kojim se Morsko Dobro najviše hvalilo ptroteklih mjeseci i obećavalo ga gradskim čelnicima Tivta koji imaju sve više primjedbi na nezadovoljavajući obim investiranja tog JP u obalnu infrastrukturu Tivta odakle Morsko Dobro godišnje uzima na stotine hiljada eura od zakupaca plaža i korisnika drugih djelova obele.
Čelnici Morskog Dobra predvođeni direktorom Mladenom Mikijeljem (DF) još prije desetak dana na sastanku sa gradonačenikom Tivta Željkom Komnenovilem (NP) sa sigurnošću su govorili o početku gradnje obalnog šetališta od Donje Lastve do Lepetana, ukupne vrijednosti 2,4 miliona eura, sa čime se gradonačelnik potom prošle sedmice pohvalio na konferenciji za novinare. On je tada govorio o rebalasnu budžeta i prestojećim incvesticionim projektima u Tivtu, posebnoo naglašavajuči da gradu treba to novo obalno šetalište do Lepetana jer će ono biti iskorištenmo i za postavljanje kanalizacionog kolektora za naselja Lepetene i Opatovo. Od svega toga međutim, nakon izmjene Plana upotrebe sredstabva JPMD za 2021., neće biti ništa.
Dio trase na Opatovu kuda treba da se gradi novo šetalište
Morsko Dobro je inače, početkom avgusta saopštilo da je dobilo saglasnost glavnog gradskog ahitekte iz Tivta na idejno rješenje za izgradnju lungo mare pješačke staze neposredno uz magistralni put Tivat – Lepetane, u dužini 2,3 kilometra, te da je u toku izrada glavnog projekta za taj novi objekat. Projektnim zadatkom je predviđeno da se teren na pojedinim dijelovima proširi od 1,5-2 metra sanacijom potpornih zidova, ne remeteći postojeću liniju obale. Radovi su trebali da obuhvate popločavanje staze uobičajenim materijalima za trotoare i šetališta (prefabrikovani betonski elementi ili kamene ploče), javnu rasvjetu u LED tehnologiji, atmosferske odvode i adekvatnu infrastrukturnu opremljenost šetališta (parkovske klupe, korpe za otpatke, zaštitnu ogradu, info table).
Zbog izmijenjenog Plana korišćenja sredstava tog JP za 2021., Tivat ostaje i bez svog udjela u poslovima ukupne vrijednosti 53 hiljada eura koje je Morsko Dobro prethodno planiralo da će ove godine izvesti na obilježavanja vezova na pontama, mandraćima i bovama, te nabavki i opremanju privezišta bitvama i alkama za vezovanje čamaca.
U izmijenjenom Planu korišćenja sredstava JPMD za 2021. ostala ranije planirano ulaganje od 10.000 eura u usklađivanje i doradu idejnog riješenja pješače staze lungo mare sa parternim uređenjem zelenih javnih površina obodom Ponte Seljanovo, dužine cirka 500 metara, kao i revizija Glavmog prijekta lungo mare šetališta na Ponti Seljanova, vrijedna 3.000 eura. „Opstala“ je i druga faza uređenja pješalke staze u dužini od 80 metara uz granicu Rezervata prirore „Tivatska Solila“ sa ugradnjom solarne javne rasvjete, vrijedna 20.000 eura, te 8 hiljada eura vrijedni radovi na postavljanju i priključenju na vodovodnu mrežu protivpožarne opreme u ovom rezercvatu prirode. Solila će imati i uobičjeni godišnji monitoring stanja životne sredine (6.000 eura) kao i uoblajene radove na „uređenju i održavanja posebnog rezervata prirode“ vrijedne 5.000 eura. Morsko Dobro će kako je najavljeno, izvesti i 15.000 eura vrijedne radove na uklanjanju objekta aktuelnog Info-puznkta u Solilima, te priporemi terena i postavljanju inasalacija za izgradnju novog objekta Centra za posjetioce koji će Morsko Dobro dobiti kroz međunarodni projekat „ePATH“. Za opremanje enterijera tog objekta planirano je da će budvansko JP ove godine izdvojiti još 10.000 eura.
Kao novi projekat koji će Morsko Dobro do kraja godine realizovati u Tivtu navedeno je 8.000 eura vrijeno vršenje batimetrijskog mjerenja i istraživanja morskog dna magnetometrom na ukupno sedam lokacija za nova sidrišta za jahte u akvatorijumu ispred naselja Donja Lastva, Obala Đuraševića i Krašići. Povećano je i planirano izdvajanje za izradu projektne dokumentacije za regulisanje kanala i vodotoka u rezervatu Solila sa 17.250 na 30.000 eura.
Kao središnji dio manifestacije Štorija o galiji Cristo Ressussitato, u sklopu programa međunarodne kulturne suradnje koju već deset godina zajednički provode gradovi Krk-Centar za kulturu grada Krka i Kotor-Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru, 08. oktobra 2021., u Galeriji Decumanus Grad Krk, otvorena je izložba Lav sv. Marka – simbol Serenissime, predstavljen u umjetnosti grada Kotora u realizaciji Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, čija je autorica muzejska savjetnica istoričarka umjetnosti Radojka Abramović.
Riječ je o izložbi kojom je obuhvaćeno 16 velikih, dvojezičnih, panoa od kojih 13 prikazuju lavove rađene tehnikom reljefa u kamenu, dva minijature iz knjiga, a jedan mletačkog lava sa zastave dobrotske tartane „La Beata Vergine“. Namjera ove izložbe, ali i istoimenog rukopisa na kojem se temelji postavka jest ta da ukaže na važnost očuvanja motiva mletačkog lava na spomenicima kulture mletačkog perioda u gradu Kotoru. Naime, gotovo četverostoljetno prisustvo Venecije na kotorskom području (1420-1797), ekspanzija u arhitekturi, kulturi i načinu života koje je to prisustvo donijelo, ostavilo je traga te se danas očituje u strukturi Kotora kao tipičnog mediteranskog, srednjevjekovnog grada. Grad izložen prelamanju dvaju snažnih političkih i kulturnih utiecaja, Istoka i Zapada, postao je specifičan baš po toj simbiozi, a ostaci mletačke i svih ostalih kultura doprinijeli su njegovom bogatstvu i kulturno-istorijskoj slojevitosti.
O izložbi i desetogodišnjoj suradnji Krka i Kotora, pored direktorice Centra za kulturu Grada Krka Maje Parentić, takođe su govorili direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović i viši muzejski tehničar Tomislav Bonić koji je okupljenima prenio riječi autorice izložbe Radojke Abramović.
Otvorenje izložbe Lav sv. Marka – simbol Serenissime, predstavljen u umjetnosti grada Kotora, uvodi Parentić, priređuje se u povodu 450. godišnjice Lepantske bitke, a u tom kontekstu potrebno je istaknuti kako je priča krenula kao saradnja dvaju zidinama opasanih gradova čije su galije, kao dio armade Svete lige, sudjelovale u tom slavnoj pomorskoj bici. S vremenom su, između Krka i Kotora, otkrivene i mnoge druge poveznice, a posebno je zanimljivo to što ih donosi i ova izložba. Naime, lav kao ultimativni mitski i heraldički simbol imao je određenu ulogu u istoriji obiju gradova, a bili mu mi skloni ili ne, ta nam je istorija, duž istočnojadranske obale, odredila današnjicu, zaključila je Parentić.
Jedan od najvažnijih događaja u pomorskoj istoriji gradova Mediterana, svakako je Lepantska bitka, odigrana 1571. godine, ističe Radulović. Pobjeda hrišćanskih snaga udruženih oko Svete lige nad osmanlijskom vojskom zaustavila je daljnje napredovanje Osmanlija prema Zapadnoj Europi. U tom su značajnom istorijskom sukobu sudjelovala i naša dva grada – Krk i Kotor – s dvije galije Cristo Ressussitato (Krk) i Sveti Tripun (Kotor). U kontekstu proslave ove važne godišnjice, Pomorski muzej Crne Gore donosi izložbu Lav sv. Marka – simbol Serenissime, predstavljen u umjetnosti grada Kotora, autorice Radojke Abramović, istoričarke umjetnosti i muzejske savjetnice, koja još jednom potvrđuje kako je Kotor nepresušna riznica umjetničkog blaga. Vodeći nas učenim jezikom prostorom i vremenom Kotora, nastavlja Radulović, prateći pritom snažnu figuru lava, autorica nam ga, osim isklesanog u kamenu i otisnutog na arhivskim dokumentima, otkriva i na povlasticama, dukalima i knjigama s minijaturama; na pergamenu, kovanom novcu, medaljonima, zastavama brodova, ali i na platnima velikih majstora gdje simbol Serenissime zaštitnički lebdi nad sukobljenim jedrenjacima. Osim umjetničke i znanstvene vrijednosti, ova dokumentarna izložba i knjiga na kojoj se ista temelji, otkrivaju nam fabulu prepunu dragocjenim informacijama istorijskog, socijalnog, etničkog, vjerskog i kulturološkog karaktera, predstavljajući tako vrijedan prilog istraživanju umjetnosti i kulture grada Kotora, kazao je Radulović.
Otvaranje izložbe – Grad Krk
Najviše mletačkih lavova u gradu Kotoru, tumači Bonić, nalazi se na kotorskom jedinstvenom odbrambenom sistemu, gradskih zidina koju čine bedemi oko i nad gradom. Kao predstraža vodenih puteva za istočni Mediteran i kopnenih puteva koji su vodili prema Carigradu, urbanistički plan Kotora u cjelini je podvrgnut strategijsko-fortifikacijskim zahtjevima vremena u kojem je nastajao. Zidine, kao i utvrđenje nad gradom gradili su Grci, Rimljani, Iliri, Vizantinci, Nemanjići i Mlečani, a za vrijeme vladavine potonjih, od 1420. – 1797. godine, izgrađena je kompleksno utvrđenje najbliže današnjem izgledu zdanja. S gradskih zidina su: Lav sv. Marka s gradskim patronom sv. Tripunom (18. stoljeće) pripisan kiparu Francescu Cabianci; Venecijanski lav iznad današnje gradske kavane Dojmi izrađen za vrijeme dužda Antona Grimanija (1602. – 1604.); Mletački lav nad sjevernim gradskim zidinama uz rijeku Škurdu (16. stoljeće); Mletački lav na položaju Valier s desne strane ulaza u grad, nazvan po mletačkom duždu Dolfinu Valieru (1560. – 1563.); Mletački lav iznad ribarnice unutar gradskog Markata iz vremena rektora i providura Zorzija Cornera (1663. – 1665.); Mletački lav smješten na ulazu u tvrđavu Sv. Ivana postavljen za vrijeme providura Feriga Balbija (1759. – 1760.); Mletački lav na utvrdi Sv. Stjepana iz vremena providura Giustina Boldu (1755. – 1758. ); Lav Sv. Marka na ulazu u tvrđavu Sv. Ivana (oko 1420.). Međutim, motivi lava kao simboli mletačkog protektorata, nisu prisutni samo kao isklesani u kamenu, već su predstavljeni i u ostalim tehnikama, na zavjetnim slikama, srebru, papiru, pergamentu, drvu, tkanini i slično. Poput meteora sa zvjezdanog neba Prevedre Republike, nastavlja Bonić, rasuli su se venecijanski lavovi i obilježili područje pod njezinim protektoratom. Reljefi venecijanskog lava prisutni su na području Lombardije, Dalmacije, Boke Kotorske, Albanije, Peloponeza, Krita, Kipra i Egejskih ostrva, a u 15. vijeku i u italijanskim gradovima: Padovi, Vicenzi, Veroni, Bresciji i Bergamu. Venecijanski lavovi povezuju i gradove Kotor i Krk. Oni čak dijele i istu sudbinu koja je u pojedinim istorijskim trenucima dovodila do njihovog devastiranja i, nažalost, totalnog uništenja. Ti su lavovi u oba grada svjedoci kulturno-istorijskog kontinuiteta, žive i frekventne istorijske pozornice. Na njihovo očuvanje najprije nas poziva osjećaj za zaštitu kulturnog nasljeđa, a tu je i obaveza koja proizilazi iz međunarodne konvencije gradova koji su pod okriljem UNESCO-a, zaključio je Bonić.
Izložba Lav sv. Marka – simbol Serenissime, predstavljen u umjetnosti grada Kotora ostaje otvorena do 22. oktobra.
Talijanska jedrilica Arca SGR s Furiom Benussijem za kormilom osvojila je 53. Barcolanu, najpopularniju i najmasovniju jedriličarsku regatu s grupnim startom, koja se tradicionalno vozi u Tršćanskome zalivu.
Veliki uspjeh ostvarili su jedriličari iz Kotora, treće mjesto, Maxi Jena MM sa skiperom Milošem Radonjićem.
Ovogodišnja regata vozila se po vrlo jakoj buri, pa je nakon podneva skraćena ruta, dok je regata poništena za jedrilice manje od 12 metara zbog opasnih naleta bure preko 40 čvorova.
U tim se uslovima najbolje snašla Arca, koja je ciljem ispred dvorca Miramare prošla za svega 45 minuta, ispred branitelja naslova, slovenskog krstaša Way of life, vodećeg nakon dvije od tri trećine utrke, ali mu je bura nanijela veliku štetu na jedrilju zbog koje se skoro prevrnula i morala usporiti. Treća je bila Maxi Jena MM Crnogorca Miloša Radonjića, a četvrta Adriatic Europa Slovenca Dušana Puha.
Na ovom izdanju je bilo prijavljeno više od 1650 brodova, a prošle godine se Barcolana zbog pandemije nije održala.
Barcolana 2021.
Barcolana je jedriličarska regata u blizini sjevernotalijanskog lučkog grada Trsta. S oko 2.000 učesnika jedna od najvećih jedriličarskih regata na svijetu.
Najveća i najstarija regata na Jadranu.
Od 1969. godine regata se odvija svake druge nedjelje u oktobru Tršćanskom zalivu.
Otvaranje Svjetskog u sportskom ribolovu, Herceg Novi
U Herceg Novom je otvoreno 56. Svjetsko prvenstvo u sportskom ribolovu iz usidrenog čamca za seniore na kojem učestvuje 12 reprezentacija: Belgija, Hrvatska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Holandija, Portugal, San Marino, Slovenija Španija i Crna Gora.
Šampionat je sinoć u hotelu „Park“ u Bijeloj otvorio delegat Svjetske Federacije za sportski ribolov na moru, Karlos Vinagre.
„Iz ranijeg iskustva i ranijih šampionata znamo da su u ovom području dobri sportski ribari kao i da postoji veliko interesovanje za ovaj sport. Takmičarima želimo ugodan boravak i da nađu vremena da posjete neku od lokalnih turističkih atrakcija, ali i da se uvjere da su naši crnogorski prijatelji dobri domaćini. Takmičarima želimo iskrenu sreću, pravo sportsko nadmetanje i da pobjedi najbolji“, poručio je Vinagre.
Otvaranje Svjetskog u sportskom ribolovu, Herceg Novi
Na ceremoniji otvaranja učesnike je u ime grada domaćina i generalnog pokrovitelja šampionata pozdravio predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić. On je poželio dobrodošlicu i izrazio zadovoljstvo što je Herceg Novi izabran za mjesto održavanja ovog takmičenja najvišeg ranga.
„Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore najviše je zaslužan za činjenicu da ste svi vi danas naši gosti. Svojim predanim radom, ljubavlju prema sportskom ribolovu i željom za najboljom promocijom našeg grada Savez godinama unazad doprinosi da Herceg Novi bude respektabilan partner u organizaciji ozbiljnih takmičenja. Kao predsjednik Opštine, naglasiću da i lokalna samouprava teži istom cilju. Naše je opredjeljenje i strategija da Herceg Novi bude prepoznat u međunarodnoj zajednici kao oslonac realizaciji i organizaciji događaja i manifestacija najvišeg nivo, koji unaprijeđuju život u zajednici i doprinose promociji grada“, poručio je Katić.
On se zahvalio Savezu na organizaciji, a svim članovima 12 reprezentacija na učešću.
Otvaranje Svjetskog u sportskom ribolovu, Herceg Novi
„Za status dobrog domaćina potrebno je ulagati trud i stremiti uspjehu, ali i imati pouzdane partnere i prijatelje iz cijelog svijeta. Zbog toga je ovaj turnir od izuzetnog značaja za naš grad. Nadam se da će vam Herceg Novi biti grad po mjeri i mjesto u kom se ugodno osjećate, ne samo tokom ovog Svjetskog prvenstva, već i u svakoj drugoj prilici“, zaključio je Katić.
Takmičare je pozdravio i poželio sportsku i fer borbu Mladen Rostović, predsjednik Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore.
„Založili smo se da sve bude organizovano na najvišem nivou, a trudićemo se da i takmičenje protekne na isti način“, kazao je Rostović i zahvalio se svim sponzorima koji su pomogli u pripremi svjetskog prvenstva. Istakao je da je ovaj događaj potvrda da Svjetska Federacija ima veliko povjerenje u crnogorski Savez, te podsjetio da se prvenstvo održava u sklopu Evropske nedjelje sporta.
Otvaranje Svjetskog u sportskom ribolovu, Herceg Novi
Pred takmičarima je danas trening, pa tri dana takmičenja u tri reona Bokokotorskog zaliva, a svečano proglašenje pobjednika i dodjela nagrada zakazani su za subotu, 16. oktobra.
Svečanom otvaranju prisustvovali su i potpredsjednik Opštine Herceg Novi Mirko Mustur i predstavnica Uprave za sport i mlade Milica Adžić. U programu je učestvovalo Kulturno umjetničko društvo „Sloga“.
