Turistička organizacija opštine Tivat nastavlja sa programom ljetnjih fešti. Tradicionalna manifestacija Bokeška maslina u organizaciji Maslinarskog društva “Boka”, održati će se u nedjelju 8. avgusta na rivi Pine od 18 sati. Posjetioci će imati priliku da degustiraju domaće proizvode i da uživaju u muzičkom dijelu programa od 21 sat za koji su zaduženi “Škuribanda” i klapa “Jadran”.
NOĆ SUVENIRA – idealna noć za sve ljubitelje suvenira i rukotvorina, koje će biti izložene 14. i 15. avgusta na rivi Pine od 18 sati, a koju organizuje NVO “Harlekin”.
U zabavnom dijelu programa, koji će biti održan 14. avgusta od 21 sat, učestvuju duo “Sanja i Mia” i Folklorni ansambl “Boka”.
NOĆ TRADICIONALNIH PROIZVODA – za koju se pobrinula kompanija “Đoković” d.o.o, biće održana na rivi Pine 18. avgusta od 18 sati. Sajam tradicionalnih proizvoda biće propraćen nastupom Đurđe i dua “Innuendo” i Folklornog ansambla “Boka”, sa početkom u 21 sat.
Italijani su u petak počeli živjeti sa “green passom”. Zeleni sertifikat, koji se po automatizmu izdaje osobama koje su primile barem jednu dozu vakcine, imaju negativan test ili su nedavno prebolovale COVID-19, od 6. augusta postao je obavezan dokument za prisustvovanje javnim kulturnim i sportskim događajima.
Bez covid pasoša, kojeg vlasti izdaju u elektronskoj formi, nije moguće otići u kino, pozorište, muzej ili biblioteku, zabranjeno je prisustvovati nekom sportskom takmičenju ili koncertu, vježbati u teretani ili plivati u bazenu… Takođe, ovaj dokument neophodan je za sjedenje u zatvorenim prostorima restorana i barova, ali ne treba da gosti budu usluženi na otvorenom ili za šankom.
“Ko ima zeleni certifikat može ručati unutra. Druge služimo u bašti”, kaže Luigi Pomata, šef jednog restorana u Kaljariju na Sardiniji.
Ansa navodi da su vlasnici ili osoblje restorana, da bi izbjegli kaznu, dužni provjeriti imaju li njihovi gosti “green pass” prije nego ih usluže u zatvorenim prostorima.
Testiranja na plaži
Neki mediji javljaju o različitim problemima širom zemlje pri implementaciji novog dekreta italijanske Vlade. List Il Resto del Carlino piše da zvanična aplikacija za provjeru validnosti “green passa” ne funkcioniše najbolje.
“Uradili smo niz provjera sa originalnim i autentičnim certifikatima i sistem ih nije uvijek prepoznavao”, žali se Alberto Teso iz udruženja privrednika u turističkom gradu Jesolo na sjeveru zemlje.
Ovaj list prenosi da su se lokalne vlasti u turističkim centrima regije Veneto, u kojoj se nalazi i Venecija, organizirale tako da su gostima omogućili testiranje na COVID praktično na plažama.
“Mimo brojnih centara za testiranje, u turističkim središtima aktivna je i takozvana mobilna ekipa koja vrši testiranja direktno na plažama u gradovima Bibione, Jesolo, Eraklea, Kavalino“, piše Il Resto.
Nepridržavanje pravila povlači novčane kazne, kako za one koje policija zatekne bez certifikata (do 400 eura), tako i za vlasnike objekata u kojima je zakon prekršen.
Novi Vladin dekret
Dan uoči stupanja na snagu ove mjere za suzbijanje širenja korona virusa, italijanska Vlada je donijela dekret po kojem će “green pass” od 1. septembra biti obavezan za učitelje, nastavnike i profesore u školama i na fakultetima.
Takođe, certifikat će morati imati svi koji žele putovati javnim prijevozom na duže relacije, odnosno u avionima, brodovima, trajektima te u željezničkim i autobusnim međugradskim linijama. Iz ove mjere izuzeta su sredstva gradskog i lokalnog prevoza.
Prosvjetni radnici neće moći raditi bez “green passa”, a nakon pet dana odsustva neće više primati plaću, odlučila je Vlada Italije slijedeći potez Francuske koja je prva u Evropi počela široku upotrebu ovog dokumenta u borbi s virusom.
Također, covid pasoš bit će neophodan i za studente koji žele prisustvovati predavanjima na univerzitetima. Još od marta na snazi je obaveza medicinskim radnicima da budu vakcinirani.
I ova nova mjera, kao uostalom i sve prethodne, izazvala je niz polemika, ali i ulične proteste u nekoliko gradova. U iščekivanju da se valorizira uticaj zelenog certifikata na širenje infekcije (koja u Italiji i dalje raste), politički učinci već se mogu izmjeriti, piše Corriere della Sera.
Sertifikat i za toalet
„Raskol u Vladi bio je očekivan. Desničarska Liga Mattea Salvinija, koja se protivi restrikcijama, pokušala je blokirati novi dekret sa 900 amandmana. No, premijer Mario Draghi je našao saveznike i uveo mjere“, komentira najtiražniji italijanski list.
Salvini nije davao utisak pobijeđenog: „Neko je želio da nam zeleni sertifikat bude potreban i za odlazak u toalet, ali vjerujem da smo milionima Italijana ipak uspjeli ukloniti mnogo problema. Za nas je bilo važno ne kvariti ljetni odmor“, poručio je desničarski vođa.
Da bi barem donekle olakšala život građanima koji nisu vakcinisani, Vlada je uvela fiksni cjenovnik takozvanih brzih antigenskih testova na COVID u apotekama. Tako će cijena testa za osobe od 12 do 18 godina biti 8 eura, a za starije 15 eura.
Problem je, međutim, što “green pass” u slučaju negativnog testa važi svega 48 sati. S druge strane, kada je osoba vakcinirana s obje doze, certifikat je valjan devet mjeseci, dok nakon ozdravljenja od COVID-a vrijedi 180 dana.
Obje doze vakcine primile je do sada 54 posto Italijana, a samo jednu još 11 posto. U četvrtak je u ovoj zemlji zabilježeno 27 smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-om dok je 7.230 osoba bilo pozitivno na testu. Od izbijanja pandemije u februaru prošle godine, u Italiji je od COVID-a preminulo skoro 130 hiljada ljudi, najviše u Evropi poslije Velike Britanije.
U hotelima Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera trenutna popunjenost je na oko 95 odsto, saopštila je PR menadžer Budvanske rivijere Jelena Kaluđerović.
Ona je agenciji Mediabiro kazala da su u julu imali 89 odsto popunjenih kapaciteta u odnosu na 2019. godinu.
Kaluđerović je istakla da ovu sezonu karakterišu last mini ponude, ali da očekuju da će i avgust biti odlično popunjen.
Kada su u pitanju cijene hotelskih smještaja, Kaluđerović je rekla da su ove godine takođe snizili cijene u odnosu na 2019. godinu.
“U našoj hotelskoj grupi cijene su bile umanjene 15 odsto. Imali smo akciju gdje je boravak za dvoje dejece do deset godina bio besplatan”, dodala je Kaluđerović.
Prema njenim riječima, sada su na snazi cijene koje su nekih pet do šest odsto niže u odnosu na 2019. godinu.
Ona je kazala da je najveći broj gostiju iz regiona.
“Imamo goste iz Luksemburga i Kazahstana”, dodala je Kaluđerović.
Budva
Suvlasnik hotelske grupe Montenegro stars Žarko Radulović kaže da je ova sezona svakako značajno bolja u odnosu na 2020. ali da nije na onom nivou o kom se priča.
„Ovaj sami špic i kolaps koji smo doživjeli posljednje dvije sedmice, još čemo jednu sedmicu imati i to nije dobro za turizam. Čovjek iz Bečića do Budve da ode treba mu sat vremena. Trpe restorani, trpe butici, ljudi se manje kreću. Ljudi će odustati a pritom imate strahoviti pritisak na infrastrukturu, vodu, kanalizaciju i sve ostalo, što jako puno košta. Sroga novac koji se zarađuje u ovom vremenu i na ovaj način je limitiran“, rekao je on.
Komentarišući cijene, kazao je da su ove godine značajno niže u odnosu na 2019. i to do 40 odsto.
Govoreći o infrastrukturi, kazao je da je od 2006. pa do sada napravljeno više puteva nego za cijelo vrijeme od 1945.
„To se da primijetiti, tri trake, autoput Podogrica – Kolašin se završava do novembra mjeseca. Infrastruktura se popravlja a to je nije lako i ne može preko noći. Ja imam informaciju, za koju ne znam je li stvarno tačna, da će u novembru početi da se radi bulevar Budva – Tivat. Definitivno da ni to neče biti dovoljno jer treba da se radi obilaznice oko primorskih gradova jer je veliki pritisak na gradove kada su vozila u pitanju“ kaže Radulović.
Predsjednik opštine Budva Marko Carević za Agenciju Mediabiro je kazao da su jako zadovoljni te da je on uvijek optimista.
„Mada smo mi procjenjivali da ćemo imati uspješnu sezonu, a ona je svakako prevazišla sva očekivanja. Dobra sezona se očekivala, doduše ne u ovom obimu, ali od viška glava ne boli“, kaže on.
Što se tiče popunjenosti, imaju statistiku koja, kako je rekao, nije skroz autentična jer ima puno neregistrovanih turista u privatnom smještaju.
„Cifra kojom se barata je između 130 i 150 hiljada turista i to je na 90 odsto u odnosu na 2019. Budva je puna, turistička sezona je u jeku i to je cilj svih nas. Vlada je donijela jedu hrabru odluku da se u Crnu Goru jedino u regionu može ući bez PCR testa“, kaže Carević.
Ističe da bi volio da ih Vlada konsultuje prilikom donošenja epidemioloških mjera koje bi uticale na određene segmente tuzizma i rezultirale blokadama.
„Nadamo se da ćemo izgurati sezonu kako smo se nadali. Pozivam sve sugrađane i turističke radnike da se vakcinišu jer pandemija nije bezazlena“, apeluje Carević.
Što se tiče turističkog prometa, treba biti zadovoljan.
„Koliko god ko potroši, treba da smo zadovoljni. Uvijek može biti gore a to gore nije bilo tako davno“, poručuje Carević.
On je istakao da su ljepote i prirodni resursi jedinstveni ne samo u Evropi nego i u cijelom svijetu.
Nakon što su u ljeto 2021. države jugoistočne Evrope ublažile granične kontrole uvedene u proljeće 2020. zbog pandemije, ponovo se povećava broj migranata na takozvanoj Balkanskoj ruti. Za razliku od 2015, Mađarska više nije zemlja preko koje ljudi iz ratom i krizama pogođenim zemljama pokušavaju da uđu u Evropsku uniju. Danas sve više ljudi pokušava da preko Hrvatske dospije do bogatog sjevera i zapada Evrope. To je objavila Agencija za zaštitu granica EU Fronteks u svom godišnjem izvještaju za 2020. godinu.
Prema izvještaju Fronteksa, od 635.000 migranata, najveći broj na zapadnobalkanskoj ruti otpada na ljude iz Sirije, a slijede Avganistan i Irak. Sadašnje povećanje broja migranata rezultat je zastoja do kojeg je došlo zbog pooštrenih kontrola na graničnim prelazima 2020, navodi se u izvještaju. Mnogi pokušavaju da se najkraćim mogućim putem domognu teritorije EU, jer strahuju da će, zbog rastućeg broja zaraženih koronavirusom, na jesen ponovo da se pooštre kontrole.
Ne zna se pouzdano koliko ljudi trenutno ilegalno preko Drine iz Srbije prelazi u Bosnu i Hercegovinu. Srpske vlasti polaze od toga da se trenutno na teritoriji Srbije nalazi oko 5.000 migranata. Ono što je sigurno jeste da ti ljudi na svom putu do Hrvatske, odnosno do spoljne granice EU prolaze kroz područja na kojima se još uvijek nalazi veliki broj mina zaostalih iz jugoslovenskih ratova (1991-95).
Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (BHMac) odgovoran ja za sve aktivnosti koje se tiču mina i njihovog uklanjanja: od evidentiranja u bazi podataka preko obilježavanja opasnih teritorija, organizovanja uklanjanja, do izdavanja sertifikata kojima se potvrđuje da je neko područje očišćeno od mina.
„Za sada nema žrtava među migrantima“
„Bogu hvala kod nas do sada nije bilo žrtava“, kaže za DW Svjetlana Luledžija, portparolka BHMac. Njena organizacija, koja je podređena Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine, informisana je u proljeće da se u blizini Tuzle navodno nalazi veći broj migranata koji su prethodno, zbog niskog vodostaja, uspjeli da pređu preko Drine.
„Oko Tuzle su tokom rata vođene borbe, zbog toga ima toliko mina“, objašnjava Luledžija. „Iako policija daje sve od sebe, ona često ne uspijeva da stupi u kontakt s ljudima. Zbog straha od policije oni se najčešće kreću noću i van naseljenih mjesta, a baš tamo je zbog mina najopasnije.“
180.000 neeksplodiranih mina
Pored nešto malo minskih polja zaostalih još iz Drugog svjetskog rata, mine većinom datiraju iz rata u BiH 1992-1995. godine. Postavljale su ih tadašnje zaraćene strane. „Polazimo od toga da u Bosni i Hercegovini još ima oko 180.000 neeksplodiranih mina“, kaže Svjetlana Luledžija. „Od 1996. pronađeno je i uklonjeno više od 136.000 mina. One se nalaze u 118 od ukupno 145 okruga.“
Od kraja rata u Bosni i Hercegovini u eksplozijama mina ranjeno je 1.765 osoba, 617 njih smrtno, dodaje portparolka BHMac. S obzirom na to da BHMaac konstantno obnavlja oznake minskih polja, poslednjih godina rjeđe je dolazilo do nesrećnih slučajeva. „U posljednje dvije godine nijedna osoba nije ranjena ili smrtno stradala od mina.“
Sva minska polja su obilježena
Luledžija naglašava da su obilježena sva područja na kojima su postavljene mine. „Odgovarajući znaci upozorenja postavljeni su posvuda duž staza na vidljivim mjestima. Ali, kao što sam rekla, migranti se kreću noću i lako može da se desi da, bez da to primijete, uđu u minska polja.“
Sanela Lepirica je terenska koordinatorka Crvenog krsta u Ključu u zapadnoj Bosni. „Ovde policija redovno zaustavlja autobuse, izvodi iz njih migrante koji su na putu ka zapadnoj Evropi i predaje ih našim timovima“, kaže Lepirica za DW. „Mi se onda brinemo o ljudima, dajemo im hranu i piće, informišemo o opasnostima od mina i onda odlaze dalje prema Bihaću i Velikoj Kladuši, ka granici sa Hrvatskom.“
Jedna žrtva u Hrvatskoj
Tim Crvenog krsta Sanele Lepirice stacioniran je tačno na entitetskoj granici, nekadašnjoj liniji fronta iz vremena rata u BiH. „I ovdje na obodu grada i na putu u pravcu hrvatske granice leže mine, jer su se tamo tada vodile borbe“, objašnjava. „Ovaj put je dakle veoma opasan. Ako nam kažu da žele da idu kroz šumu, upozoravamo ih. Pored toga stalno slušamo o nesrećama, kao u proljeće kada je jedna grupa Avganistanaca upala u minsko polje na hrvatskoj strani granice.“
Jedna grupa migranata je 4. marta ove godine u Hrvatskoj upala u minsko polje. Ministarstvo unutrašnjih poslova iz Zagreba saopštilo je da je tom prilikom eksplodirala jedna mina. Poginuo je jedan muškarac, a četiri osobe su ranjene, neke od njih teško. Narednog dana spasilački tim hrvatskog Centra za uklanjanje mina uspio je da izvede devet ljudi iz minskog polja, u koje su pobjegli nakon eksplozije i ne sluteći u kakvoj opasnosti se nalaze.
Teško dostupna područja
„Tek nakon rata saznali smo da je minirano i planinsko, teško pristupačno područje ispresijecano potocima i rijekama“, kaže za DW Nikša Bogdanić, direktor Hrvatskog centra za razminiranje. „Odmah po oslobođenju područja koja su okupirale srpske paravojne formacije, prvo smo se pobrinuli za stambena područja i poljoprivredne regione. Da bismo to učinili morali smo da obnovimo kompletnu infrastrukturu: puteve, električne mreže… To je bilo najpreče da se ljudima omogući povratak u svoja sela i kuće“.
Kasnije je Hrvatski centar za razminiranje angažovao neprijateljske vojne snage koje su timove za uklanjanje mina vodile u odgovarajuća područja da im pokažu tamošnja minska polja. U međuvremenu su označena sva minska polja, a Centar stalno provjerava da li se tamo i dalje nalaze odgovarajuća upozorenja i znakovi. „Do 2026. želimo da u potpunosti od mina očistimo pogranično područje“, kaže Bogdanić.
Do tada su sve informacije o temi mine javno dostupne. Hrvatski centar za razminiranje od 2009. ima i internet-stranicu koja se svakog mjeseca aktuelizuje. Tamo se nalaze sve karte dovoljnih razmjera, tako da svako ko koristi elektronske medije može da vidi gdje se nalaze opasna područja. „Ako stranica ponekad nije dostupna, razlog za to je server koji je oštećen u zemljotresu u januaru ove godine“, dodaje Bogdanić.
Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini izradio je i aplikaciju „BH Mine Suspected Areas“. Tamo su unijeta sva minska polja u zemlji na osnovu „Open Street Maps“. Aplikacija funkcioniše slično kao Guglova karta ili karta na Ajfonu i može da se besplatno skine za oba operativna sistema.
Izložba slika „Sailing on dreams“ jednog od naših najpoznatnijih slikara Voja Stanića biće otvorena u subotu u 7. avgusta u 21 sat u „Gayo Gallery“ u Porto Montenegru. Na otvaranju izložbe prisutnima će se obratiti generalni direktor Porta Montenegra David Margason, PR Porto Montenegra Danilo Kalezić i kustoskinja Elena Vojvodić, koja je priredila ovu izložbu. Sponzori događaja su Kiton i Sotheby’s.
Vojislav – Vojo Stanić (1924) je crnogorski slikar i akademik, koji više od pola vijeka živi i radi u Herceg Novom. Preciznim i nestašnim okom kroz prozor svog ateljea radoznalo i inteligentno posmatra more, rivu i mještane. Zadovoljno izjavljuje da kosmos protiče pored njegovog prozora. I ako podsjeća na Boša, Margita i De Kirika, tvorac je autentičnog slikarskog jezika i prepoznatljivih magičnih ambijenata mediteranske atmosfere i “običan je genije i rasipnik ljepote”. Sve što vidi i izmašta, bez prestanka prenosi na svoja platna.
Izložba će biti otvorena za posjetioce do 20. avgusta.
“Gayo Gallery” je prva privatna umjetnička galerija otvorena u Crnoj Gori, specijalizirana za međunarodnu suvremenu umjetnost. Galerija izlaže od 1989. godine, promovirajući najpoznatije europske, kineske, ruske i američke umjetnike. Više od tri descenije posebno odaje počast djelima najeminentnijih crnogorskih umjetnika, poput Voje Stanića, Dada Đurića, Fila Filipovića i Petra Lubarde.
Prema podacima TO u Tivtu boravi 10.155 gostiju, što je 3% više u odnosu na isti period 2019.
U privatnom smještaju je 86.25 gostiju, 8% više nego u istom periodu 2019, dok tivatski hoteli bilježe 85% popunjenosti u odnosu na 2019.
Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović saopštio je da u Crnoj Gori boravi 192.000 registrovanih turista, što je, kako tvrdi, najbolji rezultat na Mediteranu.
„Po podacima NTO koje sam dobio, u Crnoj Gori boravi 192.000 registrovanih turista! Ovo je čak skoro 11 puta više nego u istom periodu prošle godine. Istovremeno, ovo je skoro na istom nivou (96%) u odnosu na isti period 2019. godine”- kazao je Milatović.
Spasilački tim Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) spasio je danas popodne dvojicu Letonaca kod ostrva Sveti Nikola kod Budve.
Pomoćnik direktora UPSUL za bezbjednost plovidbeŽarko Lukšić saopštio je portalu Feral.bar da su operateri na Pomorskom operativnom centru (POC) Svetozar Bukelić i Filip Perunović dobili nekoliko poziva za pomoć na moru, zbog čega su u akciju poslati dva čamca.
“SAR-1 sa posadom Jasmin Koković i Velid Matović reagovali su na poziv 112 OKC da se dva državljana Letonije sa pedalinom nalaze na nepristupačnoj plaži iza ostrva Sveti Nikola kod Budve, gdje su zbog velikih talasa i zapadnog vjetra zarobljeni. Državljani Letonije su uspješno spašeni i dovezeni do Marine Budva, a pri povratku za Bar čamac je uspio da spasi još tri osobe na kajacima kod Buljarice, a koje nisu mogle da se vrate zbog talasa”, kazao je Lukšić.
Drugi čamac SAR-5 sa posadom Stevan Asović, Nikola Bošković i Marko Čejović uputio se na poziv Sektora granične policije (SGP) Bar, da se na istočnom dijelu mlađa osoba izgubila sa sumnjom davljenja u moru.
“Srećom, osoba je pronađena živa i zdrava, a posada je nastavila da do Čanja upozorava kupače da priđu bliže obali”, istakao je Lukšić.
On je dodao da su u protekla dva dana timovi UPSUL zajedno sa Inspekcijom sigurnosti pomorske plovidbe Bar i Kotor, SGP – Regionalni centar ”Jug” i plažnim spasiocima Crvenog Krsta Crne Gore upozoravali kupače i upravitelje pedalina i plovila da moraju izaći iz mora zbog ugroženosti usljed loših vremenskih uslova i velikih talasa.
Akcija je bila sprovedena na širem području ulcinjske, barske i budvanske rivijere, te uvale Trašte.
“Pune ruke posla ovih dana zbog loših vremenskih prilika spasiocima i operaterima na POC pričinjavale su napor, ali, sve je uspješno završeno. Po ko zna koji put UPSUL upozorava turiste i građane Crne Gore, da vode računa prilikom izlaska na more u čamcima ili plivanjem, jer u ovakvim vremenskim uslovima može doći do neželjenih posljedica”, zaključio je Lukšić.
Američki CNN otpustio je troje radnika jer su došli u kancelariju, a da nisu bili vakcinisani protiv covida-19, prenose američki mediji, dok je avio kompanija United Airlines odlučila da svi njeni radnici u SAD-u moraju biti vakcinisani.
Odluka čelnika CNN-a jedan je od prvih primjera da je neka američka firma otpustila radnike zbog kršenja pravila kompanije o vakcinaciji.
Kompanije u SAD-u smiju po zakonu tražiti od svojih radnika da se vakcinišu.
Mnoge velike kompanije, uključujući Facebook i Google, kažu da će tražiti od svojih radnika da se vakcinišu kada se vrate u kancelarije.
Direktor CNN-a Jeff Zuckers spomenuo je otkaze u memorandumu u četvrtak, a koji su prenijeli neki američki mediji.
Vakcinacija je obvezna za izvjestitelje s terena, djelatnike koji rade s drugim djelatnicima ili dolaze u kancelariju, navodi se u tom dokumentu.
United Airlines u petak je postao prva američka avio kompanija koja traži od svih svojih djelatnika u SAD-u da budu u potpunosti vakcinisani.
Prema američkim medijima to traži i avio kompanija Delta, a investicijska banka Goldman Sachs traži od svojih djelatnika da se izjasne jesu li vakcinisani premda vakcinacija nije obavezna, prenosi AP.
Američki predsjednik Joe Biden naredio je da dva miliona saveznih djelatnika moraju imati potvrde o vakcinaciji ili će biti podvrgnuti obveznom testiranju i morati nositi maske.
Vlada Sjeverne Makedonije proglasila je vanredno stanje na teritoriji cijele države u trajanju od 30 dana, zbog povećanog broja požara.
Situacija s požarima u Sjevernoj Makedoniji je alarmantna, trenutno je aktivno 10 požara, a najozbiljnija je situacija u općini Makedonski Brod, kao i u regiji Pehčevo i Delčevo, prenosi Tanjug pozivajući se na makedonsku agenciju MIA.
Na lokaliziranju i gašenju požara angažirani su svi raspoloživi kapaciteti – lokalne samouprave, Centar za krizne situacije, vojska, policija i građani.
Pomoć je stigla i iz susjednih država, Srbije i Bugarske, a danas se očekuje i dolazak pomoći iz Slovenije u vidu 16 vatrogasnih vozila i 46 vatrogasaca.
Prema posljednjim podacima koje je jučer saopćio direktor Centra za krizne situacije Stojanče Angelov, u državi je 10 aktivnih požara.
Zbog alarmantne situacije, Upravni odbor za koordinaciju i upravljanje kriznim situacijama predložio je Vladi Sjeverne Makedonije da u roku od 30 dana donese odluku o postojanju krizne situacije na cijeloj teritoriji države.
„Situacija se mijenja iz sata u sat. Ne možemo unaprijed predvidjeti kako će se požari ponašati, jer isključivo suha vegetacija, visoke temperature i vjetar doprinose njihovom brzom širenju i promjeni pravca“, rekao je Angelov u izjavi za MIA.
On je najavio pomoć iz Slovenije i u avionima, a to je zatraženo i od Grčke i očekuje se, kako kaže, pozitivan odgovor.
Za gašenje velikog šumskog požara u Pehčevu, koji je zahvatio sela Mačevo, Robovo i Umlena, prvo je poslano pet helikoptera, dva makedonska i tri srbijanska, ali su odmah po dolasku povučeni zbog izuzetno visokih temperatura.
Naporima stanovnika, vatrogasaca i svih uključenih spasen je manastir Svete Petke od požara.
Navečer su na području Prilepa bila aktivna dva požara, a bilo je i aktivnih žarišta u mjestu Lipac, u kumanovskom kraju.
U utorak, 10. avgusta održaće se promocija romana „Ostaci sveta“ Igora Marojevića u organizaciji Kulturnog centra „Nikola Đurković“ i Gradske biblioteke i čitaonice. Sa autorom će razgovarati prof. dr Jelena Knežević.
Igor Marojević rođen je 1968. godine u Vrbasu. Diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Napisao je „Beogradsko petoknjižje“: zbirku priča „Beograđanke“ (2014) i romane „24 zida“ (1998, 2010), „Parter“ (2009), „Prave Beograđanke“ (2017) i Tuđine (2018). Drugi ciklus „Etnofikcija“ čine romani „Majčina ruka“ (2011), „Šnit“ (2007, 2008, 2014) i „Žega“ (2004, 2008). Napisao je, između ostalog, i tri drame koje su izvođene u Španiji i Srbiji. Djela su mu prevođena na 16 jezika i zastupljen je u desetak reprezentativnih proznih antologija. Dobitnik je više nagrada. Živi u Zemunu.
Jelena Knežević rođena je u Novom Sadu 1977. godine. Teoretičarka je književnosti i docent za oblast njemačka književnost na Univerzitetu Crne Gore. Doktorirala je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je završila i osnovne studije na grupi Opšta književnost i teorija književnosti. Od oktobra 2018. angažovana je kao gostujući predavač na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu na katedri za germanistiku, a svjetsku književnost predavala je na Fakultetu za Crnogorski jezik i književnost na Cetinju kao i na Studijskom programu za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti u Nikšiću. Istražuje i objavljuje u oblasti komparatistike, na teme iz njemačke i svjetske književnosti. Bavi se književnim prevođenjem.
Promocija će se održati u Atrijumu Kulturnog centra sa početkom u 21 sat.
