Proteklih dana, na obroncima Orjena održane su dvije eko akcije za mlade u sklopu IPA prekograničnog projekta “YOUTH DRIVE”.
“Prvu akciju su ostvarili osnovci, a drugu srednjoškolci sa područja Boke Kotorske koji su se prijavili u želji da doprinesu očuvanju životne sredine kao i podizanju svijesti o potrebi čuvanja prirode. Učesnici su imali priliku da se upoznaju sa planinom Orjen i ovim za njih novim terenom, dobiju kratku obuku o sigurnom boravku u planini, zaštiti šuma i prirode.
Nakon edukacije, završene su akcije čišćenja divljih deponija na više lokacija duž staza i puteva ovog predjela. Poslije terenskog djela uslijedilo je prigodno druženje i uživanje u čarima planine i domaće hrane planinarskog doma “Za vratlom” uz dodjelu školske opreme i majica svim učesnicima.”- saopšteno je iz NVO “Naša akcija” iz Kotora.
„YOUTH DRIVE – Program za podizanje svijesti o pravilnom upravljanju otpadom i osnaživanje zakonodavaca za djelovanje” projekat se sprovodi u okviru IPA programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora, financiranog od Evropske unije. Partneri na tom projektu su nevladine organizacije “Udruženje za razvoj, okoliš i kulturu EKO ZH” iz Širokog Brijega, Bosna i Hercegovina kao nosilac projekta, i NVO “Naša akcija” iz Kotora.
Jedan od Costamareovih brodova koji plovui u najmu kineske kompanije COSCO
Kompanija BCM iz Kotora postala je ekskluzivna tzv. crewing agencija grčkog brodara Costamare za države bivše Jugoslavije i na taj način crnogorskim pomorcima otvorila još jednu veliku mogućnost za dobijanje posla.
Posebno značajno je to što će Costamare na svoje brodove osim oficira palube i stroja, ukrcavati i naše mlade pomorske pripravnike – kadete palube i asistente stroja, odnosno asistente električara, te na taj način im pružati priliku da obave obeveznu praksu prije polaganja stručnog ispita za sticanje zvanja oficira.
Costamare je kompanija koju je 1975. u Atini osnovao grčki kapetan Vasileios Konstantakopoulos. Od skromnog početka sa samo jednim malim teretnjakom nosivosti 2.000 tona, kompanija se razvila do aktuelnog svog statusa jednog od najvećih nezavisnih vlasnika kontejnerskih brodova u svijetu. Costamare trenutno raspolaže flotom od 82 kontejnerska broda ukupnog kapaciteta 582.837 kontehnerskih jedinica (TEU). Ova kompanija svoje brodove koji variraju od malih tzv. feeder kontejneraša kapaciteta ispod 2.000 TEU, do velikih magakontejneraša pojedinačnog kapaciteta preko 14.500 TEU-a, iznajmljuje u tzv. time charter (vremenski najam) najvećim svjetskim kontejnerskim kompanijama, pa su među njenim klijentima i poslovnim partnerima i čuveni brodarski giganti poput kompanija Maersk, MSC, Evergreen, Yang Ming, Cosco, ONE, Zim Israel Navigation, OOCL i Hapag-Lloyd.
Pored kontejnerskog, Costamare je nedavno otvorila i drugi segment u svojoj floti, kupivši u manje od dva mjeseca čak 28 brodova za prevoz rasutog terete (bulkcarriera) pojedinačne veličine od 33.000 do 85.000 tona, ukupnog kapaciteta preko 1.496.000 tona nosivosti. Menadžm ent Costamarea je uporavo postigao Ii dogovore sa prodavcima polovnih, odnosno brodogradilištima za gradnju novih brodva za još 23 bulkcarriera koji će u njenu flout ući do kraja ove godine.
Prema zvaničnim finansijskim izvještajima, Costamare je u prvom kvartalu 2021. imala ukupno preko 127 miliona dolara prihoda od tima čartera svojih brodova, pri čemu je neto profit iznosio preko 68 miliona dolara, a dividende akcionara kompanije bile su više nego dvostruko veće nego u prvom kvartalu prošle godine. U drugom kvartalu kompanija je nastavila sa još boljimposlovanjem ostvarivši neto dobit od skoro 83 miliona dolara.
“Uspjeli smo se izborimo za vrlo atraktivne plate našim oficirima na brodovima Costamerea. Svi budući kandidati za ukrcaj će morati da budu revakcinisani – kazao nam je direktor agencije BCM, kapetan duge plovidbe Goran Mačić.
Prema platnoj listi, zapovjednik iz Crne Gore na Costamare zarađivaće od 9.700 eura mjesečno, a upravitelj stroja 9.600 eura. Plata kadeta, odnosno asistenta iznosi 1.100 eura. Preko BCM-a će se ukrcavati samo oficirski kadar, odnosno kadeti i asistenti, dok neće biti ukrcaja tzv. niže posade.
Ugovori koje će naši pomorci potpisivati sa Costamare su u trajanju od šest mjeseci., a naši pomorci ploviće na rodovima na kojima su ukrcane posade iz Grčke i sa Filipina.
“U toku su pripreme za početak ovog za nas i za crnogorske pomorce potecijalno vrlo značajnog aranžmana sa grčkim brodarom, tako da prve ukrcaje naših pomoraca na brodovima kompanije Costamare očekujem već tokom septembra”- zaključio je Mačić.
U sklopu KotorArt Don Brankovih dana muzike sinoć je organizovano multimedijalno veče pod nazivom Omaž Danteu, u okviru obilježavanja godišnjice smrti velikog italijanskog pjesnika, mislioca i vizionara, Dante Aligijerija, ispred prčanjskog Bogorodičinog hrama.
Autor, scenarista i reditelj ovog događaja je Antun Sbutega, video montažu je pripremio Stevan Kordić, a učesnici programa su bili i Sara Lakičević, narator, recitatori Dolores Fabian i Joško Katelan, kao i mladi umjetnici, sopranistkinja Antonia Vučinović i gitarista Vuk Sandić.
Prisutnima se obratio direktor KotorArta, Ratimir Martinović koji se posebno zahvalio partnerima ovog programa, Ambasadi Republike Italije u Crnoj Gori kao i Italijanskom institutu za kulturu iz Beograda. Ambasador Republike Italije, Nj.E. Luca Zelioli nije bio u mogućnosti prisustvovati događaju, te je poslao video poruku u kojoj je istakao zahvalnost prema prijatelju Antunu Sbutegi na ovoj inicijativi koja je dodatna potvrda o njegovim bliskim vezama sa Italijom. Kroz ovu vrlo originalnu Danteovu “reinterpretaciju”, između ostalog i multimedijalnu, mislim da nas Sbutega želi voditi na putovanje unazad kroz vrijeme, između sjećanja i autobiografije, objašnjavajući nam koliko besmrtno Danteovo djelo dan danas, i nakon vjekova, može da nas usmjeri i promijeni.
Publika je imala priliku čuti ne samo biografske činjenice o Danteovom životu i djelu, već i lične misli i prikaz remek djela Božanstvena komedija iz vizure admirala Bokeljske mornarice, reditelja i autora ovog programa, dr Antuna Sbutege. Kasnije sam proučio Danteovo djelo na našem i italijanskom jeziku. Ono me je uvelo u fascinantni poetski univerzum, čije su teme, dileme i nade uvijek aktuelne, kao i u svijet teologije, filozofije, kulture, nauke i politike srednjeg vijeka. Ono je poetska suma evropske civilizacije njegovog vremena i bitno je uticalo na moju duhovnu i intelektualnu formaciju. – istakao je Sbutega.
Omaž Danteu
Video montaža pratila je riječi naratora i recitatora dok je muzički dio programa obuhvatao djela Baha, Pučinija i Modunje. Omaž se odvijao na platou ispred monumentalne Bogorodičine ckrve na Prčanju, upravo na kom se nalazi bista kotorskog biskupa Frana Uccellinija Tice, koji je 1910. godine postao prvi autor kompletnog prevoda Danteovog remek-djela Božanstvena komedija na srpsko-hrvatski jezik.
Sinoć smo imali priliku čuti iskrene doživljaje dr Antuna Sbutege u vezi sa djelom Božanstvena komedija kao i likom Dantea Aligijerija. Nadamo se da je publika osjetila ponovnu želje da čita Danteove stihove ovog svevremenog djela i da smo uspijeli prikazati ugrađenost ovog velikog djela i u ovaj prostor i sudbine. Pored programa Omaž Danteu, festival, u okviru obilježavanja 700. godišnjice smrti Aligijerija, organizuje i izložbu Dimitrije i Dante poznatog umjetnika Dimitrija Popovića, od 05. avgusta u Kotoru. – istakli su iz PR službe Festivala.
Omaž Danteu
Međunarodni festival KotorArt, održava se ovog ljeta uz pokroviteljstvo UNESCO-a, Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i Opštine Kotor, uz podršku EU Kreativne Evrope, kao i sponzora Regent Porto Montenegro, Porto Montenegro, Luštica Bay, Henley & Partners, Montenegro Sotheby’s Realty, Crnogorska komercijalna banka, ambasade Njemačke i Austrije, Delegacije EU u Crnoj Gori, Italijanski institut za kulturu u Beogradu i drugih.
Podizanjem zadnjeg, 165. segmenta čelične rasponske konstrukcije Pelješki most bit će u srijedu naveče potpuno spojen od Komarne do Brijeste što označava dugo očekivano povezivanje teritorije Republike Hrvatske, no ostvarenje toga sna i velikog uspjeha nije prošlo ni lako ni bez problema.
“Pelješki most je najvažniji i najveći infrastrukturni projekt koji trenutno provodimo u Hrvatskoj, a ono što nas posebno veseli jest da se svakim danom sve više bližimo njegovoj realizaciji. Njime naša zemlja konačno spaja svoj teritorij i danas slobodno možemo reći kako je Vlada ostvarila dugo željeni san od kojeg su mnogi željeli odustati”, istaknuo je za Hinu ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Dodao je kako se značaj Pelješkog mosta ne ogleda samo u simboličkom smislu već i građevinskom, budući da će se svrstati među najveće građevine toga tipa izgrađene u Evropi tokomovog vijeka.
“Sam most je izrazito kompleksan građevinski zahvat, ali ne zaostaje ni preostali dio projekta, odnosno pristupne ceste kroz poluotok Pelješac i obilaznica Stona. Riječ je o dionici dugoj više od 30 km koja podrazumijeva potpuno novu trasu na kojoj traju radovi na dva vijadukta, tri mosta i četiri tunela, od kojih je tunel Debeli brijeg peti najduži tunel u Hrvatskoj. Na gradilištu su do sada probijena tri od četiri tunela, a tempo radova je zadovoljavajući te očekujemo kako će pristupne ceste u cijelosti biti gotove u ljeto sljedeće godine čime ćemo dovršiti dugo očekivani projekt cestovnog povezivanja krajnjeg juga naše zemlje”, rekao je Butković.
San o povezivanju Hrvatske traje desetljećima, a rasplamsavao se godinama, da bi u februar 2017. Vlada usvojila odluku o finansiranju projekta Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom, koja je vezana za izgradnju Pelješkoga mosta, projektnu dokumentaciju i sufinanciranje sredstvima Europske unije. Ta je odluka bila preduslov za realizaciju ključnog projekta koji će obilježiti iduće godine.
No i prije toga, još u mau 2013. godine, Evropska komisija naručila je predstudiju izvodljivosti koja je pokazala kako je Pelješki most najbolje rješenje kako bi se povezao jug Hrvatske s ostatkom države.
Hrvatske ceste izradile su Prijavu velikog projekta (Major Project Application, tzv. aplikacija) za projekt Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, da bi Vlada “Odluku o financiranju projekta Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom” popratila riječima da se time jača prometna povezanost Dalmacije s ostatkom zemlje, što je ujedno i dio Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. do 2030.
Radilo se o najvažnijem geostrateškom projektu u Republici Hrvatskoj, projektu od nacionalnog interesa, a čijom će se izgradnjom konačno dokinuti teritorijalni diskontinuitet Hrvatske.
Projekt koji je uključivao nekoliko faza, od kojih je najvažnija izgradnja Pelješkog mosta, sam po sebi je obiman, budući da je posao velik i u njemu se vrti velik novac, znalo se da će biti i problema.
Ukupna vrijednost projekta procjenjivala se na 420,3 miliona eura i uključuje izgradnju mosta, pristupnih cesta i obilaznice Stona.
KotorArt Don Brankovi dani muzike, u okviru serijala KotorArt Talenti, organizuju koncert najboljih učenika Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje Vida Matjan iz Kotora.
Učesnici koncerta biće Ksenija Ilić (klavir), Josip Belan (gitara), Stefan Vuković (gitara), Ksenija Kovačević (gitara), Nikolina Stanišić (klavir), Ivan Jurij Donski (gitara), Nikolas Kataros (gitara), Marija Zečević (klavir), Vojislav Marković (saksofon), Mark Ivanov (klavir) i Vjera Radulović (violina), iz klasa profesora Ane Mihaljević, Mirele Mudreše, Aleksandra Bubanje, Davida Martona, Nataše Tomović Selimović, Mine Milenković, Romea Lukšića, Gorana Turkalja, Novaka Pavličića i Mileve Krivokapić.
Ovogodišnji serijal KotorArt Talenti sadrži četiri koncerta. Prvi u nizu je koncert najboljih učenika škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan”. Muzička škola iz Kotora je naš dugogodišnji partner a učenici škole su nerijetko angažovani i u drugim aktivnostima Festivala. – izjavili su iz PR službe Festivala.
Škola za osnovno i srednje muzičko obrazovanje Vida Matjan u Kotoru tokom sedam decenija postojanja zadržala je status ustanove koja baštini prave vrijednosti nacionalne i svjetske muzičke kulture, ali i osavremenjuje i unapređuje nastavni proces. Današnji nastavnici i saradnici s uspjehom nastavljaju tradiciju svojih prethodnika i svakodnevnim zalaganjem i trudom doprinose razvoju ustanove koja potvrđuje svoj kvalitet plasmanima na državnim i međunarodnim takmičenjimai festivalima. Pored velelepnog zdanja u Starom gradu, Škola obavlja djelatnost i u područnim odjeljenjima u Risnu, Radanovićima i Lastvi Grbaljskoj. Sa oko 450 učenika i 48 nastavnika i saradnika, nastava se odvija na odsjecima za klavir, flautu, klarinet, saksofon, trubu, hornu, violinu, violončelo, gitaru, harmoniku i solo pjevanje… Od 2007. godine Škola s ponosom nosi ime Vide Matjan, kompozitorke i pedagoškinje, direktorke i utemeljiteljke Škole, koja je muzičko obrazovanje stekla u rodnoj Ljubljani, a zatim u Beogradu. Izuzetna energija i svestranost muzičkog djelovanja kulminirali su u oblasti muzičke pedagogije, u kojoj je Vida Matjan konstantno težila inovacijama, kako bi djeci školu učinila drugim domom. Tako je interesovanje djece neprekidno raslo, pa su mnogi, nakon školovanja, nastavljali da se bave muzikom profesionalno, dok su drugi ostajali u sferi amaterizma, kao članovi gradskih i crkvenih horova, članovi Gradske muzike itd.
Detalji svih programa i učesnika se mogu naći na zvaničnom sajtu festivala, www.kotorart.me a ulaz za sve događaje je slobodan. Zbog ograničenog broja publike, obavezna je registracija na protokol@kotorart.me ili 069/37-35-37 (od 09 do 14h) Registracija je moguća najranije tri dana, a najkasnije 24h prije početka programa.
Iz dimnjaka kruzera američko-norveške kompanije „Viking Cruises“ koji su u protekle dvije nedjelje uplovljavali u Boku Kjotiorsku, ne izlazi dim sa zagađujućim materijama, već prečišćeni izduvni gasovi u kojima preovlađuje vodena para.
To su kako navode u kompaniji „BCM“ koja je agent brodara „Viking Cruises“ u Crnoj Gori, već konstatovale kako nadležne crnogorske lučke vlasti, tako i pozala mjerenja koje su na zahtjev brodara i agenta, sprovele nadležne ustanove u Crnoj Gori, ovlaštene za ovakvu vrstu monitoringa.
Primjetna emisija gasova iz dimnjaka dva kruzera ove kompanije – prvih velikih putničkioh brodova koji su Kotor posjetili nakon prošlogodišnje obustave uplovljavanja kruzera zbog pandenije kroodnavirusa, uznemirila je proteklih dana dio ovdašnje javnosti i prouzrokovala brojne komentare na društvenim mrežama. „Vijestima“ se tim povodom obratilo nekoliko čitalaca koji su dostavikli i fotografije bjeličastog izduva koji izlazi iz dimnjaka „Vikingovih“ brodova dok su oni vezani uz kotorsku rivu i manjeg oblaka koji se širi iznad broda.
Prije četiri dana u Kotor je boravio „Viking Sea“ – kruzerstar samo pet godine, a 17.jula ovdje je na tzv. maiden voyage-u (prvom komercijalom putovanju) boravio potpuno novi kruzer „Viking Venus“ koji je tek izgrađen u brodogradilištu italijanske koroporacije Fincantieri u Ankoni. Riječ je o tzv. sistership-ovima (brodovima blizancima) klase „Viking Star“ od po 47.800 tona deplasmana, dužine po 228 metara a koji mogu ukrcati do 930 putnika i 440 članova posade. Ovi kruzeri kakvih je do sada sagrađeno šest od ukupno osam naručenih brodova, spadaju u red najmodernijih takvih kruzera srednje veličine u svijetu i opremljeni su najmodernijim sredstvima za umanjenje svog negativnog uticaja na životnu sredinu.
„Apsolutno nema ni govora o bilo kakvom dimu sa štetnim materijama i nus-produktima sagorijevanja goriva u motorima broda, već naprotiv – riječ je o prečišćenim izduvnim gasovima koji nakon hemijskog tretmana u tzv. scrubberima, ne sadrže gotovo nikakve štetne materije, već se većinom sastoje od vodene pare.“- kazao je juče tim povodom „Vijestima“ kapetan duge plovidbe Goran Mačić iz agencije BCM. On je kazao da su lučke vlasti u Kotoru odnosno tzv. port state control inspekcija već i ranijih godina prilikom prvih dolazaka brodova tipa „Viking Star“ iskazale intereovanje zbog primjetnog bjeličastog izduva iz dimnjaka tih brodova, i da je inspektoru Željku Lomparu stim u vezi, iz centrale američko-norveške kompanije detaljno objašnjen tehnološki proves prečišćavanja uzduvnih gasova iz motora ovih kruzera, preko tzv. scrubber-a.
Kruzeri tipa „Viking Star“ imaju hibridni dizel-električni pogon kojeg čine četiri velika dizel-generatora ukupne snage 32.00 konja i dva pogonska elektromotora ukupne snage 19.720 konja. Brodoviu su dizajnirani s anamjerom da budu što je moguće energetski efikasniji i sa smanjenim negativnim uticajem na životnu sredinu, te po mjerama koje su primijenjene u dizajnu trupa, pogonskog sistema i njegovog menadžmenta, ovi kruzeri nadilaze čak i stanadarde osnovnog mjerila u toj oblasti – programa Međunarodne pomorske organizacije IMO nazvanog „Energy Efficient Design Index”.
U dizajnu ovih brodova primijenjena su i mnoga druga inteligenta i riješenja karaktristična za energetsku efikasnost i ekološki prihvatljiv tretman otpada, izduvnih gasova i otpadnih voda, a i sama politika kompanije “Viking Cruises” je da u svom poslovanju ali I kod svojh putnika promovipe ekologiju i održivi razvoj.
“Vikingovi” brodovi opremljeni su sa po dva scrubbera zatvorenog kruga za prelišćavanje izduvnih gasova iz svoje dvije strojarnice. Svaki od tih uređaja uklanja sumpor, čvrste partikularne čestice i druge štetne materije iz izduva i na taj način minimizira negativan uticaju broda na atmosferu. Kao rezultat prečišćavanja u scrubberima, iz dimnjaka brioda izlazi bjeličlsti izduv, mnogo više sličan običnoj vodenoj pari nego klasilnim izduvnim gasovima.”- istakao je kapetan Mačić koji je “Vijestima” dostavio i dokumnetaciju što ju je “Viking Cuises” tim povodom već uputio crnogorskim lučkim vlastima i inspekciji sigurnosti plovidbe. Mačić je dodao da su oni samoinicijativno, da bi otklonili bilo kakvu neodumicu kod naših vlasti, angažovali ovlašćenu instituciju – Centar za ekotoksikološka istražvanja (CETI) iz Podgorice da analizira i izmjeri sadržaj eventrualnih šetnih materija u izduvu iz dimnjaka “Vikingovih” kruzera i da su ta mjerenja pokazala da brodovi imaju minimalna negativan uticaj na životnu sredinu i da iz njihovih dimnjaka izlazi praktično samo vodena para.
Inače, kruzeri klase „Viking Star“ opremljeni su i tzv. shore connection sistemom za povezivanje broda tokom njegoviog boravka u luci, na kopnenu mrežu za napajanje strujom, baš da dok je brod na vetzu, ne moraju raditi njegovi dizel-agregati. Kako u luci Kotor ne postoji tehnička mogućnost povezivanja kruzera preko shore connection sistema sa elektro-mrežom u luci, to „Vikingovi“ brodovi ovdje moraju koristiti svoje motore, ali naš zbog toga oni dok borave u Boki, i koriste preiščavanje izduvnih gasova preko scrubbera.
Minđuše iz antičke Budve na markicama Pošte Crne Gore
Minđuše iz antičkog perioda, s predstavom volovskih glava od zlata i granita, koje datiraju iz IV-III vijeka p.n.e. (helenistički period), koje se čuvaju u Muzeju grada Budve, predstavljene su na poštanskoj markici Pošte Crne Gore, u okviru izdanja Pošte Crne Gore “Euromed Postal Mediteranski ručno rađeni nakit Minđuše iz antičke Budve”.
Kako je saopšteno iz JU Muzeji i galerije Budve, u julu 2021. godine je publikovana prigodna marka, koverat i žig, prema dizajnerskom rješenju Romane Pehar, grafičke dizajnerke iz Kotora.
Budvanska antička nekropola potiče iz V vijeka p.n.e. Njena istorija dijeli se na grčko-ilirsku i mlađu rimsku. Sudeći po eksponatima, život nekadašnjih stanovnika Budve obilovao je prefinjenim i ukrašenim rukotvorinama.
– O tome svjedoči i postavka Arheološkog muzeja u Budvi, čije posebno mjesto čini kolekcija helenističkog zlatnog nakita. Najizrazitiji helenistički motiv predstavlja umetanje u zlatnu nit ukrasa od poludragog kamena (ćilibar, granit, staklena pasta) čineći na taj način dopunski ukras nakitu – navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu JU Muzeji i galerije Budve.
Budvanin A.B. (17) zadobio je povrede kada je udario u usidreni brod, nakon što je pao sa adrenalinske gume gdje ga je gliser vozio sa drugovima.
Pomorska nezgoda dogodila se u Bečićima, a slučaj ispituju službenici Centra bezbjednosti Budva po nalogu kotorskog tužioca.
Kako nezvanično saznajemo, mladić je sa drugovima bio na gumi koju je vukao gliser, i u jednom trenutku oni su, kada je gliser okrenuo u kontra stranu pali, a Budvanin je glavom udario u čamac koji je bio usidren kod bova.
Vjenčanjem dviju djevojaka u Crnoj Gori je u nedjelju sklopljen prvi istospolni brak.
Prema riječima lokalne dužnosnice u Budvi, partnericama su predočena prava i obaveze u skladu s crnogorskim zakonom, a riječima pjesnika Duška Radovića o ljubavi i zajedničkom životu objašnjeno je i ono što nije obuhvaćeno zakonom.
“Raduje nas da smo bili u prilici da prvi primjenimo zakon o životnom partnerstvu i želimo im sreću i puno ljubavi u zajedničkom životu,” rekla je Miljana Vukotić Jelušić.
Crnogorski parlament je sredinom 2020. usvojio zakon o istospolnom životnom partnerstvu koji je na snagu stupio 15. jula ove godine. Dosad se za sklapanje braka prijavilo dvadesetak LGBT parova.
Tim su zakonom LGBT osobe dobile ista prava kao i heteroseksualni parovi, osim usvajanja i starateljstva nad djecom.
Usvajanju zakona najviše se protivila Srpska pravoslavna crkva smatrajući da se njime razara tradicionalna obitelj.
