Države članice Evropske unije dale su konačno “zeleno svjetlo“ za približno 14,2 milijarde eura pretpristupne finansijske pomoći (IPA III) za period 2021-27. koja je namijenjena za reformske procese u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj.
“Korisnici će biti podržani u provođenju neophodnih političkih, institucionalnih, pravnih, administrativnih, društvenih i ekonomskih reformi kako bi se uskladili s vrijednostima Unije i kako bi se postepeno prilagodili pravilima, standardima, politikama i praksi Unije“, saopšteno je iz Vijeća EU-a.
U Vijeću naglasavaju kako će posebna pažnja biti posvećena naporima koji se odnose na temeljne reformske oblasti (vladavina prava i osnovna prava, demokratske institucije i reforma javne uprave, kao i ekonomski razvoj i konkurentnost), prenosi Tanjug.
Istovremeno, naglašava se kako će se primjenjivati princip “fer udjela“ kako bi se osiguralo da obim i intenzitet finansiranja ne uzima u obzir samo učinak korisnika, već i njihove stvarne potrebe i kapacitete.
Predviđeno je i da se obim pomoći može mijenjati u slučaju “značajne regresije ili stalnog nedostatka napretka korisnika u temeljnim reformskim oblastima“.
Ovaj paket podrške, koji se počinje primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2021. godine, bit će po prvi put podijeljen prema tematskim prioritetima, a ne prema pojedinačnim potrebama zemalja, najavljuju u Briselu.
Divlje životinje u Kostarici, ohrabrene zatvaranjem ljudi u kuće zbog koronavirusa, izašle su iz šuma i močvara na tlo kojim su nekada vladale, što je zabrinulo neke stanovnike i turiste u toj srednjoameričkoj zemlji
U Tortugueru, selu s 1700 stanovnika na sjeveru Kostarike, još uvijek kruži priča o dječaku kojeg je prije 14 godina veliki krokodil odvukao u mutnu vodu istoimene rijeke.
“Bila je to velika tragedija. Danima su ljudi iz sela i Crveni križ tražili njegovo tijelo no nikada nije pronađeno”, kaže lokalna prodavačica suvenira Sandra. “Užasno me strah krokodila i zmija kojih je ovdje puno, a tijekom pandemije su se mogle vidjeti češće nego inače”, dodaje za Hinu na svom štandu.
Tortugero se nalazi na močvarnom prostoru širokom oko 50 metara između smeđe rijeke Tortuguero i modrog Karipskog mora. Do tamošnjih nastambi poredanih u dva reda može se doći jedino čamcima, a vožnja do najbližeg većeg mjesta traje sat i pol.
Godine 2007. je krokodil dug šest metara uhvatio za nogu lokalnog dječaka koji se kupao ondje unatoč učestalim upozorenjima da to ne radi, te ga usmrtio. Od tada je strogo zabranjen ulazak u tamošnju rijeku kojom dnevno prolaze deseci čamaca s turistima. Tortuguero je od nekoć ribarskog sela, gdje su ljudi uglavnom lovili kornjače, postao turistički poznat zbog mogućnosti promatranja velikih kornjača koje izlaze noću iz Karipskog mora na plažu pa ostavljaju i zakopavaju jaja u pijesku a zatim se vraćaju u more.
Na pješčanim sprudovima “Kanala”, kako lokalni ljudi zovu vijugavu rijeku Tortuguero, krokodili se sunčaju otvorenih usta regulirajući tjelesnu temperaturu. Jedan od njih ulazi u vodu nakon što se približio čamac te se udaljava. Na drugom mjestu krokodil dug šest metara i težak pola tone se okreće, pa repom udara po vlažnom tlu, poprskavši blatom posadu čamca koja se približila na svega tri metra.
“To je opasna životinja koja samo brani svoje stanište”, napominje Iván Sandoval, biolog i istraživač sa Universidad Nacional de Costa Rica. Kaže kako nije bilo slučajeva napada krokodila na ljude izvan vode, već samo u njoj. Od 1990. godine krokodili su ubili 14 osoba u Kostariki a broj ukupno ozlijeđenih nije utvrđen. “Nemamo podataka da su krokodili nekoga napali izvan svog staništa”, dodaje Sandoval.
Ljudi su ilegalnim lovom tijekom 20. stoljeća gotovo istrijebili krokodile iz Kostarike no onda je u zemlji uveden zakon koji ih štiti. Nakon toga je tijekom posljednjih 25 godina njihov broj drastično porastao.
No istovremeno je u tamošnjim područjima porastao i broj stanovnika, koji šire poljoprivredno područje i razvijaju turističke aktivnosti.
“Zbog toga se povećao broj susreta ljudi i krokodila, te njihov sukob za teritorij”, objašnjava Sandoval.
U nekim dijelovima Kostarike turističke agencije organiziraju spektakl za posjetitelje koji u nevjerici gledaju kako zabavljači hrane krokodile stojeći pored njih. Biolozi poput Sandovala upozoravaju kako takav oblik zabave mijenja ponašanje krokodila te povećava izglede za njihove napade u budućnosti.
“Krokodil tako počinje identificirati ljudsko prisustvo s hranom pa se granica između krokodila i ljudi smanjuje”, ističe ovaj biolog. “Krokodil kada zatim primijeti osobu koja vadi fotoaparat na obali rijeke, da bi recimo fotografirala prirodu, može pomisliti kako mu dolazi dati hranu pa brzo izjuri na nju”, dodaje.
Godine 2017. je odvjetnički ured Energy Law Firm (ELF), specijaliziran za teme zaštite okoliša, pokrenuo sudski postupak u cilju zabrane takve turističke atrakcije kako bi se izbjegle nesreće oko rijeke Tárcoles ispod čijeg mosta se nalaze deseci krokodila dok ih turisti promatraju.
Kostarika, zemlja s 5 miliona stanovnika, jedna je od najposjećenijih zemalja srednje Amerike s razvijenim turizmom. U maju je postala članicom Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD)
Na ulazu u kostarikanske nacionalne parkove, pored močvara, nalaze se oznake “Opasnost krokodili”. No biolozi traže od vlade istraživanje broja krokodila u zemlji, te dodatnu regulaciju kojom bi se sačuvale te životinje i istovremeno smanjili konflikti s ljudima, čime bi se pak povećala sigurnost lokalnih stanovnika i turista.
“Premda sam rođena ovdje, okružena njima, i dalje me je strah”, naglašava Sandra u Tortugueru. Rođena između karipske plaže s divovskim valovima i rijeke pune krokodila, 28-godišnja Sandra nikada nije naučila plivati. U rijetkim trenucima kada je napuštala selo morala se voziti čamcem.
“Jednom se čamac prevrnuo ali bilo je to u plićaku. Jako sam se uplašila i uhvatila za majku, međutim sve je dobro prošlo”, kaže Sandra dok se skupina turista iskrcava na obalu blizu njenog štanda.
Opština Kotor će podržati za organizaciju prve međunarodne naučne konferencije iz oblasti pomorstva pod nazivom “Kotor International Maritime Conference” (KIMC) koja će biti održana 26. i 27. novembra 2021. godine u Kotoru, zaključak je sastanaka predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića sa predstavnicima Pomorskog fakulteta Kotor, prof. dr Špirom Ivoševićem, dekan, prof. dr Tatijanom Dlabač, prodekanica za razvoj i inovacije i doc. dr Stevanom Kordićem.
Tokom ove posjete bilo je riječi o saradnji između Pomorskog fakulteta i Opštine kroz niz zajedničkih aktivosti, kao što su projekti, okrugli stolovi, konferencije itd.
Kotor International Maritime Conference
Ideja konferencije “Kotor International Maritime Conference” je učesnici pruže akademsku platformu za istraživače, da predstave najnovije nalaze istraživanja i nove tehnologije, smjerove u pomorskim naukama i brodarstvu.
Konferencija ima za cilj okupiti vodeće akademske naučnike, istraživače kako bi razmijenili i podijelili svoja iskustva i rezultate istraživanja.
Pomorski fakultet Kotor
Također, KIMC pruža vrhunsku interdisciplinarnost forum za nučnike, inženjere, praktičare i profesionalce iz pomorskih nauka koji će predstaviti svoje najnovije rezultate istraživanja, ideje, razvoj i aplikacije, stavljajući poseban fokus na održavanje i podizanje akademske razine u području pomorskih nauka.
Na gradskoj rivi Pine u Tivtu juče je priređen dio programa 15. po tedu međunarodnog Hercegnovskog stip festivala.
Tivćani i turisti tako su imali priliku da se druže sa nekim od najvećih evropskih strip umjetnika današnjice i da sa njima razmijene iskustva i utiske o devetoj umjetnosti. Priređeno je crtanje za fanove, crtanje na majicama, berza stripa kao i koncert hercegnovskog dua “Low Voltage”, a manifestaciju na Pinimja obišli su i gradonačenik Tivta Željko Komnenović i sekretarka za druptvene djelatnosti Opštine Tivat Borka Mršulja.
Komnenović je istakao da ovakvi urbani sadržaji nedostaju Tivtu, zbog čega se on nada da je ovo tek početak saradnje sa Udruženjem ljubitelja stripa HSF iz Herceg Novog, koji je svoju sad već tradicionalnu internacionalbnu smotru stripa, uzdigao na nivo najvećih evropskih festivala posvećenih toj umjetnosti.
“Da se popularno izrazim, mi smo odmah “kliknuli” na tu ideju. Ekipa koja realizuje HSF je nešto što ne treba samo Herceg Novom, nego cijeloj Boki. Urbana priča, koja ima svoj međunarodni karakter, značajna za promociju Boke, turističku promociju, ali prije svega promociju devete umjetnosti koja je pomalo zaboravljena, ili još nije upamćena kod mlađih generacija. Što se nas tiče, plan nam je da i u narednim godinama držimo širom otvorena vrata za ljude iz HSF i njihove ideje, kako bismo zajednički gradili kvalitetnu priču za cijelu Boku. Nama nije problem kvalitet, problem nam je kontinuitet. HSF ga ima, a mi želimo da i u budućnosti damo svoj doprinos. Ovo je jedna izuzetno kvalitetna priča, sve čestitke momcima i djevojkama iz organizacije. Vidim da na štandovima vlada veliko interesovanje, da ljudi uživaju u prilici da se druže sa velikim brojem međunarodnih umjetnika koje je ekipa HSF dovela u Boku. Na tome im veliko hvala.” -poručio je gradonačelnik Komnenović.
Strip u Tivtu
Zadovoljstvo punim štandovima i posebno, brojnom mlađom publikom koja je uživala u društvu autora i crtača nekih publici bliskih ili legendarnih likova devete umjetnosti, nije krio ni jedan od osnivača i organizatora HSF, Nebojša Mandić.
On se zahvalio lokalnoj upravi Tivta koja je pomogla da HSF “izađe” iz Herceg Novog i dođe i u najmanji bokeljski grad.
“Opština Tivat nam je izašla u susret i u potpunosti ispoštovala sve ono što su bile naše potrebe kako bismo danas bili ovdje sa vama. Izuzetno mi je drago što je širenje festivala na ostale djelove Boke krenulo baš iz Tivta. Naša je želja da HSF postane jedna svebokeška manifestacija koja će, nadam se, u godinama koje slijede uspjeti da u Tivat dovede i na malo duže ove sjajne umjetnike, koji su danas sa nama. I mnogo druge. Danas ovdje imamo goste iz Italije, Španije, Irske, Velike Britanije, Njemačke, Belgije, Rusije. Imamo crtače iz regiona- iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Srbije”- istakao je Mandić dodajući da na berzi stripa ljubitelji mogu kupiti albume sa najpopularnijim, ali i strip junacima koje poznjaju samo vrhunski entuzijasti, kolekcionari i zaljubljenici u tu vrstu umjetnosti.
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti 8. septembra, JU Kulturni centar ,,Nikola Đurković” Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica poklanja građankama i građanima Kotora besplatno učlanjenje u Gradsku biblioteku i čitaonicu.
Međunarodni dan pismenosti (International Literacy Day) UNESCO-ova je inicijativa. Obilježava se 8. Septembra, a UNESCO je počeo s obilježavanjem 1966. godine.
Cilj je da se svake godine međunarodna zajednica podsjeti na status pismenosti i obrazovanja odraslih na globalnom niovu, odnosno da se upozori na problem nepismenosti, koji još postoji u većem dijelu svijeta.
Brojke pokazuju odličan rezultat ove turističke sezone. Već je izvjesno da će planirani prihodi od turizma u Crnoj Gori već nakon trećeg kvartala dostići oko 700 miliona eura, kazala je državna sekretarka za turizam u Ministarstvu ekonomskog razvoja Ivana Đurović.
– Imali smo u junu i julu suficit oko 42 miliona eura, preliminarni podaci za avgust pokazuju da i u tom mjesecu imamo suficit budžeta u iznosu od nekih 18 miliona eura, rekordni prihodi od PDV-a u iznosu od preko 80 miliona. 2019. u junu i julu smo imali deficit sada je taj deficit za prvih sedam mjeseci manji za preko 42 odsto i apsolutno smo zadovoljni suficitom u sva tri ljetnja mjeseca. Brojke pokazuju odličan rezultat ove turističke sezone – kazala je Đurović gostujući u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore.
Ona je istakla da su zacrtane brojke za ovu godinu već premašene.
Boka Kotorska- foto Boka News
– Prihod budžeta za prvih sedam mjeseci iznosi oko 982 miliona a to je oko 100 odsto planiranog iznosa – dodala je Đurović.
Državna sekretarka dodaje da su u tom resoru zadovoljni trenutnom posjetom.
– Prošla sedmica je bila na nivou oko 80 odsto iz 2019. to su podaci sa gračnih prelaza. Možemo biti zadovoljni i trenutnom posjetom. Ukoliko nas vrijeme posluži turisti će dolazit u kontinuitetu – kazala je ona.
Na pitanje da li epidemiološka situacija može pokvariti postsezonu, Đurović podsjeća da su građanima na raspolaganju tri ili četiri vakcine kojima se mogu vakcinisati a oni dodaje isto tako moraju da žive i rade od svog rada i postoji apsolutno sloboda izbora.
Pozvala je sve na odgovornost, nošenje maske i vakcinaciju jer je to, kaže, presudno i za zdravlje i ekonomiju.
Restoran ALFRED KELLER – gastro – gastro vodič Michelin
Najnovijom dodjelom po jedne zvjezdice za tri nova restorana u Hrvatskoj, jedan od najcjenjenijih gastro vodiča u svijetu Michelin od utorka na svom popisu ima ukupno deset restorana u Hrvatskoj s jednom zvjezdicom, izvijestili su u utorak iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ) slijedom obavijesti iz Michelina.
Nova tri restorana koja su dobila zvjezdicu Michelina su Nebo u Rijeci (u sklopu hotela Costabela Hilton) te Alfred Keller u Malom Lošinju i Agli Amici u Rovinju.
Time su se pridružili već ‘poznatoj sedmorici’, restoranima koji su zadržali svoje zvjezdice – Boškinac u Novalji, LD Terrace u Korčuli, Pelegrini u Šibeniku, 360º u Dubrovniku, Monte u Rovinju, Noel u Zagrebu i Draga di Lovrana u Lovranu.
Osim zvjezdica, Michelin je za sedam novih restorana u Hrvatskoj ove godine dodijelio i svoje posebne oznake “Bib Gourmand” za kvalitetne menije po pristupačnim cijenama, pa je sada takvih restorana ukupno 13.
Novi s tom oznakom su restorani Konoba Mate (Korčula), Dunav (Ilok), Konoba Fetivi (Split), Izakaya by Time (Zagreb), Vuglec Breg (Krapina), Konoba Malo Selo (Buje) i Alla Beccaccia (Valbandon).
Svi su ti restorani i u novom izdanju Michelinovog vodiča za Hrvatsku za 2021., u kojemu je i novost oznaka “Michelin Green Star”, koju su dodijelili restoranu Zinfandel’s u sklopu zagrebačkog hotela Esplanade, što je i potvrda da su tu posebno posvećeni održivoj i ekološki prihvatljivoj gastronomiji.
Prva podvodna farma na svijetu nazvana je Nemo’s garden (Nemov vrt) po uzoru na popularni animirani film Potraga za Nemom. Ovu jedinstvenu strukturu u blizini Genove u Italiji, koja se sastoji od šest podvodnih staklenika u obliku kupola kreirala je 2012. godine Ocean Reef grupa, piše Agroklub.
Korak po korak u ovom su projektu počeli proizvoditi različite biljne vrste poput bosiljka, različitih sorata salate, rajčice, tikvice, grah, graška, aloe veru, gljive i jagode.
“Cilj projekta je stvoriti alternativni sustav poljoprivrede, posebno posvećen onim područjima gdje zbog okolišnih uvjeta, ali i ekonomskih te morfoloških razloga biljke ne mogu rasti”, stoji na njihovoj službenoj internetskoj stranici.
Iako je ova farma počela sa svojim radom prije devet godina, u listopadu 2019. je zbog olujnog nevremena pretrpjela ozbiljne štete te je zatvorena. Međutim, njezin je tim intenzivno radio kako bi obnovio kupole ispunjenje zrakom koje su usidrene na dno mora u kojima je raslo povrće.
No, uskoro se pojavio još jedan izazov. Zbog ograničenja vezanih za Covid-19 morali su sve odgoditi na nekoliko mjeseci. Unatoč nedaćama koje su ih snašle, farma je nedavno ponovno otvorena, a njezini osnivači su kazali da je otpornija no ikad.
“Svake godine otkrivamo nove moguće primjene za biosferu”, napomenuo je za Euronews Gianni Fontanes, glavni koordinator ovog projekta. Osim povrća, u njega su uključeni i turizam, uzgoj ribe, morskih algi, ali i znanstveno – istraživački laboratoriji te podvodne stanice za praćenje i istraživanje divljih životinja.
Inače, ovaj je vrt opisan kao samoodrživo rješenje jer koristi obnovljivu energiju dobivenu od sunca i vode dobivene desalinizacijom one morske. Također, mikroklima i toplinski uvjeti optimalni su za rast biljaka i postizanje prinosa za razliku od konvencionalnih staklenika i ne zahtijevaju dodatne izvore energije.
Također, prema osnivačima riječ je o ekološki prihvatljivom rješenju jer nema interakciju s morskim okolišem i srodnim ekosustavima, piše Agroklub.
Tokom jednog od najtoplijih ljeta u talijanskoj povijesti papa Franjo je zatvorenicima dvaju rimskih zatvora poslao 15.000 sladoleda, objavio je u utorak Vatikan.
U saopštenju papina Ureda za dobrotvorne akcije stoji da su sladoledi poslani u dva zatvora, Reginu Coeli na rijeci Tiber u središtu grada i u moderni zatvor Rebibbia koji se nalazi u rimskome predgrađu.
U njegovo ime onamo ih je dostavio jedan od najmlađih papinih kardinala, 57-godišnji Poljak Konrad Krajewski, zadužen za pomoć siromašnima.
Reuters podsjeća da je Krajewski od 2013. po Franjinu nalogu organizirao postavljanje punktova za liječničku pomoć i održavanje higijene za beskućnike nedaleko od Vatikana.
Ured za dobrotvorne akcije je objavio i da je Vatikan tijekom ljeta stanovništvu Madagaskara poslao aparat za kompjutoriziranu tomografiju vrijedan 600.000 dolara, kao i 2,37 milijuna dolara pomoći za obnovu medicinskih ustanova u trima neimenovanim afričkim državama.
U cijeloj su Italiji temperature ovo ljeto bile neuobičajeno visoke. Na Siciliji je u avgustu izmjereno čak 49 Celzijevih stepeni. Vjeruje se da je riječ o najvišoj ikada dosad evidentiranoj temperaturi u Evropi.
Gostovanje u Tivtu i Klincima na Luštici uz tradicionalno bacanje u more stripova u bocama, kao i muzički program, siže su utorka na 15. Hercegnovskom strip festivalu.
U prethodnih pet godina, poruke u boci sa Hercegnovskog strip festivala pronašli su stanovnici obala Italije, Hrvatske i Crne Gore.
„Ne mogu vjerovati da je boca preživjela put do hrvatskog otoka Pašmana“, napisao je prošle godine u svojoj poruci HSF-u Filip Milolović koji je pronašao bocu sa stripom Midhata Kapetanovića, dodajući da je ranije dolazio često u Crnu Goru i da sada ima i razlog više da posjeti našu zemlju.
Srijeda, 08. septembar
11:00 – 21:00 Beach bar “Peoples”
– Crtanje za fanove
– Crtanje na majicama
– Berza stripa
– Plažne aktivnosti
– HSF DJ Party
21:00 – 24:00 Beach bar “Peoples”
– Muzički program Sana Garić
Hercegnovski strip festival, jedna od najvećih manifestacija koje su na području Jugoistočne Evrope posvećene devetoj umjetnosti.
Udruženje ljubitelja stripova i manifestaciju „Hercegnovski strip festival“ osnovao je 2007. godine likovni umjetnik i strip crtač Nikola Ćurčin. Ciljevi udruženja su popularizacija stripa i edukacija o devetoj umjetnosti.
