Švicarci će od ponedjeljka morati pokazati COVID potvrde da bi ušli u barove, restorane i fitness centre, odlučila je švicarska vlada, čime se želi smanjiti pritisak na bolnice u četvrtom valu pandemije.
Vlada je prošli tjedan odgodila mjeru, koja bi u početku trebala biti na snazi četiri mjeseca, zbog javne rasprave o tome zadire li previše u građanske slobode.
No budući da je situacija u bolnicama napeta i neke moraju odgoditi operacije, vlada je u srijedu ipak odlučila provesti plan u djelo.
– Situacija je i dalje nestabilna s više od 3500 novozaraženih danas. Alternativa je sve zatvoriti i učinit ćemo sve što možemo da to izbjegnemo, rekla je ministrica zdravlja Alain Berset novinarima u Bernu.
COVID potvrda u Švicarskoj dokaz je cijepljenja, oporavka od zaraze ili negativnog testa.
Ugostitelji su kritizirali mjeru, ocijenivši da će naštetiti poslovanju u trenutku kada je pandemija počela pokazivati znakove popuštanja.
Austrougarska tvrđava Goražda u blizini Tivta – foto www.fort-net.org
Crna Gora je donila novi turistički proizvod – tzv. FORT NET tematske staze, koja su osmišljene kroz projekat „Od srednjovjekovnih tvrđava u Hercegovini do Austrougarskih tvrđava u Crnoj Gori“ (FORT-NET), u okviru IPA prekograničnog programa Crna Gora – Bosna i Hercegovina.
Tim povodom do kraja mjeseca biće organizovane dvije tzv. FAM ture za upoznavanje ovih tematskih staza od kojih se jedna nalazi na teriotoriji Crne Gore (prvenstveno u planinskom zaleđu Boke i unutar samog zaliva), a druga na teritoriji BiH u zapadnoj Hercegovini.
FAM tura je namijenjena za sve zainteresovane novinare, putopisne blogere, influensere iz oblasti turizma, kao i predstavnike turističkih agencija koji žele da se upoznaju sa novom kulturno-turističkom rutom, a koja interpretira evropsku kulturnu baštinu i nasljeđe iz srednjovjekovnog i Austrougarskog perioda. Događaj će se organizovati u dva modula, jedan u Zapadnoj Hercegovini (13-16.septembra) i drugi u Crnoj Gori (20-23.septembra), a učesnici mogu odabrati koji modul žele da isprate. Za vrijeme održavanja modula, učesnici će imati priliku da se upoznaju sa bogatim nasljeđem, atraktivnim lokalitetima i novim pješačkim stazama koje čine turistički proizvod kreiran kroz ovaj projekat.
Organizatori FAM ture su projektni partneri – Grad Ljubuški, u partnerstvu sa Javnom ustanovom razvojne agencije Županije Zapadnohercegovačke (HERAG), Centrom za inicijative iz oblasti održivog turizma (CSTI) iz Podgorice i Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore.
Što se novih FORT NET tematskih turističkih staze u Crnoj Gori tiče, one obuhvataju obilazak nekoliko tematskih puteva nazvanih “Tvrđave i vrhovi Krivošija”, “Tvrđave iznad Perasta i Risna” “Čuvari planinskih prevoja”, “Vojni grad Crkvice” i “Pet moćnih tvrđava”, a koje se nalaze na podrulju sjeverozapadnog zaleđa Boke, ili u samom zalivi, odnosno na poluostrvu Luštica.
Jedna od staza uvrštenih u FRT NET projekat foto www.fort-net.org
Tokom dva dana trajanja predstojeće FAM ture za novinare i turističke poslenike, krajem mjeseca kojima će ove staze biti zvanično inaugurisane, učesnici će biti u prilici da, u najvećoj mjeri pješačeći dobro markiranim stazama i putevima koje je u zaleđu Boke u drugoj polovini 19. i prvim decenijama 20.vijeka izgradila Austro-Ugarska, obiđu prevoj Grkavac i vidikovac Ledenice, obiđu stare autsrougarske tvrđave Šanik, Vranovo brdo, Kom, Stražnik i Dvrsnik u sjeverozapadnom dijelu zaleđa Boke, odnosno tvrđave Vrmac i Goražda u istočnom dijelu zaliva, te tvrđave Luštica, Kabala i Grabovcac na luštičkom poluostrvu. Obići će i nekadašnji vojni logor – odnosno čitav nekadašnji mali grad koji je Autro.-Ugarska bila napravila na Crkvicama, Grahovo, odnosno Bigovu, te se upoznati se sa drugim manje poznatim zanimljivostima i atrakcijama ovog regiona na kojem je nekada funkcionisao kompleksan fortifikacioni i odbrambeni sistem austrougarske “Primorske tvrđave Boka Kotorka” kako je bilo njegovo zvanično ime.
U BiH ture pored osatloga, obuhvataju posjete Širokom Brijegu, starom gradu Kruševac i kanjonu rijek Lištice, posjete Franjevačkoj galeriji u Širokom Brijegu, starog grada Blagaja i izvora rijeke Bune, obilazak starog grada Počitelja, tvrđave hercega Stjepana Kosače, Arheološkog muzeja Humac, rimskog vojnog logora u Humcu, vodopada Kravica, rimskog kompleksa Mogorjelo kod Čapljine i starog grada Vidoškog kod Stoca.
Tvrđava Kom -www.fort-net.org
Inače, projekat „FORT-NET – Od srednjovjekovnih utvrda u Hercegovini do austrougarskih utvrda u Crnoj Gori” sprovodi se u okviru Programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora. Opšti cilj projekta je doprinijeti poboljšanju kvaliteta i raznolikosti turističke ponude koja se temelji na prirodnoj i kulturnoj baštini na graničnim ruralnim područjima Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Projekat je počeo sa implementacijom 1. oktobra 2019. godine i realizuje se tokom 24 mjeseci, a u sklopu tih aktivnosti urađen je i poseban web sajt koji turistima daje obilje informacija o ovim turama, istorijskog baštini i prelijepoj prirodi kroz koju vode ove tematske staze, ali i o drugim lokalnim atrakcijama, gastronomiji, ugostiteljskim i smještajnim objektima duž staza. Projekat sprovodi Grad Ljubuški, u partnerstvu sa Javnom ustanovom razvojne agencije Županije Zapadnohercegovačke (HERAG), Centrom za inicijative iz oblasti održivog turizma (CSTI) iz Podgorice i Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore. Ukupna vrijednost “FORT-NET” projekta je 470.000 eura, od čega Evropska Unija obezbjeđuje 400.000 eura.
Ovim projektom se namjeravaju poboljšati uslovi za stvaranje održive i originalne turističke ponude koja se temelji na kulturnoj baštini smještenoj na periferiji urbanih središta i u ruralnim područjima Bosne i Hercegovine i Crne Gore. “FORT-NET” će doprinijeti i jačanju informisanosti turista o ponudi prekograničnog područja i njegove prepoznatljivosti kao turističke destinacije. Takođe, doći će i do unapređenja prekogranične suradnje među nosiocima aktivnosti ove regije i jačanja svijesti lokalnog stanovništva o značaju svestrane prekogranične razmjene. Ovo će doprinijeti da se potencijal prekogranične regije Bosne i Hercegovine i Crne Gore prepozna kao dio strategije ekonomskog razvoja regiona.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović ugostio je danas direktora kompnaije “ Aerodromi Srbije” Mihajla Zdravkovića i pri tom se zahvalio na uspješnoj saradnji u realizaciji projekta sezonske avio-linije Niš-Tivat. Na toj liniji proteklih mjeseci sa dvije nedjeljne rotacije, saobraćala je kompanija Air Serbia.
“Ova izuzetno popularna sezonska avio-linija, koju je realizovala avio kompanija Air Serbia, tokom ljeta Tivtu je dovela preko 5.000 putnika, a ostvareno je 25 letova. Osim toga, važno je istaći da je putem avio-linije Beograd-Tivat u najvećem obimu realizovan i dolazak putnika iz Rusije, budući da ovog ljeta nije bilo direktnih letova između Rusije i Crne Gore” – rekao je Komnenović i najavio sadržajniju saradnju u budućim projektima.
Mihajlo Zdravković je izrazio zadovoljstvo povodom uspješno realizovane sezone, povezivanja Tivta sa jugoistočnom regijom Srbije i najavio, pored ove, mogućnost uvođenja još jedne avio-linije, na relaciji Kraljevo-Tivat za narednu sezonu.
Švedska će krajem mjeseca ukinuti gotovo sve zabrane i ograničenja uvedene zbog koronavirusa, objavila je vlada.
S obzirom na to da je većina odraslih osoba cijepljena, Švedska je postupno olakšala neke mjere tijekom ljetnog zatišja u pandemiji. I dok je broj zaraženih rastao proteklih tjedana uslijed brzog širenja zaraznije delta varijante virusa, broj smrtnih slučajeva i dalje je nizak.
Švedska je bila izuzetak u nošenju sa zarazom, izbjegavši stroge karantene tijekom pandemije i oslanjajući se na dobrovoljne preporuke po pitanju fizičke distance i higijene.
Međutim, javna okupljanja poput koncerata, sportskih događaja i mjesta poput kafića i restorana mogla su raditi samo pod strogim pravilima ograničenog broja ljudi, što su zabrane koje će biti uklonjene 29. septembra. Preporuka da se radi od doma ostat će i dalje.
“Važna poruka je da sada poduzimamo daljnje korake u povratku svakodnevnom životu”, rekla je na konferenciji za medije u utorak ministrica zdravstva i socijalne politike, Lena Hallengren.
“Naš pogled je uvijek bio taj da restrikcije treba ukinuti što je prije moguće.”
Hallengren je rekla da vlada također razmatra mogućnost potvrda o cijepljenju za neke aktivnosti, iako se nadala da one neće biti potrebne.
Oko 70 posto Šveđana starijih od 16 godina u cijelosti je cijepljeno.
Švedska je imala više smrti od covida-19 po broju stanovnika nego njezini nordijski susjedi, koji su se odlučili za strože zabrane tijekom prvih valova pandemije, no manje nego puno veće europske zemlje koje su uvodile stroge karantene.
Za jedan dan od posljedica korone u Crnoj Gori je preminulo šest osoba od kojih je najmlađa imala 32, a najstariji 83 godine. Preminule su dvije osobe iz Podgorice, a po jedna iz Berana, Andrijevice, Bara i Ulcinja. Registrovana su 533 nova slučaja, a oporavilo se još 696 pacijenata. Trenutno oboljelih od COVID-19 je 7806.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak, 07.09.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 3 883 uzorka na novi koronavirus. Ukupno su dijagnostikovana 533 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2”, saopšteno je iz IJZ.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
184
Nikšić
47
Bar
42
Budva
34
Pljevlja
31
Bijelo Polje
29
Rožaje
27
Ulcinj
24
Berane
23
Herceg Novi
17
Danilovgrad
15
Kotor
14
Cetinje
10
Kolašin
8
Tivat
7
Petnjica
7
Tuzi
7
Mojkovac
3
Plav
2
Andrijevica
2
Ukupno
533
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 07.09.2021. godine je iznosio 13,67 odsto.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1780.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 119 602.
Dr Andrija Petković, Sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti Borka Mršulja i Marko Mršić
Predsjednik SO Tivat dr Andrija Petković upriličio je prijem za Marka Mršića, člana juniorske vaterpolo reprezentacije Crne Gore koja je na svjetskom prvenstvu u Pragu osvojila bronzanu medalju. Prijemu je prisustvovala i sekretarka Sekretarijata za društvene dijelatnosti Borka Mršulja.
„Marko je svakako jedan od najboljih izdanaka tivstskog sporta i njegovi rezultati nas obavezuju i raduju. Sve što radimo treba biti usmjereno ka obezbijeđivanju što kvalitetnijih uslova, kako bi Tivat crnogorskom sportu podario još talenata“ – rekao je predsjednik SO dr Andrija Petković.
„Hvala Vam što pratite moje rezultate. Kad znam da u mom gradu cijene uloženi trud, a on vjerujte nije mali, to mi je dodatni motiv. A siguran sam da će i naredne godine, kad su na programu i evropska i svjetska prvenstva biti razloga za radost“ – poručio je Mršić.
Svojevrsna vožnja kroz istoriju i putovanje kroz vrijeme koje će omogućiti selekcija oldtajmer vozila, biće priređeni u turističkom rizortu Luštica Bay kod Tivta, od četvrtka do nedjelje (9. do 12. septembra) na nekoliko lokacija u Marina naselju.
Oldtajmer automobili i motocikli iz druge polovine 20. vijeka na kratko će oživjeti duh prošlih vremena za sve posjetioce u periodu od 17 do 20 časova, kada će na lukobranima i promenadi u marina naselju Ljuštiuce Bay biti izloženo 25 starih automobila i tri motocikla. Na malom i velikom lukobranu, te šetalištu naselja Luštica Bay, posjetioci koji vole automobile iz prethodnih decenija biće u prilici da uživaju u izvanredno očuvanim i rijetkima vozilima marki „mercedes“, „renault“, „BMW“, „volga“, „zaz“, „volkswagen“, „citroen“, „triumph cabrio“, „fiat“, ali i „fića“, „zastava“, „VW kubelwagen“, „fiat campagnola“, „opel“, „rolls royce silver spur II“, „peugeot“. Ljubitelji motocikla neće odoljeti primjerku „guzzi falcone 500“, te dvotočkašu sa prikolicom „java“.
„Na početku seozone organizovali smo reviju premijum vozila kada su posjetioci imali priliku da po prvi put vide neke od najluksuznijih automobila na svijetu. Sada priređujemo drugačiji pogled na svijeta luksuza na četiri točka, što je nesumnjivo nova atrakcija, koja će, baš kao i izložba fotogtrafija iz zlatne ere Holivuda, donijeti dašak nekih minulih vremena. Ovaj svojevrsni muzej na točkovima i starovremenski automobili podsjetiće mnoge od nas na neke porodične uspomene nastale u sličnim vozilima, a mi želimo i da kreiramo nove uspomene i iskustva stanovnicima i posjetiocima naselja kojeneprestano živi i diše“- izjavila je Maša Radulović, menadžerka korporativnih komunikacija u Luštici Bay.
Zanimljiv događaj za sve generacije ljubitelja automobila, i onih koji se rado sjećaju pedesetih, šezdesetih godina pa sve do devedestih godina prošlog vijeka, biće svojevrstan izlet u istoriju, pa će na reviji starih vozila biti izložena i „fića“ u plavo-bijeloj boji, kao službeno vozilo pripadnika bivše jugoslovenske milicije. Tu će biti i kultni model kombi „volkswagen T2“ – popularni „buli“, koji je i danas popularan u cijelom svijetu. Poznat je po tome sto su ga u filmovima američke produkcije vozili hipici i rokeri, a bio je omiljeno prevozno sredstvo američkim bendovima, od lokalnih do globalno najpopularnijih.
Septembar mjesec rezervisan je za najljepše zvukove klapskih pjesama, vrijeme kada se u drevnom Perastu okupljaju klape iz države regiona, razmjenjujući verse, darove i utiske. Međunarodni festival klapa Perast ove godine proslavlja svoj jubilarni dvadeseti rođendan.
Tim povodom, razgovarali smo sa izvršnim direktorom festivala, Milanom Mikanom Kovačevićem.
Boka News: Pred festivalom je veliki jubilej, Vi kao neko ko je godinama uz festival, ocjenjujete uspješnost ove manifestacije? Da li je organizatorima, te 2001. godine izgledalo da će festival poprimiti epitet međunarodnog i trajati godinama?
Mikan Kovačević: Iako festival pratim od njegovog osnivanja, u organizaciji sam od 2008. godine, a to je ipak značajni period godina. Lično sam očekivao ovakav upjeh jer smo se od samog početka trudili da profiliramo festival, da stekne neku svoju posebnost. Onda smo započeli sa idejom da uvedemo nove klapske pjesme sa temama Boka Kotorska, Mediteran, pomorstvo… drugo, da svim klapama učesnicima bez obzira odakle dolaze predložimo da jedna od dvije pjesme koje pjevaju bude bokeška što je bilo sa oduševljenjem prihvaćeno.
U početku smo bili dosta ograničeni brojem tih kalpsih pjesama i aranžmana negdje ih je te 2008/9. godine bilo tek tridesetak. Kroz nove klapske pjesme dobili smo sada već 80 premjernih izadnja pjesama na temu Boke a saradnjom sa klapkih ekspetima iz čitavog regiona razvili smo polako pisanje partitura i sakupljanje bokeških pjesma. Presudan momenat, bio je otkrivanje 155 zapisal Ludviga Kube koji su nastali 1907. godine. Eminentni muzikolozi, Zlata Marjanović i Jakša Primorac su napisali knjigu o tome koja se smatra izuzetnim doprinosom našoj kulturnoj baštini. Od tih 155 preko 130 partitura je danas obrađeno. Počelo je sa 30, a danas raspolažemo sa bibliotekom od blizu 800 klapskih napjeva iz Boke Kotorske, crnogorskog primorja i unutrašnjosti Crne Gore. Niko nije mogao predvidjeti ovakav uspjeh ali smo davno zacrtali puteve kojima sada ponosno koračamo.
Perast- foto Miro Marušić Boka News
Boka News: Za dvadeset godina kroz festival je prošao veliki broj klapa iz zemlje i regiona. Šta se dešava sa klapama pobjednicama? Koliko njih postoji i dalje, a koliko ih je utihnulo?
Mikan Kovačević: 50 kalpa koje smo pozvali bile su pobjednice u raznim kategorijama, i to su samo prva mjesta. Klapa „Panon“ iz Novog Sada koja je tri puta uzastopno osvajala prvo mjesto se davno raspala, tako i neke od renomiranih kapa sa Korčule koje su bile naši veliki prijatelji i saradnici onda kada je festival postao međunarodan. Mnoge od tih pedesetak klapa su ili prestale sa radom ili se nisu formalno raspale ali imaju poteškoća sa pjevačima. Dobili smo odgovor od 24 klape da će prisustvovati ovogodišnjem festivalu, ipak neke i sad odustaju… Nažalost, klapsko pjevanje je vrlo teško održati na okupu ali zato imamo primjere i klapa koje su tu već 30, 40 godina kao što su „Tamarinke“ koje takođe slave jubilej ali nešto veći, od 30 godina.
Festival klapa Perast 2020. foto Boka News
Boka News: Burna godina je za nama, koliko je bilo teško organizovati festival s obzirom na aktuelnu epidemijsku situaciju? Kakvu podršku ove godine festival ima u finansijskom pogledu?
Mikan Kovačević: Imali smo iskustvo iz 2020. godine kada je bilo jako ograničano. Mi smo u decembru izašli sa planom za ovu godinu koji je bio da za jubilej okupi 50 klapa pobjdnica tokom ovih godina i ta ideja je zahtjevala i organizacionu i finansijsku potporu. Predočili smo je našim glavim pokoroviteljima Ministarstvu kulture i Opštini Kotor, nažalost u ovakvoj situaciji bili smo prinuđeni da skratimo taj program jer je finansijski bio veoma zahtjevan, pa smo ponudili skraćeni program. U pitanju je gostovanje nekih 30 klapa i smanjeni svi mogući troškovi uključujući veliki broj pratćih programa kaon što su seminari za domaće klape, učestovanje kalapa na tradicionalnim peraškim manifestacijama i svetkovinama. Takođe, ove godine neće biti takmičenja, nagrada i niza pratećih troškova. Potrudili smo se da sve troškove svedemo na najveći mogući minimum,a da uz to zadržimo dostojanstvo i gostoprimstvo po kom smo prepoznatljivi. Festival je ove godine revijalog karaktera sa ciljem da i klape budu rastrećenije, da se opuste, pjevaju, da sve to bude opuštena atmosfera kako za učesnike tako i za publiku koja je to već prihvatia i vlada veliko interesovanje za rezervacijom mjesta.
Što se tiče epidemiološke situacije, intentnzivno radimo na poštovanju svih mjera. Uz obavezne maske, distancu i higijenu mi zahtevamo i neki od dokaza u vidu potvrde o vakcinaciji, preležanom virusu, PCR ili brzom testu. Pjaca, stolice i bina biće dezifikovane od starne naših priajatelja iz vatrogasnice Perast. Preduzeli smo aposlutno sve da bude bezbjedno.
Boka News: Od 2012. festival prati njegov almanah „Lirica“, ipak to neće biti slučaj sa ovogodišnjim, devetim izdanjem. Zašto?
Mikan Kovačević: U prethodnim izdanjima „Lirice“ mi smo obuhvatili zaista širok spektar ljudi zaslužnih za ovo što imamo danas klapskih pjevanja od Ludviga Kube, Dionizija de Sarna, domaćih autora Gregovića, Vide Matjan, Milorada Minje Vučetića, Maria Katavića, Tamindžića … Osam brojeva je izdato ipak, usled smanjenih finansija koje sam pomenuo, ovogodišnjeg izadnaja neće biti. Mi smo na „Liricu“ veoma ponosni i vjerujemo da ćemo sledeće godine nastaviti sa daljim izdavanjem ako nam to dozvole finansijske mogućnosti.
Lirica foto Boka News
Boka News: Koga od klapskih stručnjaka očekujete?
Mikan Kovačević: Još uvijek čekamo potvrde, tako da ne mogu reći konačan spisak imena ali smo pozvali naše eminentne saradnike od profesora Kraljevića, Mojmira Čačije, Maria Katavića, Jasmika Šetka, Zlatu Marjanović, Jakšu Primorca… Neki se još razmišlajaju jer je otežano putovati used kovid situacije ali u subotu nas očekuje okrugli sto u Muzeju grada Perasta gdje ćemo se osvrnuti na naših 20 godina potostojanja i vjerujemo da će, kao i do sada sve proći u najboljem redu.
Države članice Evropske unije dale su konačno “zeleno svjetlo“ za približno 14,2 milijarde eura pretpristupne finansijske pomoći (IPA III) za period 2021-27. koja je namijenjena za reformske procese u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj.
“Korisnici će biti podržani u provođenju neophodnih političkih, institucionalnih, pravnih, administrativnih, društvenih i ekonomskih reformi kako bi se uskladili s vrijednostima Unije i kako bi se postepeno prilagodili pravilima, standardima, politikama i praksi Unije“, saopšteno je iz Vijeća EU-a.
U Vijeću naglasavaju kako će posebna pažnja biti posvećena naporima koji se odnose na temeljne reformske oblasti (vladavina prava i osnovna prava, demokratske institucije i reforma javne uprave, kao i ekonomski razvoj i konkurentnost), prenosi Tanjug.
Istovremeno, naglašava se kako će se primjenjivati princip “fer udjela“ kako bi se osiguralo da obim i intenzitet finansiranja ne uzima u obzir samo učinak korisnika, već i njihove stvarne potrebe i kapacitete.
Predviđeno je i da se obim pomoći može mijenjati u slučaju “značajne regresije ili stalnog nedostatka napretka korisnika u temeljnim reformskim oblastima“.
Ovaj paket podrške, koji se počinje primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2021. godine, bit će po prvi put podijeljen prema tematskim prioritetima, a ne prema pojedinačnim potrebama zemalja, najavljuju u Briselu.
Divlje životinje u Kostarici, ohrabrene zatvaranjem ljudi u kuće zbog koronavirusa, izašle su iz šuma i močvara na tlo kojim su nekada vladale, što je zabrinulo neke stanovnike i turiste u toj srednjoameričkoj zemlji
U Tortugueru, selu s 1700 stanovnika na sjeveru Kostarike, još uvijek kruži priča o dječaku kojeg je prije 14 godina veliki krokodil odvukao u mutnu vodu istoimene rijeke.
“Bila je to velika tragedija. Danima su ljudi iz sela i Crveni križ tražili njegovo tijelo no nikada nije pronađeno”, kaže lokalna prodavačica suvenira Sandra. “Užasno me strah krokodila i zmija kojih je ovdje puno, a tijekom pandemije su se mogle vidjeti češće nego inače”, dodaje za Hinu na svom štandu.
Tortugero se nalazi na močvarnom prostoru širokom oko 50 metara između smeđe rijeke Tortuguero i modrog Karipskog mora. Do tamošnjih nastambi poredanih u dva reda može se doći jedino čamcima, a vožnja do najbližeg većeg mjesta traje sat i pol.
Godine 2007. je krokodil dug šest metara uhvatio za nogu lokalnog dječaka koji se kupao ondje unatoč učestalim upozorenjima da to ne radi, te ga usmrtio. Od tada je strogo zabranjen ulazak u tamošnju rijeku kojom dnevno prolaze deseci čamaca s turistima. Tortuguero je od nekoć ribarskog sela, gdje su ljudi uglavnom lovili kornjače, postao turistički poznat zbog mogućnosti promatranja velikih kornjača koje izlaze noću iz Karipskog mora na plažu pa ostavljaju i zakopavaju jaja u pijesku a zatim se vraćaju u more.
Na pješčanim sprudovima “Kanala”, kako lokalni ljudi zovu vijugavu rijeku Tortuguero, krokodili se sunčaju otvorenih usta regulirajući tjelesnu temperaturu. Jedan od njih ulazi u vodu nakon što se približio čamac te se udaljava. Na drugom mjestu krokodil dug šest metara i težak pola tone se okreće, pa repom udara po vlažnom tlu, poprskavši blatom posadu čamca koja se približila na svega tri metra.
“To je opasna životinja koja samo brani svoje stanište”, napominje Iván Sandoval, biolog i istraživač sa Universidad Nacional de Costa Rica. Kaže kako nije bilo slučajeva napada krokodila na ljude izvan vode, već samo u njoj. Od 1990. godine krokodili su ubili 14 osoba u Kostariki a broj ukupno ozlijeđenih nije utvrđen. “Nemamo podataka da su krokodili nekoga napali izvan svog staništa”, dodaje Sandoval.
Ljudi su ilegalnim lovom tijekom 20. stoljeća gotovo istrijebili krokodile iz Kostarike no onda je u zemlji uveden zakon koji ih štiti. Nakon toga je tijekom posljednjih 25 godina njihov broj drastično porastao.
No istovremeno je u tamošnjim područjima porastao i broj stanovnika, koji šire poljoprivredno područje i razvijaju turističke aktivnosti.
“Zbog toga se povećao broj susreta ljudi i krokodila, te njihov sukob za teritorij”, objašnjava Sandoval.
U nekim dijelovima Kostarike turističke agencije organiziraju spektakl za posjetitelje koji u nevjerici gledaju kako zabavljači hrane krokodile stojeći pored njih. Biolozi poput Sandovala upozoravaju kako takav oblik zabave mijenja ponašanje krokodila te povećava izglede za njihove napade u budućnosti.
“Krokodil tako počinje identificirati ljudsko prisustvo s hranom pa se granica između krokodila i ljudi smanjuje”, ističe ovaj biolog. “Krokodil kada zatim primijeti osobu koja vadi fotoaparat na obali rijeke, da bi recimo fotografirala prirodu, može pomisliti kako mu dolazi dati hranu pa brzo izjuri na nju”, dodaje.
Godine 2017. je odvjetnički ured Energy Law Firm (ELF), specijaliziran za teme zaštite okoliša, pokrenuo sudski postupak u cilju zabrane takve turističke atrakcije kako bi se izbjegle nesreće oko rijeke Tárcoles ispod čijeg mosta se nalaze deseci krokodila dok ih turisti promatraju.
Kostarika, zemlja s 5 miliona stanovnika, jedna je od najposjećenijih zemalja srednje Amerike s razvijenim turizmom. U maju je postala članicom Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD)
Na ulazu u kostarikanske nacionalne parkove, pored močvara, nalaze se oznake “Opasnost krokodili”. No biolozi traže od vlade istraživanje broja krokodila u zemlji, te dodatnu regulaciju kojom bi se sačuvale te životinje i istovremeno smanjili konflikti s ljudima, čime bi se pak povećala sigurnost lokalnih stanovnika i turista.
“Premda sam rođena ovdje, okružena njima, i dalje me je strah”, naglašava Sandra u Tortugueru. Rođena između karipske plaže s divovskim valovima i rijeke pune krokodila, 28-godišnja Sandra nikada nije naučila plivati. U rijetkim trenucima kada je napuštala selo morala se voziti čamcem.
“Jednom se čamac prevrnuo ali bilo je to u plićaku. Jako sam se uplašila i uhvatila za majku, međutim sve je dobro prošlo”, kaže Sandra dok se skupina turista iskrcava na obalu blizu njenog štanda.
