Zimski kotorski karneval – danas karnevalska povorka, spaljivanje krivac za sve nevolje, fešta se nastavlja…

0
Zimski kotorski karneval – danas karnevalska povorka, spaljivanje krivac za sve nevolje, fešta se nastavlja…
Karneval

Tradicionalni zimski kotorski karneval 2022. biće održan danas, nedjelja 27. februara. Predvođena kapom karnevala, karnevalska povorka će krenuti u 14 sati od otvorenog bazena do Macea, nakon čega će se spaliti krivac za sve nevolje Kotorana, kao što tradicija nalaže.

Po završetku karnevalske povorke na Trgu od oružja biće održan muzički program od 16.00 sati nastupiće grupa “Tri kvarta”, nakon njih od 17.30 sati bend “The grupa”, od 19.00 sati bend “Nitro” a od 20.30 sati ansambl “Toć”.

Program se zatvara karnevalskim takmičenjem u pravljenju njoka pod nazivom “Oli ti ga njokada” u organizaciji ŠC Kamelija u ponedjeljak, 28.02 sa početkom u 19.00 sati.


“KOTORSKI KARNEVAL”
(Iz doktorske disertacije Stanke Janković-Pivljanin)

„Najstarija dokumenta do kojih smo došli tokom novijih istraživanja u kotorskom Arhivu svjedoče o najmanje petovjekovnoj, a vjerovatno i starijoj, tradiciji kotorskog karnevala.

Naime, u Sudsko-notarskim spisima, u dokumentu od 11. februara 1508. godine, na italijanskom jeziku, zabilježeno je da izvjesni Luka Nikole Bolica izdaje jednu oranicu u Dobroti u godišnji najam za određenu količinu žita o Ilindanu, kao i tri dara – „praseću glavu o Božiću, jarića o karnevalu i jagnje o Uskrsu“. Dakle, karneval se pominje kao važna vremenska odrednica, kao praznik, uz Božić, Uskrs i Ilindan“.


 

Karnevalske fešte Kotor

Organizator manifestacije je Turistička organizacija Opštine, NVU “Karampana” i NVO „Fešta“ uz pokroviteljstvo Opštine Kotor.

Zatvaranje puta

Iz Turističke organizacije Opštine Kotor saopštavaju da će se karnevalska povorka u nedjelju 27. februara kretati od 14 sati od otvorenog, ljetnjeg bazena do kružnog toka.
S tim u vezi, privremena obustava saobraćaja na putnom pravcu M-1, dionica od ljetnjeg bazena do kružnog toka biće na snazi od 13.45 do 16 sati.

Zatvaranje lokalnog, priobalnog puta (donji put) biće od marketa “Aroma” u Dobroti do otvorenog bazena od 13.30 do 15 sati.

Na dan održavanja karnevala (27. februara), radno vrijeme ugostiteljskih objekata biće produženo  do 01 sat iza ponoći.

Putin proširuje invaziju na Ukrajinu, velika bitka za Kijev

0
Putin proširuje invaziju na Ukrajinu, velika bitka za Kijev
Kijev

Uprkos sve snažnijim međunarodnim kritikama – Putin je odlučio proširiti invaziju u Ukrajini. Razlog, ukrajinsko odbijanje pregovora. U toku su koordinirani napadi na gradove, uključujući one najveće – u Kijevu na sjeveru, Harkivu na sjeveroistoku, Odesi na jugu.

Ruska vojska javila je da je uništila više od 800 objekata vojne infrastrukture, dok ukrajinska vojska nastavlja pružati snažan otpor. Najveća bitka vodi se za Kijev. Sve je više ozlijeđenih, među kojima ima i djece. Iako Rusija tvrdi da ne gađa civilne objekte, raketom je pogođena stambena zgrada.

Borbe se vode na ulicama u središtu grada, a iako Rusija tvrdi da ne gađa civilne objekte, raketom je pogođena stambena zgrada. Sve je više žrtava, među kojima, prema pristiglim informacijama, nažalost ima i djece. Američki mediji pišu da je predsjednik Zelenski odbio ponudu Washingtona da ga evakuira iz Ukrajine. Poručio je da je “borba ovdje” i da mu “treba streljivo, a ne prijevoz”, a jutros je pozvao Ukrajince da se bore za Kijev.

EU će isključiti Rusiju iz SWIFT-a?

Brisel priprema treći paket sankcija prema Rusiji i postoji velika suglasnost zemalja članica EU-a oko isključivanja te zemlje iz SWIFT-a. Danas su i Italija i Mađarska, zemlje koje su se tome protivile – rekle da su na to spremne. Francuzi kažu da su blizu tome, a slične vijesti dolaze i iz Berlina.

ANIMA: Za slobodu, mir, solidarnost i dostojanstvo – Ne ratu u Ukrajini!

0
ANIMA: Za slobodu, mir, solidarnost i dostojanstvo – Ne ratu u Ukrajini!
ANIMA

Ratna invazija na Ukrajinu pokazala je krhkost s mukom održavanog mira u Evropi i razmjere monstruoznih apetita nemilosrdnih autokrata kojima ljudski životi ne samo onih koje smatraju protivnicima nego i onih čije interese navodno zastupaju i brane ne znače ništa.

Ratna industrija kao industrija smrti, industrija koja zavisi od postojanja neprijatelja i stvaranja i održavanja sukoba pravda svoje postojanje u Ukrajini, kao i u desetinama drugih mjesta koje pustoše oružani sukobi širom svijeta, uglavnom svijeta ”u razvoju”, onoga do kraja neopljačkanog i/ili ”nedemokratizovanog”.

Svaki dan rata donosi nove ubijene i nove ubice, nove izbjegle, nove silovane, nove ranjene, nove ponižene, nove unesrećene. Stojimo u solidarnosti uz građanke i građane Ukrajine u prvim danima rata koji se, kao i svaki drugi agresorski i osvajački rat – vodi protiv života i protiv ljudskog dostojanstva.

Za slobodu, mir, solidarnost i dostojanstvo – Ne ratu u Ukrajini!

ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje

Hrvatski reporteri u kombi primili petero ukrajinskih mališana

0
Hrvatski reporteri u kombi primili petero ukrajinskih mališana
Ukrajina – foto EPA

Hrvatske reporterske ekipe, koje čekaju u dugačkoj koloni ispred graničnog prijelaza između Ukrajine i Poljske, primili su u subotu petero ukrajinske djece u kombi kako bi ih prevezli do majke koja ih čeka s druge strane granice.

“Puno je obitelji s djecom. I mi smo primili petero djece u svoj kombi i pokušat ćemo ih dovesti do graničnog prijelaza. Zamolila nas je policija. Majka djece je s druge strane granice, u Poljskoj”, rekla je reporterka N1 televizije Ana Mlinarić u javljanju za tu televiziju.

Hrvatske reporterske ekipe u subotu čekaju na izlazak iz Ukrajine u višekilometarskoj koloni ispred graničnog prijelaza s Poljskom. Reporterka Mlinarić na Tweeteru je objavila kako hiljade Ukrajinaca pokušavaju napustiti zemlju bježeći od rata.

“Granični prijelazi su zakrčeni automobilima, pa se pješači kilometrima. Zato smo neke poveli. S nama su bile majke s djecom, djeca koju mama čeka s poljske strane, starija gospođa. Kombi za 7 u nekoliko sati postao je kombi za 20”, napisala je, a objavi je dodala i fotografiju reporterskog kombija u kojemu su i djeca.

Zajedno s reporterskom ekipom N1 televizije, kombi dijele ekipe RTL-a i Nove TV koje su jučer napustile glavni ukrajinski grad.

Sve više evropskih država zatvara vazdušni prostor za ruske avione

0
Sve više evropskih država zatvara vazdušni prostor za ruske avione
Flighradar – maps – screenshot

I baltičke države kane zatvoriti svoj vazdušni prostor za zrakoplove iz Rusije zbog invazije te zemlje na Ukrajinu, nakon što su to već učinile Poljska, Češka i Bugarska.

“Estonija se pridružuje inicijativi Poljske i zabranit će svim ruskim avio prijevoznicima korištenje našega vazdušnog prostora”, rekao je u subotu u Tallinnu, prema radijskom izvještaju, ministar gospodarstva Taavi Aas.

Odgovarajući nacrt odluke već je u pripremi.

Svoj vazdušni prostor za ruske avione žele zatvoriti i Latvija i Litva.

“Sve sankcije i ograničenja djeluju puno uspješnije kada su dalekosežne i sveobuhvatne. Zato se Latvija po tom pitanju usklađuje s ostalim baltičkim državama”, rekao je latvijski ministar prometa Talis Linkaits.

Njegov litavski kolega Marius Skuodis rekao je da će se zatvaranje zračnog prostora triju baltičkih država realizirati istodobno.

“Još jedna značajna odluka je na putu”, komentirala je na Facebooku estonska premijerka Kaja Kallas potez baltičkih država.

“Poljska i Češka su to već učinile, a mi pozivamo sve zemlje Evropske unije da naprave isto. Zrakoplovima jedne nepoželjne države nije mjesto na nebu demokracije”, napisala je.

“Brutalni napad Putinova režima na demokraciju i slobodu u Ukrajini neoprostiv je. Zapad mora izolirati Rusiju i ekonomski i politički”, napisala je Kallas.

I Velika Britanija, koja nije članica EU-a, također je zabranila ruskim avio kompanijama slijetanje ili prelijetanje njezina zračnog prostora.

Poljska, Bugarska i Češka u petak su objavile da zatvaraju svoj vazdušni prostor za ruske zračne tvrtke, kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine.

Rusija je prelijetanje ruskog teritorija zabranila zračnim prijevoznicima iz Poljske, Bugarske i Češke kao odgovor na jednake poteze tih zemalja, a ranije je pristup svome zračnom prostoru zabranila svim britanskim zračnim prijevoznicima.

Igalo – Otvorena ulica, sunce, dobro raspoloženje, dijalog i muzika

0

Muzičko-gastronomska Otvorena ulica održana je danas u Igalu, na potezu od Omladinskog parka do platoa kod „Pošte“. Nastupile su klapa Castel Nuovo i sastav Trio Mare, kao i mažoret klub „Lili“, a mještanima i gostima Praznika mimoze predstavili su se i vinari iz Trške gore, Udruženje za njegovanje tradicije Dolenjska i članovi Folklornog društva „Kres“. Dio svoje ponude predstavili su i ugostitelji iz Igala i hercegnovske nevladine organizacije.

U okviru manifestacije Dani Beograda, koja je dio Praznika mimoze zahvaljujući Turističkoj organizaciji Beograda kao partneru, večeras nam predstoji Noćna spenza – od 19 sati na novskoj gradskoj pijaci će se predstaviti Beogradski noćni market i „Gradske pijace Beograd“.

Večerašnji izlagači: „100% Samo voće – domaće voćne rolnice“, „Honey bee good – proizvodi od meda“, „Čarna – prirodna kozmetika“, „Kika – unikatni art dekupaž poslužavnici“, „Ajvar s juga – domaći ajvar i slatko“. Pridružiće im se i neki već poznati i neki novi učesnici sajmova i bazara u našem gradu. Degustaciju lokalnih delicija prirediće žene Baošića okupljene u Udruženju „Fešta“, a vruće priganice Udruženje žena „Mala sirena“ iz Baošića. Za dobar štimung zadužen je DJ Brkati, koji je čest izvođač na manifestaciji Beogradski noćni market.

IJZ: Nema preminulih, 176 novooboljelih, H.Novi 13, Kotor 8, Tivat 2

0
IJZ: Nema preminulih, 176 novooboljelih, H.Novi 13, Kotor 8, Tivat 2
Vaccine, Delta soj ,Covid19,

U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata nije zabilježen nijedan smrtni slučaj od posljedica koronavirusa, registrovano je još 176 novopozitivnih slučajeva infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Aktivnih slučajeva je 1600, oporavljno 333 osobe.

Ristić: Očekujemo dobru predsezonu

0
Kruzer u Kotoru 2022. – Foto Z. Nikolić Boka News

Ovogodišnja predsezona sezona će, prema najavama turoperatora i hotelijera biti dobra, kazao je direktor Turističke organizacije (TO) Kotora, Jovan Ristić.

„Prema najavama turoperatora i hotelijera april je prilično popunjen, a maj gotovo u potpunosti, tako da ove godine možemo očekivati i da predsezona, koja je prošle godine bila lošija, bude veoma dobra“, rekao je Ristić agenciji Mediabiro.

Ristić je podsjetio da ima najavjenih 250 uplovljavanja kruzera.

„To je za nas veoma bitno, jer su za Kotor vrlo bitni izletnici koji posjećuju naš grad, kako sa kruzera, tako i iz okolnih država“, napomenuo je Ristić.

Direktor Turističke organizacije Kotor Jovan Ristić – foto Mediabiro

Prema njegovim riječima, izletnici su dominatno gosti sa zapada, dok gosti regiona uglavnom provode svoje odmore u Kotoru.

„Tako da mislim da će i ove godine biti dominatni gosti iz regiona, pogotovo iz Srbije. Imamo i najave gostiju iz Britanije, koji su bili krenuli da dolaze u Crnu Goru i prošle godine, ali je zbog situacije sa koronavirusom većina dolazaka otkazana“, kazao je Ristić.

Ristić je kazao da imaju kao najavu pokretanje letova na relaciji Tivat – Prag, kao i letove iz Osla i Helsinkija.

Ristić: Očekujemo dobru predsezonu
Prvi kruzer u Kotoru mart 2022. – Foto Z. Nikolić Boka News

„Mislim da ćemo ove godine da imamo problem sa tržištem Rusije, Bjelorisije, Ukrajine zbog cijele situacije, kao i Kazhstana koji smo pokrenuli bili redovni letovima i dobrom kampanjom. Ipak, zaključke ne treba prerano donositi, nego treba sačekati dalji razvoj situacije“, rekao je Ristić.

On je naveo i da sve najave takve da se pandemija bliži kraju i nada se da će to voditi ka ekonomskom oporavku i povratku normalnim tokovima života.

„Dobrim i predanim radom, dobrim odlukama kada su resorna ministarstva u pitanju, ulaganjima tamo gdje je isplativo i dobro, štednjom, može se postići puno toga za kratak period, jer je Crna Gora mali sistem koji može lako da se oporavi“, smatra Ristić.

Zaplijenjena roba vrijedna 50 hiljada eura

0
Zaplijenjena roba vrijedna 50 hiljada eura
Putovanje, – Aerodrom

Službenici Uprave prihoda i carina Crne Gore, u istom danu u dvije odvojene akcije, zaplijenili su robu u vrijednosti od oko 50 hiljada eura.

Na Aerodromu Tivat, prilikom redovne carinske kontrole, 22. februara 2022. godine, službenici UPC, kod turskih državljana koji su doputovali iz Istanbula, pronašli su nakit koja nije bio prijavljena. Vrijednost nakita procjenjuje se na 15 hiljada eura, dok će se stvarnu vrijednost utvrditi Komisija za procjenu vrijednosti robe.

“Među neprijavljenom robom nađeni su i duvanski proizvodi”, navode iz UPC.

U odvojenoj akciji istog dana, službenici UPC na Carinskom terminalu Podgorica detaljanim pregledom otkrili su i zaplijenili robu u vrijednosti oko 35 hiljada eura.

“Riječ je o robi različite sadržine: 4.802 kg raznih tekstilnih proizvoda, 20 kg metraže rinfuz, 140 m2metraže rolni, 75 m2tepiha, 110 kg bižuterije i 18.185 kg ostale razne robe. Neprijavljena roba, koja je zadržana po osnovu povrede prava intelektualne svojine, izdvojena je s obzirom na to da je ustanovljen ozbiljan carinski prekršaj zbog kojeg će biti pokrenut prekršajni postupak”, ističu u UPC.

U akciji službenika CI Dračenovac, sprovedenoj 23. februara 2022. godine, zaplijenjena je sportska oprema pronađena u vozilu kojim je upravljao državljanin Srbije.

Detaljnim pregledom vozila marke MAN, srpskih registarskih oznaka, oduzeta je roba u vrijednosti od oko dvije i po hiljade eura, zbog čega će biti izdat prekršajni nalog.

“U odvojenoj akciji istog dana, na ulaznoj traci CI Dobrakovo, kontrolom putničkog motornog vozila srpskih registarskih oznaka, pronađena je neprijavljena tehnička roba marke ONKYO u vrijednosti od hiljadu eura, koja je trajno oduzeta. Vlasniku robe je izdat prekršajni nalog”, zaključuje se u saopštenju.

Uprava prihoda i carina ostaje posvećena suzbijanju svih vidova krijumčarenja, a time i suzbijanju sive ekonomije.

Uskoro otvaranje nove laboratorije za uzgoj kamenica u Institutu za biologiju mora u Kotoru

0
Foto IBM

U Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore održan je sastanak u okviru međunarodnog projekta Food4Health („Hrana za zdravlje“) koji se realizuje iz predpristupnih fonodova Evropske unije u okviru poziva za tematske projekte prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru .

Sastanku je, pored svih projektnih partnera, prisustvovao i finansijski službenik Zajedničkog Sekretarijata IPA Interreg programa  gdin Antonio Agrossi, koji je svojom  posjetom i provjerom „na licu mjesta“ utvrdio nivo napretka koji je Institut za biologiju mora dostigao u realizaciji Food4health projekta.

Najznačajniji dio posjete, održane 24. februara, odnosio se na obilazak nove, moderne, multifunkcionalne laboratorije koja će predstavljati prvo mrijestilište školjki kamenice (Ostrea edulis) u Crnoj Gori. Nadogradnja dijela zgrade Instituta za biologiju mora uspješno je završena tokom prošle godine i to u ukupnoj površini od oko 260 m2. Trenutno je projekat u fazi nabavke opreme koja je neophodna za obezbjeđivanje specifičnih uslova koji su neophodni za uzgoj morskih organizama u „in vitro“ uslovima.

Rukovodilac projekta u Institutu za biologiju mora, dr Milica Mandić prezentovala je učesnicima projektne aktivnosti, nakon čega su učesnici obišli izgrađene laboratorije Instituta u kojima se do kraja godine planira započeti prvi laboratorijski uzgoj školjki u Crnoj Gori.

Uskoro otvaranje nove laboratorije za uzgoj kamenica u Institutu za biologiju mora u Kotoru
Školjke Boke – foto Boka News

Sastanku su, pored gdina Agorsija,  prisustvovali predstavnici  Kancelarije za evropske integracije Jovan Jovović, programski koordinator za program IT-AL-ME i Dunja Nelević, nacionalna kontakt osoba  INTERREG IPA programa Italija-Albanija-Crna Gora, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore, gđa Amra Terzić i gdin Nebojša Veličković, zatim predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Albanije, Centra za transfer poljoprivredne tehnologije u Korči (Albanija), Centra za transfer poljoprivredne tehnologije u Vlori (Albanija), Međunarodnog centra za napredne mediteranske agronomske studije – Istituto Agronomico Mediterraneo di Bari (Italija), i Regiona Pulja (Italija).

Gdin Agrossi je, u ime Zajedničkog Sekretarijata IPA programa, izrazio izuzetno zadovoljstvo rezultatima koje je Institut za biologiju mora postigao realizacijom sredstava iz EU fondova, a posebno rezultatima koji su postignuti uprkos pandemiji izazvanoj korona virusom.