Porast kontejnerske novogradnje i značajan skok cijena polovnih kontejneraša na svjetskom pomorskom tržištu

0
Brod kontejner

Potražnja za kontejnerskim brodovima na pomorskom tržištu je u značajnom porastu. Očekuje se da će kontejnerska flota rasti u zavisnosti od rasta trgovine u svijetu tokom narednih godina.

Prema Alphaliner-ovim podacima od marta ove godine nove narudžbe brodskih kapaciteta porasle su na 15%. Narudžbe u periodu od šest mjeseci prije toga odnosile su se uglavnom na brodove nosivosti 12 000 TEU, 15 000 TEU i 24 000 TEU bez interesovanja za brodove srednje tonaže.

U skladu sa nagovještajima očekuje se da će narudžbe kontejnerskih brodova i dalje rasti od strane velikih kompanija kao što su Cosco, Ocean Network Express (ONE), Yang Ming i Maersk, a svi oni pregovaraju sa azijskim brodogradilištima.

Dijagram Stjepčević J, izvor Statista i Alphaliner: Vodeće svjetske kompanije za kontejnerski prevoz po veličini flote – Ukupan broj brodova

Prema podacima Alphaliner-a u prvoj polovini godine naručeno je više od 300 kontejnerskih brodova. Shodno broju ugovora o novogradnji potpisanih krajem 2020. godine i porudžbina u 2021. zabilježen je porast sa prošlogodišnjih 2,29 miliona TEU na 4,94 miliona TEU u junu 2021.

U svom najnovijem nedjeljnom izveštaju, Alphaliner je sugerisao da ONE traži još brodova za trgovinu na glavnim rutama, dok je COSCO blizu naručivanja šest brodova nosivosti 13.000 TEU i četrnaest nosivosti 15.000 TEU u svojim joint venture brodogradilištima sa Kawasaki Heavy u Nantongu i Dalianu.

Dijagram Stjepčević J., Izvor: Alphaliner: Vodeće svjetske kompanije za kontejnerski prevoz-Brodovi u vlasništvu kompanije

Rangiranje Alphalinera pokazuje da Danski APM Maersk ima najveću flotu kontejnerskih brodova kao i najveći kapacitet brodskog prostora od bilo koje druge brodarske kompanije. Ukupan broj operativnih brodova ove kompanije je 724 prema podacima od 24. jula ove godine sa ukupnim kapacitetom od 4,187,152 TEU. Švajcarska brodarska kompanija MSC ima drugi po redu najveći kapacitet koji iznosi 4,083,371 TEU dok ih COSCO i CGM prate sa oko tri miliona TEU pojedinačno. Vlasnik famoznog Ever Givena – tajvanski Evergreen Line sedma je po redu kompanija za transport kontejnera pomorskim putem ima ukupno 202 broda i ukupan kapacitet brodskog prostora od 1,363,217 TEU što predstavlja 5% u ukupnom udjelu. Ova kompanija je u martu 2021. imala najveću narudžbinu kontejnerske novogradnje na svijetu i na putu je da nadmaši japanski ONE i njemački Hapag-Lloyd čime bi zauzela peto mjesto na listi kada se svi brodovi isporuče ukoliko njegovi rivali ne naruče nove brodove u međuvremenu.

Dijagram Stjepčević J., Izvor Alphaliner: Vodeće svjetske kompanije za kontejnerski prevoz-narudžbe novih brodova

Očekuje se da će Yang Ming potpisati ugovor za svoje prve brodove klase 24.000 TEU, dok se smatra da je Maersk u kontaktu s korejskim brodogradilištem za veće brodove na metanol, imajući u vidu činjenicu da je nedavno naručio svoj prvi brod sa pogonom na ovo gorivo nosivosti 2 100 TEU.
Prema VesselsValue, povećani američki uvoz, zagušenja u lukama i nedostatak kapaciteta povećava stope otpreme tereta do rekordnih granica na ključnim rutama iz Kine za SAD i Evropu. Sekundarno izbijanje Covid-19 u južnoj Kini podstaklo je još veća kašnjenja i zagušenja u lukama što je pogoršalo snabdijevanje.

Cijene panamax kontejnerskih brodova više su nego udvostručene u roku od samo tri mjeseca, što je jedan od najvećih skokova cijena plovila zabilježen u istoriji brodarstva.

Kao rezultat visokih stopa prevoza tereta i najma, cijena petnaestogodišnjeg kontejneraša nosivosti 4.250 TEU skočila je sa 20 miliona dolara krajem marta na 48 miliona dolara, dok je prema podacima VesselsValue, broj prodaja polovnih kontejnerskih brodova porastao za 780% u odnosu na isti period prošle godine.

Dijagram Stjepčević J., Izvor Alphaliner: Vodeće svjetske kompanije za kontejnerski prevoz-brodovi u najmu

/Dr sc. Jelena Stjepčević, menadžment u pomorstvu/

Završen 3. internacionalni modni festival Green Edition Porto Montenegro 2021 u Tivtu

0
Modni festival Green Edition

Prvi put u Crnoj Gori, holandski dizajner Ronald Van der Kemp i crnogorska umjetnica Aleksandra Džaković predstavili su svoje kolekcije održive mode tokom druge, ujedno i završne večeri 3. internacionalnog modnog festivala (IFF) Green Edition-Porto Montenegro 2021, koji je održan sinoć ispred hotela Regent u Porto Montenegru, glavnog sponzora festivala,a u organizaciji agencije Fabrika i Porto Montenegra, uz podršku Evropske unije.

Publika je imala priliku da vidi kreacije evropskog pionira etičkog dizajna, koji je predstavio kolekciju odrzive visoke mode.Aleksandra Džaković, prva crnogorska dizajnerka koja je nominovana za „Green product award“ i u[la u prvih 10 me]u 1500 prijavljenih, je premijerno je predstavila AKKA dizajnerski projekat, odijevne predmete od biorazgradivog materijala, koji je napravljen od lišća ananasa. Kada je estetika u pitanju, inspiraciju je našla u crnogorskoj narodnoj nošnji.

Ovogodišnji IFF, pod zvaničnim nazivom „green edition“, prikazivanjem održivih kolekcija još jednom je dokazao da prati i crnogorskoj publici predstavlja svjetske modne trendove. Upravo je održivost postala globalni pokret, pokrenut prije svega zbog pandemije korona virusa, koja je dodatno skrenula pažnju na važnost zaštite životne sredine.

Modni festival Green Edition

Završno veče IFF otvorila je i ambasadorka Evropska unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, koja je pojasnila da su odmah prihvatili poziv da podrže festival, jer pruža priliku da Crna Gora i EU zajedno promovišu zelenu, etičku i održivu modu.

„Kao što znate, EU je globalni pionir kada je u pitanju zaštita životne sredine i borba protiv klimatskih promjena. Naš Zeleni dogovor EU postavio je vrlo konkretne i ambiciozne ciljeve kako bi EU postala prvi karbonski neutralan kontinent do 2050. godine. Kao dio ovih napora širom Evrope, moramo preispitati i industrije mode i tekstila, koje su zapravo veliki zagađivači. Naročito nakon pandemije koronavirusa, postoji hitna potreba za stvaranjem zelenijeg i pravednijeg društva. Moramo podržati mlade inovatore, kreatore i dizajnere koji promovišu sporu umjesto brze mode“, poručila je Popa na otvaranju.

Neposredno prije početka druge večeri festivala, održana je i mini revija Aleksandre Džaković na tivatskoj rivi. Ovaj događaj inicirala je Evropska unija, u želji da održivu modu približi svim građanima.

Modni festival Green Edition

Aleksandra Džaković (AKKA) je arhitektica koja se nedavno počela baviti dizajnom odjeće kroz sintezu tehnologije i tradicije. Magistrirala je na Bauhaus-u u Dessau (Njemačka), fokusirajući se na dekadenciju obrazovnog sistema u arhitekturi. Stoga, arhitektonsku logiku prenosi i na konstruisanje odjevnih komada, ne koristeći šivaću mašinu, a primjenljujući biorazgradive materijale. AKKA je dizajnerski projekat koji na kritički i ekološki osviješćen način preispituje odnos tradicije i tehnologije u kulturi odijevanja. Njena prva kolekcija nalazi estetski uzor u crnogorskoj narodnoj nošnji. Standardni krojevi su modifikovani, a detalji i ornamenti stilizovani do asocijativne prepoznatljivosti. Kostimi su digitalno obrađeni i prilagođeni laserskom rezanju, a potom ručno povezani, jer nemaju standardne šavove. Izrađeni su od biosintetičkog, biorazgradivog materijala Pinatex, napravljenog od lišća ananasa, kao nus proizvoda prehrambene industrije. Namjera je da se kreiraju unikatni odjevni predmeti, proizvedeni po zahtjevu, korišćenjem savremenih tehnologija, čime bi se skratilo vrijeme za proizvodnju, proizvod približio korisniku, a izbjegao bi se višak proizvodnje i time smanjio uticaj na životnu sredinu.

RVDK – Ronald van der Kemp je prvi i najpoznatiji svijetski kreator odr\ive visoke mode. RVDK je modna kuća osnovana 2014. sa idejom borbe protiv rasipničkog modnog sistema, predlažući garderobu koja se sastoji od ponude limitiranih kolekcija vanvremenske odeće, kao izraz ženske ličnosti koja ističe njenu snagu i karakter. Svaki stil je etički izrađen od vrhunskih održivih materijala i ostataka, a ručno ga izrađuju mali ateljei i zanatlije u njegovoj rodnoj Holandiji. Ronald van der Kemp radio je više od 25 godina kao dizajner i kreativni direktor za vrhunske međunarodne luksuzne brendove kao što su Bill Blass, Celine, Michael Kors, Gui Laroche i Barneis, pre nego što je lansirao brend sa svojim imenom. Misija RVDK je da svijetu pokaže da I etička moda može biti glamurozna i uzbudljiva, kreirajući visoku modu sa osećajem nostalgije i rada na vrhunskoj visokoj modi. RVDK vjeruje da umjetnički oblik može dovesti do većih promjena u industriji.

Modni festival Green Edition

Ronald Van der Kemp nakon revije je kazao da je za njega bilo jako uzbudljivo što je svoje kreacije predstavio u Porto Montenegru te da nije mogla biti odabrana ljepša lokacija.

“Drago mi je da sam ponovo ovdje nakon što sam dugo vremena proveo samo u Holandiji”, kazao je on.

Što se tiče mode, Van der Kemp kaže da ne prati samo trendove već i kako se žene osjećaju u njegovim kreacijama.

Za Crnu Goru ima samo riječi hvale.

“Sve je predivno, izvanredno. Ovo je kombinacija svega onoga što volim – sunce, priroda, dobri ljudi, šta više poželjeti”, zaključuje on.

Kreatorka Aleksandra Džaković zahvalila je organizatorima što su joj omogućili da učestvuje na reviji.

Što se tiče njenih kreacija, materijali koje koristi su isključivo biorazgradivi, jer ne vidi reciklažu kao vid održivosti.

Ona će se nakon ove revije predstaviti u Londonu a naglasila je da joj je cilj da se i dalje usavršava.

Tivatska promocija knjige „Što Google zna o meni…“ u srijedu, 28. jula

0
sta google zna o meni

Na sceni Atrijuma Buća u srijedu, 28.jul sa početkom u 21:30 čas biće održana tivatska promocija knjige “Što google zna o meni…” autorke Sanje Bauk.

O knjizi će govoriti Ervina Dabižinović, psihološkinja i Sanja Bauk, autorka dok će muzičkim dijelom promociju upotpuniti Isidora Milivojević, Aleksandar Milivojević i Antun Vih.

Šta Google zna o meni… je pokušaj iscjeljenja autorke od bolnih uspomena iz akademske zajednice kojoj je pripadala u rodnoj zemlji, Crnoj Gori. Kao protuteg poslužili su joj nešto vedriji fragmenti iz života u novoj sredini, Južnoj Africi. Autorka dokumentuje događaje na neposredan, ali u isto vrijeme suptilan način, prožet snažnim emocijama.

Kako je bilo na promociji knjige u Perastu možete čitati ovdje.

Kako je Španija postala visokorizična?

0
Španija – foto Epa

Pored Holandije je i njemačkim turistima takođe omiljena Španijaa svrstana u zemlje “visokog rizika” od korone – i to usred odmora. Izgleda da to više muči turoperatore nego same turiste.
Iako se i njemački turisti sve manje boje da će biti zaraženi koronom jer su se mnogi od njih već cijepili, ipak može biti problem ako je zemlji gdje su na odmoru promijenjen status opasnosti od zaraze. U svim pravilima se već teško može snaći, osobito kad je uvedena posebna ljestvica za zemlje visokog rizika novog, delta soja virusa korone.

Ali što je najveća briga turista jest da otputuju na odmor u zemlju “običnog” ili nikakvog stupnja rizika i da se procjenom Infektološkog instituta Robert Koch ta zemlja odjednom pretvori u “visokorizično” područje – što onda može biti po povratku povezano i s mjerom obaveze karantene u trajanju od dvije nedelje.

Upravo to se dogodilo sa jednim od najomiljenijih turističkih odredišta Nijemaca, Španjolskom. Televizijska ekipa postaje ARD je na aerodromu zatekla njemačke turiste koji su tek stigli na Mallorcu i njihovo mišljenje je pragmatično:

“Dobro, to smo već slutili. Ali mi smo cijepljeni i razmislili smo o tome i sad smo si konačno priuštili nedelju dana odmora”, kaže jedan turist.

Prema informacijama udruge turoperatora, trenutno je u Španiji oko 200.000 njemačkih turista u aranžmanima, a procjena je kako je još vjerojatno toliko i individualnih turista. Već i zbog toga je infektološki institut Španiju u područje visokog rizika smjestio “uz odgodu”: informacija je objavljena ovog petka, ali na snagu stupa tek u utorak 27. jula.

Za španske ugostitelje to nipošto nije dobra vijest: njemački turisti su jedni od njihovih glavnih mušterija, a strahuju kako će ih tako doći znatno manje. Pred očima imaju bijeg turista prošle godine, a još jednu pustu “korona-sezonu” mnogi neće izdržati. No i turoperatori su u neprekidnom stresu: jedva mogu znati koja zemlja će biti proglašena zonom visokog rizika, a većina ih se obavezala turistima omogućiti promijeniti odredište ili na drugi način stornirati odmor koji su već knjižili.

Predsjednica udruge direktora hotela Balearskog otočja Alicia Reina za agenciju dpa kaže kako bi se konačno trebala uvesti jasna i pravila koja bi vrijedila u čitavoj Evropi. Ako je neko potpuno cijepljen, on treba uživati potpunu slobodu kretanja kao i prije pandemije, a ne razmišljati i naknadno odlučivati, jesu li i te osobe možda potencijalni nosioci novih sojeva virusa.

Jer to je problem i za još jedno omiljeno ljetovalište Njemaca: Holandiju. Tamo se od početka jula indeks broja zaraženih povećao za 500% tako da je prošlog utorka to bilo 415 novozaraženih na 100.000 stanovnika. Kako se vidjelo, ovaj novi delta soj virusa se osobito brzo širi među osobama mlađim od 29 godina, dakle onima koji će prije otići u disko ili na neki party kakvi su u Holandiji donedavno opet bili gotovo posve dopušteni.

Uz podršku EU u Kotoru otvoren kreativni hab, novi centar kulturnog života grada

4
Kotor Hab

Restauracijom objekta nekadašnjeg zatvora u Starom gradu, u okviru projekta Prekogranična razmjena sa ciljem razvoja kulture i kreativnih industrija – 3C, u Kotoru je svečano otvoren Kreativni hab.

Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, je otvarajući hab, kazao da je uloženo mnogo vremena, truda i novca da bi se mjesto koje je mnogima bilo asocijacija za okrutnost, pretvorilo u mjesto koje će nadamo se svima postati asocijacija za kreativnost.

– Zgrada koja je bila simbol okrutnosti, rešetaka i mučenja sada postaje nešto drugo. Postaje mjesto gdje će sloboda umjeti da pjeva. Dužan sam da se zahvalim svima koji su uložili nesebičan trud, restauratorima i radnicima koji su radili na zgradi i svima koji su učestvovali. Opština Kotor će dati puni doprinos radu Kreativnog haba i nadam se da ćemo imati novi centar kulturnog života u Kotoru – rekao je Jokić.

Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori, ambasadorka Oana Kristina Popa, navela je da su ulaganja u kreativne industrije vrlo važna za Evropsku uniju (EU), ne samo zbog ogromnog ekonomskog potencijala koji nose, već i zbog ključne uloge koju igraju u držanju zajednica na okupu i stvaranju osjećaja zajedničkog evropskog identiteta, kulture i vrijednosti.

– Danas tako možemo vidjeti plodove ulaganja Evropske unije, u iznosu od 1,3 mil EUR, u zaštitu kulturne baštine i unapređenje kreativnih industrija u Kotoru – poručila je Popa.

Ona je, kako je saopšteno iz Generalnog sekretarijata Vlade, kazala da su sredstva Unije iskorištena da se taj prelijepi istorijski objekat obnovi i transformiše u dinamički novi centar koji će u godinama koje dolaze ugostiti brojne umjetnike iz Crne Gore i svijeta.

Kotor-Hab

Ona je poručila da, svojom bogatom kulturnom baštinom i mnoštvom talentovanih savremenih umjetnika, Crna Gora ima mnogo da doprinese zajedničkom evropskom kulturnom identitetu i istakla da će EU nastaviti da podržava institucije, zajednice i umjetnike u ovom važnom trenutku za oživljavanje i dalji razvoj crnogorskog kulturnog sektora.

Kako je kazala glavna pregovaračica, Zorka Kordić, projekat 3C, koji se sprovodi u okviru INTERREG Ipa Programa prekogranične saradnje između Italije, Albanije i Crne Gore, ima za cilj jačanje održivog turističkog upravljanja, s fokusom na podršku konceptu zaštite pojedinačnog kulturnog dobra.

– Kao i mnogo puta do sada, svjedoci smo da kultura povezuje ljude i predstavlja značajan podsticaj u razvoju zajednice. Uvjerena sam da će projekat 3C doprinijeti valorizaciji kreativnog potencijala u južnoj jadranskoj regiji i doprinijeti stvaranju efikasne i kreativne prekogranične mreže, koja će pospješiti stvaranje novih inicijativa i kreativnih projekata – saopštila je Kordić.

Prema njenim riječima, to će svakako uticati na produbljivanje saradnje i umrežavanje relevantnih ključnih aktera u oblasti kulture na programskom području, a kroz obnovu zgrade Starog zatvora značajno unaprijediti kulturnu ponudu grada Kotora i Crne Gore.

Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta, Milica Kadović Đorojević, je istakla da taj resor u kontinuitetu sprovodi aktivnosti, sa ciljem ostvarivanja utvrđenih prioriteta i ciljeva u zaštiti i valorizaciji kulturne baštine, a koje daju odgovor na brojne uticaje i izazove savremenog doba.

– Sa druge strane, proteklih godina posvećena je posebna pažnja zanemarenom sektoru kreativnih industrija, koje predstavljaju glavni podsticaj razvoja kreativnog sektora. Kroz jačanje infrastrukture, obezbjeđuje se podrška obrazovanju i usavršavanju preduzetničkih vještina, rezidencijalni i specijalizovani programimi obuke, podstiče se uspostavljanje inovacionih ekosistema, tehnoloških inovacija i takokzvani product based preduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama – kazala je Kadović Đorojević.

Ona je poručila da Ministarstvo nastavlja sa ispunjenjem strateškog cilja namijenjenog promociji i razvoju kreativnog sektora i kreativnih industrija u Crnoj Gori kao generatora ekonomskog razvoja i potencijala za pozicioniranje crnogorske kulture na regionalnom i međunarodnom nivou.

-Ubijeđena sam da će ovaj prostor ubuduće biti regionalni centar kreativnosti i umjetnosti, te da će biti pozitivna smjernica za dalje unapređenje sektora kulture u cjelosti – navela je Kadović Đorojević.

Projekat 3C je realizovan u okviru Interreg IPA CBC programa Italija-Albanija-Crna Gora, kojem je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta posredstvom Resora kulture vodeći partner, a ostali partneri su Ministarstvo ekonomskog razvoja Crne Gore, Ministarstvo kulture Albanije, Institut za kulturne spomenike “Gani Strazimiri” Albanija, Regija Pulja – Odjeljenje za turizam, ekonomiju kulture i valorizaciju teritorije, Regija Molise, Fondacija za kulturu Molise.

Ukupna vrijednost odobrenog projekta je 4,28 mil EUR, od čega je iznos od 1,27 miliona EUR predviđen za Resor kulture u MPNKS.

Projekat je baziran na stvaranju kulturnih i kreativnih habova na tri lokacije na projektnoj teritoriji, a kroz njegovu realizaciju će osim zgrade zatvora u Starom gradu kotoru, biti restaurirana i Zgrada Kinostudija u Tirani i lokacije u Turiju, Bari.

Kokain krijumčarili u bananama: Prodavačica u radnji u Pločama pronašla više od 18 kilograma droge

1
banane i kokain ilustracija

Svi koji rade s bananama, bilo da su veletrgovci ili samo, poput vrtića, škola, domova za starije, bolnica, dobivaju zapakovane banane u poznatim “Bonita” paketima, mogu se ni krivi ni dužni naći na kokainskim putevima pa da im nenajavljeno stigne pošiljka kokaina.

U Pločama se ovih dana ponovno pojavio kokain u paketu banana koji je stigao u trgovački centar “Lidl”, jednako kako se proljetos pojavilo 70 kilograma kokaina u poduzeću “Frigo Bonsai” u Opuzenu, koje se inače bavi uvozom i prodajom banana naveliko.

Tako su se uzorna porodična firma i uzoran trgovački lanac našli sasvim slučajno na meti krijumčarenja kokaina, a samo zato jer neko ko je trebao negdje na nekom lučkom doku isprazniti paket, to nije uspio, pa je kokain nastavio put i završio neplanirano kod onih koji ga nisu naručili ni željeli.

Prodavačice u “Lidlu” ostale su izbezumljene kada su u paketu banana otkrile smotuljke kokaina, a poslije će se utvrditi da je riječ o čak više od osamnaest kilograma.

A kokain su zapravo otkrile sasvim slučajno. Kao i svakog dana, prodavačica koja je zadužena za police sa svježim voćem i povrćem dogurala je paket “Bonita” banana i namjeravala ga je složiti na policu. Zapravo dio izvadi, a dio ostane u kartonskoj kutiji. Unutar kartona nalazi se najlonska vreća i u njoj su banane vakumirane.

I kad je prodavačica podignula paket, koji je u pravilu težak dvadesetak kilograma, vidjela je da je ovaj teži. Poprilično teži. Poslije će se ispostaviti da je bio težak dvadeset kilograma banana plus osamnaest kilograma kokaina, ukupno 38 kilograma.

Kad je otvorila najlon, imala je što i vidjeti, smotuljke kokaina. Vrlo brzo je shvatila o čemu se radi, pribrala se, obavijestila nadređenu šeficu, koja je alarmirala policiju. I daljnji tijek postupka je poznat, kokain je, kao i u svim dosadašnjim slučajevima, oduzet i predan na uništenje.

Zanimljivo je napomenuti da taj paket banana u “Lidlovu” trgovinu nije dospio preko luke Ploče, preko koje je posljednjih mjeseci ušlo više od 700 kilograma kokaina, što je rezultiralo uhićenjem osam osoba udruženih u zločinačku organizaciju, među kojima je bio i jedan carinik zadužen upravo za kontrolu kontejnera banana u luci.

Kako doznajemo, ovaj paket banana s 18 kilograma kokaina ušao je preko luke Rijeka ili luke Kopar, a uvezla je firma iz Zagreba. Dakle, te su banane putovale preko Kopra ili Rijeke pa u Zagreb, gdje je u specijalnim komorama proveden postupak zriobe, da bi otuda stigle u centralno skladište “Lidla” te na kraju u trgovinu u Pločama.

Vatikan prvi put otkrio finansijski pregled svojih nekretnina

0
Vatikan

Vatikan je prvi put javnosti pružio uvid u finansijsko stanje svojih nekretnina kojih posjeduje više od 5000, u nastojanju da njegovo poslovanje bude transparentnije, prenosi Hina.

U subotu je objavljen financijski pregled Svete Stolice za 2020. godinu, a objavljen je i proračun Uprave za imovinu Apostolske Stolice (APSA).

APSA upravlja nekretninama i ulaganjima, isplaćuje plaće, zadužena je za javnu nabavu i ljudske resurse.

Svaki od dokumenata upotpunjen je obimnim dodacima: grafikonima, kartama, intervjuima, što ukupno čini više od 50 stranica finansijskog materijala.

Na 30 stranica proračun APSA-e pokazuje da Vatikan posjeduje 4051 nekretninu u Italiji te oko 1120 u inozemstvu, uključivo veleposlanstva u svijetu.

Samo 14 posto od svojih nekretnina u Italiji Vatikan iznajmljuje po tržišnoj cijeni, a ostale su u najmu po sniženim tarifama i to često zaposlenima u crkvi.

Nekih 40 posto nekretnina u najmu su ustanovama kao što su škole, samostani i bolnice.

Dokumentacija pokazuje da je APSA investirala u nekretnine u otmjenim četvrtima Londona, Ženeve, Lausannea i Pariza.

Zgrada u Londonu u okrugu South Kensington donijela je Vatikanu goleme gubitke otkako je kupljena 2014.

U utorak počinje suđenje za deset osoba povezanih s tom akvizicijom, a među njima je istaknuti kardinal. Tereti ih se za financijske malverzacije, pranje novca, utaju i iznuđivanje te zloporabu dužnosti.

Otac Juan Antonio Guerrero, pročelnik Tajništva za gospodarstvo, rekao je za portal Vatican News da će sporna zgrada u Londonu uskoro biti prodana.

Suđenje će biti “prekretnica” u vatikanskoj vjerodostojnosti u upravljanju financijama, rekao je o. Guerrero te naglasio da se nešto slično više neće moći dogoditi jer su poduzete mjere koje će takve prevare spriječiti.

Lani je papa Franjo upravljanje financijama oduzeo Državnom tajništvu i prenio u nadležnost APSA-e.

Zasebni financijski izvještaj koji je Vatikan objavio u subotu pokazuje deficit od 64,8 milijuna eura za 2020., što je pad u odnosu na 79,2 miliona deficita u 2019. godini.

Proračun Svete Stolice obuhvaća središnju upravu Rimokatoličke crkve, Kuriju, koja nadzire upravljanje nad RKT u svijetu, te njezina diplomatska predstavništva i urede za odnose s javnošću.

Grad Vatikan,  uključivo Vatikanske muzeje i Vatikansku banku, imaju zaseban proračun.

Da bi pokrpao deficit iz 2020., nekih 50 milijuna Vatikan je preuzeo  iz milodara Petrov novčić.

Milodar „Petrov novčić“ predstavlja znak vjerničke solidarnosti s Papom da bi mogao obavljati redovite poslove, ali i kako bi u trenucima posebnih potreba, kao što su rat ili prirodne nepogode, mogao pomoći mjesnim Crkvama.

Pandemija covida-19 uvelike je uticala na pad vatikanskih prihoda u 2020.

Na primjer, Bazilika Sv. Petra i Vatikanski muzeji, koje je u 2019. posjetilo oko 6 miliona ljudi, bili su zatvoreni ili vrlo malo otvoreni tokom 2020.

Izložba slika “Moderne ikone” Ljiljane Kolundžić 26. jula u Tivtu

0
Izlozba Moderne ikone/ plakat

Izložba slika akademske slikarke mr Ljiljane Kolundžić “Moderne ikone” biće otvorena u Muzeju i galeriji Tivat u ponedeljak, 26. jula 2021.godine sa početkom u 21 čas.

Ljiljana Kolundžić je rođena 1967.godine u Podgorici, Crna Gora. Diplomirala na VPŠ, Likovni odsjek u Nikšiću. Slikarstvo je diplomirala na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, Crna Gora. Magistarske studije završila 2007.godine na istom fakultetu. Članica je ULUCG od 1994 godine.

Pored crteža, radi slike u kombinovanoj tehnici i kolaže. Njena djela se nalaze u značajnim galerijskim zbirkama kao i privatnim kolekcijama. Pored aktivnog umjetničkog rada, Ljiljana Kolundžić je radila kao profesorica likovne umjetnosti u Gimnaziji ,,Petar I Petrović Njegoš’’ u Danilovgradu. Sada radi kao pomoćnica direktora u JU Muzeji i galerije Podgorice.

Umjetnica je imala petnaest samostalnih izložbi, a više puta je izlagala kolektivno. Dobitnica je druge nagrade za slikarstvo na Jugoslovenskom konkursu povodom 2. maja 1988. godine, nagrade za slikarstvo Pivo Karamatijević 1997., nagrade za slikarstvo Mlada crnogorska umjetnost 1998. kao i prestižne nagrade Ismet Mujezinović mladom autoru na XIII Internacionalnom bijenalnom festival portreta – crtež i grafika., Tuzla, Bosna i Hercegovina – 2008.godine.

Na otvaranju izložbe govoriće direktor JU Muzeji i galerije Podgorice Vučić Ćetković i istoričarka i teoretičarka umjetnosti  Nina Milićević dok će posjetioce muzički pozdraviti duo, Bruna Matijević (flauta) i Nevila Buši Klakor (violina).

Ribaru pozlilo, uspješna akcija evakuacije

1
Foto UPS

Pomorsko operativni centar Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore oko 15 sati dobio je poziv u pomoć sa ribarskog brodića 21-HN, na kojoj je jednom članu posade pozlilio.

Ribarica je u tom trenutku bila udaljena oko 6 nautičkih milja od obale.

Prema riječima načelnika Službe traganja i spašavanja na moru u UPSUL Žarka Lukšić a, operateri u POC-u Krgović Milorad i Dragan Ivanović su odmah angažovali spasilački čamac SAR-5, koji se sa posadom Bošković Nikola i Zaganor Ekram uputio na 20 nautičkih milja od Bara, da evakuše člana posade ribarice kome je bila potrebna medicinska pomoć.

Čamac SAR-5 je evakuisao osobu u 16 časova i uz koordinaciju sa 112 OKC centrom Uprave policije i marinom Luštica Bay, predao člana posade ekipi Zavoda za hitnu medicinsku pomoć iz Tivta, koja je ribaru pružila ljekarsku pomoć i uputila ga na dalji medicinski tretman.

Akcija evakuacije osobe kojoj je trebala medicinska pomoć od prijema poziva na POC do dolaska i preuzimanja osobe sa ribarice, do predaje ZHMP, je trajala ukupno jedan sat i 15 minuta, što ukazuje na spremnost i kapacitete Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, da uspješno reaguje, uprkos jednoj od najizazovnijih morskih područja za traganje i spašavanje na moru u Crnoj Gori-zaključio je Lukšić.

Popunjenost smještajnih kapaciteta u Kotoru na 92 odsto u odnosu na 2019.

1
Kotor

Popunjenost smještajnih kapaciteta u Kotoru do danas je na 92 odsto iz 2019. godine, kazao je za agenciju Mediabiro direktor turističke organizacije Kotor Jovan Ristić.

U tom gradu prema posljednjem presjeku boravi 8 902 turista u svim smjestajima od čega je 1 275 gostiju u hotelima, oko 80 u hostelima, 54 u kampovima a privatni smještaj bilježi lagani pad gdje je oko 7 490 turista.

Ristić kaže da je naviše gostiju iz regiona, iz bivše Jugoslavije. Veliki je broj gostiju iz Ukrajine i Kazahstana, zatim Njemačke, Velike Brijanije, Austrije a očekuju se i gosti iz Italije.

„Bilo bi više gostiju iz Rusije i Bjelorusije da nije situacija kakva jeste, bili bismo na nivou iz 2019. da su ostvarene sve najave“, kazao je on.

Ristić kaže da su sve najave dobre i da bi bilo dobro da se aktivira avio saobraćaj sa Rusijom i Bjelorusijom. Očekuje se i uplovljavanja kruzera u određenom obimu kada se očekuju i izletnici.

„Vjerujem da postzenona može biti dobra i da će se produžiti“, kaže on.

Kada je riječ o manifestacijama, Ristić kaže da je bilo teško napraviti plan događaja.

„Nadamo se da ćemo planirane manifestacije održati u određenom obimu. Najavili smo za prvu polovinu avgusta Ljetnji Karneval, zatim 15. avgusta smo najavili manifestaciju “Svi na Crkvice“ i naravno Bokeljska noć koja se dešava zadnjeg vikenda u avgustu. Uz to imamo i mnoštvo manjih maifestacija lokalnog karaktera“, kazao je on.