Hidrografi će i 100. godišnjicu službe dočekati u Tivtu

0
Hidrografski čamac

Opština Tivat ustupiće na besplatno korišćenje dvije prostorije u staroj zgradi lokalne samouprave u Ulici Luke Tomanovića u Tivtu, Zavodu za hidrometeorologoju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS).

Prostorije ukupne površine 21 kvadrat, čine kancelarija i ostava, a ZHMS će ih besplatno koristiti u naredne dvije godine, uz obavezu da srazmjetno učešću tih prostorija u ukupnoj površini stare zgrade Opštine Tivat, učestvuje u izmirivanju režijskih i troškova obezbjeđenja tog objekta. Shodno toj kalkulaciji, ZHMS će plaćati ukupno 1,57% svih računa za struju, vodu, grijanje, održavanje i obezbjeđenje zgrade.

Saglasnost na ovu odluku treba da daju odbornici u SO Tivat, a u predlogu koji im je uputio gradonačenik Željko Komnenović (NP), stoji da je ZHMS koji je već ranije koristio prostorije u staroj zgradi Opštine Tivat, iskazao interesovanje da i dalje ovdje ima kancelarije i ostavu za smještaj zaposlenih i optreme te naučno-istraživačke ustanove prilikom obnavljanja njenih djelatnosti u Tivtu i okolini.

ZHMS u Tivtu inače, povremeno smješta dio svojih zaplslenih iz Sektora za hidrografiju koji se bave premjerom akvtorijuma mora i jezera, i izradom nautičkih karti i planova. Saradnja Opštine Tivat i ZHMS uspostavljena je prije nekoliko godina i značajno je doprinijela naporima koje je menadžmnet Zavoda na čelu sa bivšim direktotoerm Lukom Mitrovićem, uložio u očuvanje hidrografske djelatnosti u Crnoj Gori, a kooj je zbog neracionalnih odluka prethodnih DPS-om predvođenih Vlada i ministara odbrane iz redova te partije, prijetilo gašenje jer se ta, za jednu pomorsku državu strateški značajna djelatnost, prethodno decenijama odvijala pod okriljem Mornarice.

Crna Gora sa morskom obalom dužine 284 i obalom Skadarskog jezera dužine 150 kilometara, posjeduje akvatorij od ukupno oko 7.530 kvadratnih kilometara površine. Međunarodna pomorska organizacija IMO, u skladu sa SOLAS konvencijom, od svih svojih članica imperativno zahtijeva da imaju osposobljene i ažurne službe hidrografskog obezbjedjenja u svojim teritorijalnim vodama. Hidrografska nauka i djelatnost inače, izuzetno su značajni za bezbjednost plovidbe na moru jer se bez hidrografskih i okeanografskih mjerenja ne mogu izradjivati ažurne pomorske karte, niti izdavati druge nautičke publikacije neophodne pomorcima za sigurno vođenje broda kroz obalno more jedne države.

Hidrografija

Osim pomorsko-stručnog i vojno-strateškog jer su hidrografski podaci izuzetno bitni i za odbranu zemlje, hidrografska služba koju sada obavlja Sektor za hidrografiju ZHMS Crne Gore, izuzetno je bitna i za razvoj turizma jer su ažurne pomroske karte i publikacije osnova za siguran i bezbjedan boravak nautičkih turista u našim vodama, a koji ovdje dolaze kruzerima i jahtama.

Dogodine se inače, 1.spertembra navršava 100-ta godišnjica kako je upravo u Tivtu, 1922.godine, uspostavljena prva jugoslovenska  hidrografska služba. Tadašnja Kraljevska Mornarica SHS, naime, ovdje je obnovila rad Hidrografskog ureda pri Pripremnoj školi za pomorske oficire u Tivtu, jer je sva raspoloživa količina sačuvanih pomorskih karata i publikacija, te navigacionih priručnika sa koje je imala nova jugoslovenska država, ostala u jednom od skladišta bivše austro-ugarske mornarice u Tivtu.

Za podršku ruralnom turizmu 100.000 eura

0
Gornja Lastva – foto Vedran Ilić

Ministarstvo ekonomskog razvoja raspisalo je javni poziv za finansijsku podršku ruralnom turizmu.

Prednost će biti data zahtjevima koji imaju komercijalni potencijal, ali još nedovoljno kapaciteta da se nadmeću za finansijske podrške putem kredita i fondova.

– Na ovaj način, Ministarstvo ekonomskog razvoja želi da osnaži one oblike turizma koji su se, posebno tokom pandemije, istakli kao sve popularniji kod velikog broja turista iz cijelog svijeta – saopšteno je iz tog resora.

Pozivom, koji je otvoren do 19. oktobra, predviđena je finansijska podrška koja će osnažiti razvoj lokalnih i regionalnih turističkih brendova u cilju bolje promocije Crne Gore kao destinacije, a sa stanovišta sve popularnijeg ruralnog turizma.

Cilj mjera podrške je pružanje autentičnih iskustava turistima kroz spoj tradicionalnih vrijednosti koje baštinimo, prirodnih ljepota koje posjeduje Crna Gora i inovativnih rješenja kojima ćemo sve više posvećivati pažnju.

Program uključuje tri mjere podrške, i to: Organizovanje etno sajmova – ukupna opredijeljena sredstva za realizaciju ove mjere iznose 20.000 eura; Razvoj inovativnih turističkih proizvoda u ruralnim područjima – ukupna opredijeljena sredstva za realizaciju ove mjere iznose 30.000 eura i Unapređenje kvaliteta usluga i ponude u ruralnom turizmu – ukupna opredijeljena sredstva za realizaciju ove mjere iznose 50.000 eura.

– Jedan od ciljeva ovih mjera je i prevazilaženje sezonalnosti, ali i jačanje nedovoljno razvijene ponude u nekim dijelovima Crne Gore. Turisti iz cijelog svijeta već prepoznaju potencijale, a na nama je da pomognemo svim zainteresovanim pružaocima usluga da na što bolji način razvijaju ponudu i time doprinesu boljoj promociji Crne Gore. Zajednički, vodeći se modelom održivog razvoja, posebnu pažnju posvećujemo prirodnim ljepotama i lokalnom stanovništvu čiji spoj predstavlja snažan resurs turizma u Crnoj Gori – kazali su u Ministarstvu ekonomskog razvoja.

Svi zainteresovani mogu saznati više informacija na linku.

Melbourn – rekorder u trajanju karantina u pandemiji

0
Melbourn – rekorder karantene
Foto: Sandra Sanders / REUTERS

Australski grad Melbourn postavio je rekord u najdužem kumulativnom trajanju karantin zbog pandemije COVID-a.

U nedjelju je bilo tačno 245 dana kako je u Melbourneu, glavnom gradu savezne australske države Victorije, na istočnoj obali, na snazi mjera da se ostane kod kuće, objavio je kanal ABC.

Melbourne je tako srušio rekord koji je držao Buenos Aires. Argentinska prijestolnica bila je 234 dana u karanteni, od 20. marta do 11. novembra 2020. te imala kratki 10-dnevni “lockdown” od 21. maja do 31. maja ove godine, naveo je ABC.

U Melbourneu je trenutačno na snazi šesto potpuno zatvaranje otkako je počela pandemija i trebalo bi trajati najmanje još tri sedmice.

Broj zaraženih u državi Victoriji tek je nedavno premašio onaj u susjednom Novom Južnom Walesu, gdje broj slučajeva zaraze počeo padati nakon što je dostigao vrhunac.

Stanovnici na rubu živaca

U Melbourneu su ljudi na rubu živaca. U septembru su nekoliko dana bili na ulicama prosvjedujući protiv obveznog cijepljenja u sektoru gradnje.

Procjenjuje se da će ta savezna država 26. oktobra postići procijepljenost od 70 posto kada je riječ o starijima od 16 godina i, prema utvrđenim pravilima, time bi se došlo do kraja “lockdowna”.

No državni premijer Daniel Andrews rekao je da ne isključuje mogućnost da se utvrđene mjere produlje bude li potrebno.

Australija cijepljenjem želi izbjeći zatvaranje

Australija s 25 miliona stanovnika dugo se borila sa strategijom potpunog iskorjenjivanja virusa, ali nakon što nije uspjela obuzdati nekoliko izbijanja zaraze delta-varijantom, okrenula se ciljevima ostvarivanja određene razine procijepljenosti kao načinu da se iziđe iz zatvaranja.

Od pojave koronavirusa Australija ima 105.000 zaraženih i više od 1200 smrtnih slučajeva povezanih s COVID-om.

Revolucion škola plesa u H. Novom

0
Škola plesa u HN
Počinje nova sezona plesa u Herceg Novom!
Prestavljamo Lucasa i Biancu, profesionalne plesače i instruktore iz Argentine, koji će vas uvesti u čarobni svijet Argentinskog tanga! Takođe tu je i naš Yasmany Acosta sa Cube koji će vas naučiti da plešete Kubansku salsu, kao i senzualnu Bachatu!
Uz internacionalne i profesionalne instruktore, sa novim konceptom časova prilagođenim našim prostorima, u Revolucion školi plesa naučićete da plešete a usput se i ludo zabaviti kako na časovima tako i na plesnim večerima!
Upis počinje 4. oktobra u 19 sati u našim prostorijama u ulici Marka Cara 8, Stari grad, H. Novi.

Grlić Radman u Kotoru: Hrvatska vas svojim institucijama podržava

0
Gordan Grlić Radman u Kotoru – foto Boka News

Hrvatska svojim institucijama podržava crnogorske Hrvate, kazao je u nedjelju naveče ministar vanjskih poslova RH Gordan Grlić Radman nakon sastanka s predstavnicima hrvatskih udruga u Boki kotorskoj.

„Hrvati u Crnoj Gori su lojalni građani ovoj državi, želim ih ohrabriti da s ponosom, hrabrošću, odvažnošću čuvaju vlastiti identitet koji je na koncu i bogatstvo same Crne Gore”, rekao je ministar Hini nakon sastanka.

Nama je u interesu ojačati jedinstvo slogu savezništvo među Hrvatima kako bi na sljedećim crnogorskim izborima imali zastupnika u parlamentu, kazao je Grlić Radman.

Sa sastanka u Kotoru – foto Boka News

„Želja nam je da Hrvati ovdje u Boki kotorskoj i Crnoj Gori osjete podršku da ih država Hrvatska sa svojim institucijama podržava, jer oni su oni ovdje autohtoni narod. O tome sam razgovarao i s ministrom Radulovićem u čemu smo se složili da ćemo zajednički raditi na dobrobit Hrvata u Crnoj Gori i jačanju njihovog identiteta, da mogu raditi bez ikakvog straha i prijetnji kojih je bilo ovog ljeta”, rekao je.

Sa sastanka u Kotoru – foto Boka News

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković zahvalan je na podršci.

„Radio hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori postao strateški projekat koji finansira  hrvatska država. Posebno bi se zahvalio Državnom uredu za Hrvate izvan RH koji podržava naše projekte“ – kazao je Deković.

„Naša Hrvatska je sa nama i to je činjenica koja nas čini jakima. Mi ćemo još jače nastaviti, ne samo na kulturnom i socijalnom polju već i politički predstavljati Hrvate. Sve ono što čini hrvatski identitet HGI će braniti“ – poručio je Adrijan Vuksanović, predsjednik HGI-a.

Ministar Grlić Radman sa mons. Ivanom Štironjom – foto Boka News

Ministar Grlić Radman posjetio je katedralu Svetog Tripuna u Kotoru gdje se susreo sa kotorskim biskupom mons. Ivanom Štironjom.

Gužve u kalifornijskim lukama: Stotine brodova čeka sedmicama

0
Foto: Miro Štrelov / HRT Radio Zadar

Nakon što je pandemija koronovirusa prilično usporila transport i isporuku brojnih proizvoda, postupnim ukidanjem pojedinih mjera i otvaranjem svjetskoga gospodarstva porastao je i interes kupaca diljem svijeta za narudžbe i kupovinu. No, i dalje se na robu čeka sedmicama, ako ne i mjesecima, piše HRT Radio Zadar.

Povećana potražnja stvorila je probleme ne samo brodarima, nego i lučkim operaterima u Kini, te još više u Sjedinjenim državama. U pretrpane luke brodovi, prije svega kontejneraši, propuštaju se na kapaljku. Jednim takvim brodom, sa šest hiljada kontejnera, zapovijeda kapetan, Zlarinjanin Miro Štrelov. Evo kako je za HRT Radio Zadar opisao stanje ispred Long Beacha na kalifornijskoj obali:

Nitko nam ne daje točne informacije, no najvjerojatnije, kako nam agenti i čarteri kažu, dolazi do problema i zastoja prvenstveno zbog COVID-a. Smanjen je broj ljudi koji rade port operation, odnosno dizaličara i štivadora, kaže kapetan Štrelov.

Drugi problem je nedostatak kamiona i vozača, jer se sada već previše brodova akumuliralo. Svaki dan dolaze po tri broda iz Kine krcata kontejnerima. Amerika vjerojatno radi nadolazećih blagdana i ‘Black Friday’-a uvozi jako puno robe, no ona se nema gdje složiti. Zbog nedostatka kamiona roba se gomila u luci, što onemogućuje preuzimanje kontejnera s drugih brodova te zbog toga brodovi dosta čekaju, pojasnio je kapetan.

Trenutno na sidrištu ispred Long Beacha nalazi se oko sto brodova, a negdje oko 20-30 brodova pluta na 25nM ispred luke. Kako koji brod uđe u luku, tako se po redu dolaska iz Kine sljedeći zove na sidrište i onda se čeka otprilike dva tjedna. Mi smo stigli 18. septembra navečer, a plutali smo do 22. septembra. Vjerojatno ćemo do 2. oktobra biti tu na sidru, po informacijama i rasporedu kojeg su postavili u luci, a koji se mogu promijeniti u svakom trenutku. Naš je brod od 6 tisuća teu, svi kontejneri idu van i brod se krca ponovno. Tako je bilo s drugim brodovima na našem vezu. Dijelimo vez s Coscom, a njihovi brodovi imaju prednost.

U luci se stoji 7 dana, uz dva tjedna na sidru s plutanjem, a rasporedi su pomaknuti. U Kini to nije slučaj, ondje svi brodovi idu prema planu, što u Americi predstavlja dodatan problem jer brodovi stalno dolaze, a nedostaje skladišnog prostora u luci zbog nedostatka kamiona i vozača koji bi dalje transportirali kontejnere, zaključio je kapetan Miro Štrelov.

Krenuli letovi Sarajevo-Abu Dhabi

0
wizz plane

Aviokompanija Wizz Air Abu Dhabi u nedelju, 3. oktobra, je uspostavila avioliniju Sarajevo – Abu Dhabi.

Letovi će se odvijati dva puta sedmično i to srijedom i nedjeljom najmodernijim tipom aviona Airbus A321neo.
Karte se mogu kupiti na šalteru prodaje karata na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, onlajn putem web stranice www.sia.ba kao i putem mobilne aplikacije aviokompanije wizzair.com, saopšteno je iz sarajevskog aerodroma.

H. Novi – Projekat WONDER – da gradovi postanu „child friendly“!

0
Wonder

Turistička organizacija Herceg Novi bila je domaćin internacionalnog sastanka projekta “WONDER – Child friendly destinations” održanog  u Herceg Novom 30 septembra i 01 oktobra u hotelu Palmon Bay.

Tokom dva dana trajanja sastanaka, partneri su podijelili iskustva i razgovarali o planu rada za naredni period koji će biti od suštinskog značaja za održivost WONDER mreže tokom trajanja projekta ali i nakon njegovog završetka. To će garantovati zajedničku saradnju i sprovodjenje aktivnosti, kao i praktično sredstvo za proširenje mreže i uključivanje novih članova. Transnacionalna mreža destinacija prilagođenih djeci zajednički će raditi na angažovanju djece radi poboljšanja atraktivnosti i konkurentnosti WONDER gradova.

Mreža će poslužiti kao promocija, marketing i prilika za mnoge lokalne vlasti i organizacije. Nakon završetka projekta, mreža će nastaviti rad na poboljšanju usluga i politika prilagođenih djeci kao i na proširenju svojih članova u WONDER mreži sa ciljem da gradovi postanu „child friendly“!

Wonder

Pored radnih zadataka, partneri su bili u prilici uživati u gastronomiji i prirodnim ljepotama našega grada.

Sastanku su prisustvovali partneri iz sljedećih opština: Fano i Cervia -Italija, Velenje -Slovenija, West Achia i Preveza – Grčka, zatim, Observatorijum za prava djece i mladih iz Tirane- Albanija, Grad Novigrad – Hrvatska, Razvojni centar Novo Mesto – Slovenija, Razvojna agencija grada Dubrovnika, kao i pridruženi partneri iz Splita – Hrvatska i komore Achia – Grčka.

Wonder

Projekat “WONDER – Child friendly destinations” realizuje se u okviru drugog poziva Jadransko-jonskog transnacionalni programa. Implementacija je počela u februaru 2020 godine i trajeće 26 mjeseci. Ukupni budžet projekta je 1.697.000 eura od čega Turističkoj organizaciji Herceg Novi pripada  113.892 eura.

MyFunZoo – likovna edukacije djece kroz art terapiju

0

U JPU “Bambi” Tivat kroz novi kreativni programa realizuju se  likovne edukacije putem art terapije u okviru projekta MyFunZoo – Moj zabavni zoo vrt

U JPU „Bambi“ Tivat južnoafrička umjetnica Renee Allem radi radionice art terapije sa djecom starijih i mješovotih vaspitnih grupa kojim je obuhvaćeno preko 130 djece. Sam projekat se uspješno sprovodi godinama širom Amerike pod nazivom MyFunZoo.

Kako ističe vd direktorica vrtića dr Jelena Perunović-Samardžić „Art terapija je jedna od najobuhvatnijih i najsnažnijih tehnika razvijanja svih dječjih razvojnih područja a koja se istovremeno može sprovoditi i individualno i grupno u radu s djecom ranog i predškolskog uzrasta. Prateći dijete kroz pokret, boju, priču i emociju vaspitač može saznati mnogo i kreirati prostor za dječji razvoj i zadovoljavanje njihovih potreba. Različita djeca će, naravno, različito reagovati no svako dijete priča svoju priču – na nama koji radimo sa njima je da je pročitamo s razumijevanjem“.

Bambi

“MyFunZoo projekat  u obliku pazli pruža iskustvo kombinovanja slikanja sa podsvjesnim učenjem u cilju učenja kroz igru što nije uvijek moguće implementirati u današnjem okruženju. Ovaj program je utemeljen na konceptu da inspiriše djecu da samostalno stvaraju. Rad sa ovom tehnikom je dao rezultate u poboljšanju dugoročnog pamćenja u učenju, timskog rada, kao i učenja uopšte. Ovo je višesturuko iskustvo u učenju koje može poslužiti razvoju svih oblasti dječijeg razvoja jer je dječija mašta njihova jedina granica“ – kaže Renee Allem autorka i realizatorka projekta.

Lako je vidljivo koliko djeca uživaju u ovom programu zahvaljajući slikama koje su kreirali.

Predsjednik parlamenta Luksemburga: Herceg Novi grad sa velikim turističkim potencijalom

0
Luksembrug-HN

Predsjednik Predstavničkog doma Luksemburga, Fernang Etgen boravi u Herceg Novom, gdje će 4. i 5. oktobra biti učesnik 14. Konferencije predsjednika parlamenata malih evropskih država. On i saradnici su danas bili gosti predsjednika Opštine Herceg Novi, Stevana Katića, sa kojim su obišli Stari grad i razgovarali o mogućnostima za povezivanje i saradnju.

Delegacija Luksemburga imala je priliku da se upozna sa istorijom, posjeti najatraktivnije dijelove Starog grada i tvrđave Forte Mare i Kanli Kula, te da se informiše o aktuelnim projektima i strateškim planovima lokalne uprave.

Etgen je istakao da je Herceg Novi grad sa velikim turističkim potencijalima, a Crna Gora otvoreno, pluralističko društvo, baš kao i Luksemburg.

“Crna Gora ima značajnu ulogu na Balkanu, kao što Luksemburg ima značajnu ulogu u Evropskoj uniji. Nadam se da će i Crna Gora jednog dana biti članica Evropske unije. Posebno mi je prijatna posjeta Herceg Novom, jer se nalazimo u gradu sa velikim turističkim potencijalima, izuzetnim tvrđavama, koje mogu da privuku turiste”, rekao je Etgen.

Luksembrug-HN

Etgen je poručio da zemlje članice Evropske unije i one koje to žele da postanu moraju da sarađuju. Dodao je da je parlamentarna saradnja izuzetno važna za razmjenu iskustava između Crne Gore i Luksemburga, kao i za promociju naše zemlje.

“Crna Gora i Luksemburg imaju odlične bilateralne odnose. U Luksemburgu živi oko 3.600 ljudi iz Crne Gore i oni su se odlično integrisali u naše društvo. Na parlamentarnom nivou imamo odličnu saradnju na različitim poljima, kao što je sa Savjetom Evropske unije i OEBS-om, što smatram da će doprinijeti Crnoj Gori da ostvari svoje evropske ciljeve, kazao je Etgen.

Predsjednik Opštine Stevan Katić ocijenio je da je Konferencija predsjednika parlamenata malih evropskih država najvažniji skup u Herceg Novom u posljednjih 30 godina, kojem će prisustvovati visoki zvaničnici parlamenata više zemalja Evrope. On je poručio da će Herceg Novi i Crna Gora naredna dva dana biti zapaženi u regionu i cijeloj Evropi.

“Smatram da je ova konferencija značajna zbog saradnje na nivou parlamenata, ali i zbog toga što je Herceg Novi odabran za domaćina. Ugostio sam danas predsjednika parlamenta Luksemburga, sa kojim smo u srdačnom razgovoru razmjenili iskustva i upoznali ga sa istorijom grada. Istakli smo koliko je značajno da država koju predstavlja bude prisutna u Herceg Novom, posebno kada je u pitanju turizam. Luksemburg je najrazvijenija mala države Evrope, koja ima najviši BDP po glavi stanovnika, te nam njihova iskustva mogu biti od izuzetne pomoći, naročito u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”, rekao je Katić.

Luksembrug-HN

Četrnaesta Konferencija predsjednika parlamenata malih evropskih država biće otvorena u ponedjeljak u 10 sati u hotelu “Lazure” obraćanjem predsjednika Skupštine Crne Gore Alekse Bečića i ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića.

Na konferenciji će učestvovati predsjednik Predstavničkog doma Luksemburga Fernang Etgen, predsjednica Predstavničkog doma Kipra Anita Demetriou, predsjednik Nacionalnog savjeta Monaka Stefan Valeri, predsjednica Parlamenta Andore Roser Sune Paskuet, kao i drugi visoki predstavnici parlamenata Monaka, Luksemburga, Kipra, San Marina i Islanda.
Učesnici će razgovarati o izazovima i prednostima za male države u pogledu inovacija i modernizacije parlamenata, ulozi parlamenata u savremenim ekološkim izazovima, kao i parlamentarnoj diplomatiji malih evropskih država