Pikasov muzej u Parizu uskoro će postati bogatiji za još osam djela poznatoga španskog umjetnika, koje je francuskoj državi poklonila njegova najstarija kći Maja Ruiz-Pikaso.
U sklopu donacije Maje Ruiz-Pikaso je i skulptura iz njezine privatne zbirke, objavilo je francusko ministarstvo kulture.
U saopštenju stoji da su djela, odsad u vlasništvu francuske nacionalne zbirke, dodijeljena pariškome Pikasovom muzeju gdje će biti izložena od 22. travnja 2022. u sklopu izložbe posvećene Maji Ruiz-Pikaso, rođenoj 1935. godine.
Ministarstvo ističe da su djela iz različitih kreativnih faza Pabla Pikasa obogatila zbirku već izloženih pariških umjetnina velikog slikara.
Donaciju čini šest slika, jedna skulptura i blok sa skicama. U pariškome Pikasovom muzeju, otvorenom 1985., smještena je najveća zbirka umjetnikovih djela na svijetu.
U baroknoj vili Hotel Sale izloženo je 5000 Pikasovih djela i desetine hiljada arhivskih dokumenata.
Posjetiocii mogu razgledati više od 200 slika, oko 1500 crteža, skulptura, gravura, djela od keramike i Pikasovih eksperimentalnih djela.
U sklopu izložbe su i privatne fotografije na kojima je umjetnik prikazan sa svojom porodicom.
Pionir kubističkog pokreta umro je 1973. godine u Francuskoj u dobi od 91. godine.
Do Pikasovih je djela vrlo teško doći, rijetka su čak i među poznatim kolekcionarima jer umjetnik nije volio prodavati svoje slike. Ostavio ih je u nasljeđe svojim potomcima.
U srijedu, 22. septembra u 20h u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ (Stari grad, Budva) biće otvarena izložba umjetnice Dace Marković. Izložbu će zvanično otvoriti istoričarka umjetnosti Petrica Duletić.
Daca Marković je rođena u Beranama. Završila je Pedagošku akademiju u Nikšiću, likovni odsjek. Filozofski fakultet, smjer istorija umjetnosti, završila je u Beogradu.
Kod profesora Ivana Tabakovića bila je na studijskom usavršavanju i slikarskoj specijalizaciji. Član je ULUPUDS – a od 1979. godine.
Daca Marković se osim slikarstvom bavi i pisanjem proze i poezije. Živi i radi u Beogradu i u Beranama.
Izlagala je na 40 samostalnih izložbi, i više od 450 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Izlagala je u Moskvi, Londonu, Trebinju, Rijeci, Gornjem Milanovcu itd.
O Daci Marković je rekao:
“Da me neko juče pitao šta znam o DaciMar rekao bih da je to jedna od čuvenih ljubavi Pabla Pikasa, našeg porekla, koju je on i portretisao, a i sama je slikala i pisala. A kad sam ovih godina u Beogradu upoznao poetesu i slikarku DacuMar, pročitao njene knjige i video njene slike, samo sam se uverio da je tačno ono što sam mislio na neviđeno. Ljubavi Pabla Pikasa se još rađaju, bojama pišu, a rečima slikaju.” Matija Bećković. Izložba će biti otvorena do 10. oktobara 2021. godine.
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju – Naša ekološka pjesma
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede raspisalo je javni poziva za dodjelu pomoći za marikulturu – uzgoj školjki. Za ovu namjenu opredijeljeno je 40.000 EUR.
– Pozivaju se zainteresovani uzgajivači školjaka – nosioci dozvole za marikulturu da dostave zahtjev za ostvarivanje pomoći zbog masovne smrtnosti mlađi vrste mušulja (Mytilus galloprovincialis), do koje je došlo stvaranjem viškova konzumnih školjaka vrste mušulja koji su nastali zbog nemogućnosti plasmana proizvoda izazvanih pandemijom virusa Covid-19, što je za posljedicu imalo i nemogućnost zasnivanju proizvodnje u oprimalnom kapacitetu u 2021. godini – saopšteno je iz Ministarstva.
Pomoć se ostvaruje u iznosu 0,25 eura po m2 korisne površine uzgajališta, odnosno površine opredijeljene za uzgoj školjaka vrste mušulja navedene u rješenju za izdavanje dozvole za marikulturu.
Školjke Boke – Boka News
– Pomoć se može opredjeljivati do 40.000 EUR iz sredstava utvrđenih mjerom Program intervencija na tržištu poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva i akvakulture, koji je Vlada utvrdila u okviru Mjera podrške građanima i privredi za prvi kvartal 2021. godine – navodi se u pozivu.
Zahtjevi se dostavljaju od 25. septembra do 15. oktobra 2021. godine na adresu: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Rimski trg br. 46, 81000 Podgorica, sa naznakom “za dodjelu pomoći nosiocima dozvole za marikulturu (uzgoj školjaka)”.
Sudeći prema statistici Monstata, u Crnoj Gori najveću prosječnu platu imaju građani Tivta i to 623 eura, dok je na sjeveru najmanja plata u Petnjici – 437 eura. U glavnom gradu prosječna zarada je 560 eura.
Najmanju platu zvanično primaju na jugu države i to Ulcinjani – 422 eura.
Ipak, kada se pogledaju prosječne plate bez poreza i doprinosa statistika je, kako ocjenjuju sagovornici “Dana”, više nego zanimljiva i čudna jer, na primjer, u Podgorici je prosječna plata od 560 eura samo 17 eura veća nego u Plavu gdje iznosi 533.
Sudeći prema zvaničnoj statistici, prosječna plata u Pljevljima je samo dva eura manja nego u Podgorici i iznosi 558 eura.
Prema zvaničnim podacima za kraj jula, prosječna neto plata u Kolašinu je 544, Kotoru 543, Budvi 532 eura, Cetinju 525, Baru 520, Beranama 513, Mojkovcu 509, Plužinama 505, Žabljaku 504, Nikšiću 503, Šavniku 496, Rožajama 493, Andrijevici 477, Danilovgradu 470, Herceg Novom 446, Bijelom Polju 443, te Petnjici 437.
“Zarade koje je radio Monstat su nerealno obračunate i nerealno je uzet prosjek”
Građanski aktivista iz Bijelog Polja Almer Mekić kaže da statistički podaci koje objavljuje Monstat govore samo jedno – da su institucije koje se bave statističkim podacima u velikoj krizi, ili sa nedostatkom kadra, ili sa namjerama pojedinih da prikažu sasvim drugačiju situaciju nego što je.
– Prema istraživanjima kojima se godinama bavi NVO “Euromost”, prosječna plata u opštinama na sjeveru Crne Gore ne može proći 280 eura, neto, znači bez poreza i doprinosa. Minimalna plata je 222 eura bez poreza i doprinosa. Pozvali bismo Monstat da objavi posebno za svaku opštinu na sjeveru Crne Gore koliki broj građana na sjeveru po opštinama prima minimalnu platu od 222 eura, jer, prema našim sazanjima, to je čak 60 odsto, dok ostalih 30 prima od 250 eura do 350, a ostalih 10 prima preko 350 eura. Znači nemoguće je da je prosjek plate, na primjer, u opštinama na sjeveru Crne Gore u 2021. godini u prosjeku 500 eura i da je prosjek skoro isti kao i u Podgorici – istakao je Mekić.
On dodaje i da su sigurni da će i ova vlada kao i prethodna prikrivati prave podatke, a sve u cilju kako bi građanima govorili da se zaposlenost povećava, da su plate veće i slično.
Prema riječima Zarije Pavićevića iz Alternative Crna Gora, zarade koje je radio Monstat su nerealno obračunate i nerealno je uzet prosjek.
– Ove prosječne zarade u Crnoj Gori nema ni 20 odsto građana. Prosjek zarada u Crnoj Gori je mnogo niži i kreće se oko 350 eura. U Crnoj Gori je polovina radnika obračunata na zarade od 220 eura, tako da prosjek zarada ne treba računati na osnovu ankete, nego na osnovu zvaničnih poreskih prijava. Monstat je uzeo terminologiju obračuna koja mu je odgovarala, umjesto da samo jedan sat provedu u Upravi poreza i carina – smatra Pavićević.
On je istakao da je mnogo važnije tumačenje ovih zarada.
– Plate od 520 eura su po kupovnoj moći jednake kao plate od 400 eura od prošle godine! Poskupljenja su “pojela” bar 100 eura svakoj familiji za godinu. Koliko može namirnica da kupi porodica sad sa 520 eura, a koliko je mogla prije godinu? Zarade nijesu rasle ni za cent u većini firmi, ali su cijene zato skočile za trećinu. Zašto se ćuti o tome?! Novoj vladajućoj većini bila su puna usta DPS-a i poskupljenja, a sad kad oni vrše vlast ćute kao zaliveni. Da bi zarade rasle potrebno je da se pojave novi investitori, a njih nema ni u najavi. To je zato što smo rizična zemlja. Niko ne želi ovdje da rizikuje novac dok se partije nove vladajuće većine prepucavaju ko spava sa kim, ko ima snimke iz postelje, a ko ne. Za to vrijeme građani imaju male plate, sve je više nezaposlenih. Ili ćemo da se ponašamo kao ozbiljna zemlja ili nestajemo – upozorava Pavićević.
Promocija knjige „Umjetnik i muza“ Ljiljane Tomanović Ponomarev, u organizaciji Sekretarijata za kulturu i obrazovanje i JU Gradske biblioteke i čitaonice Herceg Novi, biće upriličena u četvrtak, 23. septembra u Kući Iva Andrića.
O romanu će govoriti autorka i Đorđe Malavrazić, esejista i kulturolog.
Ljiljana Tomanović Ponomarev je odrasla u Herceg Novom, gdje je završila srednju školu. Diplomirala francuski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu, usavršavala jezik u Francuskoj. Pohađala je postdiplomske studije iz sociologije kulture na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Nekoliko godina poslovno je boravila u DŽibutiju i Maroku. Profesionalno je prevodila sa francuskog jezika.
Književnim radom se bavi od 1995. godine, a prvi roman „Sestra moja Erika“ objavila je 2001. godine. Nakon toga objavila je roman „Igre i ogledala“, 2005. godine. Roman „Učenica profesora DŽojsa“, objavljen 2012. godine, bio je u najužem izboru za NINovu nagradu. Roman Umetnik i muza objavila je 2019. godine.
O njenim romanima pisali su filozof i sociolog Đuro Šušnjić, književni kritičar i književnik Vasa Pavković, pesnikinja Bosiljka Pušić, dramski pisac Stevan Koprivica, esejista i profesor književnosti Zoran Paunović i mnogi drugi.
Ljiljana Tomanović Ponomarev živi na relaciji Beograd–Petrovac na Mlavi–Herceg Novi–Ženeva.
Početak promocije zakazan je za 19:30 sati, a obavezno je poštovanje svih epidemioloških mjera.
Niskotarifni zračni prevoznik Ryanair u zimskom redu letenja Zagreb će s 24 linije povezivati s evropskim odredištima u 16 zemalja, a u decembru će u zagrebačku bazu uvesti i treći avion, pri čemu očekuje do ljeta iduće godine oko milon putnika na svim linijama, najavio je u utorak u Zagrebu predsjednik Uprave Ryanaira Michael O’Leary.
To je ujedno i prvi zimski red letenja Ryanaira iz Zagreba, koji kreće krajem oktobra, a O’Leary je dodao i da je to njegova prva konferencija za medije te posjet Zagrebu.
Naglasio je da im je Zagreb veliki izazov i da tu vide veliki potencijal, kao i u cijeloj Hrvatskoj, već prepoznatoj u svijetu zbog turizma. Za Zagreb je istaknuo da je trenutno jedan od rastućih ‘hot city break’ destinacija.
„Ljudi žele doći u Zagreb, posebno za božićni sajam u zimi, a ima i puno kulturnih i povijesnih znamenitosti, dobru hranu i raste mu broj stranih turista. Važna je i prepoznatljivost Hrvatske po nogometu, a i koliko sam uspio vidjeti ima i puno lijepih žena”, rekao je O’Leary.
Smatra da Zagreb zaslužuje imati barem oko 3,5 miliona avio-putnika godišnje, jer, kako je kazao, riječ je o glavnom gradu te vjeruje da će u saradnji sa aerodromom Zagreb, s kojom dijele viziju rasta, doći do tih brojki.
Ponovio je i ranije najave Ryanaira da u Zagreb u ‘baziranje’ tri zrakoplova do kraja ove godine, od kojih su dva već u bazi od jula i septembra, ukupno investiraju 300 miliona dolara te da time izravno otvaraju 100 radnih mesta te još oko 750 neizravnih u cijeloj Hrvatskoj. Bio bi razočaran, navodi, da u Zagrebu već idućeg ljeta u bazu ne uvedu i četvrti avion, odnosno da bi ih tu mogli imati tri do pet.
„Ryanair uvodi 24 nove linije iz Zagreba u idućih šest mjeseci, a CA je u tri godine uvela samo tri nove linije i dobila je 12 miliona eura pomoći od države”, reako je O’Leary.
No, kako je odgovorio na pitanje novinara o Croatia Airlinesu i jesu li konkurencija ili ne, Ryanair želi da CA bude „živa i zdrava” kompanija, dodajući da nemaju istu strukturu putnika niti leti na iste destinacije i aeordrome.
„Stalo nam je da CA živi i nismo došli tu da bi ju uništili nego smo došli stvoriti zdravu konkurenciju, a kako linija prema Dublinu nije uništila poljski LOT ni AirLingus tako neće ni CA”, odgovorio je O’Leary.
Sigurnost je odavno najvažnija briga putnika kada se odlučuju o destinaciji koju će posjetiti. No, svijet se posljednjih godina potpuno promijenio zbog globalne pandemije, a predstava o tome šta tačno mjesto čini “sigurnim” značajno se promijenila. Zašto?
Ovo bi moglo objasniti promjene na Indeksa sigurnih gradova (SCI) koji rangira 60 međunarodnih destinacija u području digitalne i zdravstvene sigurnosti, infrastrukture, lične sigurnosti, kao i zaštite okoliša, nove kategorije za ove godine. Indeks sigurnih gradova rangira istraživačka jedinica lista The Economist.
Dok su azijski gradovi poput Tokija, Singapura i Osake iz godine u godinu neprestano zauzimali vodeća mjesta, ove godine europska destinacija zauzima prvu poziciju.
Kopenhagen je prvi put proglašen najsigurnijim gradom na svijetu, postigavši 82,4 boda od 100 u godišnjem izvješću. Iza njega je Toronto s 82.2 boda, a Singapur i Tokio ostaje među prvih pet – treći i peti. Četvrti je Sydney.
Glavni grad Danske skočio je sa zajedničkog osmog mjesta 2019. godine na vrh liste, uvelike zahvaljujući uvođenju odjeljka o zaštiti okoliša, u kojem je grad postigao posebno dobre rezultate, uz osobnu sigurnost, piše CNN, citirajući izvješće.
Prevencija kriminala
“U Kopenhagenu bi se svi trebali osjećati sigurno, bilo dijete ili starije osobe, muško ili žensko, LGBTI+ ili dio bilo koje druge manjine. Zato kontinuirano radimo na poboljšanju sigurnosti za naše građane. Jedan od ključnih čimbenika koji Kopenhagen čini tako sigurnim gradom je njegova niska stopa kriminala, na najnižoj razini u više od desetljeća”, kazao je za The Economist gradonačelnika Kopenhagena Lars Weiss.
Kao ključne izazove urbane sigurnosti, gradonačelnik je naveo prevenciju kriminala, posebno kod mladih.
“Od ključne je važnosti osigurati da ugrožena djeca i mladi dobivaju pravu preventivnu podršku što je prije moguće, tako da nikada biti umiješani u kriminal”, kazao je.
Infrastruktura i zaštita okoliša
Važnim smatra i pitanje infrastrukturne sigurnosti, posebno za bicikliste.
“Gotovo polovica stanovništva vozi se bicikiom do škole ili posla. Stoga mi je jedan od ključnih prioriteta nastaviti stvoriti još bolju i sigurniju infrastrukturu za bicikliste. Posebno naši najmlađi sugrađani – uvijek se trebaju osjećati sigurno dok voze bicikl ili hodaju do škole.”
Kad je riječ o okolišu i sigurnosti, gradonačelnik ističe da je cilj da Kopenhagen bude prvi svjetski glavni grad bez emisija ugljendioksida do 2025. godine.
“Ulažemo veliki napor u smanjenje potrošnje energije, ulaganje u zelenu energiju i poticanje zelene mobilnosti, čime se naš grad razvija na održiv način. Nadalje, Kopenhagen poduzima mjere klimatske prilagodbe koji poboljšavaju sigurnost okoliša i doprinose mogućnosti življenja u glavnom gradu”, objasnio je gradonačelnik.
Zdravlje i sigurnost u vrijeme pandemije?
Jedna od oblasti za indeks sigurnosti gradova bilo je i zdravlje, posebno imajući na umu pandemijske okolnosti.
Gradonačelnik Kopenhagena je objasnio da s u ovom gradu proveli opsežne komunikacijske kampanje na društvenim medijima i u javnim prostorima na mnogim različitim jezicima.
“Komunicirali smo i direktno s određenim skupinama putem različitih organizacija. Od rane faze pandemije djelovali smo proaktivno na sprječavanju širenja korona virusa, a ujedno pomagali kompanijama i građanima u karanteni”, kazao je Weiss.
Kopenhagen je izdvojio značajan novac za dodatne aktivnosti za povratak djece u škole, te za inicijative kojima se jača mentalno zdravlje starijih građana.
“Pokrenute su i aktivnosti kako bi se restoranima, hotelima i trgovinama dao prijeko potreban ekonomski poticaj.”
Inače, Danska je prva evropska država bez COVID restrikcija, nakon što je ukinuta obaveza da se pri ulasku u noćne klubove pokaže dokaz o vakcinaciji.
Broj novozaraženih u Danskoj je usporen s porastom stope vakcinacija, budući da je više od 70 posto ukupne populacije vakcinisano.
Ograničenje vezano za noćne klubove bilo je posljednje u dugom nizu mjera koje je Danska postepeno ukidala prethodnih mjeseci.
Sada je jedina država u Evropi koja nema ograničenja nakon što je Island u junu ukinuo sve mjere, da bi ih ponovo uveo nakon što se broj slučajeva povećao.
Danska je uvela COVID pasoše u martu 2021. godine u sklopu postepenog ublažavanja ograničenja.
Prvog avgusta ukinula je zahtjev za COVID pasošima u muzejima i na priredbama u zatvorenim prostorima s manje od 500 osoba, prije nego što ga je odbacila za velike događaje. Maske nisu potrebne u javnom prevozu od sredine augusta.
U ovom članku pokušaćemo riješiti porijeklo i smisao tivatskog mikrotoponima Kalardovo. Rezultati našeg istraživanja veoma su zanimljivi i ukazuju na najrazličitije- ponekad i za jezikoslovne stručnjake sasvim neočekivane- načine nastanka toponima.
U procesu rješavanja porijekla i smisla toponima sasvim je logično i samo po sebi razumljivo što se polazi od trenutnog sinhronijskog presjeka, tj. od aktuelne glasovne strukture tog leksema. Ovaj analitički postupak imanentan je prije svega onoj kategoriji ljudi zainteresovanih za rješavanje porijekla i smisla toponima (i leksema uopšte) koju najčešće nominiramo kao lingvističke laike. Oni pokušavaju- u okviru te glasovne strukture- izdvojiti segment na kojem bi mogli bazirati kakvu-takvu plauzibilnu analizu porijekla i smisla proučavanog toponima. Kad je riječ o toponimu Kalardovo, lingvistički laik- pogotovo ako je u pitanju domicilni Bokelj- nesumnjivo bi kao segment od kojeg treba poći u analizi porijekla i smisla ovog toponima izdvojio glasovnu jedinicu kala-. Zašto? Zato što je na teritoriji Boke, prije svega u govoru domicilnih Bokelja, frekventan glagol kalati. Nije zgorega- naprotiv- dati malo iscrpniji opis značenja ovog glagola i derivata od istog. U drugom tomu svojih Jadranskih etimologija Vojmir Vinja- nakon što ustvrđuje da je osnovno značenje glagola kalati “spuštati, skidati”- navodi kako “ (…) ovaj glagol ima mnogo više semantičkih vrijednosti i izvedenih likova nego što se može zaključiti iz Skokova članka kàlati. Sa značenjem “skinuti, spustiti, smanjiti…” u općenitoj je uporabi na čitavoj hrvatskoj strani Jadrana. Navest ćemo nekoliko posebnih vrijednosti i likova: hibridni lik prikalȁt prf na Murteru znači “dignuti, pregledati i odmah zatim spustiti vrše ili mreže”, a u Vrgadi okalȁti prf “mrežom opkoliti ribu”; u Labinu je kalânicaf “cisterna, bunar”; kaladûra je u Boki “mjesto gdje se spuštaju mreže”: kaladûra mi u tivacki zaljev zovemo mjesto đe se kalaju mrežepopunice. Naprotiv, kaladûre fpl su u Korčuli i na Pelješcu “podočnjaci” (Pelješki zbornik 1976, 455). Na čitavom našem priobalju kalâdaf znači “spuštanje”, a najčešće jedno spuštanje tunje ili mreže: Bačio sam prvu kaladu i odma sam ufȁtio palombića (LRBK, 142). Međutim, isti lik označava (…) “malu maglu” u Boki, a u Trogiru i Korčuli “gusti sloj oblaka na zapadnom horizontu”. Posebno značenje ima kalᵒãda na Susku, gdje znači “oseku”, dok je istoznačni izraz kalᵒãnto: Nie͂će moć vapᵘo͂r kuštȁt, al je kalᵒãda. U Komiži se za “oseku” kaže skolôda (J. Božanić 317), dok se ista pojava u Boki naziva kȁla ȍd mora: Kȁla ȍd mora je u februar. Kad jekȁla ȍd mora lovi se plava riba (LRBK, 142). Posebnu vrijednost ima termin kàlāta (ili češće u množini kàlāte) u brodogradnji. Tako se u Korčuli nazivaju kraće lukoče u provi i krmi koje daju poseban oblik tim dijelovima broda, tj. od obline trupa tvore prijelaz u sve užu i užu provu odnosno krmu, tj. kalavaju se, postaju manji. Taj je naziv u uporabi i u Betini, u Trogiru, u Kućištu, dok nam A. Roki ovako opisuje ono što se u Visu naziva kolâta:”svinuta gredica pod palubom broda; kolâte nanizane jedna pored druge čine konstrukciju na kojoj se naslanja škaf, tj. paluba broda” (Vinja 2003: 48). Kako vidimo, glagol kalati i izvedenice od istog na jadranskoj obali veoma su frekventni. Temeljno značenje ovog glagola „spustiti (se), skinuti“ omogućava da se postavi hipoteza kako se- s obzirom na zemljopisni položaj Kalardova- toponim Kalardovo u umu tadašnjih govornika mogao oformiti na bazi predstave o spuštanju- kalavanju kod domicilnih Bokelja- iz nekih drugih djelova Tivta na lokaciju Kalardova. Sa smisaonog aspekta ta hipoteza sasvim je legitimna. Međutim, sa formalnog, gramatičkog, dakle čisto lingvističkog aspekta, ista je apsolutno nemoguća. Jer: ako sufiks –ovo, koji je „ (…) skoro isključivo toponomastički sufiks“ (Klajn 2003: 176) dodamo na osnovu kala-, dobićemo nepostojeći oblik *Kalaovo. Mogli bismo kalkulisati i sa tvorbenom osnovom ovog glagola u italijanskom jeziku- calare– iz kojeg je isti i posuđen u govor domicilnih Bokelja: kalar-. No, ni tada ne bismo dobili Kalardovo, nego *Kalarovo. Stoga je sasvim jasno kako hipotezu da Kalardovo na neki način vodi porijeklo od glagola kalati– premda bi smisaona osnova za to mogla postojati- decidno moramo odbaciti.
Istraživanje u pravcu otkrivanja porijekla i smisla toponima Kalardovo treba, dakle, usmjeriti u drugom pravcu. A za „proboj“ na pravi put u tom istraživanju ključno je bilo sljedeće saznanje do kojeg je autor ovog članka došao od više (starijih) govornika iz Tivta: da se današnje Kalardovo nekad izgovaralo Kalaždovo. To saznanje u potpunosti mijenja situaciju i istraživanje prebacuje na sasvim drugi kolosjek. Suština tog novog kolosjeka istraživanja jest uviđanje da je Kalaždovo jedna složena i- u jezičnopovijesnom smislu- višeaspektno zanimljiva leksička jedinica. Bît našeg istraživanja sastoji se u tome da otkrijemo i prezentiramo sintetsku ukupnost i cjelinu smisla ove kompleksne leksičke jedinice. To, paradoksalno, možemo postići isključivo kroz proces koji je opozitan sintezi: kroz analitičku dekonstrukciju nastanka toponima Kalaždovo, što automatski znači i rasvijetljavanje porijekla i smisla istog.
U kompleksnoj leksičkoj jedinici Kalaždovo možemo izdvojiti dva lingvistička segmenta. Jedan je nesumnjivo (toponomastički) sufiks –ovo. Ono što preostaje kad izdvojimo sufiks –ovo je segment Kalaždo. Neki laik kad je lingvistika u pitanju mogao bi primijetiti da ovaj leksički segment djeluje potpuno besmisleno. Na prvi pogled taj lingvistički laik zaista bi i bio u pravu. Moj zadatak u ovom članku je da tog našeg hipotetičnog lingvističkog laika razuvjerim i da mu dokažem da stvari ne stoje tako kako on misli. Postavlja se sljedeće suštinsko pitanje: kakvi su lingvistička priroda i bît jezičnog segmenta Kalaždo? Generalni odgovor je: u pitanju je jezični segment u okviru kojeg egzistiraju dvije jedinice, dva podsegmenta sa denotativnom vrijednošću. Sada nam se logički nameću dva nova pitanja: a) koje su to dvije jedinice, dva podsegmenta sa denotativnom vrijednošću, u okviru lingvističke jedinice Kalaždo?; b) koji je smisao cjeline lingvističke jedinice Kalaždo?
Kalardovo maps
Krenimo postupno. Ako kao nespornu lingvističku činjenicu uzmemo da je Kalaždo sekundarni oblik nastao asimilacijom po zvučnosti: prelazom š > ž ispred zvučnog konsonanta d, onda je primarni oblik ovog lingvističkog segmenta glasio Kalašdo. Kako (pro)tumačiti ovo Kalašdo? Pokušajmo u ovom- naizgled, kako rekosmo, besmislenom- lingvističkom segmentu izdvojiti jezične znakove, tj. jedinice koje posjeduju i plan izraza, i plan sadržaja. Odmah- u tom pravcu- možemo izdvojiti glasovni segment do. LeksemdoRečnik srpskoga jezika određuje kao „ravno zemljište (među brdima)“ (RSJ 2007: 289). Denotat leksema do zaista u potpunosti odgovara zemljopisnim karakteristikama Kalardova, koje zapravo i jest ravno zemljište uz more. Ali što je sa leksičkim segmentom kalaš? Možemo li i njega okvalificirati kao (jezični) znak: jedinicu koja posjeduje i plan izraza, i plan sadržaja? Reprezentativni rječnici savremenog B/CG/H/S jezika- Rečnik srpskoga jezika i Veliki rječnikhrvatskoga standardnog jezika– ne bilježe leksem kalaš. Bilježe ga, međutim, Skokov Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika i Rječnik JAZU. Kod Skoka o značenju ovog leksema čitamo sljedeće:“ (Vuk, 18. v., Dubrovnik) 1. nevaljanac, lopov, 2. skitnica, parasit (Čilipi) (…) Augmentativ kalàštura (Vuk, sufiks kao u žentùr-ina) „psovka za psa“. Denominal na –iti kalášiti, kàlāšīm (Perast, Čilipi) (s-, ras-, iz-) „jednako moljakajući i ulagujući se tražiti na dar što u koga, znati na jeftin način i bez muke nešto dobiti, zarađivati“. U općoj je upotrebi part. perf. pas. kao pridjev raskalašen od inhoativa raskalašiti se pf. „postati kalaš“ = prema impf. raskalašávati, –làšāvām i raskalašivati, –làšujem (Lika), na –ьn rȁskalašan (Vuk, Bačka)“ (Skok 1972: 19). U Rječniku JAZU nalazimo neke dodatne informacije o ovom leksemu:“ (…) nevaļalac, lopov; čovjek koji kalaši, pers. qallāš, tur. qalaš, lukavac, lopov (…) Od XVIII vijeka, a između rječnika u Stulićevu i u Vukovu: 1. „der taugenichts, lump“, „homo nihili“. 2. (u Dubrovniku) vide varalica (osobito koji uzima u zajam ne misleći vratiti) (…) Od ovijemkalašima (Farisejima) besjedi odi Gospodin. S. Rosa 64ᵃ. Robert Klive bio je u mladosti kalaš. M. Pavlinović, rad. 158“ (Rječnik JAZU, svezak 16, 1896: 766). Pored značenja samog leksema, za naše istraživanje bitna su još dva podatka koje pružaju navedeni leksikografski opisi: a) da su leksem kalaš i denominal od te imenice kalašiti bili rasprostranjeni i da su egzistirali na potezu od Dubrovnika do Boke Kotorske; b) da je taj leksem na ovom potezu posvjedočen u XVIII stoljeću. To znači da je leksem kalaš u tom periodu sasvim sigurno postojao i bio frekventan u govornoj upotrebi i na teritoriji današnje tivatske opštine. Ovu razinu analize možemo ovako rezimirati: glasovni segment kalaš jezični je znak koji je u XVIII stoljeću- a svakako i u vremenu mnogo prije XVIII stoljeća- bio u govornoj upotrebi i na teritoriji današnje tivatske opštine; isti stoga nesumnjivo moramo tretirati kao drugu leksičku jedinicu- u spoju sa leksemom do– u okviru lingvističke jedinice Kalaždo. Uostalom- a te leksičke jedinice pomenute su i u navedenim leksikografskim odrednicama iz Skokovog Rječnika i Rječnika JAZU– i u savremenom jeziku na teritoriji Crne Gore frekventni su leksemi kalàštura „raskalašna, razuzdana žena; nepoštena, rđava osoba, hulja“ (RSJ 2007: 517), rȁskalāšan, –šna, –šno „razuzdan, raspušten; nepristojan u ponašanju“ (RSJ 2007: 1129), raskalášiti, –àlāšīm „učiniti da neko postane raskalašan, razuzdan“ (isto: 1129) i rȁskalašnōst „osobina onoga ko je raskalašan“ (isto: 1130), koji u svom sklopu sadrže leksem kalaš. Samo što se mi nismo pitali odakle ovim leksemima (pežorativno) značenje koje imaju.
Valja nam sada riješiti prirodu i bît lingvističke jediniceKalaždo, odnosno Kalašdo. Po nama, ovaj lingvistički segment zapravo je imenička sintagma Kalaš Do, pri čemu je prvi leksem u okviru iste- Kalaš– zapravo nekadašnji, stari genitiv plurala ove imenice: kalašь. Sa formalnog aspekta, ova imenička sintagma analogna je istovetnim sintagmama-toponimima koje nalazimo i u savremenom jeziku na teritoriji Crne Gore, kao što je npr. imenička sintagma-toponim Perazića Do, gdje je prvi član sintagme takođe genitiv plurala. Kalaš Do zapravo je naše današnje Kalāšâ Do; smisao ove sintagme iscrpljuje se u sinonimnoj sintagmi „do nevaljalaca“, te u parafrazi „do, plaža na kojoj se skupljaju nevaljalci“. I zaista: ako se podsjetimo u koje svrhe- prije svega u večernjim satima- Kalardovo i danas gotovo svakodnevno služi, lako ćemo zaključiti o kojoj vrsti nevaljalaca se radi. A u doba kad je nastao naziv Kalaš Do, kada Tivat ni izbliza nije bio naseljen kao danas, ova plaža nesumnjivo bila je još pogodnija za nevaljalačke aktivnosti određenog tipa (ili određenih tipova). Tako da gotovo bez bilo kakvih dubioza možemo zaključiti da smo na opisani način ispravno riješili problem lingvističke bîti segmenta Kalaždo i odgovorili na pitanje smisla istog.
Pitanje koje se- kad je riječ o porijeklu i smislu mikrotoponima Kalardovo– u nastavku analize postavlja je: zašto je na lingvistički segment Kalaždo (za koji smo jezikoslovnom analizom upravo utvrdili da vodi porijeklo od imeničke sintagme Kalaš Do) dodat toponomastički sufiks –ovo? Odgovor koji nudim je sljedeći: leksem kalašu tivatskom kraju vremenom je nestao iz govorne upotrebe. Sljedstveno tome izgubilo se- kod tadašnjih govornika na teritoriji Tivta- i znanje o denotativnoj vrijednosti ovog leksema, a samim tim i znanje smisla sintagme Kalaš Do. Teško je u hronološkom pogledu apsolutno precizno odrediti kada se leksem kalaš izgubio iz govora na teritoriji Tivta. Međutim, budući da Skokov Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika i Rječnik JAZU navode da je leksem kalaš u XVIII stoljeću još uvijek u Boki bio frekventan u govornoj upotrebi, možemo- okvirno i relativnokronološki- utvrditi da je vrijeme početka gubljenja ovog leksema iz govorne upotrebe u Boki kraj XVIII i početak XIX stoljeća.
Posljedica nestanka- iz jezične kompetencije govornika na teritoriji tadašnje tivatske opštine- znanja denotativne vrijednosti leksema kalaš i smisla sintagme Kalaš Do ( > Kalaždo) bila je ta da tadašnji govornici na teritoriji Tivta nisu više imali jasnu predstavu o smislu lingvističkog segmenta Kalaždo. Po nama, oni su u jednom trenutku Kalaždo počeli percipirati kao glasovnu oznaku za izvjestan denotat/referent: danas možemo samo pretpostavljati što je u govoru tadašnjih Tivćana postao i bio denotat/referent ove lingvističke jedinice; možda su Kalaždo percipirali kao prezime, nadimak i sl. U svakom slučaju, Kalaždo je nesumnjivo egzistirao kao lingvistički segment koji je mogao fungirati kao tvorbena osnova na koju je zatim dodat toponomastički sufiks –ovo. Tako smo- poslije nekoliko promjena na raznim jezičnim nivoima- dobili mikrotoponim u glasovnoj formi Kalaždovo.
Konačno, moramo odgovoriti i na posljednje pitanje kad je riječ o porijeklu i smislu toponima Kalardovo. To pitanje je sljedeće: kako je nastao glasovni lik Kalardovo, sa sonantom r umjesto konsonanta ž? Na to pitanje nije teško odgovoriti. Jer: u istoriji B/CG/H/S jezika posvjedočen je prelaz ž > r: možeš > moreš, (zamjenica) ježe > (današnji veznik) jer(e); po analogiji sa upravo pomenutim slučajevima i Kalaždovo je moglo preći- i prešlo je- u Kalardovo.
Priča o porijeklu i smislu tivatskog mikrotoponima Kalardovo višestruko je interesantna. Nijedan lingvistički laik, naime, sigurno nije mogao ni slutiti koliko slojeva značenja skriva u sebi današnji glasovni lik ovog mikrotoponima. Zanimljiv je, najprije, temeljni smisao mikrotoponima Kalardovo koji je generisan iz značenja imeničke sintagme Kalaš Do: „do, plaža na kojem/kojoj se skupljaju nevaljalci (kazali smo i o kojoj se podvrsti nevaljalaca najvjerovatnije radi- o onima koji u večernjim satima i danas rado dolaze na Kalardovo). Zanimljivo je, zatim, i postupno gubljenje znanja o značenju imeničke sintagme Kalaš Do kod tadašnjih Tivćana i sljedstveno tome i zaborav- kod istih- smisla lingvističkog segmenta Kalaždo. To je, opet, kao krajnju posljedicu imalo semantičko preosmišljenje segmenta Kalaždo i dodavanje na isti toponomastičkog sufiksa –ovo. Konačno, analiza porijekla i smisla mikrotoponimaKalardovo pokazala nam je (sa čim smo se- pažljivi čitaoci mojih članaka svakako će se toga (pri)sjetiti)- već sreli prilikom analize mikrotoponima Kalimanj) koliko je u lingvističkoj analizi velik značaj samo jednog jedinog glasa: jer da smo u analizi porijekla i smisla mikrotoponima Kalardovo krenuli od aktuelnog glasovnog lika tog mikrotoponima- a ne od glasovnog likaKalaždovo, koji pamte stariji tivatski govornici- nikad ne bismo valjano razriješili pitanje porijekla i smisla ovog tivatskog mikrotoponima.
Analiza porijekla i smisla (mikro)toponima nikad nije isključivo lingvistička analiza. To je i izvor spoznaje o našoj prošlosti, prije svega o našoj društvenoj i kulturnoj povijesti. Analiza mikrotoponima Kalardovo– kao i analiza nekih drugih tivatskih mikrotoponima- zapravo je još jedan dokaz u prilog tvrdnje koju smo upravo izrekli.
/prof.dr Miomir Abović/
LITERATURA:
Ivan Klajn, Tvorba reči u savremenom srpskom jeziku 2, Zavod za udženike i nastavna sredstva; Institut za srpski jezik SANU; Matica srpska, Beograd 2003.
Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, svezak 16, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1896.
Rečnik srpskoga jezika, Matica srpska, Novi Sad 2007.
Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, vol. II, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1972.
Vojmir Vinja, Jadranske etimologije; Jadranske dopune Skokovometimologijskomrječniku, knjiga II, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb 2003
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (ponedjeljak, 20.09.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 4126 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno su dijagnostikovana 642 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
216
Nikšić
83
Pljevlja
57
Berane
33
Herceg Novi
30
Kotor
29
Bijelo Polje
28
Bar
26
Budva
25
Danilovgrad
23
Ulcinj
20
Cetinje
19
Tuzi
13
Tivat
9
Žabljak
9
Kolašin
7
Mojkovac
4
Plav
3
Petnjica
2
Plužine
2
Šavnik
2
Rožaje
1
Gusinje
1
Ukupno
642
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 20.09.2021. godine je iznosio 15,5%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno devet smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sljedećih opština: Podgorica (3), Cetinje (2), Plav (1), Rožaje (1), Andrijevica (1) i Nikšić (1). Među preminulima najmlađi je imao 36 a najstariji 79 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1868.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 605 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8144.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 127 326.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Opština Tivat – Sastanak opštinskog tima za zaštitu i spašavanje
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović sazvao je danas sastanak Opštinskog tima zaštite i spašavanja kako bi se razmotrila aktuelna epidemiološka situacija u gradu i kako bi se preduzele aktivnosti sa ciljem smanjenja broja osoba zaraženih koronavirusom.
Po podacima Doma zdravlja, u Tivtu je trenutno nešto više od 130 aktivno zaraženih koronavirusom, a stopa kumulativne incidencije ukazuje na to da se Tivat nalazi u crvenoj kovid zoni. Od početka školske godine u Tivtu je kao kovid-pozitivno evdentirano 23 djece školskog i osmoro djece predškolskog uzrasta. Od toga su trenutno aktivno ukupno 22 slučaja među mlađima od 18 godina.
Direktorica Doma zdravlja dr Danica Stevović istakla je da se dnevno u kovid ambulanti pregleda između 80 i 90 pacijenata i da su i pacijenti i medicinski radnici zadovoljni uslovima u prostorijama DTV „Partizan“.
Iz Doma zdravlja apeluju na građane da se vakcinišu protiv koronavirusa i naglašavaju da je do sada 51% građana (6.137) primilo prvu dozu, a njih 45% (5.432) drugu dozu vakcine.
Sastanku Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje prisustvovale su i Mladena Soldat Ivović, direkrorica OŠ „Drago Milović“ i dr Jelena Perunović Samardžić direktorica JPU „Bambi“. Jedna predškolska grupa u vrtiću „Bambi“ nalazi se u samoizolaciji, dok je u tivatskoj osnovnoj školi zabilježeno ukupno 14 pozitivnih slučajeva na koronavirus.
Covid centar Tivat – foto Boka News
Komunalno preduzeće Tivat u saradnji sa Službom zaštite i tivatskim dobrovoljnim vatrogasnim društvima, kako se čulo na sastanku OTZS-a, redovno vrši dezinfekciju javnih površina sa posebnim akcentom na školska dvorišta i unutrašnjost škole.
Gradonačelnik Komnenović apelovao je na sve građane da poštuju epidemiološke mjere, ukazujući na važnost redovnog rada javnih ustanova za obrazovanje djece i najavio aktivniju komunikaciju lokalne uprave sa posebnim akcentom na poštovanje postojećih zdravstvenih mjera. Takođe, prvi čovjek grada naložio je ponovno organizovanje mješovitih patrola Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor i pripadnika Odjeljenja bezbjednosti Tivat koji bi vršili kontrolu primjene epidemioloških mjera.
