Savjet Radio Tivta danas je jednoglasno za novu direktoricu Lokalnog javnog emitera „Radio Tivat“ d.o.o, izabrao Tamaru Vučinović, novinarku tog radija i dopisnicu dnevnika “Dan” iz Tivta.
Na raspisani konkurs za izbor i imenovanje direktora Radio Tivta, pored Vučinovićeve javio se i Predrag Nikolić, novinar iz Kotora.
Savjet je, kako je saopšteno, ocijenio da je program razvoja Radio Tivta u narednom četvorogodišnjem periodu, koji je ponudila Tamara Vučinović, sveobuhvatniji i realniji, pa je to bio i osnovni razlog da se ona izabere za direktora Radio Tivta.
“Savjet je izrazio zahvalnost i poštovanje prema rezultatima koje je ostvario dosadašnji direktor Dragan Popadić i akcentovao da se nada da će se uređivačka politika Radio Tivta, nastaviti u istom smjeru -da se temelji na profesionalnošću i novinarskoj etici, u korist svih građana Tivta”- stoji u saopštenju.
Popadić je na čelu lokalnog radija u Tivtu kao direktor ili glavni i odgovorni urednik u kontinuitetu bio čak 26 godina, od 1995. kada je na to mjesto postavljen kao plod političkog dogovora tada u Tivtu vrlo uticajne Narodne stranke i jedinstvenog DPS-a. On je nedavno saopštio da se neće kandidovati za novi direktorski mandat iako, kako je rekao “na njega zakonski imam pravo”, jer mu je navodno iz Opštine Tivat koja je osnivač i vlasnik lokalnog javnog servisa, navodno traženo da se ne kandiduje. Popadić je istakao da mu je iz vrha lokalne NP-BF-GB vlasti navodno traženo da se ne kandiduje i zaprijećeno da, ukoliko ponovno bude izabran za direktora, “počinje velika nestabilnost za Radio Tivat, posebno u isplati sredstava.” Radio Tivat se inače, gotovo u potpusnosti finansira iz budžeta Optine Tivat, a sopstveni prihodi tog medija od marketinga su minorni.
Gradonačelnik Tivta Željko Komnenović (NP) demantovao je takve tvrdnje Popadića ističući da njegovu novu kandidaturu ne dozvoljava Statut Radio Tivta.
„Gospodina Popadića podsjećam, kao što sam to učinio i tokom našeg direktnog razgovora, na član 63 Statuta Radio Tivta u kojem jasno i precizno stoji „Mandat direktora je četiri godine i ista osoba može biti imenovana za direktora najviše dva puta uzastopno“, a g. Popadić je direktor Radio Tivta od 1995. godine.“-naveo je Komnenović.
U Popadićevu „odbranu“ u međuvremenu su javno stale u Tivtu opozicione HGI i SD, kao i SDP koja glasom svog jednog odbornika daje većinu aktuelnoj tivatskoj vlasti u lokalnom parlamentu. Te partije su Popadia nazvale vrhunskim novinarskim profesionalcem i osudile kako su navele, neprimjeren politički pritisak aktuelne tivatske vlasti na njega i čak zatražile od Savjeta Radio Tivta da poništi konkurs za izbor novog direktora na koji se Popadić nije prijavio.
Savjet Radio Tivta danas je jednoglasno usvojio finansijski izvještaj i izvještaj nezavisnog revizora za 2020. godinu. Revizor je inače, dao pozitivno mišljenje bez rezerve na finansijsko poslovanje Radio Tivta u prošloj godini.
Ukidanje epidemioloških mjera u Velikoj Britaniji promijenit će režim prelaska na hrvatskoj granici, piše Jutarnji list.
Kako neslužbeno doznaje Jutarnji list najizglednija opcija je uvođenje testiranja za sve Britance neovisno jesu li cijepljeni ili ne.
Iako odluka još nije donesena, kažu Jutarnjem listu izvori bliski Stožeru, sve smo bliže takvoj odluci. Naime, i cijepljene osobe mogu biti prenositelji bolesti iako nemaju simptome covida-19, stoga je stav da bi se svi trebali testirati kako bi se umanjila mogućnost ‘uvoza’ virusa, pogotovo u vrijeme kada je dominantan brzošireći delta soj.
Također, ne razmišlja se o karanteni za one koji nemaju test i nisu preboljeli covid, te u ovom trenu granicu prelaze uz negativan test.
U Crnoj Gori je u posljednja 24 sata registovano 65 novih slučajeva infekcije korona virusom, a preminulih nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Kako su naveli, analiziran je 1.861 uzorak na novi koronavirus.
Novi slučajevi registrovani su u sljedećim opštinama:
Opština
Oboljeli
Budva
20
Podgorica
13
Kotor
7
Bar
6
Herceg Novi
5
Cetinje
4
Nikšić
3
Tivat
3
Tuzi
2
Berane
1
Bijelo Polje
1
Ukupno
65
“Udio novoopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 19.07.2021. godine je iznosio 3,49%. Vrijednost 14-dnevne stope kumulativne incidencije na nivou Crne Gore na dan 19.07.2021. godine je iznosila 62,93”, navode iz IJZ.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.623.
Do 15 sati prijavljen je oporavak 25 pacijenata.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 421. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100 755”, piše u saopštenju.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Opština Tivat jutros je dobila mikrobiološke rezultate uzoraka vode koje je Institut za biologiju mora iz Kotora uzorkovao u neposrednoj blizini izlivne građevine u uvali Trašte.
Na inicijativu Opštine Tivat, a po nalogu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, Institut za biologiju mora će u najkraćem roku izvršiti uzorkovanje vode na pomenutim kupalištima, a po prijemu ovih rezultata uprava za inspekcijske poslove donijeće adekvatne mjere.
“Sa zdravljem ljudi nećemo kalkulisati” – poručio je predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović i dodao kako se “neće kalkulisati ni sa odgovornošću onih koji su doveli do toga”.
Komunalni inspektor Opštine Tivat je shodno svojim nadležnostima iz Zakona o vodama, sačinio zapisnik o utvrđenom činjeničnom stanju i prema izvještaju analize vode izrekao prekršajni nalog pravnom i odgovornom licu, u ovom slučaju Postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda za opštine Tivat i Kotor i njegovom izvršnom direktoru, u ukupnom iznosu od 3.100€.
Predsjednik je rekao da u ovom trenutku neće doći do zatvaranja kupališta jer još uvijek nema zakonskih osnova za to, ali će dalji postupci zavisiti od rezultata analiza vode sa kupališta i nalaza republičkog vodoprivrednog inspektora koji je danas na terenu.
Foto čitalac
“Tražio sam hitan sastanak Upravnog odbora PPOV-a, koji će nadam se, analizirati postojeće stanje i donijeti potrebene mjere u pogledu odgovornosti. Iako je administracija na čijem sam čelu često optuživana za revanšizam, mi nismo vršili smjene direktora lokalnih preduzeća, već smo čekali da im zakonski istekne mandat.” – rekao je predsjednik opštine i simptomatičnom ocijenio situaciju sa Postrojenjem ali i čistoćom grada, u trenutku kada je, po njegovim riječima, sezona u samom jeku. “Sigurno je da ova vlast ima kapaciteta i volje da se izbori sa svim eventualnim opstrukcijama” – naglasio je Komnenović.
Opština Tivat finansira rad PPOV-a u godišnjem iznosu od 237.000€. Predsjednik ističe da dugovanja prema ovom preduzeću nema, a da su problemi u njemu brojni.
“Juče su na moju inicijativu ovdje bili stručnjaci iz poljske kompanije “Mareks”. Oni su obišli postrojenje i od njih očekujem povratnu informaciju o postojećem stanju Postrojenja i adekvatne mjere – zaključio je Komnenović.
Iako je prije par mjeseci prinudno naplatio oko 9,4 miliona eura iz državnog budžeta na ime duga prizemljene nacinalne aviokompanije Montenegro Airlines pa je nimao više nego dovoljno novca da se pripremi, menadžment Aerodroma Crne Gore nije preduzeo gotovo ništa da vazdušna luka uTivtu koliko-toliko spremno dočeka špic sezone.
Tako ovih dana između 5 i 7 hiljada putnika koliko ih dnevno prođe kroz terminalnu zgradu Aerodroma Tivat „uživa“ u temperaturama od preko 30 stepeni unutar zgrade jer je, po običaju, klimatizacioni sistem u terminalu većim dijelom neispravan.
„Klima uređaji uopšte nisu radili do prije neki dan kada se pojavio serviser firme iz Beograda – jedine ov lašćene za održavanje i servis ovog tipa zastarjelih klima uređaja. On je zamijenio samo jedna od kompresora, ali bez potpisanog ugovora koji menadžment ACG još nije bio napravio sa tim jedinim mogućim pružaocem ove vrste usluga nije želio da obavi ostatak poslova na sistemu, tako da klima uređaji u Terminalu 1 trenutno rade sa oko 40% kapaciteta“- kazao nam je izvor sa aerodroma Tivat.
Iz menadžmenta ACG na kojem je do juče zvanično kao v.d. izvršnog direktora bio član Odbora direktora Ognjen Jovović (DF), nisu odgovorili na pitranja zašto, ako su već imali novac na raspolaganju kojeg su prije skoro dva mjeseca prinudno naplatili iz državnog budžeta, u međuvremenu nisu preduzeli ništa da aerodrom u Tivtu koliko-toliko tehnički pripremi za špic sezone. Inače, funkciuju izvršnog direktora ACG danas je i zvanično preuzeo Goran Jandreoski koji je početkom juna izabran na tu funkciju na međunarodnom konkursu. Novog direktora ACG čeka mnoštvo problema jer mu ih je Odbor direktora koga čine predsjednik Nebojša Đoković (DF), Ognjen Jovović (DF), Boro Todorović (PzP), Branko Vuković (Demokrate) i Eldin Dobadžić (URA), svojim postupanjem i nepostupoanjem u protekla skoro sva mjeseca, ostavio vrlo tešku situaciju u nasljeđe sa kojom se Jandreoski sada mora izboriti.
Jovović i njegove kolege iz Odbora direktora ACG odbili su da odgovore i na pitanja o ključnom problemu sa kojim se ovih dana naosi aerpodrom Tivat- nedostatku adekvatno obučene i sertifikovane radne snage. Prema tvrdnjama naših dobro obaviještenih izvora, ova vazdušna luka je već sada bukvalno „pred pucanjem“ jer se od raspoloživih radnika i nedovoljnog broja sezonaca traži da rade bukvalno bez odmora, pa oni već sada „padaju sa nogu“ da bi opslužili dnevni promet od tridesetak velikih putnilkih aviona i između 5 i 7 hiljada putbnika na dan. To inače, odgovara prosjeku dnevnog prometa aerodroma koji ima ukupan godišnji učinak od uzmeđu dva i dva ipo miliona putnika.
Novi odbor direktora ACG koji je sam preuzeo i izvršno rukovođenje firmom nakon smjene dotadašnjeg izvršnog direktora ACG Danila Orlandića (SD) i svih njegovih pomoćnika, u međuvremenu se oglušio o sva upozorenja iskusnih šefova aerodromskih službi u Tivtu da se pod hitno mora pristupiti angažovanju, obuci i gdje je to neophodno, zvaničnom stručnom sertifikovanju sezonske radne snage, neophodne da bi ta vazdušna luka odgovorila ljeti znatno povećanom obimu prometa. I ono malo sezonaca što je primljeno, u nekim je slučajevima angažovano bez završene obuke i stečenih licenci, pa oni sada obuke završavaju paralelno sa svakodnevnim obavljanjem redovnih poslova.
„Bilo je čak primjera zapošljavanja sezonaca koji nemaju završene potrebne kurseve i licence, a da se istovremeno na tom oglasu iz raznih razloga, uopšte ne prime ljudi koji imaju završenu stručnu obuku i validne licence. O tome je obaviještena kako Inspekcija rada, taklo i vrhovna vazduhplovna vlast – Agencija za civilno vazduhoplovstvo C rnhe Gore koja po službenoj dužnosti mora da kontroliše stručnost i licence osoblja na aerodromima i da stim u vezi, preduzima mjere iz svje nadležnosti. To bi, ukoliko se kao što bi to trebalo biti, strogo budu primjenjivali propisi, moglo dovesti do daljih problema ili čak ograničenja u radu aerodroma, što je direktna posljedica lošeg rada i nestručnosti menadžmenta ACG i njegovog oglušenja na upozorenja i zahtjeve koje smo im redovno slali“- kazao nam je dobro upućeni izvor sa aerodroma Tivat.
Problem nediostataka sezosnke radne snage je toliki da je aerpdrom u Tivtu donedavno kuburio čak i sa osobljem za održavanje higijene pa su mu na ispomoć dolazili radnici Komunalnog prerduzeća u Tivtu. Loše odrađene pripreme szeone iako je novca za njih bilo, rezultiraju i sa time da aerodrom ima velike proleme sa ispravnošću određene opreme za ospluživanje aviona, a posebno mu nedostaju samohodne stepenice za ukrcaj i iskrcaj putnika iz aviona, jer se na vrijeme nisu kupili čak ni nedostajući rezervni djelovi za prastare TAM-ove kamione na kojima su ugrađene neke od samohodnih stepenica.
Najveći problem međutim, je izuzetno veliki neostatak radnika u Sektoru bezbjednosti, odnosno kontradiverzionim kontrolama (KD). Zbog toga umjesto uobičajene tri, trenutno na aerodromu Tivat u špicu sezone radi samo jedna KD kontrolna linija na kojoj se u dvije smjene, smjenjuje samo deset trenutno raspoloživih KD kontrolora. Oni se i pored najvećeg truda, jednostavno ne mogu izbioriti sa tolikim obimom posla, a problem će biti još izrađeniji već za desetak dana kada se promijeni omjer broja dolazećih i odlazećih putnika u korist ovih drugih, a štio je redovna karakteristika krajem jula i tokom cijelog avgustra i septembra mjeseca. Naime, tada sve više tutrista nakon završenog odnora, napušta Crnu Goru, a njih i njihov prtljag prije ukrcajaa u avion, treba detaljno KD provjeriti. Te provjere i u najpovoljnijim uslovima ne mogu se završiti kraće od određenog minimalnog vremena po putniku, a što uz nedovoljan broj kontrolora, neminovno diovodi do kašnjenja otpreme putnika i aviona.
Iz mendadžmenta ACG nisu odgoviorili ni na pitanja u vezi sa manjkom KD osoblja na aerodromu Tivat, a uslijed čega ovog ljeta nije ni otvaran Terminal 2 na tom aerodromu.
Nije odgovoreno ni ko je zbog toga odgovoran i za štetu koja će neminovno nastati kada strane aviokompanije budu naplatile penale zbog nepoštovanja ugovorenog vremena za turnaround njihovih aviona.
Dio programa tradicionalne tivatske kulturne manifestacije Purgatorije biće i roman Teuta kraljica Ilira crnogorskog pisca Miraša Martinovića, koji je nagrađen međunarodnom književnom nagradom Zlatni zmaj.
Promocija će se održati 22. jula u Ljetnjoj bašti Portomontenegra sa početkom u 21.30, a o knjizi će govoriti: Dragan Popadić, Dragić Rabrenović i autor, dok će moderator biti Dragan Laković.
Miraš nas uvijek iznenadi novom knjigom. Ne temom, no svježinom misli. Mnogo puta ispričane priče on donosi na svoj način. On osluškuje zvukove prošlosti, njemu stare zidine nešto pričaju. Kao klesar on iz kamena izvlači, ne skulpturu, no priču. Zanimljivu, sadržajnu, poučnu. Kao što je knjiga “Teuta kraljica Ilira”, napisao je Dragan Popadić.
Miraš Martinović osvaja neodoljivim ritmom, nekonvencionalnim smjenjivanjem pripovjedačkih glasova, budi interesovanje za jednu epohu o kojoj, možemo reći, saznanja nijesu obimna, enciklopedijska, uspijevajući da ne ostavi čitaoca ravnodušnim. Rješavanjem enigme stila, razumijevanjem stalnosti vremena koja su, povremeno, podložna (ne)potrebnim promjenama, likovi se transformišu nama pred očima, nose nas u mistiku, na nesvakidašnje putovanje dolinom irisa pod vedrim plavetnilom neba Bokokotorskog zaliva, zaključuje Blaga Žurić.
Knjigu Teuta kraljica Ilira zajednički su objavili: Javni emiter Radio – Bijelo Polje i JU Ratkovićeve večeri poezije.
Dekan Fakulteta za biznis i turizam Rade Ratković kazao je da je u odnosu na predsezonu situacija sada bolja, ali da imamo turizam koji neodoljivo podsjeća na turizam iz 90-ih godina, sa jako malim brojem zapadnih gostiju, te dominantno turistima iz regiona.
Sve to ukazuje da imamo, kako je kazao, vašarske elemente turizma koje smo imali 90-ih godina.
– Poslije jako velike krize 2020-e godine dobro je da imamo sada znatno bolju sezonu nego što smo je imali prošle godine – rekao je Ratković u Jutarnjem programu TVCG.
Oni koji se bave planiranjem budžeta su, kako je ocijenio, postavili visoke ciljeve – 60 odsto od rekordne 2019. godine.
Rade Ratković
– Ja bih volio jako da se to ostvari, ali mislim da šanse nijesu baš najbolje, s obzirom na platežnu moć gostiju i na podatke zvanične statistike – rekao je Ratković.
Sagovornik TVCG kaže da bi trebalo imali realna očekivanja, ali da ćemo svakako biti bolji.
– Teško možemo da budemo i na polovini onog što smo imali 2019. godine”, uvjeren je Ratković.
Sada je, kaže, vrijeme da se ide na organizovano tržište.
– Još nam je ostalo mjesec i po da možemo da razgovaramo sa turoperatorima. Imamo pokazatelje da pandemija opet dobija na intenzitetu, što me plaši – ističe Ratković.
Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove, upozorilo je vlasnike ugostiteljskih i ostalih uslužnih objekata kao i priređivače igara na sreću da će se kršenje Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti bez oklijevanja kažnjavati. I to ne samo novčanom kaznom već i zatvaranjem i pečaćenjem objekata u trajanju od tri dana.
– Podsjećamo da u slučaju da jedan objekat više od jednom prekrši mjere, narednom prilikom se zatvara 15 do 30 dana – saopšteno je iz Ministarstva.
Ministarstvo očekuje da privreda, kojoj smo maksimalno izašli u susret i stvorili uslove za rad i dobru turističku sezonu, odlučnije uvaži svaki život u Crnoj Gori, svako radno mjesto i napore kompletnog zdravstvenog sistema. Nažalost, sve naše dosadašnje molbe nijesu urodile plodom u obimu u kom je to profesionalno bilo očekivano. Odsustvo društvene i profesionalne odgovornosti u ovom trenutku bez izuzetka biće kažnjavano.
– Isto tako, ponavljamo da je za prisustvo svim masovnim manifestacijama, uključujući posjete noćnim klubovina, neophodno predočiti potvrdu da je prošlo 14 dana od potpune vakcinacije protiv kovid-19 ili negativnog rezultata PCR testa koji nije stariji od 72 sata ili brzog antigenskog testa – BAT koji nije stariji od 48h ili pozitivnog rezultata serološkog testa – antitijela klase IgG koji nije stariji od 90 dana – navode iz Ministarstva.
Aktuelne mjere važe do 30. jula uz napomenu da će se, u slučaju promjene epidemiološke slike, one bez odlaganja prilagođavati situaciji na terenu.
U organizaciji Društva prijatelja grada Perasta i Festivala gudača, 21. jula 2021. godine u Muzeju grada Perasta, noć uoči Fašinade, biće održan program pod nazivom “Kulturna baština grada Perasta – veče poezije, muzike, tradicije“.
Povod je organizovanje tradicionalnog običaja koji se u Perastu održao šest vijekova bez prekida, sve do današnjih dana.
“Želimo da kroz afirmaciju kulturne baštine i vrednovanja našeg kulturnog naslijeđa damo doprinos kulturnom razvoju i unapređenju turističke ponude Boke Kotorske. Crna Gora kao mediteranska zemlja, u obavezi je da svoje turističku ponudu plasira prije svega na kulturnom bogatstvu i naslijeđu koje u spoju sa prirodnim okruženjem čini neraskidiv ambijent i posebnu cjelinu. Perast je poslednjih godina prepoznat kao destinacija svjetskog glasa a taj ugled je stekao isključivo zahvaljujući graditeljskoj ljepoti , kulturno istorijskim vrijednostima i prirodnim faktorima. Slojevi kulturnog taloženja sačuvali su i izdvojili Perast kroz duh visoko razvijene sredine koji je sačuvan i danas traje. Očuvanje i stalno podsjećanje na ugled, moć i znanje, vrijednosti su koje i mi danas ističemo i na njih podsjećamo“ – poručuju organizatori.
Pred zalazak sunca, 22 jula ove godine po 570 put, barke pune kamenja i okićene jablanovim granama, će se vezati ,,fašom“ i zaploviti ka otoku Gospe od Škrpjela. U njima će biti samo muškarci koji će zapjevati tradicionalne bugarštice poput “Oj vesela veselice“ i “Dvoje mi drago zaspalo“ a peraštanke će ih pozdravljati sa obale. Fašinada od 2013. godine ima status nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore.
U programu učestvuju: Tina Braić Ugrinić i Marina Brainović – Društvo prijatelja grada Perasta, Marina Dulović – Festival gudača, Milica Zdravković – sopranistkinja i u ime ustanove OJU ,,Muzeji – Kotor, koja je partner događaja, arhivistkinja Jelena Čečur.
Program počinje u 21 sat u Salonu na prvom spratu Muzeja grada Perasta.
Vlada Sjeverne Makedonije utvrdila je juče Predlog zakona o kontroli opojnih droga i psihotropnih supstanci, koji treba da omogući izvoz sušenog cvijeta kanabisa.
Tim predlogom, navodi se u saopštenju, omogućava se izvoz suvog cvijeta dobijenog uzgajanjem kanabisa za medicinske svrhe, tako što se firmama uzgajivačima kanabisa omogućava da već proizvedene količine suvog herbalnog proizvoda, kao opojnu drogu plasiraju na tržišta Evrope i šire.
Taj izvoz suvog cvijeta marihuane iz Sjeverne Makedonije, ističe se, obavljaće se uz poštovanje međunarodnih konvencija i evropskog zakonodavstva, koje reguliše tu materiju.
Jedna od novina u predloženom zakonskom rješenju je i formiranje Agencije za kontrolu uzgajanja i ekstrakcije kanabisa i proizvodnje kanabisa i preparate od kanabisa u medicinske i naučne svrhe.
Rješenja u Predlogu zakona o opojnim drogama, ističe vlada Zorana Zaeva, pored toga što su usaglašena sa pravom EU i međunarodnim aktima, sadrže i sopstvena nacionalna rješenja koja su u funkciji regulisanja i njegove odgovarajuće praktične primjene, kojima će obezbijediti bolju kontrolu opojnih droga i psihotropnih supstanci.
Predlagač zakona navodi da je još jedna novina uvođenje obaveze da kompanije sa licencom za uzgajanje kanabisa u medicinske svrhe moraju da uplaćuju 10 odsto od neto dobiti na poseban račun državnog budžeta.
Taj novac će, precizira se, biti namijenjen za projekte od javnog interesa, kao što su podrška fondu za rijetke bolesti, podrška fondu za medije, kao i programske prioritete u sportu, kulturu, građanskom sektoru.
U Sjevernoj Makedoniji je zakonom dozvoljena proizvodnja i prodaja proizvoda od kanabisa u medicinske svrhe od 2016. godine.
