U Herceg Novom boravi 30,67 hiljada turista, što je 87 odsto ostvarenog prometa gostiju u istom periodu 2019. godine.
Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 29,81 hiljadu, a domaćih 859.
U hotelima boravi 6,5 hiljada gostiju, a u domaćinstvima 24,11 hiljada. U auto-kampovima boravi 65 gostiju, dok u hostelima nema prijavljenih turista.
Kako su nedavno istakli iz lokalne samouprave , očekuju da će sezona biti produžena jer su prema podacima koje imaju od hotelijera, smještajne jedinice su izdate do oktobra.
Zračna luka Dubrovnik je trenutno povezana s oko 50 međunarodnih destinacija prema kojima prometuje oko 40 prevoznika. Promet se u kolovozu intenzivirao i svi avio prijevoznici su povećali broj letova, pa je tako i avio kompanija Jet2.com obavijestila kako produžuju letova prema zračnoj luci Dubrovnik.
Posjetitelji iz Ujedinjenog Kraljevstva tradicionalno su među top 5 posjetitelja u Dubrovačkoj – neretvanskoj županiji, kao i gradu Dubrovniku, pa su tako u Županiji od 1. jula do 17. avgusta ostvarili 114.622 noćenja.
“Turistička zajednica Dubrovačko – neretvanske županije je samostalno krajem jula i početkom avgusta započela medijsku kampanju u Ujedinjenom Kraljevstvu, a u suradnji upravo s tvrtkom Jet2.com pokrenuta je i kampanja kojom su se promovirale destinacije diljem naše županije. Ukoliko epidemiološka slika i dalje bude povoljna možemo očekivati da će posjetitelji iz Ujedinjenog Kraljevstva ostvariti dobre rezultate i u ovoj 2021. godini. Nadamo se da će upravo produljenje letova omogućiti i još bolje rezultate s ovog iznimno nam važnog tržišta” navode iz Turistička zajednica Dubrovačko – neretvanske županije.
Dubrovnik ostvario milion noćenja – Trenutno su Dubrovniku najbrojniji gosti upravo iz Ujedinjene Kraljevine
Prema podatcima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je od početka godine do 16. avgusta 2021. godine ostvareno milon noćenja, što je u usporedbi s 2020. godinom porast od 87 posto. U istom razdoblju ostvareno je 276 178 dolazaka, što je porast od 73 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.
Od 1. januara do 16. avgusta 2021. g. najbrojniji turisti u Dubrovniku bili su iz Francuske, SAD-a, Hrvatske, Njemačke, Ujedinjene Kraljevine, Poljske, Rusije, BiH, Nizozemske i Ukrajine. U prvoj polovici kolovoza najbrojniji turisti bili su iz Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, SAD-a, Hrvatske, Rusije, Poljske, Nizozemske, Španjolske i Italije. Trenutno, u kolovozu, su u Dubrovniku najbrojniji gosti upravo iz Ujedinjene Kraljevine, a zatim sliede gosti iz Francuske, Njemačke, SAD-a, Rusije, Italije, Hrvatske, Poljske, Nizozemske i Španjolske.
Otvoriti novo radno mjesto je najjeftinije i najjednostavnije u poljoprivredi. Međutim, izazov je kako ga zadržati jer poljoprivreda je mozaik sa mnogo prepreka i nepredviđenih dešavanja i okolnosti na koje ne možemo uticati.
Kada govorimo o poljoprivredi i Hercegovini zadnjih desetak godina u fokusu javnosti je smilje.
Smilje je samonikla aromatična mediteranska biljka koja se tradicionalno upotrebljavala u medicini i kozmetici. Ima izuzetna ljekovita svojstva, ali se intenzivno uzgaja zbog eteričnog ulja koje se koristi u kozmetici. Smilje sadrži vrlo malo eteričnog ulja (manje od 0,05 posto), pa je potrebno više od 500 kg svježe biljke da bi se dobio kilogram eteričnog ulja.
Na početku je sve izgledalo kao bajka
Nakon što je cijena ulja od smilja naglo porasla na svjetskom tržištu, u Hercegovini je zavladala smiljomanija. Cijena za kilogram zelene mase je bila oko 5 konvertibilnih maraka (2,5 eura), a litra ulja 1.800 eura. Kad je kozmetička i marketinška industrija otkrila komponente smilja koje regeneriraju kožu počeli su proizvoditi “anti-age” preparate čija cijena je astronomska.
Na početku je sve izgledalo kao bajka, ali da bajke ne postoje, Hercegovci su naučili na teži način.
Kultivirana su zapuštena polja, savremenim mašinama hercegovački kamenjar je postajao obradiva površina, a poljoprivredi su se vratili mnogi čiji su preci stoljećima živjeli na zemlji i od zemlje. I upravo tu počinje problem u neskladu između kvaliteta i kvantiteta. Neuređeno tržište, pad cijena, nepoštivanje struke, izgradnja destilerija mimo standarda i “posmatračka” uloga države ubrzo je dovelo do sloma proizvodnje smilja u Hercegovini. Sličnu sudbini u Bosni je imala malina, ali ovogodišnja cijena vraća povjerenje u obnovu nasada maline.
Godine 2013. BiH je izvezla ulja smilja u vrijednosti od 2 miliona konvertibilnih maraka, a bilo je zasađeno 40 hektara. Ubrzo otkupna cijena smilja je pala na 1.30 konvertibilnih maraka zbog zasićenja tržišta, a da bi proizvodnja bila isplativa potrebna je otkupna cijena između 2 i 2.50 konvertibilnih maraka. 2020. godine cijena ulja je pala pa je bilo oko 10.000 litara ulja u zalihama koje čekalo izvoz.
Investicije bez pripreme
Nažalost, nauka nije bila ispred investicija u proizvodnji smilja, jer želja za lakom zaradom nije dozvoljavala racionalni pristup. Naučne institucije su se tek nakon par godina intenzivnog ulaganja u proizvodnju smilja uključile u ovaj proces jer su se na terenu gomilali problemi.
Federalni agromediteranski zavod iz Mostara godinama radi na istraživanju uzgoja smilja na različitim lokalitetima u Hercegovini, a pruža i usluge analize zemljišta i ulja. Njihovi stručnjaci edukuju proizvođače i pomažu im da povećaju kvalitet i prinose.
Veliki problemi su nastali kroz neadekvatnu izgradnju destilerija čime se ugrožava trud proizvođača smilja.
“Tu se rade klasične pogreške, što sam spoznao iz razgovora s ljudima koji to stručno rade. Najprije, u tim destilerijama se ne kontroliraju ni tlak ni temperatura. Zatim, te destilerije ne bi smjele biti napravljene od bilo kakvih materijala. Jedino je dopuštena upotreba tzv. prehrambenog nehrđajućeg čelika. Uvjerio sam se kako se upotrebljavaju i najobičniji jeftini metali, što nije dobro”, kaže dr. Marko Ivanković direktor Federalnog agromediteranskog zavoda.
Masovna proizvodnja je neodrživa, jer tržište ne može da primi veliku količinu bilo kojeg proizvoda.
“Najveća greška je bila što su svi krenuli da uzgajaju smilje, a niko nije imao ugovorenu proizvodnju, odnosno mali broj njih je imao ugovorenu proizvodnju”, kaže Nedeljko Kusturić, član Udruženja za ljekovito i aromatično bilje bh. entiteta RS i vlasnik firme “Prirodno bilje” iz Banja Luke.
90 posto proizvođača odustalo od proizvodnje
Pandemija COVID-19 je dodatno otežala stanje, odnosno prodaju i izvoz ulja.
Za uređenu proizvodnju potrebno je planiranje i umrežavanje, ali i promjena cijene na svjetskom tržištu. Pojedini proizvođači smilja izlaz traže u sadnji drugih sličnih kultura ili se upuštaju u finalnu preradu ulja, odnosnu proizvodnju kozmetičkih i medicinskih preparata.
Zbog navedenih okolnosti oko 90 posto proizvođača smilja u Hercegovini je ugasilo proizvodnju.
Ostali su oni najuporniji i oni koji imaju zaokruženu proizvodnju od sadnog materijala do gotovog proizvoda kao što je firma Ljekobilje Ljubinje.
Sve više je primjera kvalitetne proizvodnje kozmetičkih i medicinskih preparata u Hercegovini na bazi ulja od smilje, čime BiH postaje i izvoznik gotovih proizvoda od smilja.
Prelazak na druge kulture
Drugi pozitivan primjer su aktivnosti međunarodnih organizacija koje, za razliku od domaćih nadležnih ministarstva, prate poljoprivredne proizvođače iz godine u godinu kroz sve izazove i probleme.
Sweden/USAID FARMA II projekt podržava proizvođače ljekovitog i aromatičnog bilja. Firmi Soldo Montu iz Posušja projekat je pomogao da udvostruči proizvodnju kada se tržište smilja širilo, te da diverzifikuje proizvode kada se tržište smilja zasitilo.
Kada je 2019. godine došlo do zasićenja tržišta ulja od smilja, Soldo Mont je smanjio proizvodnju, ali je počeo tražiti druge poslovne prilike i tržišne niše.
Soldo Mont obratio se Sweden/USAID FARMA II projektu i zatražio pomoć u pružanju obuke za 50 kooperanata o uzgoju visokokvalitetnih sadnica i slatkog pelina, anđelike, lovora i isopa. Na ovaj način opstala je proizvodnja, samo je došlo do promjene kulture.
Nepovoljna demografija ugrožava poljoprivredu
Hercegovina ima dugu poljoprivrednu tradiciju koja je unapređivana od vremena Ali-paše Rizvanbegovića, preko Austro-ugarske pa sve do Hepoka. Plodna tla, obilje vode i sunčanih dana su preduslovi za kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju. Zadnjih godina Podravka razvija intenzivnu proizvodnju paradajza i paprika što je odličan primjer kako se sistemski radi.
Sadnja dva miliona presadnica na 55 hektara u Hercegovini početkom ljeta bila je uvod u još jednu dobru i produktivnu sezonu kroz koju će Podravka otkupiti sve količine ovoga povrća, a koje će onda naći svoj put na police velikih trgovačkih lanaca širem Europske unije.
U Hercegovini se tako nastavlja uspješna poljoprivredna priča, čija je osnova saradnja Podravke i Marinada, a koja će uskoro dobiti još jedan nastavak izgradnjom kapaciteta za preradu u Kruševu pored Mostara.
Tokom špica sezone svi naši rizorti Portonovi, Porto Montenegro, Luštica Bay su popunjeni. Neki su čak prevazišli očekivanja i poslovali bolje nego 2019. godine. Očekuju i dobru postsezonu, jer imaju rezervacije, samo ako epidemiološka situacija dozvoli.
Tako je Regent Porto Montenegro za većinu termina u julu i avgusta potpuno zaustavio prodaju zbog 100 posto popunjenosti – kazala je Pobjedi Elena Ljiljanić PR & Marketing Manager ovog hotela.
Učinak
Ne kriju zadovoljstvo učinkom i realizacijom poslovnih rezultata.
– Ostvarili smo 90 odsto rezultata iz 2019. godine dok smo špic sezone prevazišli sa osam odsto više prihoda nego u julu 2019. te 29 odsto više rezervacija. Navedeni rezultati su refleksija trenutnog stanja i vjerujemo da će do kraja godine rezultati prevazići brojke iz 2019. godine – ocijenila je Ljiljanić.
Većina gostiju koji su boravili u hotelu Regent Porto Montenegro ovog ljeta dolazi iz Rusije, Ukrajine i zemalja regiona iz kojih bilježe veće brojke nego što je to bio slučaj u ranijim sezonama.
– Prisutni su i britanski i američki gosti, međutim većem broju dolazaka se radujemo u septembru i oktobru, obzirom da ova klijentela tradicionalno bira hotel Regent kao jedan od pet luksuznih hotela na istočnoj obali Jadrana kojem poklanjaju svoje povjerenje – kazala je Ljiljanić.
Očekuju uspješnu postezonu takođe.
– Shodno parametrima i najavama koje sad u ovom trenutku imamo, očekujemo uspješnu post sezonu. Međutim, uspjeh pozne sezone zavisi od niza faktora poput: regulativa koje se odnose na putovanja u zemlji i inostranstvu, dostupnih avio-linija te razmjere kovid-19 pandemije u zemlji i shodno tome percepciji medija i naše ciljne grupe o putovanju u Crnu Goru – ocjenjuje Ljiljanić.
Dodaje i to da je njihova direktorica prodaje Marija Delibašić učestvovala na prestižnom „Virtuoso Travel Week“ koji se održao od 8. do 13. avgusta u Las Vegasu, a generalni menadžer hotela je dio „LOOP“ sajma koji se održava u Frankfurtu od 15. do 18. avgusta.
– Oba sajma predstavljaju dodatan podsticaj ovogodišnjoj post sezoni, ali i doprinos pripremi sljedeće glavne turističke sezone – zaključuje Ljiljanić.
Eksterna saradnica za marketing i komunikacije Portonovog Adrijana Husić potvrđuje da je špic sezone i u ovom rizortu veoma uspješan.
Portonovi
– Tokom špica sezone, kapaciteti za iznajmljivanje u Portonovom – svih 50 apartmana, kao i prvi evropski One&Only rizort potpuno su popunjeni, sa rezervacijama sve do kraja septembra. Osim toga, svakog dana brojni gosti posjećuju Portonovi. Ovo je veliki uspjeh, naročito imajući u vidu kovid-19 godinu koja je uveliko uticala na sektor ugostiteljstva – kazala je Husić dodajući da su očekivali dobru sezonu, ali da su brojke premašile njihova očekivanja.
Kada uporede sa rekordnom 2019. godinom tvrdi da su negdje na tom nivou.
– Osim toga, u poređenju sa 2019. godinom, Portonovi je sada u potpunosti operativan, a prvi evropski One&Only rizort u funkciji kao i brojne radnje i restorani ovdje. Brojke su ove godine dobre, i radujemo se 2022. godini kada ćemo moći ugostiti više ljudi i organizovati događanja – smatra Husić.
Sretni su, kaže, što u Portonovom dolaze gosti iz cijelog svijeta, uključujući i daleke destinacije poput SAD-a.
– Ove sezone imamo najviše gostiju koji dolaze iz regiona, kao i iz Ukrajine. Ova je godina takođe zanimljiva, jer smo imali neka nova tržišta kao što je Kazahstan, koji je otkrio Crnu Goru kao svoju destinaciju. Imamo i neke goste iz zapadne Evrope, no njih je manje, što je očekivano i prvenstveno pod utjicajem ograničenja putovanja – ističe Husić.
Nadaju se, kaže, da će lijepo vrijeme, zajedno sa kovid-19 situacijom, omogućiti produženu sezonu i da će još više gostiju uživati u Portonovom koji ostaje otvoren 365 dana u godini.
Sadržaj
– Imamo mnogo sadržaja koji mogu zadovoljiti očekivanja i potrebe gostiju. Portonovi retail-miks zajedno sa ponudama za iznajmljivanje stanova osigurava da gosti mogu da provedu ugodno vrijeme s nama. Paralelno, pomno pratimo situaciju sa kovid-19 i naše će aktivnosti biti organizovane imajući to na umu, kao i mjerama koje će biti na snazi – kazala je Husić.
I u Hotelu The Chedi Lustica Bay su zadovoljni i kako tvrdi njihov PR Dragana Bećirović popunjen je gotovo sve vrijeme.
Luštica bay
– Naši rezultati do sada su veći za oko 30 odsto u poređenju sa 2019. godinom – ističe Bećirović.
A, većina gostiju dolazi im sa našeg regionalnog tržišta, a prednjači Srbija. Međutim, imaju goste i iz Ukrajine, Rusije, Kazahstana, Švajcarske, Njemačke, Velike Britanije…
Na najvišoj tački grenlandskog ledenog pokrivača prvi put je padala kiša otkako postoje mjerenja, što je još jedan zabrinjavajući znak globalnog zagrijevanja, saopštili su naučnici.
Vrh ledenog pokrivača je na 3.216 metara nadmorske visine i jedino što tamo uobičajeno pada jest snijeg.
Međutim, 14. avgusta temperatura je bila iznad nule punih devet sati, što je dovelo do kiše i masovnog topljenja snega i leda, objavili su iz američkog Nacionalnog centra za podatke o snegu i ledu (NSIDC) u Koloradu.
Temperature na vrhu ledenog pokrivača gotovo nikad nisu iznad nule, ali su zabilježene tri puta u manje od deset godina.
„To nikako nije dobar, zdrav znak za ledeni pokrivač“, kazala je glaciolog Indrani Das iz Opservatorije Lamont-Doherty pri Univerzitetu Kolumbija.
Ukupno je sedam milijardi tona kiše palo širom Grenlanda u tri dana, od 14. do 16. avgusta, što je najviše otkako su 1950. počela mjerenja.
Kiša i visoke temperature izazvale su masovno topljenje leda i snijega, u sedam puta većoj količini nego što je prosečno za sredinu avgusta.
Topljenje leda i snijega sliva se u okeane i uzrokuje porast nivoa mora. Dosad je topljenje grenlandskog ledenog pokrivača, drugog najvećeg na svetu nakon Antarktika, uzrokovalo četvrtinu od porasta nivoa mora zabilježenog poslednjih desetina godina. Očekuje se da će taj udio rasti zbog porasta globalnih temperatura.
U predivnom ambijentu grada kojeg vjekovima krase spoj graditeljske ljepote, kulture i umjetnosti, pred crkvom sv. Marka u kompleksu palate Smekija, u Perastu danjasnji hotel Iberostar, odrzano je divno vece.
To je bio drugi po redu koncert polaznika masterklas radionica za gudace, gdje su se predstavili Marija Vojinovic ( violina), Petar Vojinovic ( violoncelo), Andrej Civsa Zakrajsek ( violoncelo), Luka Bajovic ( violina), Branislav Prorocic ( violoncelo), Viktor Huter (violina) i Nikola Vukelic ( violoncelo).
Organizatori su istakli da ce i u buducnosti “jedan od glavnih ciljeva Festivala gudaca u Perastu biti da omogucimo svu pomoc nasim mladim muzicarima kako bi dosegli svoj pun potencijal. Kroz radionice, kamernu muziku i orkestarske projekte, trudimo se da prosirimo njihove vidike, a pod brizljivim nadzorom njihovih profesora, nastavicemo i u godinama koje su pred nama”.
Takodje, iskazali su zadovoljstvo na uspostavljanju saradnje sa hotelom Iberostar i mogucnoscu da zajedno dijelimo vjekovne darove kulture i umjetnosti.
gudač
Naredni u ujedno poslednji koncert u okviru XII Festivala gudaca , bice odrzan veceras u Kotoru u crkvi sv. Duha u 20h. Nastupice mlada violoncelistkinja Mija Risteljic uz klavirsku saradnju Maje Majnaric.
Svi programi koji su pratili XII Festivl gudaca odrzani su uz postovanje mjera zastite u cilju suzbijanja Covid-a.
U jednodnevnoj akciji Turističke inspekcije i plovne jedinice Uprave policije kažnjeno je nelegalno prevoženje putnika čamcima na moru.
Iz Uprave za inspekcijske poslove saopšteno je da je ukupno kontrolisano devet čamaca i utvrđeno je da šest lica nije pribavilo potrebno odobrenje za rad, a na tri čamca se nijesu izdavali fiskalni računi za pružene usluge.
„Zbog ovih nepravilnosti podneseno je devet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka – mjera kojom se od suda traži izricanje više kazne od one minimalne koja se može izreći na licu mjesta“, navodi se u saopštenju.
Uprava za inspekcijske poslove kroz ove planirane aktivnosti Turističke inspekcije sprovodi kontinuiranu borbu protiv sive ekonomiije, pa će se dalje kontrole u ovom smjeru nastaviti.
Boka Kotorska foo arhiv
„Stoga pozivamo privrednike da posluju u skladu sa propisima, a građane da prijave uočene nepravilnosti na naš besplatni broj telefona 080 555 555 ili na prijave@uip.gov.me, jer samo kroz sinergijski efekat sa građanima postižemo efikasnije rezultate“, zaključuje se u saopštenju.
Brod čiji se ostaci danas nalaze u muzeju u britanskom Doveru datira se u 16. stoljeće prije Krista.
Pronađen je prilikom gradnje ceste 1992. i arheolozima je trebalo oko mjesec dana da ga iskopaju i izvade iz tla. U strahu da bi ga pokušaji vađenja u jednom komadu mogli u potpunosti uništiti, brod iz brončanog doba je na mjestu nalaza izrezan u manje sekcije koje su, jedna po jedna, vađene i odvožene na konzervaciju, pa u muzej.
Bio je dug 9,5 metara i napravljen od hrastovih dasaka koje su spajane klinovima i prepletenim tisinim granama.
S obzirom na mjesto gdje je pronađen i kako je bio napravljen, aheolozi pretpostavljaju da se njime najvjerojatnije plovilo između britanskog otoka i europskog kontinenta.
U Crnoj Gori tokom jučerašnjeg dana Institutu za javno zdravlje CG prijavljena su tri smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom, a ukupno je dijagnostikovano 598 novopozitivnih slučaja. Među građanima Crne Gore je 535 zaraženih, a 63 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak, 20.08.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 4,846 uzoraka na novi koronavirus.
Premunile su osobe starosti 58, 63 i 70 godina iz opština Tivat, Ulcinj i Bar.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Novopozitivni slučajevi među turistima
UKUPNO
Podgorica
149
149
Bar
58
13
71
Ulcinj
48
21
69
Budva
41
11
52
Nikšić
33
1
34
Rožaje
28
6
34
Herceg Novi
21
9
30
Kotor
28
28
Berane
27
27
Bijelo Polje
25
25
Tivat
17
2
19
Danilovgrad
13
13
Cetinje
9
9
Tuzi
8
8
Pljevlja
7
7
Petnjica
5
5
Mojkovac
3
3
Plav
3
3
Plužine
3
3
Šavnik
3
3
Andrijevica
2
2
Kolašin
2
2
Gusinje
1
1
Žabljak
1
1
Ukupno
535
63
598
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 20.08.2021. godine je iznosio 12,34%.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.666.
Do 15:00 časova prijavljen je oporavak kod 285 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 5.887.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 109.340.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Komandant MVCG, kapetan fregate Goran Đurković, je istakao značaj š.b. “Jadran” i dodao da “ništa nije slično životu čovjeka, kao `život` broda. Zbog toga se i ljudi vezuju za njih, svi usponi i padovi koje dožive prenose se na brodove. Zajednički dijele sudbinu”.
Komandant Mornarice je poručio da je “Jadran” nosio poruke mira i slobode po svim meridijanima.
“Ispričao je brojne priče o svojim putovanjima i ljudima koji su na njemu sticali znanja o moru i upravo on na najbolji način otvara jedra, srce i dušu i daje nam da zavirimo u te priče”, rekao je Đurković.
Komandant “Jadrana”, kapetan korvete Ivan Laković, naglasio je da taj jedrenjak, kao biser pomoračke kulture, ponosno i dalje služi za obuku mornara, što mu je bila i prvobitna namjena.
“`Jadran` nam poručuje da budemo ponosni, da mu vjerno služimo, punog srca, a na najljepši način promovišemo i slavimo”, kazao je Laković.
Istakao je da nema ponosnije posade i komandanta na svoj brod, od njega i ljudi koji služe na “Jadranu”.
Školski brod “Jadran” izgrađen je 1933. godine u Hamburgu, za potrebe obuke mornaričkog kadra. U luku Tivat je uplovio 16.jula iste godine, a u flotnu listu je upisan 19. avgusta, što se od tada proslavlja i obilježava kao Dan školskog broda “Jadran”.
Plovio je Atlantskim okeanom, Sredozemnim, Crnim i mnogim drugim morima, a oficiri, podoficiri i mornari generacijama su sticali svoja osnovna pomoračka znanja na njemu.
