Jedriličarski klub Jugole Grakalić je proteklog vikenda organizovao jedriličarsku regatu 15. Kup jedriličara sa Škvera u Herceg Novom.
U klasama Optimist i ILCA 6 i ILCA4.7 nadmetalo se 60 jedriličara iz četiri domaća kluba, JK Lahor Kotor, JK Delfin Tivat, JK Jovo Dabović Baošići i kluba domaćina i iz JK Gemax i JK Ajk Beograd iz Srbije.
Nakon dva dana jedrenja i ukupno odjedrene tri regate u svim klasama, osvajačima postolja trofeje je dodijelio Ivan Otović, predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Boro Mračević, potpredsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta i Predrag Vukčević, predsjednik CJS. : Veselin Veis Mirković i Andrija Budeč dodijelili su nagrade Memorijala povećene ličnostima koje su izuzetno doprinijele razvoju JK Jugole Graklić. Ovom prilikom JK Jugole Grakalić je obilježio i odlazak u Tokio na Olimpijske igre Milivoja Dukića, jedriličara u klasii ILCA7 i njegovog trenera Ilka Klakora, selektora jedriličarske reprezentacije Crne Gore.
15. Kup jedriličara sa Škvera u Herceg Novom
Optimist generalno
1. Barbara Kubiček (JK Delfin)
2. Marko Vujović (JK Lahor)
3. Aleksa Roganović (JK Lahor )
ILCA6
1. Nikola Golubović (JK Delfin)
2. Stefan Andjelić (JK Delfin)
3. Danilo Jončić (JK Delfin)
„Memorijal Perica Mirković“ najboljem u klasi Optimist i „Memorijal Goran Mirjačić“ pobjedniku prve trke u klasi Optimist u konkurenciju do 12 godina osvojila je Barbara Kubiček, JK Delfin, „Memorijal Džona Budeča“ pobjedniku prve trke u klasi Laser 4.7 osvojio je Pavle Musić, JK Delfin.
„Memorijal Jugole Grakalić za najuspješniji klub regate osvojio je JK Delfin iz Tivta.
Dva broda kompanije Crnogorska plovidba (CP) duže vrijeme plove po cijenama dnevnog zakupa koje su višestruko niže od tržišnih, zbog čega ta državna pomorska kompanija gubi ogroman novac, tvrde dobro upućeni izvori iz dijela novog menadžmenta kompanije.
Prema grubim računicama izvora “Vijesti”, dajući u vremenski najam brodove (time charter) po cijeni koja je skoro dvostruko niža od tržišne kompanija je za šest mjeseci ove godine izgubila oko 2,7 miliona.
Vlada je nedavno imenovala novi Odbor direktora CP u kojem su predstavnici stranaka koje čine aktuelnu vladajuću većinu, ali je izvršni direktor i dalje Slobodan Pajović (DPS). Pajović i bivši Odbor direktora s Borislavom Kašćelanom (DPS) na čelu, u septembru i decembru prošle godine napravili su nove ugovore o vremenskom najmu brodova „Kotor“ i 21. maj“ s unajmiteljem, kompanijom „Sea Pioneer“ iz Londona, a po kojima su brodovi zaključeni na dnevni najam od po 7.600 dolara. Ugovori su sklopljeni na period od šest plus šest mjeseci uz opciju da ih aktuelni unajmitelj može produžavati pred istek tog roka. Time menadžment kompanije sebi praktično „vezao ruke“ na duže vrijeme i što je još gore, u vrijeme kada se u septembru prošle godine jasno naslućivao veliki rast vozarina na svjetskom tržištu brodskog prostora, brodove „zakucao“ na niske vozarine koje su nešto malo iznad dnevnih operativnih troškova tih plovila.
„Da bi ste s brodovima za prevoz rasutog tereta (hand size bulkeri) kakvi su „Kotor“ i „21. maj“ bili na pozitivnoj nuli, odnosno samo da pokrijete troškove broda i posade, treba dnevna vozarina od najmanje 5.500 do 6.000 dolara. Bivši menadžment je prošle godine zaključio u septembru ugovor na šest plus šest mjeseci po cijeni od 7.600 dolara dnevno, iako su vozarine za prevoz rasutih tereta već tada bile osjetno veće i do kraja prošle godine došle su do iznosa od oko 15.000 dolara dnevno. Ne računajući novac koji je tako izgubljen u posljednja tri mjeseca prošle godine na osnovu takvog ugvora proizilazi da su dva broda CP za šest mjeseci ove godine zajedno izgubili oko 2,7 miliona dolara izmakle im dobiti jer su vozarine na tržištu bile u prosjeku skoro duplo veće od onih po kojima su sa „Sera Pioneeer-om“ zaključeni naši brodovi. To je poražavajuće s aspekta države Crne Gore kao vlasnika kompanije koja je do sada u više navrata morala novcem građana iz državnog budžeta da plaća obaveze kompaniji prema kineskoj Exim banci čijim su kreditiom 2012. u Šangaju sagrađena dva broda”, kazao je „Vijestima“ dobro upućeni izvor blizak novom Odboru direktora koji nije želio da mu se ime navodi u medijima.
Veze s turskim vlasnikom
„Vijesti“ su ovim povodom tražile objašnjenje od Pajovića, ali odgovor nije stigao ni nakon nekoliko dana.
Kompanija od stavljanja u komercijalnu upotrebu dva broda 2012. godine sarađuje isključivo s kompanijom „Sea Pioneer“ kao unajmiteljem brodova. Iza te firme stoji turski biznismen Cemil Tumkaya koji je poslovni aranžman s državnom firmom krenuo kada je na čelu borda direktora bio kapetan Miodrag Kršanac iz Herceg Novog,koji je tada bio i na čelu Direktorata za pomorstvo u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva što su ga vodili kadrovi jedinstvenog SDP-a. Nedugo potom, kada je 2014. dva nova trgovačka broda izgrađena kreditnim atranžmanom u Kini, dobila i kompanija “Barska plovidba” i ta dva broda je “Sea Pioneer” uzeo u vremenski najam pod sličnim uslovima kao i plovila CP-a. Kršanac se, u međuvremenu, povukao iz državne uprave i kako “Vijesti” nezvanično saznaju, ima svoje poslovne interese u kompaniji “Sea Pioneer Montenegro” iza koje stoji Tumkaya, a koja je u Herceg Novom osnovana da bi se bavila poslovima pomorske pilotaže u Boki.
Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba
“Sea Pioneer” je i nakon Kršančevog odlaska iz uprave CP nastavio da, kao ekskluzivni unajmitelj, uzima brodove dviju crnogorskih pomorskih kompanija u vremenski zakup. Priroda tih ugovora (najma broda s posadom) je da brodar (u ovom slučaju CP) daje svoj brod u zakup na određeni period unajmitelju (u ovom slučaju “Sea Pioneeru”) koji onda u svoje ime i za svoj račun, komercijalno eksploatiše taj brod. To u praksi znači da “Sea Pioneer” zarađuje brodom CP na svjetskom tržištu na razlici u novcu koji državnoj kompaniji plati za njegov zakup i cijeni po kojoj “Sea Pioneer” onda tim brodom vozi terete drugih krcatelja. Pri tome, “Sea Pioneer” kao unajmitelj, uopšte ne brine o navigaciono-tehničkom vođenju unajmljenog broda jer je to obaveza CP kao vlasnika, već samo o njegovom komercijalnom iskorišćavanju.
Ko ima korist od “time charter” ugovora
Ove vrste ugovora (time charter) u pomorstvu su precizni, standardizovani ugovori gdje su međusobna prava i obaveze unajmitelja, odnosno vlasnika (ili menadžera) broda jasno definisani. Po njima, sve što se tiče opremanja broda posadom i snošenje svih troškova u vezi sa posadom broda je obaveza vlasnika (menadžera) broda koji snosi i sve troškove održavanja broda. Unajmitelj snosi troškove goriva, lučkih i drugih taksi, te troškova ukrcaja ili iskrcaja tereta. U prevodu, “time charter” ugovorima kao sredstvu za angažovanje vlastite flote, pribjegavaju kompanije koje, poput CP, nemaju dobre poslovne kontakte i sopstvenu komercijalnu službu sposobnu da brodovima same nalaze terete i zaključuje ih u mnogo isplativije i skuplje ugovore na putovanje” (voyage charter).
“Bivši menadžment CP je sa “Sea Pioneerom” zaključio američki, odnosno NYPE 93 formu “time charter” ugovora, a ne evropski BAL TIME 1939 ugovor. NYPE ugovori su u odnosu na BAL TIME po pravilu, mnogo povoljniji za unajmitelja, nego za vlasnika broda i to nam je sada dodatni problem, posebno zbog toga što je CP aktuelnim ugovorima sebi “vezala ruke” i zavisi od volje “Sea Pioneera” hoće li on nakon isteka aktuelnih, “osloboditi” naše brodove odnosno, ne produžiti period njihovog zakupa”, kaže izvor “Vijesti”, dodajući da aktuelni ugovor za brod “21. maj” ističe 5. avgusta s ugovorenim periodom od “plus/minus mjesec dana” za povratak broda vlasniku, dok ugovor za “Kotor” ističe u septembru s istom klauzulom
“Naši brodovi će sigurno nastaviti da u naredna dva do tri mjeseca plove po cijeni od samo 7.600 dolara dnevno, iako su vozarine i dalje na najvećem nivou u posljednih 15-ak godina, s prognozama da će se i dalje tu zadržati”, ističe sagovornik “Vijesti”.
On je dodao da treba ispitati da li je u ovakvom komercijalnom vođenju CP i njenim poslovnim odnosima sa “Sea Pioneerom” proteklih godina “sve ovo produkt neznanja i nesposobnosti, ili nečeg trećeg.”
Podaci s tržišta pokazuju koliko Crnogorska plovidba gubi novca
Podaci agencija specijalizovanih za praćenje stanja na svjetskom tržištu brodskog prostora jasno pokazuju koliko Crnogorska plovidba svakodnevno gubi novca zbog ugovora sa “Sea Pioneer”.
Na sajtu “Baltic Exange” berze koja je jedna od vodećih za ugovaranje poslova u pomorstvu, navodi za tržište Atlantika, ilustrativan primjer grčkog broda “Navios Lyra” koji je ugovor u vremenski zakup od 120 do 160 dana s unajmiteljem “Seacape” zaključio za 24.000 dolara dnevno. Na tržištu Dalekog Istoka u Kini je zaključen sličan ugovor na period od devet do 11 mjeseci za 17.000 dolara dnevno.
Što se ugovora na putovanje tiče koje CP uopšte ne radi, brod “Integrity Daido” zaključen je za putovanje s teretom čelika za 21.500 dolara na dan, dok je brod “Ocean Honesty” na putovanje s teretom čelika po dnevnoj vozarini od 30.000 dolara.
Podaci agencije Libra ukazuju da brodovi poput “Kotora” i “21. maja” trenutno u vremenskom najmu na period do šest mjeseci plove, zavisno od tržišta, po dnevnoj vozarini od 22 do 26.500 dolara. Za ugovore na godinu dana vozarina je nešto niža i iznosi od 20 do 21.000 dolara dnevno, dok je za ugovore na period od dvije godine još niža i iznosi od 14.500 do 15.000 dolara dnevno. I to je skoro duplo više od onoga što se trenutno zarađuje iz ugovora sa “Sea Pioneer”. Analitičari svjetskog tržišta brodskog prostora naglašavaju da su aktuelne prilike najbolje koje se bilježe u proteklih 15-ak godina, ali da neće dostići “zlatno doba” s početka 2000-ih.
Imajući u vidu aktuelne tokove svjetske ekonomije, raspoloživu tonažu brodova i broj naručenih novih plovila u brodogradilištima, analitičari računaju da će se stabilne i dosta visoke vozarine na tržištu suvih i rasutih tereta, održati najmanje još dvije godine, a posebno uspješan bi, s obzirom i na diverzifikaciju tereta s kojim operiše, trebalo da bude “handysize” segment svjetske bulkerske flote kojem pripadaju i brodovi CP i Barske plovidbe.
“Prilike na tržistu prevoza suvih i rasutrih tereta prevazišle su i najbolja očekivanja u prvoj polovini ove godine i tržiste se sada čvrsto stabilizovalo. Vlasnici bulk carriera, nevezano od veličine brodova, trenutno svakodnevno zarađuju u prosjeku oko 24 hiljade dolara po brodu na dan. To je dobro, iako ne još onoliko koliko se zarađivalo početkom 2000-ih”, naveo je Piter Sends, glavni analitičar najveće svjetske brodarske asocijacije BIMCO.
Prosjek od 6.000 dolara po brodu dnevno za menadžment uspjeh
Izvještaj o poslovanju Crnogorske plovidbe za 2020. je pokazao da je kompanija imala gubitak od 89.962 eura, dok su ukupni nagomilani gubici iz ranijih godina dostigli 16,53 miliona. Kompanija ima i 13,52 miliona eura dugoročnih obaveza, prvenstveno kreditnih rata prema Kinezima za gradnju brodova.
Brod “Kotor” je u 2020. ušao s važećim ugovorom sa ”Sea Pioneerom” na dnevnu vozarinu od 8.000 dolara, da bi aneksom iz februara vozarina bila smanjena na 5.250 dolara dnevno. Od 15. septembra brod plovi za dnevni najam od 7.600 dolara koji je i dalje na snazi. Ukupno je “Kotor” lani od najma zaradio 2.337.150 dolara.
“21. maj” je samo pet dana lani plovio s najmom od 8.000 dolara dnevno, da bi to aneksom ugovora sa “Sea Piuoneerom” u januaru 2020. bilo smanjeno na 6.050 dolara na dan s važenjem do sredine avgusta prošle godine. Ali, s istim niskim najmom je brod nastavio da plovi do 16. decembra prošle godine kada je “Sea Pioneer” pristao da dnevnu vozarinu podigne na 7.600 dolara. “21. maj” je lani ukupno zaradio 2.480.936 dolara.
Oba broda lani su napravila po deset putovanja, a posječna vozarina (uključujući i agencijsku proviziju od 3,75 odsto koju CP plaća “Sea Pioneeru”) bila im je 6.059 dolara za “Kotor”, odnosno 6.428 dolara za “21. maj”. Iako je to izuzetno nisko u odnosu na prilike na tržištu, iz menadžmenta CP su u izvještaju za 2020. ocijenili da “sumirajući tekuću godinu s komercijalnog aspekta, dnevni najmovi, odnosno zarada naših brodova u postojećim uslovima može se ocijeniti uspješnom, jer je u većem dijelu godine bila na nivou tržišnih vrijednosti”.
Crna Gora danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država, i isti datum 1941. kada je počeo narodni ustanak protiv fašizma.
U Crnoj Gori se 13. jul slavi kao Dan državnosti, jer joj je tog dana 1878. godine na Berlinskom kongresu priznata nezavisnost, a istog dana 1941. godine dignut je opštenarodni antifašistički ustanak.
To je bio uvod u Narodno-oslobodilačku borbu, u kojoj je, važnim političkim odlukama, počela obnova državnosti Crne Gore, ukinute 1918. njenim prisajedinjenjem Srbiji, odnosno Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca koja je kasnije postala Jugoslavija.
Na Crnogorskoj antifašističkoj narodnoj skupštini, održanoj krajem 1944. u Kolašinu, donijeta je odluka o statusu Crne Gore kao jedne od federalnih jedinica buduće federativne Jugoslavije.
Đukanović: Crna Gora ostaje na europskom putu
Crna Gora je pouzdan susjed, uvažena članica NATO i lider u pregovaračkom procesu za članstvo u EU, kazao je u ponedjeljak crnogorski predsjednik Milo Đukanović na prijemu koji je organizovao uz obilježavanje Dana državnosti Crne Gore.
Crna Gora 13. jula slavi kao Dan državnosti jer je na taj dan 1878. na Berlinskom kongresu priznata kao neovisna država, a 1941. godine na isti dan je u Crnoj Gori počeo narodni ustanak protiv fašizma.
Crnogorski predsjednik poručio je da su danas su pred njegovom zemljom novi izazovi, ali da nema bojazni za njenu evropsku budućnost.
– Crna Gora je davno prošla raskršće na kojem je izabrala svoj europski put, s kojeg nema skretanja ni povratka. Bez obzira što postoje, i u Crnoj Gori i izvan Crne Gore, oni koji bi to željeli, rekao je Đukanović.
Istaknuo je da Crna Gora ove godine slavi Dan državnosti u znaku velikog jubileja, 80. godišnjice “Trinaestojulskog ustanka – prvog masovnog ustanka u porobljenoj Europi, događaju, kako je rekao, koji je potvrdio da veličinu jednog naroda ne određuje njegova brojnost, niti površina teritorija na kojoj živi.
Također obilježava se i 143 godine od kada je Crna Gora službeno priznata i potvrđena kao neovisna država čime je i formalno postala dio civilizacijskog kruga europskih naroda i država, u kojem svoje mjesto želimo zauzeti i u ovom vremenu, kazao je crnogorski predsjednik dodavši da je 13. srpnja datum koji je kroz povijest “postao sinonim državnog bića i vječnosti Crne Gore.
Kako je priopćeno iz njegovog ureda, čestitke povodom Dana državnosti Crne Gore Đukanoviću su između ostalih uputili predsjednik SAD-a Joseph Biden, predsjednik Kine Xi Jinping i papa Franjo.
Redovne linije ovog vikenda prema Dubrovniku (10. – 11.07.2021.)
Dubrovačka zračna luka bilježi nagli porast broja redovnih linija iz brojnih evropskih gradova, pa je već ovog vikenda (10.-11.07.2021.) u Dubrovniku bilo gotovo 150 operacija aviona na redovnim linijama.
Za razliku od prošlog ljeta kada je promet u dubrovačkoj zračnoj luci bio skroman, ovog ljeta situacija je značajno drugačija. Brojni su avioprijevoznici pokrenuli promet prema Dubrovniku još u lipnju, no veći broj tjednih operacija započeo je s krajem lipnja, odnosno početkom jula.
Kako je to već i uobičajeno, promet je u našim zračnim lukama najveći za vikend, kada se uglavnom i događa smjena turista.
Ove je subote (10.07.) u Dubrovniku bilo više od 70 operacija zrakoplova na gotovo 35 redovnih linija. Osim povezanosti Dubrovnika s europskim metropolama, u subotu su u Dubrovniku bila i dva američka avioprijevoznika – Delta Air Lines i United Airlines s linijama iz New Yorka, baš kao i u nedjelju.
Van EU, Dubrovnik je i u subotu i u nedjelju bio povezan s Moskvom (redovna linija ruskog Aeroflota), a u subotu je na liniji između Dubrovnika i Istanbula prometovao Turkish Airlines.
EasyJet je Dubrovnik u subotu povezao sa 6 gradova (Amsterdam, London, Ženeva, Lyon, Pariz i Berlin), Volotea s čak četiri odredišta u Francuskoj, Croatia Airlines s tri, Lufthansa s dva, no bili su tu i drugi prijevoznici poput Norwegiana za Stockholm, LOT-a za Varšavu, Iberie za Madrid, British Airwaysa za London i Aer Lingusa za Dublin, niz je poprilično dug!
Promet je u nedjelju bio tek neznatno slabiji. No uz velike i poznate avioprijevoznike poput Iberie, Air Francea, KLM-a, British Airwaysa, Austrian Airlinesa i drugih, u Dubrovniku je u nedjelju bio i hrvatski Trade Air na charter liniji iz Ljubljane, Smartwings iz Praga, SAS iz Kopenhagena te Ryanair iz Beča.
Croatia Airlines imala je najveći broj linija prema Dubrovniku, povezujući ga sa Zagrebom, Frankfurtom, Rimom, Zurichom, Parizom, Atenom i Munchenom, dok je Eurowings obavio redovne letove iz Hamburga, Berlina, Dusseldorfa i Kelna.
Značajniji oporavak slijedi nakon popuštanja mjera u Velikoj Britaniji
Ono što Dubrovniku još nedostaje jest veći broj linija sa tržišta Velike Britanije. Prije svega mislimo na linije britanskog TUI-a i Jet2com-a koji su u ljeto prije izbijanja globalne pandemije imali na desetke tjednih letova prema Dubrovniku iz brojnih gradova u Velikoj Britaniji, a kojih trenutno nema zbog restriktivnih mjera u toj zemlji.
Povodom uručenog francuskog odlikovanja Časnik reda umjetnosti i književnosti Terezi Kesoviji, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković organizovao je svečani prijem u palati Sponzi.
Gradonačelnik Franković prisjetio se kako je Terezi nakon primitka priznanja početkom juna u Zagrebu kazao kako bi to trebalo biti ponovljeno u Dubrovniku.
– Poštujemo i volimo Zagreb, ali nama u srcima je samo jedan Grad… Mislim da nema niti jednog našeg sugrađanina koji ne zna barem pet vaših pjesama i mislim da je to najveće od svih priznanja koje ste dobili u svojoj karijeri, a bilo ih je mnogo. Tere je uvijek bila i bit će dio duha Dubrovnika i Konavala – kazao je Franković koji je čestitao Terezi na odlikovanju te se zahvalio na njezinom doprinosu za promicanje Dubrovnika diljem svijeta.
Župan Nikola Dobroslavić također je čestitao Kesoviji.
– Ovo prestižno odlikovanje posve je opravdano dodijeljeno našoj divi. Kao što smo svjesni i ponosni što je dala nama, tako je i Francuska prepoznala ono što je Tereza njoj dala. Draga Tereza, vaš neuništivi glas, emocije s kojim izvodite pjesme, energija i elegancija inspiracija su mnogim mladim umjetnicima. Vjerujem da će vam ovo priznanje biti poticaj da i dalje nastavite promovirati glazbu, šansonu, Dubrovnik i Hrvatsku – poručio je Dobroslavić.
Veleposlanik Republike Francuske u Republici Hrvatskoj NJ/E Gaël François Veyssière istaknuo je kako je Tereza Kesovija ‘istkala neuništive veze s Francuskom’. Veleposlanik se prisjetio dodjele priznanja u Zagrebu.
– Sve je bilo tu, ali je nešto suštinsko nedostajalo. Nedostajao je Dubrovnik, grad koji je vidio vaše odrastanje i bio svjedokom vaših uspjeha počevši od onih prvih pa sve do danas – kazao je veleposlanik Veyssière istaknuvši veze između Dubrovnika i Francuske.
– Vaše pjesme ljubavi su učinile da ste zauvijek jedno od lica ovoga grada. Sretan sam što sam danas ovdje, pod ovim suncem i nebom… – poručio je Veleposlanik Republike Francuske u Republici Hrvatskoj NJ/E Gaël François Veyssière.
Tereza Kesovija se u svom govoru zahvalila svima koji su zaslužni za dodjelu priznanja te je istaknula kako joj ‘ovaj kulturni most koji povezuje Hrvatsku i Francusku laska i obvezuje’. Prisjetila se svoje veze s Francuskom.
– Moj odnos s Francuskom seže daleko unatrag, još od 1965. godine. Francuska je bila zemlja koju sam odabrala za međunarodnu karijeru, a bila mi je nadahnuće zbog svog intelektualnog, kulturnog i društvenig života koji izuzetno cijenim. Čuvam u svom srcu posebno mjesto za Francusku koja je bila zemlja moje mladosti i snažnog nadahnuća – istaknula je Tereza Kesovija dodavši kako su francuski jezik i šansona obilježili njezin privatni i profesionalni put.
Lampuga definitivno nije riba koja se lovi svaki dan, ali kad je ulovimo, pogotovo na udici, garantuje nezaboravnu zabavu, potvrdili su nam to sportski ribolovci Vlado i Vesna Nikolić iz Herceg Novog koji su danas ulovili Lampugu tešku 15 kilograma na otvorenom moru ispred Boke Kotorske.
Lampuga je pelagijska riba. Vrlo je interesantna za sportske i rekreativne ribolovce jer zakačena na panulu pruža odličnu borbu i vrhunski užitak koji podiže adrenalin do maksimuma kazali su nam to Vlado i Vesna.
Vlado sa ulovom / lampuga 15 kg
Lampuga živi u cijelom Jadranu, na pučini gdje vreba manju plavu ribu. Više je ima na južnom nego na sjevernom dijelu Jadrana. U svakom slučaju možemo kazati da je rijetka riba u Jadranu. Živi najčešće u jatima.
Ima izduženo tijelo spljošteno na bokovima i prekriveno sitnim ljuskama. Karakteruiš je velika usta i snažna čeljust što ukazuje na vrsnu grabljivicu. Ima vrlo dobro razvijene peraje što je čini savršenim i okretnim plivačem.
Tivat – Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, kao partner Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora „Endemic pathway – Endemske staze“, organizovalo je Dan otvorenih vrata. Sastanku su prisustvovali projektni partneri iz Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, kao i predstavnici relevantnih institucija iz Crne Gore.
Danas su predstavljene projektne aktivnosti predviđene projektom koji ima za cilj stvaranje zajedničke turističke ponude u tri zaštičena područja – Park prirode „Hutovo blato“ u Čapljini, Botanička bašta „Kotišina“ iz Makarske i „Tivatska solila“.
Rukovodilac službe za kontrolu i održivi razvoj u JP Morsko dobro Srđan Radić kazao je da ono što ova tri područja čini posebnim je bogatstvo rijetkih endemskih vrsta flore i faune, vrijedno kulturno nasljeđe te očuvane prirodne i pejzažne vrijednosti koji su osnov za razvoj nove zajedničke turističke ponude tokom cijele godine.
„Projektne aktivnosti usmjerene na formiranje i promociju zajedničke turističke ponude u sva tri rezervata prirode obuhvatiće organizaciju grupnih posjeta, kampova za posmatranje ptica, takmičenja za posjetioce, radionica za djecu školskog uzrasta kao i razvoj i unapređenje infrastrukture za turiste kroz formiranje Centra za posjetioce, nabavku opreme za posmatranje ptica, obuku stručnih vodiča, izradu mobilne aplikacije i promotivnog materijala“, kazao je on.
Istakao je kako je ukupan budžet za sva tri projekta 1.540.375,30 eura od čega 85 odsto predstavlja donaciju iz EU fondova dok preosalih 15 odsto kofinansiraju partneri iz projekta.
„Budžet za aktivnosti Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom iznosi 422.329, 30 eura a glavne aktivnosti koje će biti realizovane u Posebnom rezervatu prirode „Tivatska solila“ obuhvataju: postavljanje „Interpretacijskog centra za posjetioce“, njegovo opremanje modernom multimedijalnom i interaktivnom opremom, nabavku opreme za turističku ponudu „posmatranje ptica u rezervatu“, obuku četiri zaposlena u Javnom preduzeću za stručnog vodiča u zaštićenim područjima u skladu sa metodologijom Evropske organizacije vodiča kao i formiranje i promocija zajedničke turističke ponude „Endemske staze“, pojasnio je on.
Direktor javnog preduzeća Park prirode „Hutovo blato“ iz BiH, Nikola Zovko, kazao je da je ovaj projekat samo nastavak planiranih aktivnosti.
Dani otvorenih vrata
„Možemo biti zadovoljni realizacijom projekta. Kako smo krenuli negdje krajem prošle godine, sve aktivnosti idu dobro, redovno smo izvještavali donatora u toku projekta“, kazao je on i dodao da je projekat baziran na endemskim vrstama riba, ptica, biljaka,itd.
Riječ je, kaže, o razvoju turističke ponude na sva tri lokaliteta i nada se da će projekat biti uspješan.
Makarski komunalac iz botaničke bašte „Kotišina“ u Makarsoj Čedo Crljen smatra da će se zajednički interesi i problemi svih koji su uključeni u projekat uspješno riješiti.
„Na ovaj način, uz sredstava iz EU fondova ćemo sačuvati prirodne oaze i ostaviti ih u nasljeđe našim pokoljenjima“, poručio je on.
Kazao je da trenutno kreću sa javnom nabavkama u skladu sa projektom te da im je sve ovo veliki izazov jer do sada nijesu bili u mogućnosti da sarađuju sa EU fondovima.
„Siguran sam da ćemo izgurati ovaj projekat na zadovoljstvo svih i da neće biti posljednji na kom ćemo raditi“, zaključuje on.
Sastanak je organizovan kako bi se predstavnicima turističkih organizacija, turističkih agencija, hotelijerima i svim zainteresovanim pojedincima predstavile projektne aktivnosti koje imaju za cilj podizanje turističke ponude u sva tri zaštićena područja.
Projekat se realizujeu okviru internog IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – BiH – Crna Gora 2014 – 2020 i sufinansiran je sredstvima ERDF i IPA II fondova EU.
Proslavljeni košarkaš svjetskog ugleda, Vlade Divac, postao je sportski ambasador naselja Luštica Bay. U okviru projekta „Treniraj kao šampion” koji je pokrenula kompanija Luštica Development, na novootvorenom košarkaškom terenu u naselju Central Luštica Bay danas je potpisan ugovor o saradnji i najavljeno održavanje prvog Ljetnjeg košarkaškog kampa za djecu u Luštici Bay, nadomak Tivta od 2. do 8. avgusta. Kamp će pohađati i mališani iz Dječijeg doma “Mladost” u Bijeloj.
Ugovor sa Divcem potpisali su Mohamed AbouArab, zamjenik glavnog izvršnog direktora Luštice Development i Nebojša Popović, direktor pravnog sektora Luštice Development.
“Ne znam koliko znate, ali ja sam već par godina stanovnik Luštica Bay, i u saradnji sa njima došli smo na ideju da ove godine napravimo košarkaški kamp za djecu iz ovog regiona i drago mi je da ćemo ovog ljeta to i ostvariti. Presrećan sam što sam ovdje i što imam partnere koji imaju viziju i društvenu odgovornost”, poručio je Divac.
Nakon potpisivanja
Prema riječima Milice Starčević, menadžerke za razvoj projekta Luštica Bay, saradnja sa Vladem Divcem je dobar uvod u sportsku i humanitarnu poruku koju šalje kompanija Luštica Development.
“Velika nam je čast što imamo priliku da sarađujemo sa ovako velikim imenom u svijetu sporta i sto je ovakva inicijativa samo početak koji će najaviti razvoj sportskih sadržaja u okviru našeg kompleksa. Košarkaški tereni su prvi korak kojim gradimo sportsku priču a nastavljamo dalje sa tenisom, vaterpolom i raznovrsnim sadržajima za sve ljubitelje sporta “, kazala je Starčević.
Djeca iz KK Teodo ce trenirati u kampu
Kamp će biti besplatan za djecu iz Radovića i Tivta, a pridružiće se i djeca iz Dječijeg doma „Mladost” u Bijeloj. Grupa mališana iz ovog centra, zajedno sa vaspitačima i direktoricom, kao i djeca iz lokalnog košarkaškog kluba „Teodo” u pratnji trenera, prisustvovala su susretu sa sportskom legendom velikog srca.
Potpisivanje ugovora je “ovjereno” prvim koševima koje su nakon zvanične ceremonije na novoizgrađenom terenu, uz proslavljenog košarkaša, ubacivali predstavnici kompanije Luštica Development, juniori “Teoda” i mališani iz Bijele.
“Čast nam je što smo danas ovdje. Djeca su srećna što im je Luštica Development omogućila da budu među prvima koji će učestvovati u košarkaškom kampu “Treniraj kao šampion”. To je prilika da jačaju svoje psihofizičke vještine, ali i da steknu nova prijateljstva”, kazala je direktorica Dječijeg doma “Mladost” u Bijeloj, Vesna Zlatković.
Treniraj kao sampion
Ovaj kamp će svake godine tokom ljeta okupljati djecu uzrasta od 8 do 13 godina i od 14 do 18 godina, odnosno osnovce i srednjoškolce. Kamp za djecu uzrasta osnovne škole biće koncipiran u okviru razvoja osnova košarke, dok će srednjoškolski kamp biti prilagođen djeci koja žele da postanu profesionalni košarkaši. U kampovima će biti angažovani profesionalni treneri iz Eurolige, kao i drugi gostujući treneri.
Vlade Divac, nekadašnji centar šampionske jugoslovenske reprezentacije, jedan od prvih Evropljana koji je otvorio vrata igračima sa starog kontinenta u NBA, a potom zaslužio svoje mjesto u „Kući slavnih” američke košarke, što je najveće priznanje koje se u ovom sportu može dobiti, poznat je po svom dugogodišnjem humanitarnom radu i posvećenosti razvoju mladih košarkaških talenata, zbog čega nosi i titulu ambasadora dobre volje Ujedinjenih nacija.
Luštica Bay je mjesto za uživanje i opuštanje koje nudi mnoštvo dešavanja i aktivnosti, među kojima i veliki broj društveno-odgovornih događaja. Ovog ljeta, u okviru projekta „Treniraj kao šampion“ biće organizovan i vaterpolo kamp, a u planu je i kamp za buduće teniske šampione, već od sljedećeg ljeta.
I ovog ljeta, kao i prethodnih sezona, kotorskoj inspekciji stiže veliki broj prijava građana koje se odnose na uzurpaciju ponti, zabranu prilaska moru, postavljanje plažnog mobilijara.
Građanima i turistima, onemogućava se pristup i korišćenje obale na području Morskog dobra, posebno u Boki Kotorskoj.
„Često se dešava da nismo u prilici da se kupamo i sunčamo na pontama na kojima smo ljeti provodili vrijeme od djetinjstva jer su neke od njih uzurpirane, ograđene ili prodate. Na nekima se prosto ne osjećamo dobrodošli, pa ih izbjegavamo jer ne želimo da boravak na plaži pretvorimo u sukobe sa „navodnim vlasnicima“ koji “svojataju” prostor koji bi trebalo da je javno dobro“, samo su neke od primjedbi i komentara građana.
Ovaj problem je sve izraženiji u cijeloj Boki Kotorskoj. Danas smo dobili fotografiju zagrađene ponte u Tivtu, a naš čitalac se interesuje po kojem ugovoru je ponta na Seljanovu privatizovana i zaključana.
Opština Kotor je u predsezoni, u saradnji sa Službom za inspekcijske poslove, formirala opštinsku radnu grupu koja popisuje ponte duž kotorske rivijere.
„Na sastanku sa predstavnicima Morskog dobra pokrenuli smo ovu priču. Idemo u pravcu sankcionisanja svega onoga što predstavlja eklatantan primjer kršenja pravila, kada je ova problematika u pitanju“ – rekao nam je nedavno predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
Namjera Opštine Kotor je da do kraja jula popiše sve ponte duž kotorske rivijere kako bi mogli da urade elaborat i dobiju cjelovitu sliku o privatnim pontama. Namjera im je da uporede podatke i dokumentaciju sa JP Morsko dobro o stvarnom stanju, s obzirom da je sve više slučajeva da se ljudi pojavljuju sa vlasničkim listom da je ponta upisana na njihovo ime ili su eventualni zakupci, ili podzakupci kod JP Morsko dobro. Prilikom kontrole i popisa ponti, komunalni policajac ostavlja obavještenje sa rednim brojem ponte koju obilazi, a komunalni inspektor ostavlja poziv za stranku na N.N. lice, da bi se eventualni vlasnik odazvao.
Dobrota foto Boka News
Kazna za uzurpaciju javne površine iznosi 100 eura za fizičko, a 500 eura za pravno lice.
Jedan od problema koji je dodatno zakomplikovao situaciju oko privatnih ponti je i dugogodišnja praksa crnogorskih sudova da državi dozvoljava upis vlasništva na imovinu u zoni Morskog dobra, po sili zakona. Prema ocjeni Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, ova praksa se mora mijenjati. U predmetu „Nešić protiv Crne Gore“, sud je zauzeo stav da se na taj način povrjeđuje pravo na svojinu, čime je stavljena tačka na višegodišnji spor koji je pokrenula država radi upisa prava na svojinu ponte u Krašićima, koja je bila u vlasništvu Ilije Nešića.
U namjeri da pomognemo u rješavanju ovog dugogodišnjeg problema koji često vodi i do sudskih procesa, sukoba pojedinaca, intervencije inspekcije i policije, pripremili smo nekoliko pitanja za naše čitaoce kako bi i oni dali svoj doprinos u istraživanju ovog problema:
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (nedjelja, 11.07.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 925 uzoraka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 10 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.
o opštinama: Podgorica 5, Budva 2, Kotor 1, Herceg Novi 1, Pljevlja 1.
Udio novoopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 11.07.2021. godine je iznosio 1,08 %.
Vrijednost 14-dnevne stope kumulativne incidencije na nivou Crne Gore na dan 11.07.2021. godine je iznosila 45,71.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljen jedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz opštine Rožaje, starosti 78 godina.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1 621.
Do 15 časova prijavljen je oporavak kod 13 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 317.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100.488.
Po opštinama: Podgorica 122, Budva 45, Herceg Novi 21, Nikšić 19, Bar 18, Kotor 17, Pljevlja 16, Tivat 14, Bijelo Polje 12, Cetinje 11, Andrijevica 4, Berane 4, Šavnik 3, Tuzi 3, Žabljak 3, Petnjica 2, Danilovgrad 1, Kolašin 1, Plav 1.
