Slovenija je zaoštrila protuepidemijske mjere pa će od srijede 15. septembra tzv. PCT uvjet, što znači da su osobe preboljele covid-19, da su cijepljene ili imaju negativan test na koronavirus, biti obvezan za sve zaposlenike koji su u kontaktu sa strankama i za korisnike njihovih usluga.
To je odluka koju je vlada premijera Janeza Janše donijela na dopisnoj sjednici u subotu.
Osim toga zaštitne maske morat će nositi svi u zatvorenom prostoru, kao i na otvorenom ako se ne može osigurati odgovarajuća fizička udaljenost među prisutnima.
Uvjet PCT-a također moraju ispuniti i svi korisnici usluga koji, ako nisu cijepljeni ili preboljeli covid, testiranje plaćaju sami.
U novoj odluci vlade predviđeno je nekoliko iznimaka, od kojih je jedna hitna opskrba osnovnim životnim potrepštinama.
PCT uvjet od srijede će se primjenjivati u zatvorskim ustanovama, popravnim domovima, azilima i centrima za strance, a od njega su izuzete osobe mlađe od 12 godina, te osobe koje ih doprate u školu ili vrtić.
O primjeni novih mjera vlada će detalje iznijeti u ponedjeljak na konferenciji za novinare, no kako prenosi Slovenska televizija, odluka praktično znači da će i za ulazak u velike trgovačke centre uvjet biti da je osoba cijepljena, preboljela covid-19 ili ima negativan test. Od toga bi bile izuzete samo manje trgovine s prehrambenim proizvodima.
Ovakva odluka vlade motivirana je željom da se što više ljudi cijepi prije vrhunca četvrtog vala epidemije koji se očekuje u listopadu.
U Sloveniji je u subotu zabilježeno 1085 novih zaraza uz 19,8 posto pozitivnih testova, a preminulo je troje oboljelih. U bolnicama je trenutno 274 covid pacijenata, od čega 62 na intenzivnim odjelima.
Najveći drveni prekooceanski jedrenjak na svijetu – Götheborg, jedno vrijeme plovit će na biodizel – gorivo napravljeno od uljane repice, a sve s ciljem smanjenja emisija štetnog CO2 koji nastaje izgaranjem “morskog goriva” – plavog dizela. Iako je Götheborg jedrenjak, da bi se pokrenuo sustav broda potrebno mu je gorivo, a bez istog ne bi bila moguća niti plovidba u uvjetima kada nema vjetra, piše Morski.hr.
Tvrtka u čijem je vlasništvu najveći drveni jedrenjak na svijetu – SOIC Ship Management, već neko vrijeme istražuje najbolja alternativna rješenja za pogonsko gorivo, bez da mijenjaju postojeći motor na jedrenjaku pa je odluka razumljivo pala na biodizel.
– Usporavanje globalnog zatopljenja i smanjenje emisija CO2 najveći su izazovi s kojima se trenutačno suočavamo. Prelazak na biodizel je najjednostavniji način da poduzmemo konkretne korake. Održivost je ono na čemu ćemo bazirati i našu ekspediciju u Aziju iduće godine – istaknuo je izvršni direktor kompanije Peter Alexandersson.
Očekuje se da će se korištenjem biodizela smanjiti emisija štetnih plinova za čak 60% u usporedbi s konvencionalnim gorivom.
– Prelazak na goriva koja su manji zagađivači još uvijek ide sporo u pomorskom sektoru. Vjerujemo da je upotreba tekućeg biogoriva u pomorskom prometu trenutačno najbolja alternativa za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Jer proći će još mnogo godina dok brodovi ne počnu upotrebljavati električni pogon – smatra Lars Lind, izvršni direktor tvrtke Adesso Bioproducts.
Činjenica jest da je biodizel u posljednje vrijeme sve češće korišteno gorivo u pomorskom prometu. Barem što se tiče sjeverne Europe.
Na nekadašnjem Titovom brodu “Galeb” završena je obnova svih čeličnih elemenata, kao i radovi na antikorozivnoj zaštiti, a započeli su radovi na postavljanju instalacija. Radovi traju paralelno s restauratorskom obnovom unutarnjih obloga i namještaja, te pripremom muzejskog postava i istoriskog pregleda iz bogatog života broda na kojemu su, uz Tita, bili i mnogi svjetski državnici, ali i glumci i druge slavne osobe, piše Novi list.
Radove na obnovi budućeg broda-muzeja koji će imati i razne komercijalne sadržaje, poput restorana i hotela, Novi list obišao je u društvu riječkoga gradonačelnika Marka Filipovića i načelnik za kulturu Ivana Šarara, njihovih saradnika i stručnjaka angažiranih na obnovi broda. »Galeb« se trenutno nalazi u brodogradilištu Dalmont u Kraljevici, no obilazak broda započeli su na – Viškovu.
U jednoj od tamošnjih hala vrijedne ruke zaposlenika restauratorskog obrta Arbor obnavljaju sve drvene obloge i namještaj iz »Galeba«, odnosno iz njegova budućeg muzejskog dijela, mahom iz prostora u kojima su nekad boravili Tito i njegovi gosti. Riječ je o hiljadama pojedinačnih komada, a na svakome se radi ručno, za što je potrebno mnogo strpljenja i vještine.
Restauratorski radovi na namještaju i oblogama budućeg muzejskog dijela trebali bi, prema planu, biti završeni do kraja ove godine, ali ugradnja pojedinih dijelova natrag na brod započet će i prije toga, objašnjavaju Franković i Šarar, kako budu odmicali radovi na ugradnji instalacija i izolacijskih materijala te završno bojanje samog broda.
Obnova i stavljanje u funkciju, sasvim je izvjesno, neće biti završena do kraja ove godine, niti će radovi biti izvedeni u okviru predviđenog budžeta od 58 i pol miliona kuna, no kada budu završeni, uz dobro pozicioniranje broda i osmišljene sadržaje na njemu, mogao bi postati prava atrakcija.
Vlada Velike Britanije odustala je planova za uvođenja potvrda o vakcinaciji za ulazak u objekte u kojima boravi veliki broj ljudi.
”Drago mi je da vas obavijestim da nećemo realizovati planove za vakcina pasoše”, kazao je za BBC ministar zdravlja Sadžid Džavid.
Plan, koji je trebalo da stupi na snagu krajem septembra, podrazumijevao bi da svako ko ulazi u zatvoreni prostor u kojem boravi veliki broj ljudi – poput noćnih klubova – mora da pokaže dokaz o punoj vakcinaciji.
”Mislim da možemo reći da se većini ljudi ta ideja instinktivno nije dopala”, kazao je Džavid. “Meni se nikada nije dopala ideja da kažem ljudima da moraju pokazati dokumenta ili bilo šta drugi kako bi uradili nešto što je zapravo svakodnevna aktivnost”.
”Međutim, plan će ipak biti ostavljen u rezervi kao potencijalna opcija”, kazao je on.
Ranije ovog mjeseca, ministar za vakcine Nadim Zahavi je kazao da su kovid pasoši neophodni kako bi velika zdanja ostala otvorena, što je izazvalo bijes ugostitelja.
”Ova ideja je oduvijek bila diskriminatorna”, kazala je Saša Lord savjetnica za ekonomiju noćnog života u Mančesteru. “Pokazali smo da možemo organizovati bezbjedne događaje”.
Prije nekoliko dana, poslanici u Škotskoj su glasali da ulazak u određenja zdanja – poput noćnih klubova, mjesta gdje se održavaju muzički festivali i pojedinih fudbalskih stadiona – bude dozvoljen samo uz kovid pasoše.
Iz škotskog udruženja industrije noćnog života kazali su da će taj plan opasno ugroziti opstanak sektora.
Vlak Connecting Europe Express (CEE), koji putuje Evropom u povodu Evropske godine željeznice, zaustavio se u Zagrebu a njegovi putnici okupili su se u nedjelju na tematskom doručku “Orient Express” u hotelu Esplanade, u organizaciji Turističke zajednice grada Zagreba (TZGZ).
Vlak je krenuo je na put iz Lisabona 2. septembra te će do kraja putovanja u Parizu, 7. oktorbra, proći oko 20 hiljada kilometara kroz 26 zemalja i sto gradova s ciljem promovisanja željeznice kao sigurnog, održivog i “zelenog” prijevoza. Iz Zagreba, gdje je prenoćio, voz će produžiti prema Beogradu a zaustavit će se i u Slavonskom Brodu te u Tovarniku.
Po dolasku u Zagreb, 50-ak putnika vlaka razgledalo je grad te su izrazili zadovoljni turističkim vodičem te zagrebačkim kulturnim i povijesnim znamenitostima. Na doručku u Esplanadi dobrodošlicu i sretno putovanje poželjeli su im predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatskih željeznica (HŽ), Europske komisije i njenog predstavništva u Zagrebu te zagrebačke Turističke zajednice.
Voz CEE rezultat je saradnje Evropske komisije, Zajednice evropskih željezničkih i infrastrukturnih društava (CER) i drugih partnera, a cilj svih aktivnosti je potaknuti građane i gospodarstvenike na korištenje željezničkog prevoza i tako pridonijeti ostvarenju Europskog zelenog plana po kojem bi EU do 2050. trebala postati klimatski neutralna.
U ime Europske komisije Maja Bakran Marcich je istaknula kako željeznica ima važnu ulogu u budućnosti Europe za privredu i primjenu Europskog zelenog plana. Cilj je da se željeznički promet velikih brzina udvostruči duž Europe do 2030. i utrostruči do 2050., za što je potrebna tzv. transeuropska prometna mreža.
Državni sekretar u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić kazao je kako Hrvatska ima velike perspektive u željezničkom prijevozu te najavio ulaganja u idućih deset godina.
“Do kraja 2023. nabavljamo 33 nova vlaka ukupno vrijedne oko 170 miliona eura, od kojih se 21 vlak sufinancira iz Kohezijskog fonda, a ulažemo i maksimalne napore da željeznički sustav podignemo na novu razinu te da se time više služe i građani i prijevoz tereta”, dodao je Gospočić.
Kompanija Air Montenegro u narednom periodu će nastaviti da održava redovne letove na relaciji ka Beogradu, Istanbulu i Ljubljani, dok neće biti letova ka Frankfurtu i Banjaluci, saopšteno je Pobjedi iz nove nacionalne avio-kompanije.
Iz Air Montenegra navode da će na plan reda letjenja ka svim trenutnim i budućim destinacijama pored same potražnje, umnogome, uticati situacija sa korona virusom kako u Crnoj Gori tako i svim ostalim zemljama, otvorenost granica i interesovanje turoperatora za Crnu Goru.
Predstavnici nacionalnog avio-prevoznika su naveli da dobijanje slotova za letove Air Montenegra ne predstavlja problem niti prepreku u operacijama i poslovanju kompanije.
– Ukupan saobraćaj u Evropi je manjeg intenziteta tako da su aerodromi u suštini dosta slobodniji nego što su bili ranije i do sada nijesmo nailazili na problematike sa zahtjevima za dodjelu slotova na destinacijama gdje želimo da letimo. Kompanija Air Montenegro koristiće slotove ka onim destinacijama gdje je najveća tražnja u datom trenutku, na tržišta koja su atraktivna sama po sebi i gdje imamo podršku turoperatora – kazali su Pobjedi iz Air Montenegra.
SLOTOVI
Navedeno je da kompanija ima slotove na aerodromi-ma u Tivtu, Podgorici, Beogradu, Frankfurtu, Istanbulu, Banjaluci, Ljubljani, a za potrebe čarter letova dobijjeni su slotovi za Sarajevo, Cirih, Jerevan, Kišinjev, Tbilisi i Tel Aviv. Iz kompanije su, odgovarajući na pitanje da li i što Air Montenegro radi na dobijanju novih slotova i avio-linija, saopštili da sve odluke donose nakon detaljne analize tržišta, uzimajući u obzir više različitih faktora koji mogu uticati na red letjenja i odabir destinacija, kao što su epidemiološka situacija, otvorenost granica i interesovanje turoperatora za Crnu Goru pa će, kako kažu, sve navedeno uticati i na daji plan odabira destinacija, odnosno aerodroma.
– U redovnom saobraćaju letjeli smo iz Tivta i Podgorice ka Beogradu, takođe ka Frankfurtu, Istanbulu, Banjaluci i Ljubljani. Realizovani su i čarter letovi ka Sarajevu, Cirihu, Jerevanu, Kišinjevu, Tbilisiju i Tel Avivu – rekli su iz Air Montenegra.
Najavljeno je da će kompanija u narednom periodu nastaviti da održava redovne letove na relacijama ka Beo-gradu, Istanbulu i Ljubljani.
– Zbog pogoršane epidemiološke situacije, novih mjera Njemačke i ograničenja na putovanja, Air Montenegro morao je da obustavi letove između Podgorice i Frankfurta do daljnjeg. Nadamo se da će se situacija kako u Evropi tako i u cijelom svijetu stabilizovati i da će granice biti otvorene kako bismo mogli da planiramo i realizujemo nove letove ka novim destinacijama – navedeno je iz Air Montenegra.
REZULTATI
Saopšteno je da je kompanija Air Montenegro do sada ostvarila preko 800 letova i prevezla više od 60.000 putnika, a prosjek popunjenosti kabine u junu je bio 64,5 odsto, u julu 72,1 odsto, a u avgustu 73,5 odsto.
– Zadovoljni smo dosadašnjim rezultatima i onim što smo postigli u ovako kratkom roku. To je najviše zasluga tima izuzetno kvalitetnih, stručnih i posvećenih ljudi koji su svojim znanjem, energijom, odlučnošću ali prije svega ogromnim entuzijazmom doprinjeli zajedničkim ciljevima. Load factor koji smo predstavili prikazuje rezultate koji su daleko bolji od industrijskog prosjeka trenutno u Evropi, pogotovu uzimajući u obzir da je i period od početka prodaje prvih letova bio jako kratak – kazali su predstavnici Air Montenegra.
Oni dodaju da su sve linije na kojima se saobraća ostva-rile očekivane rezultate, kao i da je popunjenost na ruta-ma mimo Beograda iznosio čak oko 90 odsto u prosjeku tokom turističke sezone.
– To je dodatna potvrda da je Air Montenegro tim na-pravio dobru strategiju u odabiru ruta kako bi učinili Crnu Goru pristupačnom i lako dostupnom destinacijom – smatraju u Air Montenegru.
Na čarter letovima 3.000 putnika
Iz Air Montenegra navedeno je da su već prepoznati kao pouzdana kompanija i za čarter letove.
– U ljetnoj sezoni ostvarili smo veći broj čarter letova i to ka Sarajevu, Cirihu, Jerevanu, Kišinjevu, Tbilisiju i Tel Avivu i prevezli gotovo 3.000 putnika. Imamo odličnu saradnju i sa fudbalskim reprezentacijama i timovima koje biraju Air Montenegro kada zbog utakmica gostuju u nekoj zemlji – kazali su iz Air Montenegra. Predstavnici avio-kompanije su napomenuli da je čarter unaprijed zakupljen let po nalogu zakupca, što znači da on ne zavisi od broja putnika. – Imamo već ugovorene čarter letove i za naredni period, ali će njihova realizacija zavisiti od kovid situacije i restriktivnih mjera – rekli su iz Air Montenegra.
U floti više nije iznajmljeni avion Džerman ervejza
Iz nacionalne avio-kompanije je saopšteno da Air Montenegro raspolaže sa dva aviona (embraer 195) u svom vlasništvu, a kompanija je koristila i avion embraer 190, koji je do juče bio iznajmljen od njemačke kompanije Džerman ervejza. Kompanija je u junu iznajmila ovaj avion. Iz Air Montenegra tada je saopšteno da je avion iznajmljen da bi počeli sa letovima sa dva aviona i da bi kompanija spremno dočekala planirani saobraćaj i obiman red letjenja, te osigurala svojim putnicima pouzdanost operacija i obezbijedila dodatni kapacitet u svojoj floti.
Prvi tom triologije Liberta Slovinića, knjiga „Herbarijum – Don Đuro“, promovisana je u subotu, 11. septembra 2021. godine u crkvi Santa Maria in Punta u budvanskom Starom gradu. Organizator promocije je NVO Društvo Feral, koje se bavi očuvanjem budvanskog kulturnog nasljeđa.
O knjizi su govorili prof. dr. Saša Popović, profesor Ekonomskog fakulteta; Željko Šćepanović, urednik prvog toma i Liberto Slovinić, autor. Moderatorka večeri bila je Itana Lalović ispred NVO Feral. U muzičkom dijelu programa učestvovale su sopranistkinja Antonia Vučinović i pijanistkinja Elena Jovićević.
Projekat su podržali Opština Budva, Turistička organizacija opštine Budva, marketinška agencija Unibrand i štamparija DPC. Organizatori su zahvalili i HG Budvanska rivjera i JU Grad teatar koji su ustupili opremu, umjetnicima koji su posudili svoje štafelaje – Buću i Mimi Mitrović, Jeleni Papović, Luki Liješeviću, kao i slikaru i kustosu Đorđiju Batu Boljeviću koji je bio autor izložbene postavke i njegovom sinu Damjanu Boljeviću na tehničkoj pomoći.
Predstavljanje knjige je počelo nastupom umjetnica Antonie Vučinović, sopran i Elene Jovićević, klavir koje su izvele kompoziciju Ave Marija, koju je autor knjige posvetio nedavno preminuloj sugrađanki Mariji Šumić, prijateljici porodice Slovinić. Nakon muzičkog dijela, moderatorka programa Itana Lalović pročitala je odlomak iz knjige „Herbarijum – Don Đuro”. Tokom predstavljanja, u više navrata pročitala je odlomke i tako prisutnima približila sadržaj knjige.
Prof. dr. Saša Popović je naglasio da je roman Herbarijum autora Liberta Slovinića, hronologija porodičnog života nekoliko generacija porodice Slovinić, a naracija teče od vremena kada se prije dva vijeka barka Slovinića nasukala na hridi Starog grada Budva, ne u smislu brodoloma već u smislu sudbine: „Slovinić slikar, odlučuje da iz game pređe u gramatiku, ostajući pri tome jednako umjetnik. Svoj roman piše među javom i med snom – stvarne ljude, članove ugledne primorske porodice, upliće u izmaštane događaje, i obrnuto, izmaštane likove stavlja u stvarni prostor. Piše uglavnom aoristom, koji gramatički predstavlja eho tek svršenog trenutka i tako stvara utisak da se sva radnja romana događa tu, u vremenu tik uz nas. Slovinić pisac je kao mrav, ne samo zbog toga što marljivo radi, već i zbog toga što istražuje jedno stablo. Kada se mrav kreće niz stablo, on ima samo jedan ishod, a kada se kreće uz stablo, svaki list je jedna mogućnost. Tako i Slovinić kreće niz svoje porodično stablo da tamo crpi sjećanje na svoje pretke, a kada krene uz njega, dolazi do jednog herbarijuma, u kojem je svaki list jedna konzervirana mogućnost pripovijedanja. U ovom romanu o don Djuru pripovijeda njegov bratanac. Tako će, najavljuje autor, u dva naredna toma, ova trilogija biti pisana – uvijek će unuk pisati o đedu. Ovim konceptom autor kao da želi da s blage vremenske i genetske distance bolje sagleda karakter svojih predaka, da ih liši onih svakodnevnih banalnosti koje zamagljuju pravi karakter ličnosti.“
Liberto Slovinić
Željko Šćepanović, urednik izdanja između ostalog je kazao: „Kada je Liberto na gotovo volšeban način došao do originalnog primjerka Herbarijuma iz 1899. godine, počela se rađati ideja da bi on mogao postati zlatna nit koja spaja ljude i događaje kroz vrijeme. Bila bi zaista velika šteta da je taj herbarijum ostao zaboravljen na nekoj polici ili u neko kutiji – takva ostavština obavezuje ne samo da se sačuva, već nosi potencijal velike inspiracije. Samo to što je neko, veoma mlad, neke daleke godine, svojom rukom ubrao, sušio, presovao biljku, pedantno zapisao narodni i latinski naziv, unio mjesto i vrijeme branja, nameće nam obavezu da tu kolekciju sačuvamo i brinemo o njoj. A ona je dopala ruku Libertu Slovniću, koji je svojim senzibilitetom izdigao na jedan viši nivo, postavljajući ga na svoj lični i porodični pijadestal, da bi postao sveobuhvatan i gotovo univrzalan. Ovaj roman bio je lijek za Libertov tjelesni i duhovni oporavak nakon zdravstvenih problema, njegova dnevna obaveza, novo stremljenje i motivacija. Uporedo s romanom, teklo je i njegovo ozdravljenje. Stvorio se jedan novi Bobo, kao i prije bolesti – radan, disciplinovan i misaon. Roman se desio se u njegovim zrelim godinama, kada čovjek zna mnogo, ima mudrosti, a često nađe i hrabrosti da istraje i stvara. Da li ruka koja decenijama nosi kičicu, može uspješno da nosi pero? Možda je, u stvari, Liberto čitav život kičicom klesao svoje umjetničko biće, da bi, izoštrenih 2 estetskih čula, došao do sposobnosti da tu svoju suštinu iskaže na jedan drugačiji – literarni način. ”
Autor knjige Liberto Slovinić je kazao da u poznim godinama, svako ljudsko stvorenje privlači rodna gruda. Tada čovjek sanjari o prošlim vremenima. Prisjeća se djetinjstva, živi sa uspomenama, interesuje ga porodično porijeklo. „Odavno živim u snohvatici i snimam moju negdašnju prelijepu primorsku Budvu.“
Dobra organizacija predstavljanja knjige od strane Društva Feral, veoma kvalitetni osvrti na knjigu od strane učesnika, autorov pogled na motive koji su ga inspirisali da krene sa ovako zahtjevnim i obimnim stvaranjem, kao i vješto odabrani odlomci iz knjige koje su prisutni imala prilike da čuju, prirodno su izazvali reagovanje publike nakon prezentacije. Prezentacija je završena kako je i počela uz divni glas Antonie Vučinović i izvanrednu pratnju Elene Jovićević. Izvele su kompoziciju O Sole Mio.
Nakon što je drugu godinu zaredom otkazan Norveški program u Institutu “dr Simo Milošević” u Igalu, loša epidemiološka situacija se odrazila i na najavljene grupe gostiju koji je trebalo da dođu u ovu ustanovu.
Nikola Mračević, direktor marketinga Instituta, kazao je bi do kraja mjeseca trebalo da stignu gosti iz Danske. Zdravstveni centar je trenutno dobro popunjen, a biće otvoren do polovine decembra.
– U prvoj grupi je trebalo da bude 38 pacijenata iz Holandije i njihov dolazak je bio planiran za 7. septembar. Potom je trebalo da se grupe smjenjuju svakog utorka do kraja oktobra. Nadali smo se da će se njihovim dolaskom vratiti prvi zapadno-evropski programi, ali je sve otkazano zbog situacije sa kovidom – kazao je Mračević.
Kako ističe, još uvijek je aktuelna priča o dolasku danskih gostiju krajem ovog mjeseca.
– Dio rezervacija je aktivan, a dio storniran. Naravno, sve zavisi od aktuelne epidemiološke situacije i kod nas i u ostalom dijelu Evrope – kazao je Mračević podsjećajući da je odranije poznato da su otkazani norveški i švedski program.
– U pitanju je bilo 980 pacijenata iz Norveške, koji je ovdje trebalo da borave po 28 dana, njihov dolazak očekujemo sledeće godine sredinom aprila. Švedski program je takođe otkazan –kazao je Mračević.
Ove godine program je bio kompletno baziran na region, prvenstveno na tržište Srbije i BiH, uz partnere iz Crne Gore, fondova zdravstva i PIO, sindikalnih organizacija. Od ponedjeljka nastavljaju sa grupama penzionera, koji imaju ugovorene grupe u pretsezoni i postsezoni.
U Institutu trenutno boravi 550 pacijenata, oko 200 preko fondova, 150 su samoplatežni, oko 100 agencijski gosti iz regiona i oko 100 su sindikalne organizacije.
Prema trenutnim planovima, Institut će biti otvoren do polovine decembra.
Sarajlija Džemal Jašarević pobjednik je šeste “Trke u kamenu – Trebinje vertikal”, koja je na stazi dugačkoj blizu jedan kilometar, od trebinjskog Perovića mosta do vrha planine Leotar, okupila oko 240 takozvanih nebeskih trkača iz BiH, Srbije i Crne Gore.
U ženskoj konkurenciji i sa desetak minuta slabijim vremenom na vrh Leotara je izašla Kotoranka Miluša Bošković, koja je i 2019, ali i 2018. godine među ženama bila pobjednica “Vertikala”.
Ovo je Jašarevićeva druga uzastopna pobjeda i ujedno njegov drugi rekord na ovoj stazi, jer ju je prešao za 45,26 minuta.
Nakon trke je izjavio da je presrećan što je ostvario novi rekord staze, objasnivši da mu je u svemu “pomogao” Nevesinjac Dejan Žerajić, koji je vodio prvu polovinu trke, ali je u drugoj polovini on odlučio preuzeti inicijativu, dao svoj maksimum i pretekao ga.
“Staza jeste teška, ali meni to i odgovara. Jednostavno, takve staze mi idu na ruku. Vidimo se dogodine”, izjavio je Jašarević.
Višegodišnja pobjednica “Vertikala” Miluša Bošković iz Kotora zadovoljna je i ovogodišnjom pobjedom, ali kaže da je staza sada pretjerano sređena.
“Bilo je ipak izuzetno teško, veoma vruće i išla sam dosta sporije nego ranije, ali sam zadovoljna i dobro je”, kazala je Boškovićeva.
Prošlogodišnja pobjednica trke u ženskoj konkurenciji Trebinjka Maja Nožica je ove godine na Leotar izašla druga, a treće mjesto je zauzela Snježana Samardžić. Drugo mjesto u muškoj konkurenciji osvojio je Dejan Žerajić iz Nevesinja, a treće Neven Cicović iz Istočnog Sarajeva.
Igor Škero, predsjednik Planinarskog društva “Vučji zub”, koje je i organizator trke, podsjetio je da se u Trebinju ove godine okupilo više od 240 takmičara i da je sve prošlo u najboljem redu.
“Nije bilo povreda, malo je bilo vruće, ali je dosta takmičara izašlo u limitu, njih 137. Imamo novi rekord i to je novi izazov za narednu godinu. Imali smo dosta volontera i stazu smo maksimalno dobro pripremili”, pojasnio je Škero.
U konkurenciji 50+ najbrži je bio Nebojša Pejanović, drugi je bio Radomir Mirković, a treće mjesto osvojio je Radoš Milošević, dok je u ženskoj konkurenciji ove kategorije najbrža bila Vojislava Crnjanski Spasojević.
Najmlađa učesnica trke je bila jedanaestogodišnja Nikolina Vladušić iz Trebinja.
Pokrovitelj “Trke u kamenu – Trebinje vertikal” i ove je godine bio grad Trebinje.
Vlasti u Malagi odlučile su nastaviti evakuacije dok u nedjelju još traju pokušaji stavljana pod kontrolu požara koji već danima bijesni i u kojemu je izgorjelo 6000 hektara šuma.
Ovaj ogroman požar koji bukti od srijede naveče u planini Sierra Bermeja, na jugu Španije, pojačao se u nedjelju ujutro i spojio s drugim požarištem, objasnile su vlasti.
Zbog požara je regionalna vlada Andaluzije tražila podršku vojske i preventivnu evakuaciju stanovništva još nekoliko mjesta, precizirale su na Twitteru hitne službe.
“To je požar neuobičajene snage u odnosu na redovne požare”, objasnio je na konferenciji za novinare dužnosnik službe za borbu protiv požara Alejandro Garcia objašnjavajući odluke.
Zbog tog požara u kojem je u četvrtak život izgubio jedan vatrogasac, evakuisano je ukupno više od 2000 ljudi.
S vatrom se bori više od 600 profesionalnih vatrogasaca kojima pomažu stanovnici, kanaderi i helikopteri, navodi regionalna vlada Andaluzije.
Prema privremenim podacima dobivenim putem satelita Copernicus Europske komisije, vatra je već progutala površinu veću od 6000 hektara, priopćilo je ministarstvo okoliša.
Ministarstvo objašnjava da borbu s požarom otežavaju “osobitosti terena” tj. strme padine kao i nepovoljni meteorološki uslovi.
