Tipundanske svečnosti u Kotoru počinju u četvrtak 27. januara, kada će tačno u podne Mali admiral Bokeljske mornarice sa lođe katedrale Svetog Tripuna izgovarati Lode – pohvale zaštiniku grada Kotora i Kotorske biskupije Svetom Tripunu, koji se slavi 3. februara.
Tradicionalno Bokeljska mornarica na dan Karika (13. januar) izabrala je Malog admirala. Ove godine to je Tomislav Radović, iz Kotora.
Porijeklo naziva Lode proizilazi iz latinskog laudes ili acclamationes, što u prijevodu znači pohvale i predstavlja dio brevijara, molitvenika koji se moli u zoru. Osim toga laudes – pohvale mogu biti i niz poklika (acclamationes) u čast Bogu, Bogorodici, svecima mučenicima, zaštitnicima gradova, crkvenim i političkim dostojanstvenicima.
U srednjovjekovnim gradovima istočno-jadranske obale ostali su sačuvani tekstovi Loda (pohvala) svecima zaštitnicima u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru.
Danas se izgovaraju samo u Kotoru uoči blagdana Svetog Tripuna.
U Kotoru Lode izgovara mali admiral od XVI. stoljeća kada je Mornarica preuzela Vanjsku proslavu Svetog Tripuna, te se izgovaraju prije podizanja gradske zastave. I ove svečanosti Kotor povezuju s gradovima istočno-jadranske obale istim kulturnim, civilizacijskim i vjerskim miljeom, koji odražava utjecaje Istoka i Zapada, povezujući tako istočno-jadransku obalu s cjelokupnim Mediteranom i Evropom.
Pomorac Antonio Matković u kolicima je skoro tri godine, a ovih dana priprema se za svoje prvo takmičenje u bodibildingu za osobe sa invaliditetom.
U razgovoru kaže da uslovi za trening nisu najbolji, ali dodaje i da mu je upravo sport pomogao da se nakon što je doživo saobraćajnu nesreću zbog koje je vezan za kolica, pomogao da se i fizički, ali i psihički oporavi nakon svega.
Antonio ima 28 godina. Rođen je u Kotoru, ali živi u susjednoj opštini, Tivtu. Po zanimanju je pomorac i plovio je šest godina.
I prije nesreće, kao ljubitelj sporta i zdravog života, kaže, bavio se rekreativno različitim sportovima, dok u teretani aktivno trenira 11 godina.
”Nakon teške saobraćajne nesreće su mi, između ostalih povreda, polomljeni kičmeni pršljenovi, tako da sam korisnik kolica nepune tri godine. Poslije nezgode, životne ugroženosti, uslijedio je oporavak koji nije bio ni lak. Siguran sam da ovo danas ne bih govorio da nisam bio fizički aktivan i fizički spreman da podnesem sve što je slijedilo poslije nesreće. Smatram da su me upravo treninzi i fizička spremnost spasili i pomogli da se izborim sa svim. Pored svih poteškoća vratio sam se teretani i treninzima. To je ono što me je podiglo psihički, naravno i fizički”, kazao je on “Vijestima”.
Antonio ove godine, 5. juna, ide i na svoje prvo takmičenje.
”Takmičenje se održava u Londonu, biću jedini predstavnik Crne Gore. Takmičenje je profesionalno i biće učesnici iz cijele Evrope, tako da će konkurencija biti i te kako jaka”, kazao je on.
Nakon tog, oko dvije sedmice kasnije, u Londonu se održava još jedno takmičenje, gdje Antonio takođe planira učešće, a u njegovim planovima je i takmičenje u Srbiji.
”Nadam se da ću uspjeti da se kvalifikujem za takmičenje koje će se održati sljedeće godine u Americi”, priča on o ciljevima.
Prema njegovim riječima, za bodibilding treba dosta volje, truda, odricanja, strogih dijeta.
”Ali kad se nešto voli, ništa nije nemoguće”, kaže on.
Antonio Matković – privatna arhiva
I pripreme za takmičenje nisu jednostavne i, kako je rekao, “iziskuju velike troškove, posebnu ishranu i naporne treninge”.
Sve to otežavaju teretane koje nisu prilagođene osobama sa invaliditetom.
”Uslovi za trening za osobe sa invaliditetom su poražavajući. Teretane su apsolutno neprilagođene. Nijedna teretana nije prilagođena osobama poput mene, tako da sam prinuđen improvizovati mnoge stvari, što dodatno otežava već postojeće teško stanje. Potrebno bi bilo malo povesti računa o mogućnostima treninga osoba sa invaliditetom. Bilo bi olakšavajuće i pomoglo bi da se ugrade pokretne stepenice, napravi dovoljan razmak između sprava… Ima dosta ljudi koji bi trenirali, ali nije im omogućen pristup teretani i spravama”, kaže on.
Antonio je mladim ljudima poručio da bez obzira na to da li imaju invaliditet ili ne, da se aktiviraju, daju sebi priliku.
”Da treniraju, to će doprinijeti njihovom zdravlju, fizičkom izgledu, a naravno i psihičkom stanju”, kaže on.
Osim što trenira, Antonio vodi i personalne i onlajn treninge za osobe sa invaliditetom, koji, kako je kazao, doprinose poboljšanju i ubrzanju njihovog oporavka.
”Svi zainteresovani mogu da mi se jave, rado ću im pomoći, jer ako mogu ja, mogu i ostali. Tu sam da im pružim podršku, da ih motivišem i ohrabrim. Život sa invaliditetom nije lak, potrebno je mnogo više truda i same volje i životne hrabrosti. U narednom periodu u planu je i sajt, mjesto na kojem ću biti dostupan za sva pitanja vezana za trening, ishranu, tu će moći da se prate onlajn treninzi”, poručuje Antonio.
Do tada, dostupan je putem elektronske pošte na antoniomatkovic46@gmail.com i instagram profila matkovic.a.
”Tu sam da vas podržim, a samim tim i vi ćete mene podržati”, poručuje on.
Boka Kotorska / Svetionik i jahta u Boki – foto S.L.
Crnogorska pomorska administracija je tom 2020.godine ostvarila određeni napredak u postizanju dugoročnih ciljeva definisanih Strategijom razvoja pomorske privrede za period 2020—2030.godina.
Kako se navodi u „Godišnjem izvještaju o sprovođenju Strategija razvoja pomorske privrede 2020-2030 godine“, za 2020. a koji je nedavno razmotrila i usvojila Vlada Crne Gore, u toj godini je značajno kadrovskki ojačana Inspekcija sigurnosti plovidbe u kojoj je tada bilo zaposleno ukupno 9 inspektora. To je više nego duplo veći broj inspektora nego što ih je bilo 2018. koja je uzeta za referentnu godinu u odnosu na koju se mjere rezultati postignuti primjenom Strategije tazvoja pomorske privrede 2020-2030. Broj inspektora sigurnosti pomorske plovidbe je već dostigao 90 odsto onoga koji je projektovan za prvu polovinu vremenskog perioda primjene Strategije, odnosno za 2025.godinu kada je očekivano da u tom organu bude angažovano ukupno 10 inspektora.
Iako je 2020.godinu okarakterisalo značajno smanjenje obima pomorskog saobraćaja i drugih aktivnosti na moru u vezi sa turizmom zbog posljedica pandemije Covid-19, u toj je godini zabilježen i pad broja poziva u pomoć zbog nezgoda na moru, a kojih je bilo ukupno 27. Poređenja radi, 2018. godine nadležne službe regovale su u 45 takvih poziva u pomoć.
U našim vodama se tokom 2020. desila samo jedna pomorska nesreća što je pet puta manje nego referentne, 2018-.godine, a obavljena je i ukupno 21 akcija traganja i spašavanja na moru što je za 14 manje nego dvije godine ranije.
Sa 15 minuta u 2018.godini vrijeme rekacije, odnosno isplovljenja plovila za traganje i spašavanje Uptrave pomorske sigurnosti Crne Gore je u 2020. skraćeno na u prosjeku 10 minuta i 50 sekundi, što je 92% od cilja prijektovanog za 2025. za kada se očekuje da će vrijeme isplovljenja SAR plovila nakon dobijanja poziva u pomoć iznositi 10 minuta.
U Izvještaju se navodi da je tokom 2020. Ministarstvo kapitalnih investicija izradilo Analizu o potencijalima korišćenja hidroaviona za prevoz putnika i operacije traganja i spašavanja na moru i potrebama izgradnje prihvatnih kapaciteta. Uprava pomrske sigurnosti i upravljanja lukama nastavila je kontinuirane aktivnosti na unapređenju i dogradnji VTMIS sistema za elektronsnski nadzor i upravljanje pomorskim saobraćajem, koji će pokriti sve crnogorske luke i teritorijalno more Crne Gore kao i unapređenje sistema pomorskih telekomunikacija.
Uspostavljen je i Informacioni sistem za pomorstvo koji podrazumijeva postepeno uspostavljanje i ažuriranje postojećih elektronskih evidencija stanja u crnogorskim upisnicima brodova, čamaca, jahti i drugih plovnih objekata; stranih plovnih objekata koji se nalaze u teritorijalnom moru Crne Gore; izdatih vinjeta za privatnu upotrebu i privrednu djelatnost; zaključenih ugovora o obaveznom osiguranju u saobraćaju i drugih obaveznih osiguranja korisnika plovnih objekata kao i postepeno povezivanje navedenih baza podataka sa postojećim infromacionim sistemima, te razmjenu tih podataka između UPSUL, inspekcijskih organa, Lučkih kapetanija, osiguravajućih društava, organa lokalne samouprave i carinskih organa. Ovaj informacioni sistem će omogućiti da svi nadležni organi u realnom vremenu raspolažu preciznom informacijom o svakom plovnom objektu, odnosno da li korisnici plovnih objekata koji saobraćaju u teritorijalnom moru Crne Gore imaju zaključen odgovarajući ugovor o obaveznom osiguranju u saobraćaju i da li obavljaju djelatnost iznajmljivanja plovnih objekata na zakonit način, odnosno da li se pridržavaju nacionalnih propisa.
MKI, UPSUL i Sektor za hidrografiju Zavoda za hidrometeorologiju Crne Gore u 2020. nastavili su i sa kontinuiranim aktivnostima na određivanju i klasifikovanju plonih puteva, ažuriranju nautičkih karata i odtžavanju i unapređenju Sistema pomorske signalizacije, a sve u cilju poboljšanja nivoa sigurnosti pomorske plovidbe u crnogorskim vodama.
Beautiful Montenegro donosi nove snimke dronom baroknog Perasta u zimskom danu…
Perast je jedan od najlepših gradova na crnogorskom primorju. Nalazi se na 12 km od Kotora, u pravcu Risna. Baš kao i čitava Boka Kotorska, tako i Perast karakteriše duga istorija, o kojoj svjedoče brojne crkve, palate, tradicija…
Danska planira ukinuti sva preostala ograničenja protiv koronavirusa sljede sedmice, nakon slične najave u Ujedinjenom Kraljevstvu i Nizozemskoj proteklog tjedna, unatoč visokim brojkama zaraženih omikronom u Evropi.
Danska je već ublažila ograničenja prije dvije sedmice, nakon jednomjesečnog lockdowna te dopustila kinima i koncertnim prostorima ponovno otvaranje. Međutim neka pravila ostaju, poput ograničenog rada restorana i obaveznog nošenja maski.
U pismu parlamentu ministar zdravstva Magnus Heunicke rekao je da vlada namjerava slijediti preporuke koje je stručni panel objavio u utorak, da se ukinu sva ograničenja do 1. veljače.
Vladina odluka koju treba odobriti parlament bit će najdalekosežnije ublažavanje ograničenja među nordijskim državama.
Noćni klubovi mogu se ponovno otvoriti i restorani će moći služiti alkohol nakon 22 sata, gosti ne moraju predočiti covid potvrdu prije ulaska.
Putnici se mogu voziti autobusom bez maske i trgovine mogu ukinuti ograničenje broja kupaca.
Budu li izmjene odobrene, na snazi će ostati samo pravilo o testu i izolaciji pri ulasku u Dansku, koje će biti na snazi još četiri tjedna.
Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska i Nizozemska objavile su prošli tjedan slične odluke da se ukine većina ograničenja protiv koronavirusa, premda su brojke zaraženih omikronom i dalje velike.
Među navedenim razlozima su da je broj zaraženih pao ispod vrhunca te da je broj hospitalizacija manji od očekivanoga.
Danska je u utorak izvijestila da ima 46.590 novozaraženih, malo ispod 47.831 koje je imala u petak. Broj hospitaliziranih pacijenata zbog koronavirusa povećao se na 918, najviše u godinu dana.
Međutim zdravstvene vlasti procjenjuju da je između 30-40 posto onih koji su trenutno hospitalizirani s pozitivnim testom u bolnici zbog drugog razloga, a ne zbog koronavirusa.
– Došlo je do odvajanja unutar trenda koji je bio primjenjiv ranije u epidemiji, porasta broja zaraženih i porasta broja hospitalizacija zbog COVID-a, rekao je stručni panel u izvještaju datiranom 21. januara.
– Od vrhunca broja pacijenata s covidom-19 u intenzivnoj njezi, koji je 6. siječnja iznosio 82, taj je broj pao te u utorak iznosi 44, navodi se.
U Sloveniji je u zadnja 24 sata PCR testiranjem potvrđeno više od 17 hiljada novih zaraza, što je do sada najveći broj novozaraženih u jednom danu od početka epidemije.
Potvrđene su 17.092 zaraze, što je za 4799 više u odnosu na stanje prije sedam dana. Također je više od do sada najvišeg broja dnevnih zaraza, u nedjelju, kada je bilo 13.911 novozaraženih.
Riječ je o još neslužbenom podatku koji prenose mediji, a potpuni podaci, uključujući postotak pozitivnih testova, 14-dnevnu incidenciju zaraze i stanje u covid bolnicama oko 11 sati objavljuje Nacionalni Institut za javno zdravlje (NIJZ).
Osim sve dominantnijom i zaraznijom omikron varijantom te velikim brojem aktivnih slučajeva, pomalo neočekivani velik skok novozaraženih u zadnjih nekoliko dana tumači se i velikim zaostacima u testiranju. Kašnjenju je razlog to što se dio uzoraka šalje u jedan laboratorij u Njemačkoj, pa rezultati stižu s nekoliko dana zakašnjenja i naknadno se uvrštavaju u rezultate pojedinog dana, prenose mediji.
Također mediji prenose zabrinjavajuće podatke iz bolnica u kojima je koronavirus prodro i na “bijele” necovid odjele te na porast zaraza među zaposlenim medicinskim kadrom koji sve više ostaju u izolaciji ili su zaraženi. Po nekim podacima riječ je već o desetak posto medicinskog osoblja koje zbog izolacije ili zaraze ostaje izvan pogona.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak 25.01.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 2637uzorka na novi koronavirus.
Ukupno je dijagnostikovano 933 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
224
Nikšić
135
Bar
75
Ulcinj
71
Budva
64
Pljevlja
61
Herceg Novi
53
Bijelo Polje
38
Rožaje
37
Kotor
34
Berane
31
Tivat
31
Cetinje
24
Danilovgrad
18
Tuzi
8
Kolašin
7
Šavnik
6
Petnjica
5
Andrijevica
4
Mojkovac
4
Gusinje
1
Plav
1
Žabljak
1
UKUPNO
933
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 25.01.2022. godine je iznosio 35,4%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno pet smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sljedećih opština: Nikšić (2), Bar (1), Kotor (1), Pljevlja (1). Među preminulima najmlađi je imao 65 godina, a najstariji 83 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2535.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 1501 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 7999.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 215950.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Na prijedlog Instituta za javno zdravlje (IJZ), Ministarstvo zdravlja je odlučilo, a Vlada se usaglasila, da se, prije 3. februara, liberalizuju mjere u borbi protiv pandemije korona virusa.
“Shodno trendu pada broja oboljelih, dozvoljava se izvođenje muzičkog programa do 23 sata uz učešće pjevača i muzičara, uz obavezu da pjevači i muzičari posjeduju jedan od dokaza iz COVID potvrde, kao i emitovanje muzike korišćenjem elektroakustične opreme (instrumenata, pojačala, DJ žurke i sl.) i akustičnih i elektroakustičnih uređaja unutar i na terasi/bašti ugostiteljskog objekta, uz poštovanje propisanih mjera”, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Kako su naveli, odluka stupa na snagu u četvrtak, 27. januara.
Nautičko-turistički centar Porto Montenegro iz Tivta najavio je danas da će nakon prošlogodišnje pauze uslijed pandemije Covid-19, opet organizovati ACREW Zimske igre za posadu superjahti, koje će se održati od 4. do 6. februara.
Igre se održavaju po treći put i otvorene su za sve članove posade i profesionalce iz jahting industrije koji žele da se oprobaju u nizu mentalnih i fizičkih izazova. Učesnici će se takmičiti u timovima od po četiri člana, i dolaze iz cijelog Mediterana, od Porto Montenegro marine do ostalih marina na Jadranu. Ovog puta, partneri Porto Montenegra obezbijedili su nagradni fond od 3.000 eura za najbolje timove.
Igre će se održati u samom srcu crnogorskog skijališnog centra na Bjelasici, na skijalištu Kolašin 1600. Takmičari će imati priliku da se oprobaju u širokom spektru sportskih planinskih avantura, uključujući tradicionalne zimske sportove kao što su skijanje i snoubording, ali i one manje uobičajene, kao „Veliko stopalo“, trku na drvenim skijama, kako bi dodali zabavi i takmičarskom duhu turnira.
“Sa oduševljenjem organizujemo treću ediciju Zimskih igara za posadu superjahti. Ovaj događaj je sjajna prilika za posadu i profesionalce iz industrije da naprave odmor od svakodnevnog napornog rada, učestvovanjem u dugom vikendu punom zabave.”- kazao je tim povodom Toni Braun, direktor marine Porto Montenegro.
Kako je naglasio, učesnici mogu očekivati atmosferu zdrave konkurencije, team buildinga i zabavne žurke, dok će istovremeno uživati u nevjerovatnin ukusima tradicionalne kuhinje. Događaj će takođe biti svojevrsna najava dugoočekivanog “Crew Awards” događaja, u partnerstvu s ACREW organizacijom, koje će se održati po prvi put u Porto Montenegru, u oktobru 2022. godine.
“ACREW je sa zadovoljstvom ponovo partner Porto Montenegra na Zimskim igrama. Dovodimo tri tima iz Španije kako bi uživali u posebnom programu kreiranom za njih, ali i u nenadmašnom crnogorskom gostoprimstvu. Ovo je takođe sjajna prilika da počnemo s nominacijom za “Crew Awards” događaj, koje će Porto Montenegro ugostiti u oktobru. Čini se da ćemo ove godine dosta vremena provoditi na Jadranu.”- istakao je Onno Ebens, generalni direktor ACREW organizacije.
Porto Montenegro Zimske sportske igre za članove posada jahti vezanih u toj, ali i drugim marinama na primorju, doprinos je uvezivanju primoorskog i planinskog turizma u Crnoj Gori i dodatna promocija crnogorskih zimskih turističkih centara među internacionalnom nautičko-turističkom klijentelom.
Jedna od posljednjih fotografija NJEGOŠA kao saudijskog feribota NOOR
Posljednji još živi brod nekadašnje kompanije Prekookeanska plovidba Bar- njen najveći i najluksuzniji trajekt „Njegoš“, po svemu sudeći, došao je na kraj svoje preko pola vijeke duge karijere na svjetskim morima i uskoro će se najvjerovatnije, uputiti u neko od trezališta na obalama Indijskog okeana.
Naime, prema podacima koje nam je prenio ugledni splitski pomorski novinar i hroničar Marjan Žuvić koji prati sudbine brodova bivših jugoslovenskih pomorskih kompanija, nekadašnji „Njegoš“ je u dogovoru njegovog aktulenog vlasnika iz Saudijske Arabije i osiguratelja, proglašen za tzv. CTL (constructive total loss) – brod koji je pretrpio toliko teško oštećenke da se popravka ne isplati, te bi uskoro u teglju remokera, iz luke Port Sudan u Sudanu gdje se nalazi zadnjih nekoliko mjeseci, trebao da bude otegljen u neko od rezališta na Indijskom okeanu – najvjerovatnije u Pakistan ili Indiju.
Ovo je naime, rezultat činjenice da je bivši „Njegoš“ koji je posljednjih 20 godina plovio pod imenom „Noor 1“, sredinom avgusta prošle godine u sudanskoj luci Suakin gdje je bio u raspremi, doživio nezgodu u kojoj je brod udario u podvodni greben na kojem je zaparao dno trupa i izgubio jedan od svoja dva propelera. Dva mjeseca kansije, premješten je u Suakin a u međuvremenu mu je istekla i tzv. klasa, odnosno važenje svjedočastva o tehničkoj ispravnosti za plovidbu. Stoga su vlasnici vremešnog trajeklta koji je star čak 51 godinu, izračunali da im se popravak nekadašnjeg „Njegoša“ i obnova klase ne isplati, te sa osigurateljem je dogovoreno da brod bude proglašen za CTL i prodat za rezanje u staro željezo. Da će nekadašnji ponos barske „bijele flote“ uskoro završiti pod brenerima, indirektna je potvrda i to što je bivši “Njegoš“ u međuvremenu preupisan u registar male karipske državice Sveti Kristofor i Nevis, a ime mu je skraćeno u „Noor“, što je siguran znak da ide u rezalište jer je preregistracija brodova na ovu egzotičnu zastavu i kraćenje imena za posljednje putovanje, raširena praksa u svjetskom pomorstvu kada je u pitanje odlazak starih brodova u neko od najvećih svjetskih rezališta u pakistanskom Gadaniju, indijskomAlangu ili Čitagongu u Bangladešu.
„Njegoš“ je u svoje vrijeme bio najveći i najluksuzniji trajekt kojim je raspolagala barska Prekookeanska plovidba i jedan od najvećih i najboljih brodova te vrste u trgovačkoj floti bivše Jugoslavije. Iako nikada nije dostigao slavu svog prethodnika na liniji Bar-Bari, legendarnog malog trajekta „Sveti Stefan“, feribot „Njegoiš“ je kada ga je Prekookeanska plovidba nabavila u prvoj polovini odsamdesetih godina prošlog vijeka, bio jedan od najboljih, najbržih i najluskuznijih trajekata na Jadranu uopšte.
Sagrađen je sada već daleke 1971.godine pod imenom „Travemünde“ u renomiranom njemačkom brodogradilištu Sichau Unterwesser AG u Bremerhafenu, za dansku kompaniju Moltzau Line A/S iz Gedsera. Modžerni i kvalitetno građeni tzv. ro-pax trajekt bio je dug 118, širok 18,53 metara a gaz mu je iznosio nešto preko 5 metara. Imao je skoro 4.000 tona bruto-deplasmana, a za to vrijeme vrlo visokom maksimalnom brzinom od 21 čvor, pokretala su ga dva 12-cilindrična MAN dizel motora ukupne snage 13.400 konja. Kapacitet broda je bio 1.500 putnika, sa tri stotine postelja u putničkim kabinama i oko 370 putničkih automobile, ili 25 teških vozila i oko 150 putničkih automobila. Uz to, imao je oko 300 avio sjedišta, restoran, barove, prodavnice…
Od prvog vlasnika, danske kompanije Moltzau Line, jugoslovenska kompnaija Prekookeanska plovidba Bar je ovaj feribot kupila 29.decembra 1980.godine. Iako mu je odmah promijenjeno ime u “Njegoš”, feribot je ostao na Baltičkom moru na istoj linijji koju je do tada pokrivao (Gedset- Travemünde) jer ga je Prekookeanska plovidba dala u tzv. bare-boat charter (iznajmljivanje broda bez posade) Dancima.Na toj ruti i u najmu Danaca, „Njegoš“ je ostao do 24.jula 1981. kada se uputio prema svom novom domu – Jadranu i novoj svojoj matičnoj luci Bar.
NJEGOŠ u najmu kompanije Sally Line na linijama preko La Manša sredinom osamdesetih
Na liniji Bar-Bari je međutim, novi lijepi i u bijelo ofarbani feribot plovio samo tri godine jer se „Njegoš“ pokazao kao prevelik i previše luksuzan brod za liniju između Crne Gore i juga Italije. Stoga je Prekookeanska plovidba „Njegoša“ na kojem je ostakla naša posada, iznajmila renomiranoj francuskoj kompaniji „Britanny Ferries“ i on je u ljeto 1984. zaplovio na redovnoj liniji između luka Roskof i Sent Malo u Francuksoj, odnosno Portsmut u Velikoj Britaniji. Na jednom od za feribote najkompetetivnijih tržišta na svijetu – linijema preko La Manša između velike Britanije i Evrope, “Njegoš” je ostao naredne tri godne tokom kojih ga je Prekookeanska plovidba iznajmljivala kompanijama Sally – Viking Line i Britany Ferries. Brod na kome se I dalje vijorila jugoslovenska trobojska sa petokrakom, je tada plovio na redovnim linijama između Ramsgejta u Velikoj Britraniji i Denkerka u Franciuskoj, odnosno između francuskog Roskofa i britanskog Plimuta. Barani su konačno svoj najveći i najluskuzniji feribot prodali kompaniji Britanny Ferries 1987. godine kada se završila “Njegoševa” epizoda pod jugoslovenskom zastavom.
U naredne tri ipo decenije brod je mijenjao imena i vlasnike, nastavljajući da plovi preko La Manša između Velike Britanije i Francuske, ali i preko Sjevernog mora na linijama između Škotske i Norveške. Za to vrijeme bivši “Njegoš” je čak u jednom kraćem periodu služio i kao brod-izložba u Stavangeru u Norveškoj, a 1990. za vrijeme Prvžog zalivskog rata, francuska Vlada ga je iznamjila za transport trupa i naoružanja do Persijsklog zaliva radi učešća Francuza u ratu multinacionalne kolaicije predvođene sa SAD, protiv iračkog vođe Sadama Huseina.
Iz Evrope je nekadašnji barski “Njegoš” konačno otišao prije tačno 20 godina kada ga je 2002.kupila kompanija Baabod iz Saudijske Arabije. Brod je zadnje dvije decenije plovio u Crvenom moru prevozeći hodočasnike iz Afrike, odnsono luka u Sudanu do luke Džeda u Saudijskoj Arabiji, odakle su putnici nastavljali dalje do Meke i Medine, sve dok mu se lani nije desila havarija koja je definitivno stavila tačku na karijeru ovog feribotra što je potrajala duže od pola vijeka.
