Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1.707 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 29 novopozitivnih, a nije zabilježen nijedan smrtni slučaj.
Broj novopozitivnih
Budva 12
Podgorica 4
Herceg Novi 4
Bijelo Polje 2
Pljevlja 2
Cetinje 1
Berane 1
Bar 1
Tivat 1
Šavnik 1
Ukupno 29
Udio novoopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 09.07.2012. godine je iznosio 1,7 odsto.
Vrijednost 14-dnevne stope kumulativne incidencije na nivou Crne Gore na dan 09.07.2021. godine je iznosila 46, 51.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.620.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 23 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 325.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100 459.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
U Tivtu trenutno boravi 5.903 gosta što je na nivou od 82 odsto ostvarenog turističkog prometa na nivou 2019., kazala je Agenciji Mediabiro direktorica TO Tivat Danica Banjević ističući da su izuzetno zadovoljni odvijanjem ljetnje turističke sezone, naročito u nekoliko posljednjih sedmica.
„Ono čime smo posebno zadovoljni jeste popunjenost naših hotela gdje bilježimo osam odsto veću popunjenost u odnosu na isti period 2019. godine. Ako govorimo o brojkama – 954 gostiju upravo se nalaze u hotelskim kapacitetima a 4 921 gost je u privatnom smještaju“, kazala je ona.
Najveći broj gostiju je iz inostranstva.
„Iz naše zemlje u Tivtu odmara 173 gosta dok je 5.730 gostiju iz drugih zemalja. Najbrojniji turisti su sa tržišta Srbije, zatim Rusije, Ukrajine pa BiH, Velike Britanija i Njemačke“, objasnila je ona.
Danica Banjević – foto Mediabiro
Obzirom da prošle godine nije bilo moguće organizovati manifestacije, TO Tivat ove godine je podržala organizaciju manifestacije Žućenica fest koji se održao prije dva dana. Već sljedeće sedmice, kaže Banjević, nastavljaju sa organizacijom mini događaja kao bi ispoštovali sve aktuealne epidemiološke mjere.
„12. jula u 20.30 sati planiramo otvaranje tivatskih ljetnjih fešti i to defileom Glazbeno prosvjetnog društva Tivat, KUD-a Boka i mažoretki Belisima i Modest. Oni će imati program i na Pinama a nakon toga 17. i 18. jula već planiramo noć suvenira sa lokalnim bendovima i još dva slična događaja tokom jula mjeseca“, najavila je ona.
Naglasila je da su najave za cijelu turističku sezonu dobre.
Tivat / foto Boka News
„Nadamo se da će epidemiološka situacija od koje sve zavisi birt dobra kako u Crnoj Gori tako i na našim emitivnim tržištima odakle nam dolaze gosti. Što se tiče postsezone, nadamo se da će biti gostiju i tokom septembra i oktobra ali to će zavisiti i od direktnih aviolinija u tom periodu. Najave su za sada dobre i nadamo se da će sve biti realizovano onako kako smo i očekivali“, zaključuje Banjević.
Grupa građana Kotora nezadovoljna odnosom Opštine prema proslavi 13. jula, Dana državnosti, odlučili su da sami organizuju proslavu pod sloganom “Kad Opština neće, mi ćemo-ko ako ne mi?!”.
Programom je predviđeno u jutarnjim satima polaganje vijenaca na spomenik palim borcima i žrtvama NOR-a, u Parku Slobode u Kotoru,sa predstavnicima SUBNOR-a.
U 19 sati je okupljanje učesnika i građana sa crnogorskim obilježjima ( crvene majice i zastave) na Benovu, nakon čega će sa crnogoskim obilježjima obići kotorske bedeme od Ljetnje pozornice do Gurdića.
U 20 i 15 je okupljanje ispred vrata Starog grada gdje će biti raširena velika zastave i pušteni u nebo helijumski baloni.
U 20 i 30 sati planirana je šetnja od Starog grada do Dobrote , a potom raspoređivanje učesnika po obali od gradske, tkz Žute plaže do Instituta biologije mora odakle će se ispratiti manifestacija na moru, tačnije defile plovila po akvatorujumu uz crnogorska obilježja i muziku koji će trajati do 22 sata.
Organizatori su pozvali građane da im se pridruže uz poruku „ jer volimo Crnu Goru“.
Osim ovog, grupa građanskih aktivista će 11. jula u 18 sati održati performans u znak sjećanja na žrtve Srebrenice pod sloganom “Neka Trg od oružja postane Trg sjećanja i Trg empatije“.
Kineski Dan pomorstva (standardni karakteri: 航海日, pinyin: háng hǎi rì) obilježava se 11. jula. Tema ovogodišnjeg Dana pomorstva u Kini je: ,,Započinjanje nove plovidbe i stvaranje nove budućnosti brodarstva’’. Zhang Bin, zamjenik gradonačelnika grada Kunming u provinciji Yunan, najavio je da će se sedamnaesti Dan pomorstva obilježiti od 10. do 12. jula upravo u Kunmingu, rodnom gradu admirala Zheng He-a čijem je prvom putovanju od ukupno sedam Dan pomorstva posvećen, a istraživao je jugoistočnu Aziju, Južnu Aziju, Bliski Istok i Istočnu Afriku tokom dinastije Ming u 15. vijeku, skoro 100 godina prije nego što je Kolumbo istražio Novi svijet.
To je relativno nov praznik koji na prvom mjestu usmjerava pažnju na rane prekomorske poduhvate Kine. Međutim, obilježava se i radi ukazivanja na važnost pomorstva za kinesku ekonomiju i unapređenje kineskih pomorskih interesa u cilju daljeg prenošenja duha Puta svile, nasljeđivanja kulture plovidbe, jačanja svijesti javnosti o plovidbi i okeanima, promovisanja inicijative „Pojas i put“ i izgradnje pomorske i transportne moći.
Ovogodišnja svjetska tema pomorstva: „Pomorci: u srcu budućnosti brodarstva”, nastoji da poveća vidljivost ove profesije skrećući pažnju na neprocjenjivu ulogu koju pomorci imaju. Trenutno Kina ima najveći broj pomoraca na svijetu. Ukupan broj registrovanih pomoraca u Kini je bio 1,716,866 na kraju 2020. godine što je porast od 3.5% na godišnjem nivou. Na kraju 2020. godine bilo je oko 17.175 novoregistrovanih pomoraca koji su bili zaposleni na brodovima stranih kompanija, što prema podacima Kineske uprave za pomorsku sigurnost dovodi do ukupnog broja od rekordnih 122.034 kineskih pomoraca na stranim brodovima kojima je služilo 250 agencija.
Potražnja za angažovanjem kineskih pomoraca porasla je prošle godine zbog otežane smjene posade uzrokovane pandemijom Covid-19. Kineski pomorci posebno su traženi za nove brodove izgrađene u kineskim brodogradilištima za međunarodne vlasnike zbog poteškoća u uvođenju stranih pomoraca na brodove za njihova prva putovanja.
Prema britanskom istoričaru i sinologu Džozefu Nidamu, Kineze su nepravedno nazivali narodom bez talenta za pomorstvo. Njihova domišljatost je došla do izražaja u pomorstvu jednako kao i u svim drugim oblastima i čitav niz tehničkih izuma u vezi je sa morem. Sinologija je dugo potencirala orijentaciju Kineza prema kopnu, što je navodilo na zaključak da Kineze ne zanimaju mora ili spoljna trgovina kao komercijalni poduhvat. Kada se govori o procjeni kineske zainteresovanosti za pomorski prostor, do promjene ovakvog načina razmišljanja došlo je osamdesetih godina kada sve više naučnika shvata da od ranih vremena postoje dokazi o posebnom interesovanju za more i njegovoj upotrebi u političke, vojne i komercijalne svrhe. Iako do sedmog vijeka kineski vladari nisu aktivno učestvovali u pomorskoj trgovini i razmjeni, nikako im se ne može pripisati potpuno zanemarivanje pomorskog prostora. Od rane dinastije Song, Kina je bila komercijalna pomorska sila, u kratkom periodu – tokom Juana i rane dinastije Ming – vojna pomorska sila i nesumnjivo politička pomorska sila tokom Songa, Juana, i rane dinastije Ming.
displayed in the Ibn Battuta Mall in Dubai.
Prije više od 2000 godina, Zhang Qian, kineski diplomata i zvaničnik koji je služio kao carski izaslanik u inostranstvu u kasnom drugom vijeku prije nove ere tokom dinastije Han, otvorio je transkontinentalni prolaz koji povezuje Aziju, Evropu i Afriku, danas poznat kao Put svile. Prije više od 600 godina, admiral Zheng He je stvorio pomorske puteve koji su povezivali istok sa zapadom, koji nam je poznat kao Pomorski put svile.
Kao admiral, istraživač, diplomata i trgovac, predvodio je Kinesku flotu u namjeri da u 15. vijeku postane supersila Indijskog okeana koji se smatrao najvažnijom svjetskom trgovačkom razmeđom. Rođen kao Ma He, u vojsci je briljirao i stekao ime „Zheng”. Bio je mongolskog porijekla i putovao je u preko trideset zemalja sa preko 300 brodova, uključujući čuvene brodove sa blagom (standardni karakteri: 宝船, pinyin: bǎochuán).
Spoljna politika dinastije Ming počivala je na takozvanom tributarnom sistemu. Kineski tributarni sistem (standardni karakteri: 中华朝贡体系, pinyin: zhōng huá cháo gòng tǐ xì) je predstavljao mrežu međunarodnih odnosa usredsređenih na Kinu koja je olakšavala trgovinu i spoljne odnose priznajući vodeću ulogu Kine u istočnoj Aziji.
China Maritime Day 2020 Shanghai
Svi strani izaslanici dobijali su vrijedne poklone u znak poštovanja caru koje su iskazali. Takođe im je bilo dozvoljeno da kupuju i prodaju robu za privatnu trgovinu na određenim, zvanično nadgledanim tržištima u glavnom gradu, na obalama i granicama. Na taj način su bakarni novčići i luksuzna roba (naročito svila i porcelan) izlazili iz Kine, a biber, drugi začini i slične rijetkosti stizali u Kinu. Na zapadnim i sjevernim granicama glavna razmjena bila je u kineskom čaju i stepskim konjima. Kombinacija darova i trgovinskih aktivnosti bila je izuzetno korisna za strance – toliko da su Kinezi rano uspostavili ograničenja za veličinu i teret stranih misija i propisali duge intervale koji moraju proći između njih. Strane države su imale ograničene trgovinske privilegije sa Kinom. Misije iz inostranstva dočekivane su od strane posebnih nadzornih odbora za pomorsku trgovinu (koje se često nazivaju i kancelarije trgovačkih brodova) u tri ključne luke na jugoistočnoj i južnoj obali: Ningbo u Zhejiang-u za japanske kontakte, Quanzhou u Fujian-u za kontakte sa Tajvanom i ostrvima Rjukju, i Guangzhou (Kanton) u Guangdongu za kontakte sa jugoistočnom Azijom.
Statistika
Za razliku od svojih prethodnika koji su bili oprezni do tačke izolacionizma kada su u pitanju spoljni poslovi, uglavnom zbog straha od vojnih osvajanja od strane susjednih naroda (naročito Mongola), treći car dinastije Ming, Yǒng Lè (1403–1424), pokrenuo je poznate prekomorske ekspedicije koje su izvedene pod nadzorom admirala Zheng He-a (između 1405 i 1433). Iako većina podataka koji se dobijaju iz različitih izvora može biti preuveličana, posebno po pitanju veličine brodova (određeni arheološki dokazi nedostaju do danas), jasno je da nikada ranije ni Kinesko more ni Indijski okean nisu vidjeli nijedan pomorski manevar sličnog obima i dimenzija. Mnoga plovila, izgrađena u brodogradilištima Nanjinga, bila su opremljena inovacijama kao što su nepropusni odjeljci za vodu, krmena kormila, magnetni kompasi i papirne karte. Brodovi su bili prepuni svježe vode, zaliha hrane i kineske luksuzne robe. Na brodovima je bilo mjesta i za veliki broj ljudi. Procjene se kreću od 20.000 do 32.000 članova ekspedicije na prvom putovanju započetom jula 1405. godine. Isplovili su iz luke Liujiagan u Taicangu u provinciji Jiangsu i krenuli prema zapadu. Flota je imala oko 208 brodova, uključujući 62 broda s blagom na kojima su bili diplomate, ljekari, astrolozi, članovi brodske posade i vojno osoblje.
Tokom ovih nekoliko decenija u ranom petnaestom vijeku, Kina je bila neosporna pomorska sila u svijetu.
Danas se Zheng He ponovo slavi kao nacionalni heroj i pionir kineske politike otvorenih vrata koja je Kinu ponovo učinila svjetskom silom. Simbol je kineskog mirnodopskog uspona i otvorenosti prema svijetu.
2013. godine Kina oživljava ovaj pomorski put svile i ekonomski pojas u okviru razvojne strategije „Jedan pojas, jedan put” (kineski karakteri: 一带一路, pinyin: yī dài yī lù). „Pomorski put svile 21. vijeka” (kineski karakteri: 21世纪海上丝绸之路, pinyin: shì jì hǎi shàng sī chóu zhī lù), ili samo „Pomorski put svile” je pomorska ruta koja predstavlja dio inicijative „Pojas i put”, što je kineska strateška inicijativa za povećanje investicija i jačanje saradnje duž istorijskog Puta svile.
Put svile danas ima konotaciju nove ere. Kao vodeća zemlji za trgovinu teretom i druga ekonomija svijeta, Kina je postigla izuzetna dostignuća u pomorskim poduhvatima: veličina i razvijenost luka, razvoj brodogradnje i veličina pomorske flote svrstavaju se među najveće u svijetu. Štaviše, brzi razvoj brodogradnje, ribarstva, naučna istraživanja na moru, sve veća poboljšanja sistema upravljanja morskim otpadom i razvoj mornarice, izgradili su imidž Kine kao velike sile posvećene ispunjavanju svojih međunarodnih potreba.
Luka Šangaj bila je najprometnija kontejnerska luka u 2020. godini već jedanaestu godinu zaredom sa protokom kontejnera od 43,5 miliona TEU dok sedam od deset najprometnijih kontejnerskih luka u 2020. godini predstavljaju kineske luke. Kineske kompanije povezane sa lukama, posebno one koje proizvode mašine i opremu koje se koriste u lukama, doprinijele su rastu globalne lučke i brodarske industrije.
Kina
Qingdao Qianwan je prvi potpuno automatizovani kontejnerski terminal u Aziji. Luka Qingdao nedavno je otvorila novo poglavlje u svojoj težnji da bude među tehnološki najrazvijenijim pomorskim destinacijama u svijetu. Nova viseća željeznica pomjera kontejnere iznad zemlje, često do automatizovanih kamiona, što predstavlja pionirski potez koji ima za cilj da oslobodi veliki dio prostora u prometnoj luci.
Više od 80% međunarodnog prometa tereta neodvojivo je od pomorskog transporta a Kina ima svoje brodarske rute i servisne mreže širom svijeta. Kineski predsednik Xi Jinping je više puta istakao da „ekonomska moć mora biti pomorska i brodarska moć”.
Zahvaljujući inicijativi „Pojas i put”, Kina postaje sve više međuzavisna sa zemljama duž puta u ekonomskoj, tehnološkoj i kulturnoj razmjeni a u međuvremenu osigurava uredan razvoj dijaloga i saradnje u vezi sa pomorskom ekonomijom sa uključenim državama.
/Dr sc. Jelena Stjepčević, menadžment u pomorstvu/
Crvena zastava kao simbol zabrane kupanja od 30. juna se vijori na Žutoj plaži u Kotoru, zbog lošeg kvaliteta morske vode, odnosno zagađenosti, koju su konstatovali stručnjaci Instituta za biologiju mora.
Iz Morskog dobra su ranije kazali da su obavijestili nadležne inspekcijske organe o stanju kvaliteta vode na ovoj plaži kao i na lokaciji Benovo 01 također u Kotoru i zatražili hitnu inspekcijsku kontrolu tih lokacija.
Naša ekipa u petak je razgovarala sa pojedinim mještanima i turistima koji se bezbrižno kupaju na Žutoj plaži. Jedan od mještana nam je kazao da je taj problem godinama prisutan i da se ne uzbuđuje zbog toga jer je vjerovatno postao imun kako kaže.
Žuta plaža Kotor – foto Boka News
Turistkinju sa malim djetetom smo pitali značili joj nešto crvena zastavica koja je istaknuta na plaži, na što je ona odgovorila da je nije ni primjetila. Kada smo joj objasnili problem kaže da prvi put čuje za tako nešto, da je niko nije upozorio.
„Jedino što sam primjetila je da na ovoj plaži ima malo ljudi i onih koji se kupaju što me baš iznenadilo za ovo doba godine. Čudime da inspekcija nije postavila više upozorenja u vidu plakata ili na neki drugi nači nas upozorila da se ovdje ne kupamo…“ – kaže ona.
Načelnik Komunalne policije Kotor Zoran Vučinović za Boka News je kazao da je u njihovoj nadležnosti upozoriti građane na opasnost i provjeriti da li je istaknuta crvena zastava.
Žuta plaža Kotor – foto Boka News
„U više navrata smo upozoravali da je zabranjeno kupanje, ali zante kakvi su već građani. U konkretnom slučaju nadležan je Inspektor za vode. Mislim da je probleme havarije na kanalizacionom sistemu koji je uzrokovao ovo zagađenje riješen i očekujemo novo ispitivanje kvaliteta morske vode. Do nove analize crvena zastavica i zabrana kupanja ostaje na snazi“ – kazao je Vučinović“.
Kako je pomenuta zabrana i dalje na snazi, a zbog gotovo svakodnevnog prisustva kupača još jednom upozoravamo da, prije svega zbog sopstvenog zdravlja, izbjegavaju kupanje na ovim plažama.
Putopisna emisija “Tijagov Balkan”, koja se emituje na jedinoj tipskoj turističkoj televiziji na Balkanu Balkan Trip, snimaće se u najjužnijem gradu Srpske.
“U naredna tri dana ekipa pomenute emisije na čelu sa Tiagom Fereirom obići će dio turističkih lokacija Trebinja i na njima svojstven i poseban način snimiti putopisnu reportažu o našem gradu”, saopšteno je u TO Trebinje.
Kako su naveli u toku su završni dogovori oko lokacija i satnica snimanja, a ekipa emisije već je na terenu.
Tiago Fereira je zbog ljubavi došao u Srbiju čak iz Brazila. Iako se ta ljubav nije ostvarila, našao je dvije nove – ljubav svog života i ljubav prema Balkanu. Ovaj hraizmatični Brazilac u svom serijalu „Tiagov Balkan“ putuje širom naših krajeva i obilazi sva blaga turističke ponude Balkana.
Na svim destinacijama on stiče prijatelje koji mu pomažu u istraživanju lokacije na kojoj se nalazi. Svaka epizoda „Tiagovog Balkana“ je avantura za sebe koja je puna uzbuđenja i dinamike. Ovaj Brazilac je već osvojio srca publike, a onima koji ga još nisu upoznali preporučujemo da pogledaju „Tiagov Balkan“ i uvere se s kojom vještinom i ljubavlju Tiago prikazuje naš region.
Benzinci i dizelaši odlaze u istoriju, budućnost je na električnim vozilima i Evropska unija u srijedu predlaže strategiju kojom će u idućoj deceniji postići ugljičnu neutralnost u borbi protiv klimatskih promjena.
Stari kontinent kolijevka je prestižnih automobilskih marki i više od vijeka dominirao je automobilskom inovacijom, no automobil, koji je prevozno sredstvo broj jedan za Evropljane, krivac je za emisije plinova s učinkom staklenika.
Suočen s tim pritiskom, EU je u 2020. godini zacrtao cilj postići ugljičnu neutralnost do 2050. Evropska komisija trebala bi 14. jula predložiti nove propise za postizanje tog cilja, a prema više izvora razmatra se potpuno ukidanje automobilskih emisija od 2035. godine. Električna vozila jedina će moći ispuniti takav zahtjev i de facto bit će jedina dopuštena prijevozna sredstva na potpuno novom tržištu.
Evropa je u 2020. godini uvela najvišu dopuštenu granicu od 96 grama CO2 po kilometru za konstruktore automobila, no ta bi se dopuštena količina trebala smanjiti za 37,5 posto u 2030. Smanjenje emisije ugljenika trebalo bi tako dosegnuti 60 posto u 2030., a zatim 100 posto 2035. godine. Iako se o tim brojkama još raspravlja one su golema prisila za automobilsku industriju koja do 2027. mora računati sa strožim propisima o onečišćenju za motore s unutarnjim izgaranjem.
Na automobilskom tržištu koje je pretrpjelo težak udarac pandemijom koronavirusa, električna vozila snažno napreduju. Udio električnih automobila je 8 posto svih registriranih vozila u zapadnoj Europi u prvih pet mjeseci ove godine, odnosno 356.000 vozila, a “što je više nego u cijeloj 2019.”, kaže njemački analitičar Matthias Schmidt.
Novi propisi još će više favorizirati električna vozila i sve više voditi prema odbacivanju hibridnih i hibridnih vozila s punjenjem koja kombiniraju benzinski motor i bateriju. To je velik izazov za industriju koja zapošljava 14,6 milijuna ljudi u Europskoj uniji i koja još snažno računa “na tranzicijsku tehnologiju”.
Lobi koji se dugo borio nastojeći usporiti tranziciju, danas je duboko podijeljen. Većina članica naglašava da bi prebrza elektrifikacija povećala cijene automobila i uništila radna mjesta na korist kineske konkurencije koja je ispred Evrope u baterijama.
Automobilski lider Volkswagen grupa, čije je svako četvrto vozilo prodano u Evropi, pridružio se američkom proizvođaču Tesla u promociji 100 posto električnih vozila nakon skandala iz 2015. kada je priznao da je lažirao rezultate testova o ispušnim plinovima svojih dizelskih motora.
“Golemi je sukob unutar Europske udruge proizvođača automobila (ACEA). Zbog Dieselgatea, Volkswagen je bio prisiljen odabrati električna vozila kako bi popravio narušeni ugled. Grupa je pristala na golema ulaganja i sada ih proizvodi kako bi poštivala buduće zakone”, objašnjava Matthias Schmidt.
“Volkswagen je u savršenoj poziciji da zgrabi dijelove tržišta i potuče konkurente”, dodaje. U junu je Volkswagen objavio da prestaje proizvoditi motore s unutarnjim sagorijevanjem u Evropi između 2033. i 2035. godine.
“Vozilo je u prosjeku 15 godina na cesti. Ako želimo potpuno dekarbonizirati prevoz 2050. godine, tada moramo posljednje vozilo s termičkim motorom prodati najkasnije 2035.”, ocjenjuje Diane Strauss iz nevladine udruge Transport i okoliš za Francusku.
Budućnost motora s unutarnjim izgaranjem trebala bi se uravnotežiti između “2035. godine, koja je prerana godina sa stajališta industrije i društva i 2040. godine, kada će pak biti prekasno s klimatskog stajališta”, ocjenjuje Pascal Canfin, predsjednik odbora za okoliš u Europskom parlamentu.
Canfin zagovara osnutak fondova “od nekoliko milijarda eura” koji bi pomogli stotinama malih i srednjih poduzeća vezanih uz autoindustriju jer će upravo ona biti pogođena promjenom tehnologije.
OO SDP Tivat najoštrije osuđuje pokušaje miješanja u proces izbora direktora javnog emitera Radio Tivat i pokušaje uticaja na kandidature zainteresovanih strana.
“Pozivamo nadležne organe da uzmu izjave uključenih aktera i ispitaju navode gospodina Popadića i preduzmu neophodne radnje u slučaju zloupotrebe službenog položaja od strane predsjednika Opštine Tivat, neprimjerenog uticaja na javni servis i uticaja na njegovu kandidaturu.
Pozivano Savjet Radio Tivta da ukoliko se utvrdi da su navodi tačni poništi konkurs i omogući svim zainteresovanim stranama učešće u novom konkursu koji mora biti transparentan i lišen bilo čijeg političkog uticaja.
Jako cijenimo i uvažavamo rad gospodina Popadića, njegovu profesionalnost i nepristrasnost kojoj smo svjedočili kao vlast, opozicija, a i sada u funkciji manjinske podrške lokalnoj vlasti.
SDP
SDP neće podržavati ni jednu vlast koja vrši neprimjeren uticaj na javni servis i koja pokušava da se revanšistički obračuna sa kadrovima prethodne vlasti, bez obzira na stručnost i kvalitet rada.
Taj revanšizam smo osjetili 2016. godine na svojoj koži i borićemo se za to da se takav tretman dobrih i posvećenih kadrova u javnoj upravi nikada ne ponovi.
Zaposleni i memadžment javnih ustanova i preduzeća ne smjenjuju se političkim pritiskom i smicalicama nego zakonskim postupcima samo onda kada se pokaže da za te smjene postoji pravni osnov.
Ni u kom slučaju nećemo dozvoliti politizaciju javnog servisa dok god to zavisi od nas”, saopšteno je iz OO SDP Tivat
Opština Herceg Novi uvela je izletničke takse za turistički lokalitet Stari grad. Takse, u iznosu od jednog eura po osobi, plaćaće organizovane grupe koje posredstvom turističkih agencija, posjećuju ovaj turistički lokalitet izuzetne prirodne i kulturno – istorijske vrijednosti.
Izletnička taksa će se plaćati tokom cijele godine, a sredstva će se koristiti prema programu upotrebe sredstava turističke takse koji će sačiniti Turistička organizacija Herceg novog.
Dubrovačke ljetnje igre, najstariji i najprestižniji festival u nekadašnjoj velikoj Jugoslaviji koji je svoj umetnički i kulturni elitizam zadržao do danas, 72. put svečano će podići svoju zastavu na Stradunu, ispred Crkve Svetog Vlaha.
Povratak ove ceremonije na mesto “rođenja”, pred crkvu Parca, kako kažu Dubrovčani, predstavlja i novost ovogodišnje festivalske sezone, a zanimljivo je da će publika morati da pokaže kovid potvrde. Igre će biti otvorene muzičko-scenskim igrokazom po scenariju i u režiji Hrvoja Korbara, u izvođenju festivalskog glumačkog ansambla u kome su Livio Badurina, Nikša Butijer, Izmira Brautović, Amar Bukvić, Kristijan Petelin… U programu učestvuju i Dubrovački simfonijski orkestar, Percussion Club i folklorni ansambl “Linđo”.
Do 25. avgusta, na desetak scenskih i ambijentalnih lokacija Straduna, biće izvedeno više od 60 dramskih, likovnih, muzičkih i plesnih programa. Kao događaj 72. izdanja Dubrovačkih igara izdvaja se koncert svetski slavne ruske sopranistkinje Julije Ležnjeve sa ansamblom La voce strumentale i dirigentom Dmitrijem Sinkovskim, koji će nastupiti u atrijumu Kneževog dvora.
Pored usjpešnih pozorišnih ostvarenja sa prethodnih festivala, “Hamleta”, “Grižula”, “Mare i Kate”…, pred publikom su ovog leta i dvije nove produkcije u sklopu EU projekta “Luka sanjara”, koji sufinansira Kreativna Evropa. “Luka sanjara” okuplja zajednički kulturno-umetnički projekt triju različitih organizacija iz Hrvatske, Srbije (Kulturanova iz Novog Sada) i Slovenije (Slovensko mladinsko gledališče iz Maribora), koji se bavi iskustvom migranata, pozitivnim uticajem migracije na razvoj pojedinih kulturno-društvenih i ekonomskih okruženja, kao i konceptima “građanin Evrope” “migrant”.
Prva premijera po konceptu “Luke sanjara” je 13. jula na sceni Lazareti, a reč je o predstavi “Van sebe”, autorskom projektu u režiji Nataše Rajković i Ivana Penovića, sa Nikšom Butijerom, Natašom Kopeč, Rominom Tonković u glavnim ulogama. Zanimljivo je da su se tokom trogodišnje pripreme ovog projekta sa migrantima održavale umjetničke radionice, kreativni seminari za umjetnike, izložbe…, i sva ta iskustva utkana su u predstavu “Van sebe”.
Tu je i druga premijera u okviru projekta “Luka sanjara”, predstava “Glava lava”, adaptacija istoimenog romana Ivana Salečića, u režiji Aide Bukvić, koja je zakazana 20. avgusta, u ambijentu Igrališta pod Minčetom. Kako su izjavili autori, glavnu ulogu, zajedno sa glumačkom ekipom, “igra” sam grad Dubrovnik, kao mesto “sudara” slavne i bremenite istorije, i burleksne tranzicije. U predstavi se prepliću dvije priče, progovarajući o savremenom Dubrovniku, kao i onom iz prošlih vremena, s naglaskom na istoriju porodice Gundulić.
A citiranjem Oskara Vajlda da se u umjetnosti ne ogleda život, već samo gledalac, direktorka Igara, poznata rediteljka Dora Ruždjak Podolski, pozvala je publiku na ovogodišnji festival: “Računam, draga gledateljice i dragi gledatelju, upravo na vas i na vaše umeće doživljaja u kojem se ogledaju Igre.”
