Knjiga “Teuta, kraljica Ilira”, Miraša Martinovića, biće promovisana 25. juna, u okviru devetog Međunarodnog festivala – REFESTICON, u Bijelom Polju, koji je prošle godine za isto djelo Martinoviću dodijelio Međunarodnu nagradu Zlatni zmaj.
“Miraš Martinović je o ilirskoj povijesti na istočnoj jadranskoj obali, a poglavito o slavnoj kraljici nesretne sudbine, napisao vehementnu knjigu koja ne donosi tek posebnu i trajnu književnu vrijednost, nego ujedno i čast i ugled crnogorskoj književnosti i naciji. Svakako i albanskoj („ima i drugih nego ti“ , reče Tin, a humanist kakav je Miraš Martinović koji „misli i na druge“, to i ostvaruje”, napisao je ugledni hrvatski književnik Stijepo Mijović Kočan o knjizi Martinovića.
O knjizi će na bjelopoljskoj promociji govoriti: Dragić Rabrenović, Blaga Žurić, Dragan Popadić i autor.
Izdavači djela su Javni emiter Radio Bijelo Polje i JU Ratkovićeve večeri poezije.
Promocija će biti u kući Rista Ratkovića, sa početkom u 19 časova i 30 minuta.
Potpredsjednik Vlade Hrvtaske i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović obavjestio je da je od srijede dostupna besplatna mobilna aplikacija CovidGO za provjeru EU digitalnih COVID potvrda.
”Aplikacija, dostupna na Apple App Storeu, omogućava validaciju QR kodova na EU digitalnim COVID potvrdama izdanim u RH i državama članicama EU”, priopštio je Božinović putem društvenih mreža dodajući da je aplikacija besplatna te da će uskoro biti dostupna i na Google Play Storeu.
Božinović je pojasnio da je mobilnom aplikacijom moguće provjeriti potvrde o testiranju, potvrde o cijepljenju i potvrde o preboljenju te da aplikacija ne obrađuje osobne podatke, već provjerava nacionalni digitalni potpis zapisan u QR kodu.
”U slučaju valjane potvrde ekran će se prikazati u zelenoj boji, a u slučaju da potvrda iz bilo kojeg razloga nije valjana, prikazat će se crveni ekran s dodatnim obrazloženjem”, precizirao je Božinović na facebooku.
Božinović je nadodao da će mobilna aplikacija, sukladno odlukama Nacionalnog stožera civilne zaštite, olakšati provjere valjanosti potvrda za vrijeme događanja na kojima će biti prisutne osobe koje posjeduju EU digitalnu COVID potvrdu.
Svečana ceremonija zatvaranja izložbe autorke Aleksandre Kokotović pod nazivom “The illusion of reality” biće upriličena u Muzeju i galeriji Tivat, u petak 25. juna sa početkom u 20h.
O izložbi će govoriti teoretičarka i istoričarka umjetnosti Nina Milićević, dok će se ceremonija održati ispred galerije, na otvorenom. Izložba se može pogledati na prvom spratu galerije, nakon čega će biti poslužen koktel na terasi prvog sprata.
Podsjećamo, izložba je od 10. juna otvorena svim radnim danima od 8h do 20h.
Aleksandra Kokotović je vizuelna umjetnica koja svoj rad izražava kroz slikarstvo, vajarstvo, crtež i grafiku. Rođena je u Sarajevu, a živjela je u Bejrutu, Londonu, Beogradu i USA, čiji je državljanin. Diplomirala je na Accademia del Lusso. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Srbije (ULUS), Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine (ULUBIH) i Umjetničkog udruženja Diversus Visum (DivArt).
Prvu internacionalnu nagradu za slikarstvo dobila je sa 10 godina. U martu 2020 godine, izabrana je ispred Bosne i Hercegovine, kao predstavnica na velikoj medjunarodnoj izložbi “ART CONNECTS WOMEN – Each for Equal” u Dubaiju, na kojoj je učestvovala zajedno sa 100 umjetnica iz 100 različitih zemalja svijeta. Priredila je 26 samostalnih izložbi u renomiranim institucijama, muzejima, galerijama, od kojih i samostalne izložbe na Floridi, na Havajima, u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, kao i 50 grupnih žiriranih izložbi u Srbiji, Litvaniji, BiH, Poljskoj, Bugarskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Albaniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Priredila je i samostalne izložbe po pozivu na nekim od najvažnijih festivala umjetnosti i kulture. Izložbu “Via del Teatro” u Subotici, u cjelosti je otkupio vlasnik vinarije Zvonko Bogdan, kolekcionar Lajoš Čakanj.
U Galeriji solidarnosti u Kotoru, danas u 12 sati svečano je otvorena izložba “Kotorski kovani novac“ iz zbirke Zorana Radimira.
Kao potomak nekada najbrojnije pomorske i trgovačke porodice u Dobroti, Radimir je sačuvao značajan fond etnografskih i drugih predmeta iz porodičnog nasleđa. Danas je u Galeriji solidarnosti predstavljen novac kovan u kotorskoj kovnici tokom pet vjekova.
„Odlučio sam se na ovu izložbu jer je kotorski kovani novac nešto veliko i značajno za Kotor a nikada nigdje nije bio prezentovan. Mislim da je za grad značajno da ima trajnu postavku novca koji je ovdje kovan od 11. pa do početka 17. vijeka. Odabrao sam se za primjerke koji možda po svom izgledu nisu jako reprezentativni, ali su vrlo značajni jer pokrivaju neke periode koji nisu viđeni ni kod velikih kolekcionara“, kazao je prisutnima Zoran Radimir.
Ovu izložbu autor posvećuje Kolekcionarskom društvu Kotor čiji je i sam bio član, i pokojnom Branku Proročiću koji je bio osnivač i dugogodišnji predstavnik. Društvo koje su činili poznati Kotorani Jovica Martinović, Mišo Sekulovć i Milan Ercegović se ugasilo ali je ostavilo traga kroz Publikaciju o kotoskom novcu, koja se takođe nalazi u sklopu eksponata izložbe.
Radimir je istakao da je voljan da čitavu kolekciju pokloni gradu Kotoru, odnosno nekom budućem muzeju, gdje bi ova postvaka bila stalna.
„Ako se stvore uslovi za to, i ako bude moguće, ja sam spreman da čitavu kolekciju poklonim gradu i da ona bude neki nukleus, da se kroz fondove i sredstva koja su opredeljna za otkup eksponata taj fond starog kotorskog novca povećava“ rekao je kolekcionar.
Izložba Kotorski kovani novac/ eksponati
Izložbu je svečano otvorila arhitektica Zorica Čubrović rekavši da je riječ je o izložbi najrjeđe vrste, sastavljene od svih onih svojstava koja karakterišu Boku i njeno svetište, grad Kotor, kao dio svjetske kulturne baštine.
„Osim što se izložbom skreće pažnja na kotorski novac čiji će reprezentativni primjerci biti dostupni oku posjetilaca, izložba govori o žiteljima područja Kotora koji u svojim privatnim kolekcijama, pored ostalog posjeduju i čuvaju vrijedene primjerke kotoskog novca i čije izlaganje javnosti u izložbama kao što je ova smatraju doprinosom očuvanju suštinskih vrijednosti grada kome pripadaju“, istakla je Čuburović.
Ova izložba je samo jedna u nizu dragocjnih perli koje porodicu Radimir odlikuju kao nastvljača duge tradicije jedne od najznačajnijih pomorsko- trgovačkih porodica.
„Novac kotorske kovnice dokumentuje vrijeme najvećeg uspona i prosperiteta Kotora kao istorijske mijene koje prethode mletačkoj vladavini. U vrijeme mletačke vladavine kotorska kovnica nastavlja da egzistira do konačnog zaustavljanja u prvoj polovini 17 vijeka, ali ova izložba obuhvata i onaj novac koji je kovan nakon definitivnog prekida kovanja kovnice a to je francuski opsadni novac kovan 1813 god.“, rekla je Zorica Čubrović i izrazila zahvalnost inicijatoru i vlasniku kolekcije Zoranu Radimiru i organizatoru izložbe Muzeji Kotor.
Zbog vrijednosti prepoznatih sa kulturnog, istorijskog i etnografskog aspekta, zbirka je od strane Ministarstva kulture Crne Gore 2017. godine stekla status pokretnog kulturnog dobra.
Izložba će biti otvorena za posjetioce narednih četrnaest dana.
Povodom zahtjeva Bokeškog foruma da se gradska plaža vrati Tivćanima, danas je u Budvi organizovan sastanak predsjednika foruma dr Andrije Petkovića i predsjednika Upravnog odbora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom gospodina Blaža Rađenovića.
Zadovljni smo što je gospodin Rađenović promtno odgovorio na naš zahtjev i pokazao spremnost za razgovor i za konkretnim zajedničkim djelovanjem. Svjesni smo činjenice da je crnogorska obala najvažniji privredni resurs naše države i da domaćinski odnos prema njoj nije samo odnos prema „krupnim“ investitorima, već prije svega prema dominicijalnom stanovništvu.
Zahvaljujemo gospodinu Rađenoviću na pokazanoj inicijativi uz obećanje da će u Bokeškom forumu imati kvalitetnog sagovornika i oštrog kritičara, poručio je Petković.
Ukazujući na ozbiljne probleme sa kojima se susreće novi menadžment Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Blažo Rađenović je istakao da će proces decentralizacije biti prioritet u narednom periodu. Otvaranjem kancelarija u svim primorskim opštinama uspostaviće se bolja koordinacija sa lokalnim samoupravama u cilju prevazilaženja i riješavanju nagomilanih problema.
Vraćanjem luke Budva građanima, davanjem na upravljanje lokalnoj samoupravi pojedinih kupališta u gradu Herceg Novom koja su bile predmet raskida ugovora sa „Vektrom Boka“, vraćanje šetališta Pine Opštini Tivat na upravljanje, samo su neke od sprovedenih aktivnosti koje smo uspjeli da realizujemo, a sa željom da izađemo u susret lokalnom stanovništvu, zaključio je Rađenović.
Zajednički je izraženo zadovljstvo susretom uz obećanje da će se ovakva praksa djelovanja sprovoditi ubuduće.
U Crnoj Gori je od posljednjeg presjeka registrovano 13 novih slučajeva infekcije koronavirusom, a prijavljena je i smrt dva kovid pacijenta, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Novozaraženi su registrovani u sljedećim opštinama:
Opština
Oboljeli
Podgorica
7
Kotor
2
Tivat
2
Budva
1
Rožaje
1
Ukupno
13
“Tokom jučerašnjeg dana Institutu su prijavljena dva smrtna ishoda povezana sa Kovid-19 infekcijom, iz sljedećih opština: Danilovgrad (1), Podgorica (1), od kojih je mlađi imao 75, a stariji 81 godinu”, saopšteno je iz IJZ.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.608.
Do 15 sati prijavljen je oporavak 19 pacijenata.
“zimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 288. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100.117”, dodaje se.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Snažan potres magnitude 6 pogodio je Limu i okolna područja središnje obale Perua, a za sada nema podataka o eventualnim žrtvama i šteti, objavio je Nacionalni seizmološki centar.
Potres se dogodio u 21.54 po lokalnom vremenu. Epicentar je bio 33 kilometra južno od grada Mala na dubini od 32 kilometra.
Mnogi su stanovnici Lime izašli na ulice zbog jakog podrhtavanja.
– Bio je to vrlo jak udar, protreslo je cijelu kuću, morali smo izaći, rekla je Julia Lazaro Rodriguez (60) za AFP.
Peru se nalazi na Pacifičkom vatrenom prstenu gdje su najsnažnije seizmičke aktivnosti na svijetu, a u prosjeku se svake godine zabilježi čak 200 manjih potresa.
Crveni koralj, kolonija sastavljena od tisuća životinjica, na tržištu postiže visoku vrijednost, a to je u zadnjih 20 godina dovelo do njegovog velikog uništenja i zato je za zaštitu koralja potrebna je hitna i konkretna reakcija.
Prema legendi, crveni koralj je nastao kada je Perzej odsjekao Meduzinu glavu i bacio je u more, nakon čega su se krvlju prekrivene morske alge okamenile.
Radi se o zaštićenoj vrsti atraktivnog izgleda s tvrdim kosturom koji je cijenjen kao materijal za izradu nakita.
Mnoge ova vrsta zbunjuje jer izgleda kao biljka, po kosturu je mineral, a zapravo je kolonija sastavljena od tisuća sitnih životinjica.
„Crveni koralj obitava u dubinama između 30 i 200 metara, gdje god postoji tvrda podloga koja je relativno čista i pod utjecajem struja. Morske struje čiste to područje od sedimentacije, ali donose i plankton kojim se koralji hrane“, objasnio je za Hinu biolog Petar Kružić, izvanredni profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu koji radi na projektima vezanim uz klimatske promjene i more, a primarno se bavi koraljima.
Ovo fascinantno biće koje zahtijeva čisto more s malo sedimentacije naraste do 50 cm u promjeru i može ga se naći u Sredozemnom moru. U Jadranu crveni koralj obitava duž istočne obale na potezu od Kvarnera do Albanije i to najčešće na vanjskoj strani otoka.
Crveni koralj može živjeti i više od sto godina, ali vrlo sporo raste i stoga je osjetljiv na ljudsko djelovanje.
Na tržištu postiže visoku cijenu pa ga se enormno eksploatira što je u zadnjih 20 godina dovelo do smanjenja populacije u plićim područjima, a na mnogim mjestima i do istrebljenja.
Međutim, kako tehnike ronjenja svakodnevno napreduju, tako se morsko dno brže osiromašuje i u dubinama. U današnje vrijeme podmorje istražuju roboti pa ronioci lako otkriju kolonije do kojih zaranjaju tek nakon pomoći moderne tehnologije.
Zaštićen je, ali i nije
Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) od 2011. godine donijela je brojne preporuke vezane za eksploataciju crvenih koralja, uključujući plan upravljanja sa ciljem suzbijanja i sprječavanja prekomjernog ulova.
Jedna od glavnih odredbi je vezana za opremu kojom se skupljaju, a propisuje da se može koristiti samo čekić koji koristi ronilac.
Nadalje, berba na dubini do 50 m je zabranjena kako bi se omogućio oporavak plitkih populacija. Zabranjeno je također sakupljati kolonije crvenih koralja čiji je promjer manji od 7 mm, mjereno unutar jednog centimetra od dna kolonije.
Kružić ocjenjuje da je po pitanju crvenog koralja „dosta velika zbrka“ i da se zadnjih 50-ak godina vrlo malo posvećivalo njihovoj stvarnoj zaštiti iako je danas zaštićen propisima u gotovo svim državama Mediterana.
„Zaštićen je i kod nas, čak je jedno vrijeme bila na snazi i stroga zaštita, međutim ljudi koji imaju koncesiju na vađenje koralja, mogu to pravo i dalje koristiti. To je kontradiktorno – ako je nešto zaštićeno, trebalo bi značiti da se uopće ne smije dirati“, kazao je.
“Najčešće nismo sposobni zaštititi naše nacionalne parkove i parkove prirode, a zaštititi vrstu još manje”, kazao je.
Najslabija kontrola je bila u vrijeme rata i tada se radilo što se htjelo. Stradala su zaštićena područja, primjerice Kornati, gdje je dosta lokacija očišćeno od koralja, navodi Kružić.
Problem je, napominje Kružić, i što su zaposlenici nacionalnih parkova i parkova prirode bazirani uglavnom na naplatu ulaznica, a manje na zaštitu prirode.
“Problem je rendžera u parkovima, njihove osposobljenosti i naobrazbe za taj posao. Problem je i pomorska policija koje nema dovoljno, a uglavnom je aktivna kada je turistička sezona, u drugim dijelovima godine gotovo da ih na terenu nema“, napominje Kružić.
Kružić poziva da se omogući veći broj brodova i rendžera koji će čuvati parkove jer oni postoje da bi se sačuvala prirodna baština.
U međunarodni istraživački projekt kojemu je cilj popuniti praznine u znanju o stanju crvenog koralja u regiji uključena je i Hrvatska. Od 2020. godine Ministarstvo poljoprivrede i Sveučilište u Zagrebu surađuju s Alžirom, Francuskom, Grčkom, Italijom, Španjolskom i Tunisom.
Rezultati istraživanja koje će biti dovršeno sljedeće godine pružit će znanstvenu osnovu za određivanje najprikladnijih mjera upravljanja za očuvanje dragocjenog crvenog koralja.
Monitoring i istraživanje nisu jednostavni jer je zaron u takve dubine složen postupak.
„Ronjenje je rizičan posao za koji treba imati izvrsnu naobrazbu, a u tim dubinama se ne može ostati duže od 20-ak minuta“, kazao je Kružić i dodao da samo izron traje sat vremena.
Klimatske promjene i dinamit u more
Nije samo izlov ono što uništava populaciju, značajan uzrok su i klimatske promjene. Crveni koralj je naviknut na temperature od 12 do maksimalno 14 stupnjeva i na višim temperaturama ugiba.
Lokacije između 30 i 50 m dubine su dosta ugrožene zbog klimatskih promjena i to je uočljivo zadnjih 20-ak godina, nastavlja Kružić. Danas se zbog vrlo visokih temperatura ljeti zagrijava i more pa topliji sloj prodire dublje.
„Postalo je normalno da krajem kolovoza ili početkom rujna na dubini 40-50 m temperatura mora bude čak i 24 stupnja što je neusporedivo više nego prije 50 godina“, upozorava.
Nije preveliki problem za morske organizme ako visoke temperature mora potraju samo nekoliko dana, ali zna se dogoditi da potraje mjesec dana, što je pogubno, ističe.
Neki organizmi, kao što je palamida, spuštaju se niže, ali ribari su tome doskočili pa bacaju dinamit u more da je natjeraju u plića područja čime uništavaju morsko dno.
„To je također pojava koja se ne kažnjava, a trebala bi“, upozorava Kružić.
Kaže da ima rješenja za navedene probleme, a jedno od njih je isplata određene svote novaca koraljarima kako bi se mogli početi baviti nečim drugim. Smatra da bi se sredstva bez problema mogla povući iz socijalnih fondova EU-a.
Jadran je bara
Jadran nije ono što je bio prije 20-30 godina, polako postaje bara, kaže. Tome doprinosi kanalizacija koja se slijeva u more bez pročišćivača, masovni turizam, akvakultura. Vjeruje da bi se moglo nešto učiniti kada bi odgovorni i odgovarali za svoje postupke.
„More nam izgleda predivno kada ga gledamo s obale, a kada zaronimo, doživljavamo razočaranje. Dosta toga stradava, nije dobro“, priznaje.
Nova strategija EU-a za bioraznolikost pak predviđa konkretne korake u cilju oporavka bioraznolikosti do 2030., uključujući pretvaranje najmanje 30 posto europskog kopna i mora u zaštićena područja.
Za bioraznolikost bi se po planovima EU-a trebalo osigurati 20 milijardi eura godišnje iz raznih izvora, uključujući sredstva EU-a te nacionalna i privatna sredstva.
Europski parlament je od stupanja na snagu EU-ovog Ugovora iz Lisabona 2009. imao odlučujuću ulogu u oblikovanju zakonodavstva u području upravljanja ribarstvom.
Parlament i Vijeće donijeli su 20. lipnja 2019. Uredbu (EU) 2019/1241 o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera kojom se utvrđuju zajedničke mjere u svim vodama Unije.
Njome se zabranjuje i uporaba određenih destruktivnih ribolovnih alata ili metoda, među ostalim, eksploziva, povlačnih naprava i trgajućih ribolovnih alata za skupljanje crvenog i drugih vrsta koralja.
Kružić se slaže da bi trebale postojati zone u kojima se crveni koralj ne smije ubirati kao i zone u kojima se ne smije loviti riba.
„Riba će se tamo razmnožavati, a populacija se širiti izvan zaštićenog područja, tako da se ribari ne trebaju bojati“, rekao je za Hinu.
Uvjeren je da danas ne bismo imali problem s crvenim koraljima da smo dobro čuvali zaštićena područja jer bi opstali barem u netaknutim sredinama. „Sada imamo ranjene populacije u zaštićenim područjima i uništene u nezaštićenim“.
Usisivač morskog dna
Ističe zanimljiv slučaj trpova koji su dugi niz godina bili zaštićeni zbog Kineza koji su ih željeli otkupljivati. Naime, u Kini su trpovi delikatesa i afrodizijak.
„Prije tri godine je ministarstvo dozvolilo eksploataciju i trp se počeo nemilice vaditi. Nakon reakcije biologa nisu vratili zaštitu nego samo uveli lovostaj. Takve stvari se ne bi smjele događati jer su posljedice dalekosežne“, upozorava.
Trp ima svoju ulogu u moru – hrani se sedimentom, guta ga, probavlja organsku tvar i izbacuje čisti pijesak. Dakle čisti od viška organske tvari pa ga se naziva usisavačem morskog dna, kaže Kružić.
Upozorava i na činjenicu da Ministarstvo zaštite okoliša više ne postoji, već je potpalo pod Ministarstvo gospodarstva. Nada se da će biti ponovno ustrojeno kao samostalno tijelo što bi imalo smisla s obzirom na orijentiranost Europske unije prema većoj bioraznolikosti.
Zaključuje na kraju da crveni koralj još živi u Jadranskom moru, ali je ozbiljno ugrožen. Ponavlja da zaštitu treba što hitnije pojačati, a područja u kojima živi treba zaštititi.
Peto izdanje nezaboravne noćne šetnje kroz najljepše vidikovce hercegnovskog zaleđa biće održao u petak, 25-og juna.
U događaju „Nad Bokom po mjesečini“, u noći punog mjeseca, učesnici će obići utvrđenje-vidikovac Tajno brdo, nekadašnje vojne položaje na vrhu Gručalica i vidikovac pod brdom Šilobod. Sve tri lokacije su zanimljive po burnoj istoriji, ostacima vojnih zdanja prohujalih vjekova, prirodi, ali i izuzetnim vidicima na ulaz u Boku Kotorsku. Noćni aspekt organizovanog obilaska događaju daje notu neuobičajenosti, pa i mističnosti. Da bi priča bila zaokružena, po povratku na Kameno slijede kratke prezentacije “Šišmiši u narodnim vjerovanjima” i “Šta sve ne znamo o slijepim miševima”. Prezentacija će biti organizovana na otvorenom, u predivnom ambijentu dvorišta crkve Sv. Jovana.
Satnica:
20:30 Okupljanje na raskrsnici u selu Kameno, uvodne informacije, podjela učesnika u manje grupe.
21:00 Polazak sa vodičima na 3 atraktivna vidikovca i istorijska mjesta Tajno brdo, Gručalica i vidikovac pod Šilobodom
22:30 Porta crkve Sv. Jovana na Kamenom: prigodno osvježenje, a zatim prigodne prezentacije 23:00-23:15 “Šišmiši u narodnim vjerovanjima”
(Željko Starčević – Agencija za razvoj i zaštitu Orjena)
23:15-23:45: Prezentacija “Šta sve ne znamo o slijepim miševima”
(Belma Šestović i Marina Radonjić – NVO Wildlife Montenegro)
Obilazak Tajnog brda
DODATNE INFORMACIJE
Učešće je besplatno, a dolazak je u sopstvenoj režiji. Mjesto je udaljeno 10-ak minuta vožnje od kružnog toka u Meljinama putem ka Trebinju. Za sigurnije kretanje terenom osvijetljenim jedino mjesečinom, neophodno je imati pouzdanu baterijsku lampu i adekvatnu zatvorenu obuću (ne japanke i sandale!). Događaj je pogodan za osobe u prosječnoj fizičkoj kondiciji. Učešće je po standardnim uslovima: na sopstvenu, a za djecu na odgovornost roditelja. Prijave nisu neophodne.
Organizatori događaja su Agencija za razvoj i zaštitu Orjena i MZ Kameno-Žlijebi, uz podršku Turističke organizacije Herceg Novi, te pomoć „Cicak akustike, planinarskog kluba „Subra“ i Viteškog društva Sv. Stefan.
