Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru od početka godine do kraja avgusta obišlo je 6.000 turista, znatno više nego prošle godine kada ih je, zbog pandemije virusa korona, bilo svega 1.560, dok je tokom 2019. godine zabilježeno čak 49.700 posjetilaca.
Direktor ustanove Andro Radulović navodi i da su ove sezone polovina posjetilaca bili stranci, a ostalo domaći gosti. Najviše pažnje privlače im modeli brodova, vatreno i hladno oružje, dok je kormilo na drugom spratu mjesto gdje se najčešće fotografišu. Prostorije u muzeju su uglavnom tematski podijeljene, a najupečatljivije odjeljenje je ono u kojem se nalazi zbirka oružja koje datira od 17. do kraja 19. vijeka.
Pomorski eksponati – foto Boka News
– Do danas je ukupan broj popisanih i obrađenih predmeta u muzeju 5.058. Taj broj se mijenja, raste kako muzej dobija donacije i vrši otkupe predmeta. Tokom pandemijske 2020. godine putem donacija dobijeno je 26 predmeta, a 7 je otkupljeno. Što se tiče njihove vrijednosti, izdvajaju se umjetničke slike i komadi oružja koji su unikatni i neprocjenjivi – izjavio je Radulović u razgovoru za Dan.
Iako sa skromnijim sredstvima, planirani projekti za 2021. godinu se, kaže, uspješno realizuju, pa je dosad održano deset događaja – izložbi, predavanja, promocija.
U organizaciji Luštice bay proteklog vikenda organizovan prvi zvanični dobrotvorni čas spininga u Crnoj Gori u saradnji sa partneriom Technogym-om.
Dobrotvorni spinaton je sve popularniji vid okupljanja i nadmetanja ljudi koji žele da svoje lično zalaganje i njegovanje fizičke kulture usmjere ka plemenitom cilju i time pomognu zajednici izazvao je posebnu pažnju prisutnih u ovom turističkom naselju..
Okrećući pedale i sakupljajući kilometre u dobrotvorme svrhe spinaton se odvijeo u amfiteatru Luštice bay u nedjelju 5. septembra od 17:00-19:00 sati.
Donacija je upućena JPU “Bambi” Tivat.
Ček donacije ispred Luštice Bay, u iznosu od 2.000 eura, uručila je Maša Radulović- Communications CSR Menager direktorici JPU “Bambi” Tivat dr Jeleni Perunović-Samardžić.
Tom prilikom direktorica JPU “Bambi” Perunović-Samardžić stakla je da je Luštica Bay partner koji je prepoznat u lokalnoj zajednici kao značajan partner koji je uvijek spreman da pomogne posebno kada je riječ o najmlađim stanovnicima opštine Tivat.
spinaton- Lštica Bay
Najavljen je nastavak uspješne saradnje u daljim projektima koji će se realizovati u skorije vrijeme.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore i druge laboratorije koje se bave dijagnostifikovanjem koronavirusa analizirale su 2.149 uzoraka i potvrdile 362 nova slučaja koronavirusa.
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 05.09.2021. godine je iznosio 16,84 odsto.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG je prijavljeno 13 smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sljedećih opština: Podgorica (5), Rožaje (3), Tuzi (2) i Nikšić, Pljevlja i Bijelo Polje (po 1). Među preminulima najmlađi je imao 54 a najstariji 86 godina starosti.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1770.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 415 pacijenata.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
123
Pljevlja
38
Nikšić
36
Bar
30
Herceg Novi
27
Bijelo Polje
26
Budva
14
Tuzi
14
Berane
13
Ulcinj
13
Tivat
8
Cetinje
5
Kotor
4
Danilovgrad
4
Rožaje
4
Petnjica
1
Plužine
1
Žabljak
1
Ukupno
362
Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 05.09.2021. godine je iznosio 16,84%.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1770.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8 024.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 118 466.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
Dok su Sjedinjene Države morale nuditi gotovinu ili besplatno pivo onome tko pristane na cijepljenje, a Francuska obvezala svoje zdravstvene radnike na uzimanje cjepiva, u Španiji se i bez takvih inicijativa cijepilo više od 70 posto stanovnika čime je ta zemlja prošle sedmice ostvarila svoj cilj.
Nakon što je 96-godišnja Araceli Rosario pružila ruku 27. decembrA, pa postala prva Španjolka s primljenim cjepivom protiv bolesti covid-19, deseci milijuna ljudi slijedili su njen primjer.
“Osjetila sam samo mali ubod, hvala Bogu”, rekla je tada Rosaio, najstarija stanovnica umirovljeničkog doma Los Olmos de Guadalajara. “Vidjet ćemo hoćemo li se svi dobro ponašati i doprinijeti odlasku virusa”, dodala je u zemlji gdje je lani 47 miliona stanovnika bilo zaključano u kućama sto dana tokom izvanrednog stanja.
Dosad je s obje doze cijepljeno 100 posto osoba starijih od 80 godina, osjetno iznad prosjeka Europske unije od 85 posto.
Španjolska je trenutno prva zemlja po broju cijepljenih maloljetnika, a iznad prosjeka je u svim dobnim skupinama, podatak je Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti.
Stanovnici ovih dana nastavljaju dolaziti u bolničke centre po cjepivo ali ondje više nema redova kao ranije. Sada se može pristupiti i bez prethodne najave ili registracije.
“Kako to da se još niste cijepili?”, pita medicinska sestra 35-godišnju Raquel dok joj prilazi s cjepivom u središnjem Madridu. Raquel, koja se upravo vratila s godišnjeg odmora, jedina se nije bila cjepila u kompaniji gdje radi s 15 osoba na uvozu i izvozu prehrambenih proizvoda. U ponedjeljak je broj cijepljenih s obje doze iznosio 71,53 posto populacije.
Analitičari u Španjolskoj ukazuju na brojne razloge uspjeha kampanje cijepljenja u toj zemlji.
“Mi Španjolci smo solidarni i navikli živjeti u skupini, uvijek okruženi drugim ljudima. Zbog toga smo svjesni da neke stvari treba raditi zbog drugih a ne samih sebe”, kaže Manuel Franco, epidemiolog i profesor sa Sveučilišta Alcalá de Henares.
Premda nošenje maski na ulicama više nije obavezno, većina stanovnika Madrida i dalje ih nosi bez obzira na to što su se cijepili jer su svjesni da se i kao cijepljeni mogu zaraziti pa virus prenijeti drugima. U zatvorenim prostorima poput autobusa i trgovina i dalje su obavezne maske pa je nemoguće vidjeti nekoga bez njih. Za njihovo nošenje nije potrebna nikakva prisila već samo želja da se virus ne prenese drugima.
“Kada je riječ o solidarnosti s drugima imamo primjer i prije izbijaja pandemije. Španjolska je u svjetskom vrhu u doniranju organa”, napominje Franco.
Nesolidarni su jedino alkoholizirani mladi koji se masovno noću okupljaju na gradskim trgovima, pa sukobljavaju s policijom koja pak takva okupljanja vidi kao novi izvor zaraze.
Jaime Pérez Martín, član Španjolske udruge za cijepljenje, kaže kako u toj zemlji već godinama postoji “snažno ukorijenjen program cijepljenja”. Postotak djece cijepljene protiv bolesti poput hepatitisa B ili protiv meningokoka godinama se drži na razini iznad 97 posto. Kampanje cijepljenja protiv gripe također su bile uspješne.
“Kada se pojavilo cjepivo za koronavirus samo je trebalo nastaviti dobar ritam od ranije”, ističe Pérez Martín.
U Španjolskoj je bitan još jedan faktor s obzirom da su u ovoj pandemiji najranjivije starije osobe.
“Obiteljske veze su jako čvrste. Djedovi i bake, roditelji i djeca su stalno zajedno, često žive skupa ili provode puno vremena zajedno. To je vjerojatno potaknulo i brojne mlade na cijepljenje”, kaže Pérez Martín.
Epidemiolog Daniel López Acuña dodaje kako Španjolci imaju povjerenja u svoj zdravstveni sustav.
“Naše javno zdravstvo je još od 1980-ih godina učinilo napor kako bi primarnu zaštitu približilo stanovnicima. Danas stoga postoji kontinuirana i tečna komunikacija između domova zdravlja i korisnika. Ona je maksimalno prisna”, objašnjava.
U Španjolskoj, za razliku od Francuske i Njemačke, nema masovnih pokreta protiv cijepljenja niti uličnih prosvjeda. Oni koji se nisu cijepili kao razlog uglavnom navode “da im se ne žuri” ili da “žele vidjeti reakciju drugih na cjepivo”, ali ne odbijaju kategorički cjepivo. Političke stranke nisu koristile strah od cijepljenja u političke svrhe.
Kada je međutim Centar za sociološka istraživanja (CIS) u studenom objavio rezultate prve ankete, vlasti su se uznemirile. Tada je 44 posto ispitanika reklo kako neće uzeti cjepivo kada ono bude odobreno dok ih je samo 40 posto reklo da hoće. No kako je kampanja cijepljenja odmicala poraslo je i povjerenje u cjepivo. U svibnju je 82,2 posto ispitanika reklo kako će se cijepiti.
“Važno je da sada slušamo one koji se nisu cijepili ili koji imaju sumnje. Potrebno je shvatiti one koji se nisu cijepili i njihove razloge”, kaže profesor Franco.
Uprkos naporima koji u suzbijanju te pojave ulaže Sekretarijat za komunalni i inspekcijski nadzor Opštine Tivat, praksa nepravilnog i parkiranja vozila na nedozvoljenim mjestima u centru Tivta i dalje je veoma izražena.
To se posebno odnosi na Arsenalsku ulicu čija je jedna kolovozna traka čitavom dužinom od raskrnice prema Pinima na jugu, do rampe na ulazu u kompleks Porto Montenegro na sjeveru, gotovo uvijek zakrčena nepravilno parkiranim automobilma- Iako to saobraćajni znaci izričito zabranjuju, ovdje je po pravilu, najviše nepravilno parkiranih taksi vozila koja rade za radio-taksi udružnja u Tivtu i ona kao takva, nikako ne bi smjela biti stacionirana mimo taksi parkirališta koja su, podnoseći zahtjeve za dobijanje licence za rad, u drugim djelovima grada deklarisala i obezbijedila sama ta taksi-udruženja.
Povremeni haos na ionako uskim i zakrečnim ulicama u centru Tivta međutim, ne prave samo taksisti, već i drugi građani koji parkiranim automobilima nerijetko zauzmu čitavu jednu traku ulice Druge dalmatinske brigade u neposrednoj blizini zgrade Optrine Tivat, pa i sam gradonačelnik sa prozora svog kabineta može gledati automobile drugiuh sugrađana koji su prisljeni voziti „slalom“ između nepraviln parkiranih i na kolovozu ostavljenih automobila prekršilaca propisa.
Komunalna policija Tivat
Nepravilnim parkiranjem dosta su „napadnute“ i lice 21. Novembra, Njegoševa kod bivšeg hotela „Mimoze“ i Luke Tomanovića kod stare zgrade Opštine gdje nesavjensi vozači nerijetko auta ostavljaju i u dijelu same raskrsnice-kružnog toka na magistrali. Svoj dopsrinos „domicilnom“ nepoštovanju propisa nerijetko daju i strane diplomete koje svojim službenim vozilima sa diplomatskim tablicama dolaze u Tivat i parkiraju na zabranjenim mjestima jer ih policija ne dira zbog diplomatskog imuniteta koji uživaju.
Na pitanje zbog čega se ne mogu efikansnije izboriti sa ovim nelegalnostima, iz Sekretarijata za komunalni i inspekcijski nadzor Opštine Tivat navode da je “samo u reonu grada koji obuhvata spomenute ulice, Komunalna policija Opštine Tivat je za nešto više od dva mjeseca izdala preko 500 prekršajnih naloga, pozivajući se na poštovanje odredbi Zakona o bezbjednosti saobraćaja.”
“Preciznije, ovaj zavidan broj prekršajnih naloga izdat je u periodu od 1. juna do 26. avgusta. Više od polovine vozila, čiji su vlasnici sankcionisani u pomenutom vremenskom okviru, transportovano je specijalnim vozilom pauk.”- naveli su iz tog Sekretarijata.
Ističu i da tivatska Komualna policija i dalje radi u tri smjene, pokrivajuću tri patrolna reona, “pri tome ulažući sve napore da u gradu vlada red, kako u saobraćaju, tako i u drugim oblastima iz njihove nadležnosti.”, te da jednostavno, pogotovo u sezoni kada je obaveza jako puno, ne mogu stići da budu svugdje dovoljno efikasni.
Proteklog vikenda održalo se Otvoreno prvenstvo Crne Gore u jedrenju za klasu Optimist, kao i septembarska ILCA regata, u organizaciji JK Delfin iz Tivta, Jedriličarskog saveza Crne Gore i podršku Opštine Tivat. Tokom tri dana 64 jedriličara iz četiri crnogorska kluba odjedrili su pet regata u svakoj klasi.
Titulu državnog šampiona u klasi Optimist izborio je Marko Vujović, JK Lahor iz Kotora, vicešampion Crne Gore je Tea Čelanović JK Delfin iz Tivta, a bronzanu medalju je osvojio Aleksa Roganović JK Lahor iz Kotora.
Vanja Strahinja iz JK Lahor iz Kotora je šampion države u konkurenciji jedriličara do 12 godina. Klupska koleginica, Nika Živković je vicešampion. Barbara Kubiček JK Delfin iz Tivta je osvojila bronzanu medalju.
Tea Čelanović JK Delfin iz Tivta je šampion Crne Gore u konkurenciji jedriličarki. Srebrnu medalju je osvojila Simona Dabović JK Jovo Dabović iz Baošića, a bronzanu Vanja Strahinja iz JK Lahor iz Kotora.
Optimist do 12 2021.
Jedriličari u klasi ILCA jedrilili su septembarsku regatu. U klasi ILCA 4, zlato je osvojio Pavle Musić, srebro Petar Klakor, a bronzu Andrija Marković. Svi iz JK Delfin iz Tivta.
U konkurenciji jedriličarki, prva je bila Nina Strahinja, druga Helena Dabetić, a treća Romina Racković, sve iz JK Lahor iz Kotora. U klasi ILCA 6, zlatnu medalju je osvojio Nikola Gulobović JK Delfin iz Tivta, srebro Irina Kusovac, takođe JK Delfin iz Tivta, a bronzana medalja je pripala Milošz Vujoviću iz JK Lahor iz Kotora.
Optimisti flota
Najboljim jedriličarima nagrade su dodjelili Borka Mršulja sekretar društvenih djelatnosti Opštine Tivat i Ilko Klakor, selektor jedrilicarske reprezentacije Crne Gore. Narednog vikenda u Tivtu je na programu tradicionalna regata Memorijal „Spasića i Mašere“.
Kiša koja je nakon gotovo četiri mjeseca konačno pala i na dubrovačkom području, nije oprala samo prašinu s ulica već i onu puno opasniju za zdravlje ljudi – štetne čestice u zraku. U nedeljama prije kiše svakog jutra bio i jasno vidljiv dim na području Dubrovnika, Župe i Konavala koji je dolazio s požarišta iz susjednih zemalja. Povećane koncentracije lebdećih čestica blizu požarišta, očekivana su pojava uz veće požare. Mjerna stanica za kvalitetu zraka na aerodromu Dubrovnik u više navrata javljala je opasnost za zdravlje zbog povećanog zagađenja zraka, a društvene mreže gorjele su javljanjima građana koji su imali problema s disanjem.
Iz Zavoda za javno zdravstvo u više su navrata objašnjavali kako je riječ o kratkoročnim zagađenjima na koja se ne može utjecati, a budući da nije dugotrajno, ne može ni ostaviti trajne posljedice na zdravlje ljudi. Takođe su skoro svakodnevno upozoravali na toplinske valove, prizemni ozon i pozivali da se za najvrućih sati ne izlazi na otvoreno.
Zavodi za javno zdravstvo prema hrvatskim zakonima nemaju nadležnost nad mjerenjem kvalitete zraka, već te podatke skuplja Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, sa stanica kakvih je tri u Županiji – u Zračnoj luci Dubrovnik koja je njeno vlasništvo, te dvije državne u Opuzenu, i na Žarkovici koja ne radi već gotovo tri godine. U Čilipima se mjeri ozon (O3), sumporov dioksid (SO2), dušikov dioksid (NO2) i frakcije lebdećih čestica promjera 10 i 2,5 µm (PM10 i PM2,5), a na postaji Opuzen ozon. Ozon je jaki oksidans čije povišene koncentracije mogu uzrokovati iritaciju dišnog sustava, kašljanje, iritaciju grla ili neugodan osjećaj u prsima, otežano disanje, pogoršavanje simptoma i učestalosti napadaja astme i kroničnog bronhitisa, iritaciju očiju, mučninu, glavobolju. Stoga je preporuka za da se u vrijeme povećanih koncentracija ozona u zraku što manje boravi na otvorenom. Najugroženiji dio populacije su djeca, osobe koje boluju od bolesti disajnog sistema i stariji. A povišene koncentracije ozona zabilježene su u kolovozu u našoj županiji u više navrata!
Državni hidrometeorološki zavod potvrdio nam je kako je stanica u Zračnoj luci dvaput, 16. i 17. avgusta zabilježila prekoračene pragove obavješćivanja za ozon. To je, pišu, razina onečišćenosti čije prekoračenje predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje pri kratkotrajnoj izloženosti za osjetljive skupine. Uvid u kvalitet zraka, odnosno popis postaja za mjerenje kvalitete zraka, onečišćujuće tvari koje se na njima mjere te njihove koncentracije, moguće je dobiti na portalu kvalitete zraka. Tamo stoji kako je prag obavješćivanja na ozon u kolovozu ukupno prekoračen čak 32 puta i to takođe 2., 3., 12., te 25. avgusta. Prag upozorenja srećom nije prekoračen. Tablice mjernih postaja potvrđuju da je prizemni ozon vezan uz pojačani promet i vrućinu pa njegova prisutnost raste od podneva do 16 sati, kad je promet najgušći a sunčevo zračenje najjače, dok se u kasnijim satima količina prizemnog ozona normalizuje.
Na stanici u Opuzenu stanje s ozonom je u urednim granicama. Dubrovčanima najzanimljivija postaja za mjerenje kvalitete zraka na Žarkovici ne radi jer iz sigurnosnih razloga tamo nije bilo moguće doći obaviti redovno održavanje?! Iz DHMZ-a najavljuju kako će se u sklopu projekta AIRQ – Proširenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka dogodine izgraditi nova postaja u blizini stare. Razlog zbog kojih je mjerna postaja Žarkovica, izvan funkcije su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, doznajemo iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Ministarstvo, DHMZ i Grad Dubrovnik su u postupku rješavanja preduvjeta za gradnju mjerne postaje, te bi prva mjerenja krenula u prvoj polovici iduće godine.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja potvrdilo je da prema rezultatima mjerenja s mjernih postaja Zračna luke Dubrovnik i Delta Neretve u Opuzenu, trenutno nema naznaka o izraženom povećanju koncentracija onečišćujućih tvari da su prosječna satna i dnevna povećanja koncentracija još u okviru prve kategorije kvalitete zraka.
Što se tiče povećane vrijednosti satnih koncentracija prizemnog ozona, glavni utjecaj na povećanje razine koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari na mjernoj postaji najvjerojatnije je posljedica povećanog prometa zrakoplova u zračnoj luci tijekom zadnja dva mjeseca.
Island je bio najmirnija zemlja u 2020. u svijetu po podacima objavljenim u istraživanju “Global Peace Index”, što je pozicija koju drži od 2008., a slijede ga Novi Zeland, Danska, Portugal i Slovenija.
Globalni mir pogoršan je devetu godinu zaredom, ove godine za 0,07 posto. Međutim, to je drugo najmanje pogoršanje zabilježeno u dosadašnjim istraživanjima.
Avganistan je i dalje najmanje mirna država na svijetu. Nadalje, u ovogodišnjem izvještaju osam od deset najmirnijih zemalja svijeta nalazi se u Evropi, što taj kontinent čini najmirnijom regijom na svijetu.
Od zemalja regije najbolje je rangirana Hrvatska na 17. mjestu, Srbija je na 44., a Crna Gora na 51. Bosna i Hercegovina zauzela je 72. mjesto.
Indeks ocjenjuje zemlje na osnovu tri aspekta: društvene sigurnosti, tekućih domaćih i međunarodnih sukoba i razina militarizacije.
Specijalista sudske medicine i bivši član Kriznog medicinskog štaba Nemanja Radojevićocijenio je da trenutna epidemijska situacija nije povoljna, jer bilježimo veliki broj novooboljelih na dnevnom nivou, te da smo još uvijek u ljetu kad su respiratorne infekcije blaže. Tek, kaže, nastupa jesen, pa će se vidjeti kako će sve to ići.
Vjeruje da epidemija nije blizu kraja, te da će sve potrajati još koju godinu jer je prirodni ciklus takav.
Radojević je u Jutaranjem programu TVCG istakao da je očigledno da korona više nije u prvom planu i da je potisnuta nekim drugim društvenim dešavanjima, javlja portal RTCG.
Govoreći o okupljanjima, Radojević ističe da su to nova žarišta za širenje virusa što će doprinijeti rastu broja novooboljelih.
Sea Dance
Kad su u pitanju eventualno nove mjere, on kaže da je logično da to budu kovid propusnice. Ne očekuje, kaže, restriktivne mjere poput ograničavanja kretanja jer sve to, kaže on, nije trend u svijetu.
Navodi da smo u posljednje dvije godine u Crnoj Gori imali veliki broj oboljelih, te da imamo osrednji nivo vakcinisane populacije, što znači da generalno imamo neki imunitet što se odražava niskom stopom smrtnosti.
Podsjeća da situacija sa intenzivnom turističkom sezonom nosi određene posljedice, te da je legitimno pravno vlasti da pravi balans između očuvanja zdravlja i restriktivnih mjera koji bi ugušili sezonu, te sa druge strane potrebe da se puni budzet.
– Mi ljekari smo za očuvanje zdravlje, da manje ljudi oboli, da je manja smrtnost – rekao je Radojević.
Navodi da je u Crnoj Gori stopa hospitalizacije ove godine četiri puta manja nego prethodne, što govori da smo naučili dosta o koroni u međuvremenu, te da je sam virus oslabio.
– Odnosno da je prokuženost populacije, bilo putem vakcine, ili putem infekcije, dovoljna da epidemija, a pričam sada globalno, ide u silaznu fazu – rekao je Radojević.
Hercegnovski strip festival danas je stacioniran u kafe restoranu Yachting na šetalištu.
Pored sjajne ponude stripova regionalnih izdavača, od 9 do 17 sati na programu je svima omiljeno crtanje za fanove i crtanje na majicama, a od 21 i koncert bendova „Fast Women & Slow Horses“ čiji je frontmen osnivač HSF-a Nikola Ćurčin i „Best Moon Rising“ sjajnog strip crtača Baneta Kerca koji jedini sa jugoslovenskog prostora crta Zagora.
Specijalni gosti festivala, koji traje do 8. septembra, su Đorđo Pontreli, Mario Milano, Valerio Pićoni i Marćelo Manđantini iz Italije; Aneke Murilenem i Fernando Dagnino iz Španije; Rus Artiom Trakhanov; Njemac Sedat Ozgen; Belgijanac Den Verlinden; Irac Kijan Tormi; Slovenac Izar Lunaček, te Miroljub Milutinović Brada iz Srbije.
