Održana promocija sistema javnih bicikala Budva Bike Share

0
Promocija sistema javnih bicikala Budva Bike Share

Promocija sistema javnih bicikala Budva Bike Share održana je danas na platou ispred Starog grada Budva.

Okupljenima su o važnosti projekta govorili gradonačelnik Budve Marko Carević, direktorica NTO Budva Maja Liješević, trijatlonac i zaštitno lice kampanje Igor Majer kao i direktor Nextbike.me. Krešimir Dvorski.

Na promociji je posebno istaknuta zahvalnost direktorici nacionalne turističke organizacije (NTO) Ani Marković koja je bila na čelu ovog projekta.

Gradonačelnik Budve Marko Carević kazao je da je Budva prvi grad u Crnoj Gori koji je pokrenuo sistem javnih bicikala te da se nada da će i drugi gradovi nastaviti sa ovom tematikom.

“Zaštita životne sredine je inače glavna tema i Crna Gora kao ekološka država ima obavezu više da se bavi sa tim, a cijeneći Budvu i svu saobraćajnu infrastrukturu mislim da je korišćenje bicikala nešto što je prijeko potrebno. Paralelno sa tim, svi mi koji vodimo ovaj grad imamo svijest da i te kako vodimo računa i o biciklistima i budućim biciklistima i moramo da čuvamo jedni druge”, rekao je Carević.

Kako je istakao, čuvajući prirodu i sebe, čuvamo i druge.

“Ulažući u ovakve projekte ulažemo u budućnost i pridružujemo se preko 270 gradova u Evropi koji su već ušli u taj projekat. Ovih deset bicikala su simboličan početak. Nadam se da ćemo imati i puno veći broj. Sve ono što je pozitivno i imamo u Evropi polako se preslikava i na Budvu i na čitavu Crnu Goru”, rekao je on.

Čestitao je svom timu koji je, kako je rekao, zajedno sa partnerima iz EU, vrijedno radio na ovom projektu.

Promocija sistema javnih bicikala Budva Bike Share

Direktorica NTO Budva Maja Liješević kazala je da je ovo lijep projekat koji se dešava u Crnoj Gori, koji je najviše zahvaljujući kancelariji Opštine Budva za evropske integracije i razvoj uspio da dobije određena sredstva iz evropskih fondova.

“Mislim da je to važno i podsticaj svima nama koji se bavimo turizmom i održivim razvojem turizma. Treba da imamo u vidu da se i prema evropskim fondovima, sa ovakvim i sličnim projektima ubuduće kandidujemo”, rekla je Liješević.

Kazala je da ovaj projekat i te kako utiče na kvalitet i raznovrsnost turističke ponude u Budvi, da će biti na usluzi kako Budvanima tako i turistima.

“Danas imamo dvije stanice, a nadamo se da će naporima i Opštine i TO,  u narednom periodu biti i više stanica i više bicikala”, naglasila je ona.

Direktor Nextbike.me. Krešimir Dvorski rekao je da je za realizaciju ovog projekta značajno pomoglo privlačenje sredstava iz EU Fondova.

“Projekat je u pilot fazi sa dvije stanice i deset bicikala. Jedna stanica je na platou ispred Starog grada a druga na slovenskoj plaži. Nakon ovoga, ponovo će se aplicirati na EU fondove”, naglasio je on.

Govoreći o sistemu javnih bicikala, kazao je da se isti jako jednostavno koristi, skine se besplatna nextbike aplikacija, izvrši se registracija, upišu osnovni podaci i podaci o kreditnoj kartici.

Naglasio je da se ništa ne plaća do trenutka vožnje te da se plaća samo onoliko koliko se vozi. “Cijena je jedan euro na svakih pola sata do četiri i po sata vožnje, a nakon toga se naplaćuje dnevna karta koja je devet eura”, rekao je Dvorski.

Trijatlonac i zaštitno lice kampanje Igor Majer govorio je o važnosti bikesharinga.

On je rekao da je ovo odličan projekat koji će tek da zaživi kada ovih stanica bude još više ne samo u Budvi nego  u ostalim gradovima. Posebno je istakao Glavni grad koji je sada sa izgrađenom infrastrukturom na korak ispred ostalih. Zaključio je da opština Budva i TO Budva treba da budu odličan primjer i da nesebično podijele svoje znanje i rezultate koje će ovaj projekat da da.

“Trebamo zajedno sa drugim opštinama da gradimo našu državu i da damo turističku ponudu koja je jako neohodna”, kazao je Majer.

Tivat je imao prvi u CG sistem javnih bicikala još 2012. – Arsenal to imao prije mnogo godina

Tivat je postao prvi grad u Crnoj Gori u kome je uveden takozvani „Bike Sharing“ sistem javnog prevoza, odnosno javni sistem za iznajmljivanje bicikala 2012.

https://bokanews.me/featured/tivcani-imali-pa-bez-jednog-najbljih-javnih-sistema-iznajmljivanje-bicikala/

 

Crnogorska bojanka: Djeca daju svoje boje i pečat kulturnom nasljeđu, znamenitostima i prirodi Crne Gore

0
Crnogorska bojanka

Crnogorska bojanka je projekat nastao sa željom da se, na nešto drugačiji način, predstavi Crna Gora. Kroz autentične crteže i zanimljive kratke priče, svi koji se odluče da gradovima dodaju svoje boje, zabaviće se i istraživati. Crnogorska bojanka prvenstveno je namijenja djeci od tri do peta godina. Međutim, ilustracije i kratke priče čine je zanimljivom i starijima.

„Crnogorska bojanka nastala je sa željom da se najmlađima, ali i malo starijima približi kulturno nasljeđe, baština, priroda i znamenitosti Crne Gore. Za sada, „Crnogorska bojanka” je dostupna u tri izdanja, odnosno njome je predstavljena Podgorica, Boku kotorska i Cetinje, a pripremamo i dva nova izdanja”, kazala je glavna i odgovorna urednica Adrijana Husić za agenciju Mediabiro.

Ona je dodala da, od kada je Crnogorska bojanka dostupna na crnogorskom tržištu kroz 40 maloprodajnih objekata, djeca i oni stariji pokazuju veliko interesovanje.

„Dobijamo jako puno crteža koji su već bojani. Ono što nas posebno raduje je što djeca daju zaista svoje boje i svoj pečat ovim crtežima, što jeste i poziv ovih bojanki. Bojanke su takve da možete da docrtate i obojate određene stvari, a ono što je glavno, jeste da se zabavite i da istražujete gradove predstavljene kroz bojanke”, istakla je Husićeva.

Crnogorska bojanka je protkana ženskom energijom, dugim prijateljstvima i ljubavlju, kreativnim izazovima i zajedničkim ciljem – stvoriti magiju i mijenjati sebe i svijet oko sebe.

„Priča Crnogorskih bojanki rezultati je rada, ljubavi i prijateljstva nas pet žena koje stoje iza ovih bojanki i vjerujemo da se ta energija osjeća kroz bojanke i crteže koje smo pripremale. Snagu i energiju upijamo od najmlađih oko nas, koji nas podsjećaju da njegujemo dijete u sebi, i da se igramo kroz sve što radimo”, zaključila je Adrijana Husić.

Bokeška borsa

8
Bokeska borsa

Hercegnovska knjižarska i izdavačka kuća Knjižara So izbacila je na tržište svoj prvi verbalni suvenir – „Bokešku borsu“, tj. ceger, sa 59 zalivskih riječi i izraza, listom romanizama.

Romanizmi su u širem smislu riječi romanskog porijekla ali se u Boki misli na riječi zaostale iza duge vladavine Mletačke republike (1420–1797). Te su riječi, pomalo izmijenjene, ostale da čine zanimljiv i specifičan govor Bokelja do danas.

Bokeljski ceger je u tom smislu unikatni upotrebni suvenir koji poput kakve knjiga ima svoj naslov – „BOKEŠKA BORSA“ – štampan velikim slovima, oko kojih se nalaze vrhunski dizajnirane ostale riječi ispisane fontovima raznih debljina i veličina.

Na pitanje čime se Knjižara So kao izdavač rukovodila pri odabiru riječi, Nikola Malović, knjižarski PR odgovara:

– Nastojali smo da svaka oblast iz života Primoraca bude zastupljena na Bokeškoj borsi: i imenice koje karakterišu ženski vokabular, i glagoli koje koriste ribari i pomorci, ali i zanatlije. Potom, tu su izrazi tipični za kužinu, mentalitet, arhitekturu, društvene igre, vremenske pojave, pa čak i modu i seksualnost.

„Bokeška borsa“ štampana je s pečatom Knižare So kao logom. Izdavač je vodio računa da se sve riječi koje su ušle u izbor pišu isto i u Kotoru i u Herceg Novom. Na pitanje zašto su samo imenica gvera! i glagol amorižat! štampani sa znakom uzvika, i da li očekuje da svi Bokelji znaju kako da prevedu 59 riječi standardnim jezikom, Nikola Malović odgovara:

– Gvera znači rat, i označava doba u koje smo uronjeni. Na naše se oči vodi rat drukčiji od prethodna velika dva, što bi stalno kada sa Bokeškim cegerom idemo u kupovinu trebalo imati na umu… A potom i kad dođemo kući, gdje se iza zatvorenih zelenih drvenih kapaka odigrava životodavni glagol kojim se nastavlja cijela priča, jer se iza amorižavanja rađaju djeca!.. Ne očekujem da će 90% Primoraca znati prevode baš svih riječi i izraza, ali može biti zanimljivo, recimo, kada se pojavi neko simpatičan, da za 10% popusta kupi Bokešku borsu ako odgovori na tri kviz-pitanja: A šta znači ova riječ?

Hercegnovska Knjižara So postoji od 2004. g. Do sada je izdala 16 knjiga sa morskom, pomorskom i bokokotorskom tematikom, i ugostila nebrojene nagrađivane domaće i strane pisce.

/Gligo Bjelica/

Kotor – Predstavljeni rezultati REDISCOVER projekta

0
Sa završne konferencije

Opština Kotor je juče organizovala konferenciju povodom obilježavanja uspješnog završetka projekta „Otkrivanje, izlaganje i korišćenje jevrejske baštine u Dunavskom regionu – REDISCOVER‟.

Projekat  je odobren za finansiranje u okviru Dunavskog transnacionalnog programa INTERREG Danube i počeo je sa implementacijom u junu 2018. godine. Ukupan budžet projekta iznosi 1,846,346.45 eura, a budžet za Opštinu Kotor iznosi 118.898 eura.

Prisutnima se, ispred opštinskog tima za sprovođenje projekta, obratila koordinatorka projekta, Nađa Radulović koja je istakla da je glavni cilj projekta poboljšanje integrisanog upravljanja kulturnim naslijeđem i valorizacija kapaciteta gradova partnera na projektu, zajedno sa posvećenim kulturnim i turističkim institucijama, kako bi se zaštitilo materijalno i nematerijalno jevrejsko naslijeđe za buduće generacije, nadograđujući djelimično neotkriven potencijal i razvijajući ga u savremena turistička rješenja, istovremeno brinući se za  njegovu  vidljivost, pristupačnost i održivost.

  • Tokom trogodišnjeg perioda, projektni partneri su pažljivo istraživali i mapirali materijalno i nematerijalno lokalno jevrejsko kulturno naslijeđe sa turističkim potencijalom, razvijali i testirali kulturne proizvode i usluge zasnovane na ponovo otkrivenoj baštini, procjenjivali ih i donosili zaključke za dalju integraciju rezultata pilota u šire nacionalne i međunarodne mreže – kazala je Radulovićeva.

Ona je izrazila zadovoljstvo postignutim rezultatima, a pogotovo činjenicom da je ovim projektom zaživio proces prepoznavanja vrijednosti lokalnog jevrejskog kulturnog naslieđa partnera u projektu.

Članica projektnog tima na Rediscover projektu, Lena Pasinović, istakla je da je glavni napredak postignut u podizanju svijesti lokalnih zainteresovanih strana i šire javnosti o jevrejskom kulturnom naslijeđu njihovog grada, koje je često bilo nepoznato i skriveno.

O rezultatima sprovedenih pilot aktivnosti govorili su: arhitektica-konzervatorka Marija Novaković i arhitekta Bogdan Kušević, kao i slikarka-konzervatorka Jasminka Grgurević.

Novakovićeva je predstavila rezultate arhivskog i arhitektonskog istraživanja jevrejske kulturne baštine u Boki Kotorskoj. Ova istraživanja su rezultirala objavljivanjem dvije publikacije na crnogorskom i engleskom jeziku: Jevreji u Kotoru-tragovima arhivskih nalaza od XV do XX vijeka i Cemetrey Studija koji su dostupni na sajtu Opštine Kotor.

Škaljarsko groblje – Foto Jevrejska zajednica Crne Gore

Grgurevićeva je govorila o konzervatorskim istraživanjima i konzervatorskim mjerama sprovedenim na malom jevrejskom groblju u Škaljarima.

„Malo Jevrejsko groblje, zajedno sa katoličkim i pravoslavnim grobljem u Škaljarima, kao cjelina svjedoči o identitetu grada Kotora u kojemu su živjele različite etničke, nacionalne i vjerske zajednice, kao i o njihovim međusobnim razlikama, ali i sličnostima‟, kazala je gđa Grgurevićeva.

Mamić investira u solarne elektrane u Hercegovini

0
solarna

Kompanija “Plavo sunce” d.o.o, gdje je jedan od osnivača sin Zdravka Mamića Mario Mamić, planira izgradnju više solarnih elektrana na području Hercegovine.

Za sada je zahtjeve podnosila za područje Čitluka i Čapljine, ali s obzirom na to da je Zdravko Mamić nedavno imao sastanak s bivšim gradonačelnikom Mostara Ljubom Bešlićem i ekipom u podrumu mostarskog restorana “Pablos”, izvjesno je da se Mamić raspituje i za lokacije oko Mostara, i to već duže vrijeme.

Predmet zanimanja je Polog kod Mostara. Načelnica Odjela za urbanizam i građenje Grada Mostara Marina Deronjić tvrdi da ju je predstavnik kompanije “Plavo sunce” kontaktirao telefonskim putem.

U “Elektroprivredi HZHB” potvrdili su da je spomenuta kompanija već podnosila zahtjeve u dva hercegovačka grada.

– Kompanija Plavo sunce d.o.o. podnijela je sedam zahtjeva za ishođenje prethodne elektroenergetske suglasnosti za izgradnju solarnih elektrana, instalirane snage po 999 kilovat-sati električne energije, na području naše Poslovnice Čitluk, te tri zahtjeva, od kojih dva po 999 kW i jedan od 800 kW instalirane snage električne energije, na području naše Poslovnice Čapljina, kazala je za Hercegovina.info glasnogovornica Elektroprivrede HZHB” Marija Buntić.

Ističe da su svi zahtjevi predani u skladu sa propisanim procedurama, a trenutno su u fazi izrade elaborata optimalnih tehničkih rješenja za priključak, nakon čega će se utvrditi uvjeti i mogućnosti priključenja u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima, piše Hercegovina.info.

Prčanj – Crkve Blažene djevice Marije i Svetog Nikole od 1. juna otvorene za turiste i hodočasničke posjete

0
Prčanj foto Z.Nikolić

U Prčnju od 1. juna Crkva rođenja Blažene djevice Marije, u narodu poznatija kao Bogorodičin hram su otvorene za turističke i hodočasničke posjete svakoga dana od 12 do 18 sati, najavio je don Željko Pasković, župni upravitelj Prčanjske župe.

Biće to na radost mnogih koji su godinama unazad uporno tražili da razgledaju ovaj znameniti spomenik kulture, ali je on bio zatvoren.

-Ulaz će biti slobodan, naplaćivaće se jedino za grupe i usluge vodiča unutar hrama. Počeli smo sa uređenjem prolaza crkvi, posebno oko balustrade (stepeništa). Uz dobrotvornu akciju poslenika kompanije “Yu Briv”, najviše Vasiliju Bujkoviću, koji je donirao kran, posjekli smo ostatke uništenih palmi. Mještani Božidar Belan i Mario Marković, pripadnici Službe zaštite i spasavanja, sami su kidali palme, a radnici “Komunalnog” Kotor su uklonili i odvezli ostatke. Namjera nam je da uredimo čitav prostor, kao i da saniramo kompletnu balustrade, koja je polomljena prilikom prethodnog pokušaja privatnog lica da ukloni palme. Projekat je gotov, čekamo odobrenje Uprave za zaštitu spomenika kulture, nadam se da će to ubrzo biti gotovo, kako bismo krenuli sa radovima – kazao je Pasković.

Prčanj – foto M.D.P

Na inicijativu mještana uređen je i prilaz crkvi Svetoga Nikole, tako što su betonirali parking koji je ranije bio u šoderu. Neki od mještana dali su kamene ploče, drugi kugle, stubiće, treći su donirali građevinski materijal, a ostali su pomogli dobrovoljnim radom, što je primjer dobre organizacije i sloge stanovnika Prčanja kada su u pitanju radovi od zajedničkog interesa mjesta.

/M. D. P./

Nakon velikog pomora periski na Mediteranu, kod Lastova pronađena nova živa jedinka

0
Pomor palastura

Nakon velikog pomora periski na Mediteranu, pronađena je nova živa jedinka u južnom Jadranu, u podmorju Lastovskog otočja, izvijestio je u subotu Hrvatski veterinarski institut (HVI), naglasivši da je to fantastična vijest.

Kraj Pasadura na Lastovu pronađena je živa periska. Lastovsko otočje tako je postalo najjužnija točka Jadrana na kojoj je zabilježena živa jedinka nakon velikog pomora periski na Mediteranu, navode iz HVI-a.

Na južnom Jadranu do sada je otkriveno svega nekoliko živih jedinki.

Hrvatski veterinarski institut radi na dijagnosticiranju bolesti koja je dovela do uginuća periski, te istražuje gdje postoje žive jedinke i radi na njihovoj zaštiti i obnovi populacije periski.

Masovni pomor periske krenuo je prije pet godina iz Španjolske, a u Jadranu je prvo veliko izumiranje periski uočeno prije dvije godine na Paklinskim otocima.

Uginuće periski u Jadranu prouzročio parazit u kombinaciji s mikobakterijama

„Kad smo na vanjskim rubovima staništa periski vidjeli da dolazi do uginuća školjaka, prva istraživačka područja koja su nam pomogla u otkrivanju kako i od čega periske ugibaju, te kako se bolest širi – postavili smo u suradnji s Javnom ustanovom Nacionalni park Mljet na Malom jezeru. Utvrdili smo da je masovno uginuće periski u Jadranu prouzročio parazit Haplosporidium pinnae u kombinaciji s mikobakterijama“, kazao je Boris Habrun, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta.

Agresivni parazit podmorjem je širio bolest poput požara i staništa periski brzo pretvorio u njihove masovne grobnice. Zato svaka živa periska koja se otkriva u Jadranu, djeluje poput feniksa, dodao je.

„Otkriće žive periske kraj Lastova fantastična je vijest jer se činilo da su u najjužnijem dijelu hrvatskog Jadrana sve periske uginule. Periske koje su preživjele, imaju posebnu imunost koja nam je zanimljiva za istraživanje, ali i koja nam daje nadu da bi se populacija periski u Jadranu mogla obnoviti. Sada je važno pronaći što više preživjelih jedinki”, rekao je Željko Mihaljević, patolog i epidemiolog na Hrvatskom veterinarskom institutu.

Zamolio je i za pomoć građane, pogotovo one koji će ljeto provesti u rekreativnom ronjenju.

PROJEKT „OČUVANJA PLEMENITE PERISKE U JADRANU“

“Ako opaze perisku za koju posumnjaju da je živa, trebaju iznad nje nježno proći kroz morsku vodu rukom, a periska će se, osjećajući vibracije, zatvoriti. Lokaciju žive periske građani potom trebaju prijaviti Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja“, savjetuje patolog i epidemiolog Mihaljević, voditelj istraživačkog tima koji je u zaron kraj Pasadura krenuo nakon dojave lokalnog ribara i pod nadzorom stručne voditeljice Parka prirode Lastovsko otočje, Lucije Kapiteli Rakić, i biologinje i ekologinje Parka, Brune Đuković.

Budući da se periska nalazi na dva metra dubine, radi njezine zaštite od predatora i slučajnih oštećenja zaštićena je privremenim kavezom.

Na to područje Mihaljević je stigao radeći na projektu „Očuvanje plemenite periske u Jadranu“ na kojem Hrvatski veterinarski institut surađuje s Javnom ustanovom More i krš i Javnom ustanovom Nacionalni park Brijuni.

Projekt je sufinanciran sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a njegovu provedbu koordinira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

„Kako bismo pomogli oporavku populacije periski u prirodi, na nekoliko smo mjesta u Jadranu postavili kolektore za ličinke periski. Nadamo se da će preživjele periske dati ličinke te da će nam morske struje pomoći u njihovu prikupljanju. Ličinke potom prevozimo u Aquarium Pula gdje se periske uzgajaju kako bismo ih mogli vratiti u more u trenutku kad ih više neće ugrožavati opasni parazit“, rekao je Mihaljević.

Periska je endem Sredozemlja, najveći je školjkaš koji živi u Jadranu i u Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta. Periske su najčešće visoke između 30 i 50 centimetara, no neke dosežu i visinu od 120 centimetara.

Riječ je o izuzetno osjetljivoj vrsti, a njezina prisutnost potvrda je čistoće mora.

Islandski ledenjaci sve manji

0
Ledenjak Jokulsarlon na Islandu
Foto: Ilustracija / Shutterstock

Islandski ledenjaci, kojima prijeti potpuno iščeznuće do 2200. godine, već su izgubili 750 km2 površine od početka 2000. godina, ili 7% ukupne površine, uslijed klimatskog zagrijavanja, prema objavljenom istraživanju.

Ukupno je površina ledenjaka koji još prekrivaju nešto više od 10% otočne države, pala tijekom 2019. na 10.400 km četvornih, prema objavi u znanstvenom časopisu Jokull (ledenjak na islandskom).

Od 1890. površina ledenjaka se smanjila za blizu 2200 km četvornih ili 18%. No, blizu trećine tog smanjenja se odvijalo od 2000. godine, prema posljednjim podacima islandskih stručnjaka za ledenjake, geolozima i geofizičarima. Povlačenje u dva desetljeća predstavlja gotovo ukupnu površinu Hofsjökulla (810 km2), treće najveće ledenjačke kape sjevernoatlantskog otoka.

Promjene površine ledenjaka na Islandu od 1890. godine pokazuju jasan odgovor za klimatske promjene. Promjene su u cijeloj zemlji bile uglavnom istovremene, iako jaka kretanje leda i vulkanska aktivnost ispod leda utječu na neka područja, naglašavaju znanstvenici.

Island je 2014. godine svjedočio prvom nestanku jednog od svojih ledenjaka, Okjökulla, uslijed globalnog zagrijavanja.

Morsko dobro formiralo komisiju koja će ispitati 83 dugoročna ugovora o zakupu plaža

2
Foto S. Boljević

Javno preduzeće Morsko dobro formiralo je komisija koja će ispitati regularnost 83 dugoročna ugovora o zakupu plaža.

To je saopšteno na radnom ručku koji je rukovodstvo Morskog dobra priredilo za novinare u Budvi. Kako je rekao direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj, komisija će detaljno ispitati svaki od ugovora. On je rekao da ovo  preduzeće sada iščekuje nalaze ove komisije.

– Ukoliko se utvrdi da je bilo koji od tih ugovora sklopljen mimo zakona ili ugovorene obavez nisu ispoštovane od strane investitora, biće raskinut – rekao je Mikijelj.

Ručak je organizovan povodom predstavljanja budućih planova preduzeća i upoznavanja novinara sa predstavnicima službe za odnose s javnošću. Iz Morskog dobra su najavili da će detaljno analizirati rad bivšeg menadzmenta.

Kotor pokreće inicijativu da se drvene barke zaštite kao nacionalno kulturno dobro

3
Sa sastanka – foto Opština Kotor

Popis svih drvenih barki na teritoriji opštine Kotor, Ministarstvu kulture CG biće upućena inicijativa da se drvene barke zaštite kao nacionalno kulturno dobro, samo su neki od zaključaka sa sastanka na temu “Održavanje i očuvanje tradicionalnih drevenih barki na teritoriji opštine Kotor” koji je danas održan u Kotoru.

Kako su Odlukom o budžetu Opštine Kotor za 2021. opredijeljena sredstva za održavanje i očuvanje tradicionalnih drvenih barki, cilj sastanka je bio da se u saradnji sa stručnjacima za ovu oblast bliže definišu korisnici sredstava, prihvatljivi troškovi, način apliciranja…

“Očekujemo da će subvencije za održavanje i očuvanje tradicionalnih drvenih barki pomoći vlasnicima autentičnih plovila da se zaustavi smanjivanje fonda drvenih barki koje predstavljaju vrijednu kulturnu baštinu ovog podneblja, kao i da se unaprijedi i sam zanat izgradnje i održavanja drvenih barki”, saopšteno je nakon sastanka iz Sekretarijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor.

Kotor - CattaroSail - foto Boka News
Drvene barke Kotor – foto Boka News

Sastanku su prisustvovali: Savić Božović (Lučka Kapetanija Kotor), Jelena Karadžić i Ilija Mlinarević (Pomorski muzej Kotor), Zoran Nikolić, Romeo Mihović (NVO “Kamelija”), Vitomir Vujović i predstavnici Sekretarijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj.